Međunarodni sud pravde (ICJ): Države su zakonski obvezne smanjiti emisije i zaštititi klimu

Objavio
Odgovorno
-
Foto: Klimatski aktivisti izražavaju svoje mišljenje ispred Međunarodnog suda pravde (ICJ) u Haagu. / © ICJ-CIJ/Frank van Beek

Međunarodni sud pravde (ICJ) u Haagu, Nizozemska, izdao je svoje savjetodavno mišljenje o obvezama država u vezi s klimatskim promjenama. Mišljenje je u srijedu, 23.07.2025. pročitao predsjednik Suda, sudac Iwasawa Yuji.

Glavno sudsko tijelo UN-a presudilo je da države imaju obvezu zaštititi okoliš od emisija stakleničkih plinova (GHG) te djelovati s dužnom pažnjom i surađivati kako bi ispunile tu obvezu. To uključuje obvezu prema Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama da se globalno zagrijavanje ograniči na 1,5 °C iznad predindustrijskih razina.

Sud je nadalje presudio da ako države prekrše te obveze, snose pravnu odgovornost i mogu biti dužne prekinuti nezakonito ponašanje, ponuditi jamstva neponavljanja i u potpunosti obeštetiti, ovisno o okolnostima.

Ukratko Sud je potvrdio da je “čist, zdrav i održiv okoliš” ljudsko pravo. Zemlje pogođene klimatskim promjenama mogu imati pravo na odštetu, ali o tome koliko im se duguje mora se odlučivati od slučaja do slučaja.

Međunarodni sud pravde (ICJ), neformalno poznat i kao „Svjetski sud“, rješava pravne sporove između država članica UN-a i daje savjetodavna mišljenja o pravnim pitanjima koja su mu uputila tijela i agencije UN-a. To je jedno od šest glavnih tijela UN-a, uz Opću skupštinu, Vijeće sigurnosti, Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC), Starateljsko vijeće i Tajništvo, te jedino koje nije smješteno u New Yorku.

‘Pobjeda za naš planet’

„Ovo je pobjeda za naš planet, za klimatsku pravdu i za moć mladih ljudi da naprave promjenu“

Glavni tajnik UN -a António Guterres

Sud je koristio obveze država članica prema ugovorima o okolišu i ljudskim pravima kao temelj za ovu odluku. Naime, države članice su stranke raznih ugovora o okolišu, uključujući ugovore o ozonskom sloju, Konvenciju o biološkoj raznolikosti, Protokol iz Kyota, Pariški sporazum i mnoge druge, koji ih obvezuju na zaštitu okoliša za ljude diljem svijeta i za buduće generacije.

Osim toga odluka se temelji i na tome što je „čist, zdrav i održiv okoliš preduvjet za uživanje mnogih ljudskih prava“. Budući su države članice stranke brojnih ugovora o ljudskim pravima, uključujući Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima, dužne su jamčiti uživanje tih prava rješavanjem klimatskih promjena. Time je Sud potvrdio da je “čist, zdrav i održiv okoliš” ljudsko pravo.

Predsjedavajući sudac Yuji Iwasawa je istaknuo da zemlje imaju dužnost surađivati u sprječavanju štete uzrokovane klimatskim promjenama i moraju osigurati da njihovi nacionalni klimatski ciljevi predstavljaju najveću moguću ambiciju.

ICJ je opisao klimatski sustav kao “integralni i vitalno važan dio okoliša koji se mora zaštititi za sadašnje i buduće generacije”.

Pozadina najvećeg klimatskog slučaja

Ova presuda dolazi nakon godina lobiranja ranjivih otočnih država predvođenih Vanuatuom. U rujnu 2021. pacifička otočna država Vanuatu najavila je da će od Suda zatražiti savjetodavno mišljenje o klimatskim promjenama. Ovu inicijativu inspirirala je omladinska skupina Pacifičkih otočnih studenata koji se bore protiv klimatskih promjena, koja je naglasila potrebu djelovanja u borbi protiv klimatskih promjena, posebno u malim otočnim državama.

Nakon što je zemlja lobirala kod drugih država članica UN-a da podrže ovu inicijativu u Općoj skupštini, 29. ožujka 2023. usvojila je rezoluciju kojom se traži savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde o dva pitanja:

(1) Koje su obveze država prema međunarodnom pravu da osiguraju zaštitu okoliša? i

(2) Koje su pravne posljedice za države prema tim obvezama kada uzrokuju štetu okolišu?

Na Međunarodnom sudu pravde počeo najveći svjetski klimatski slučaj

Panel od 15 sudaca imao je zadatak odgovoriti na ova dva pitanja. Na saslušanjima u prosincu prošle godine, MSP je saslušao više od 100 zemalja i organizacija, s pisanim izjavama ili komentarima od još oko 150, što ga čini najvećim slučajem koji je najviši sud UN-a ikada vidio.

Ministar za klimatske promjene Vanuatua rekao je da će sada presudu ponovno iznijeti pred Opću skupštinu UN-a kako bi se donijela rezolucija koja će podržati provedbu odluke.

Što mišljenje Međunarodnog suda pravde znači za globalne klimatske akcije?

Iako savjetodavno mišljenje od 500 stranica nije obvezujuće i sud ne može prisiliti zemlje na djelovanje, ono čini važnu osnovu za međunarodne klimatske obveze. Sve države članice UN-a, uključujući onečišćujuće tvrtke poput Sjedinjenih Država i Kine, stranke su suda.

„Kada sud poput Međunarodnog suda pravde prepozna nove veze između ponašanja i pravnih normi, poput ideje da neuspjeh u obuzdavanju emisija povezanih s fosilnim gorivima može kršiti međunarodne pravne obveze, tu se ne zaustavlja. To prepoznavanje otvara vrata za daljnje pravne zahtjeve “, objašnjava Sebastien Duyck, viši odvjetnik u Centru za međunarodno pravo okoliša.

„Ako države imaju zakonske obveze sprječavanja klimatske štete, onda žrtve te štete imaju pravo na naknadu. Na taj način, savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde ne samo da pojašnjava postojeća pravila, već stvara i pravni zamah. Preoblikuje ono što se sada smatra pravno mogućim, izvedivim i u konačnici provedivim.“

Sarah Mead, sudirektorica Mreže za klimatske sporove, dodaje da presuda potvrđuje ono što većina ljudi diljem svijeta očekuje od svojih vlada – smislene klimatske akcije. „Gotovo svi planovi zemalja za klimu ne ispunjavaju ono što je potrebno za zaštitu svih, zbog čega se sve više ljudi obraća sudovima kako bi pozvali svoje vlade na odgovornost“, kaže ona. “Danas zakon čvrsto stoji na njihovoj strani, potvrđujući da vođe doista imaju dužnost zaštititi planet i osigurati budućnost svih.”

Izvor: euronews/green i UN

Šumski požari u Europi već su spalili područje veličine Luksemburga

Objavio
Odgovorno
-

Prema Europskom informacijskom sustavu EU o šumskim požarima (EFFIS), šumski požari u Europi ove godine su već spalili područje veličine Luksemburga. Zaključno s 15. srpnjem, ukupna površina spaljenog zemljišta iznosi 231.539 hektara što je 119 posto iznad dugogodišnjeg prosjeka od 105.586 hektara za ovo doba godine.

Stručnjaci upozoravaju da je ‘savršena oluja’ toplinskih valova, suše i lošeg gospodarenja šumama do sada ove godine spalila 232.000 hektara europskog zemljišta.

Posljednjih tjedana, šumski požari prisilili su desetke tisuća ljudi da napuste svoje domove i odnijeli najmanje tri života u Turskoj , uzrokovali su karantene u Kataloniji, doveli do masovnih evakuacija s Krete i izazvali kaos oko Marseillea. Ovaj popis nije iscrpan i sigurno će se proširiti kako ljetne sparine budu trajale.

Kako klimatske promjene potiču više šumskih požara?

Podaci EFFIS-a pokazuju da je tjedni kumulativni broj požara također znatno iznad prosjeka. Bilježi se već 1.230 požara do 15. srpnja, u usporedbi s prosjekom od 478 za ovo doba godine.

Šumski požari postaju sve učestaliji i rašireniji zbog klimatskih promjena

Međutim, većina ovog povećanja osjetila se u veljači i ožujku zbog suhih i toplih uvjeta u zapadnoj i središnjoj Europi. Isto vrijedi i za neuobičajeno visoku brojku ukupne opožarene površine. Dužnosnik Europske komisije ističe da su brojke za opožarene površine nakon ožujka vrlo slične dugoročnom prosjeku.

Povećane emisije ugljika u atmosferi uzrokuju toplije uvjete s manje kiše. To isušuje šume, čineći ih sklonijima požarima, a to znači da se veća područja dime.

Do 16. srpnja, ukupne procijenjene emisije ugljika iz šumskih požara u svim zemljama EU-a iznose 1,9 megatona ugljika, prema Marku Parringtonu, višem znanstveniku u Službi za praćenje atmosfere Copernicus (CAMS). To se temelji na podacima CAMS-a iz Globalnog sustava za asimilaciju požara (GFAS).

Emisije iz šumskih požara doprinose razornom ciklusu, čineći šume još ranjivijima, a požare ekstremnijima.

Koje su zemlje ove godine posebno pogođene šumskim požarima?

U Turskoj su šumski požari krajem lipnja i početkom srpnja rezultirali rekordnim brojem opožarenih površina za ovo doba godine, kaže dužnosnik Europske komisije. Ovaj rekordni broj potaknut je velikim razmjerima nekih od požara.

Parrington dodaje da su ovi ogromni požari podigli emisije na rekordno visoku razinu u 22 godine GFAS skupa podataka. Trenutno su otprilike dvostruko veće od prosjeka za to doba godine, budući da se emisije od požara obično povećavaju krajem srpnja i u kolovozu za Tursku.

Emisije od požara iz Ujedinjenog Kraljevstva također su dosegle najvišu godišnju ukupnu količinu u posljednjih 22 godine, kaže, nakon velikih požara u Škotskoj.

U Grčkoj, sklonoj šumskim požarima, požari su također rezultirali većom ukupnom opožarenom površinom nego što je uobičajeno za ovo doba godine.

No, Rumunjska je ta koja iskače iz stupčastog grafikona kada se gledaju podaci EFFIS-a o postotku površine zemlje spaljene šumskim požarima. U prosjeku se godišnje izgori oko 23.000 hektara, dok za 2025. godinu ta brojka iznosi 123.000 hektara.

Dužnosnici to ponovno povezuju s anomalnim suhim i toplim uvjetima širenja požara od veljače do ožujka. Od travnja su se brojke opožarenih površina u Rumunjskoj stabilizirale.

Prema godišnjim podacima GFW-a o gubitku šumskog pokrova, samo 3 posto gubitka šumskog pokrova u Europi prošle godine bilo je uzrokovano požarima; velika većina je umjesto toga uzrokovana šumarstvom. Ali u južnoj Europi, to je druga priča. Utjecaj može biti razoran, s ogromnim razmjerima gubitka šuma uzrokovanim šumskim požarima u Portugalu , Grčkoj i Španjolskoj posljednjih godina.

Neki požari postaju neugašivi

Bolje gospodarenje šumama uključuje prihvaćanje mozaičnog modela, s raznolikom razinom vegetacije i izbjegavanjem zapaljivih vrsta poput eukaliptusa – objašnjava Sarah Carter, istraživačka suradnica u Global Forest Watchu. Održavanje vlage u tlu ključno je, kao i stvaranje protupožarnih zidova uklanjanjem bilo kakvog zapaljivog materijala.

No u nekim područjima, kombinacija suhih uvjeta i jakih vjetrova znači da se „neki požari sada jednostavno neće moći gasiti“.

Zbog toga su sustavi ranog upozoravanja ključni za sigurnost ljudi. Koristeći podatke EFFIS-a, Zajednički istraživački centar Komisije (JRC) izdaje upozorenja na požare, dok Global Forest Watch također pruža „upozorenja na poremećaje“.

„Ne očekujem da će se ovo ljeto poslovati kao i obično“, kaže Carter. „Stoga mislim da ljudi moraju biti spremni na pogoršanje kvalitete zraka, na opasnosti za svoje domove, egzistenciju, poslovanje, a turisti koji posjećuju ova južna područja moraju biti toga svjesni.“

Izvor: euronews/green

Kako razviti novu vrlinu u roku tri mjeseca (Indija)

Objavio
Odgovorno
-
Nove vrline u 3 mjeseca
Foto: Freepik

Pri kraju usavršavanja grupe mlađih rukovoditelja u jednoj indijskoj banci, predavač je zatražio od svakog sudionika da odabere naviku ili osobinu koju bi želio promijeniti u tri mjeseca. Polaznik Vishnu Prasad bio je dovoljno pošten da iznese svoj veliki problem, tipičan za kulturu Indije (prema knjizi M.L. Chibbera, „O vodstvu“).

„Potječem iz vrlo siromašne obitelji. Moj brat, časnik u indijskoj vojsci, uzdržavao me za vrijeme mog studija u Katmandu (Nepal). Bio sam dobar student i mnogi od bogatijih dječaka u gradu htjeli su mi biti prijatelji. No, ja sam se sramio svoga siromašnog podrijetla, toliko da sam počeo izmišljati i pronositi idiličnu sliku o sebi i svojim roditeljima, čak toliko da mi je izricanje neistina prešlo u naviku. Radi podržavanja lažne slike, trebalo je stalno smišljati nove i nove pričice, raditi mnogo da bih prednjačio, preuzimati poslove iznad svojih mogućnosti. Duboko u sebi znam da to nije dobro. Nepromišljeno sam krenuo u sve ovo i sad ne znam kako da prekinuti sa svime i početi živjeti onakvim kakav jesam. Teško je živjeti umjetno.“

Dnevnik mog razvoja u tri mjeseca

Uz pomoć mentora, Prasad je postavio prvi cilj: „Prestati s dvostrukim životom.“ Provedbena taktika bila je geslo: „Danas neću izgovoriti ni jednu laž.“ Da bi izdržao u odluci, morao si je osigurati stalni nadzor napretka, realno se suočavati s poteškoćama, pomno planirati korake za svaki sljedeći dan. Uzeo je malu bilježnicu i počeo voditi dnevnik. Na prvi list upisao je prvi cilj. Svake je večeri razmatrao dnevna zbivanja i na kraju u tekicu zapisivao broj neistina koje je izrekao, pa i one najmanje, „nedužne“. Tijekom prvih 14 dana Prasad je ostvario prosjek od tri neistine dnevno, što se upornom vježbom stalno smanjivalo. Bio je zadovoljan pa je u svoj dnevnik unio novi, drugi razvojni cilj: „Otvoreno ću priznati kad napravim grešku“ (i inačice: „Otvoreno ću priznati da nešto ne znam.“, odnosno „Kad nešto nisam u stanju učiniti, odmah ću reći ne.“) Potom je preša na veće stvari: „Svaki dan bit’ ću koristan svom poslodavcu.“ Nastavio je tako iz mjeseca u mjesec, usvajajući nove i nove vještine, mijenjajući uporno ona stara pogrešna ponašanja.

Nakon dvije godine Prasad je izabran na prestižan položaj u Hongkongu.

Na temelju iskustva, izabrao je nekoliko savjeta koje je češće govorio kolegama: „Morate vjerovati u izabrani planski postupak. Morate stalno misliti na ostvarenje cilja!“ A i ovo: „Trebate prebroditi najveću krizu – krizu drugog mjeseca!“. A na početku svega upozorio ih je na načela postavljanja ciljeva: „Ne preporučujem vam imati istovremeno više od dva cilja! Trebate biti realni pri usvajanju visine cilja i roka!“ I na kraju Prasad je otkrio još jednu prevažnu tajnu: „Svoju malu knjižicu uvijek nosim sa sobom.“ U njoj su se nizali uspjesi i pozitiva.

Goran Tudor

DOBRA HRVATSKA

Dan ekološkog duga 2026: Hrvatska od 25. travnja – troši resurse budućih generacija

Objavio
Odgovorno
-
Dan ekološkog duga
Foto: Freepik

Dan ekološkog duga Zemlje je točka u kojoj iscrpljujemo resurse koje Zemlja može regenerirati u jednoj godini. Prošle, 2025. godine bio je to 24. srpnja. O trendovima govori činjenica da je još početkom 1970-ih ovaj dan dolazio krajem prosinca.

Prošle je godine čovječanstvo iskoristiti cijeli godišnji proračun ekoloških resursa i usluga prirode 24. srpnja. Izračun je to Global Footprint Networka, međunarodne organizacije za održivost koja je bila pionir u istraživanju ekološkog otiska, i Sveučilišta York, koje sada izrađuje nacionalne račune ekološkog otiska i biokapaciteta pod upravom FoDaFo-a. Datum Dana ekološkog duga Zemlje za tekuću godinu objavljuje se svake godine 5. lipnja, na Svjetski dan zaštite okoliša.

Trenutno čovječanstvo koristi prirodu 80% brže nego što se Zemljini ekosustavi mogu obnoviti. To znači da je ovo prekoračenje ekvivalentno korištenju 1,8 Zemljinih resursa. Ova razina prekomjerne upotrebe moguća je iscrpljivanjem prirodnog kapitala, što ugrožava dugoročnu sigurnost resursa. Posljedice su vidljive u deforestaciji, eroziji tla, gubitku bioraznolikosti i akumulaciji CO₂ u atmosferi. Sve to doprinosi češćim ekstremnim vremenskim događajima i smanjenju proizvodnje hrane.

Na dan 24.07.2025. čovječanstvo je potrošilo svo meso, ribu, žitarice i šume koje planet može proizvesti i obnoviti u jednoj godini. U mjesecima koji slijede, bogatiji dio naše populacije od 8 milijardi ljudi crpi neobnovljive resurse na kredit, stvarajući otpad – prvenstveno emisiju CO₂ – s kojim se ne može adekvatno upravljati. Ova situacija ima ozbiljne posljedice za okoliš, klimu i našu budućnost.

“Trenutno, neodrživa proizvodnja, pakiranje i potrošnja hrane potiču klimatsku krizu, stvarajući trećinu svih emisija stakleničkih plinova, koristeći 70% slatke vode na planetu i uzrokujući gubitak bioraznolikosti u nevjerojatnim razmjerima” 

António Guterres, Glavni tajnik Ujedinjenih naroda.

Ekološki deficit čovječanstva od 1970-ih

Od ranih 1970-ih čovječanstvo je u ekološkom deficitu, prema izračunima američkog think-tanka Global Footprint Network (GFN), koji objavljuje godišnje izvješće “Dan ekološkog duga” na temelju podataka Ujedinjenih naroda.

Dan ekološkog duga od 1972.-2025. godine
Infografika: Dan ekološkog duga od 1972.-2025. godine

Iako su ti izračuni temeljeni na ugljičnom otisku naišli na kritike znanstvenika, mnoge ih zemlje ozbiljno razmatraju, priznajući ih kao učinkovit alat za širenje svijesti o prekomjernoj potrošnji.

Dan ekološkog duga dobiva se iz omjera biokapaciteta planeta – količine ekoloških resursa koje Zemlja može proizvesti te godine – i ekološkog otiska čovječanstva, odnosno potreba čovječanstva u toj godini, a dobiveni broj množi se s brojem dana u godini (365 dana). Formula je sljedeća:

(Zemljina biosposobnost/ekološki otisak čovječanstva) x 365 = Dan ekološkog duga

Ekološki deficit po zemljama 

Ovisno o snazi i veličini gospodarstva i potreba svojih stanovnika, svaka država različito troši prirodne resurse Zemlje. Što je država razvijenija, veća je i njezina potrošnja pa je i nacionalni Dan ekološkog duga bliži početku godine. Dan ekološkog duga u nekoj zemlji je datum na koji bi padao Dan ekološkog duga Zemlje kada bi cijelo čovječanstvo trošilo kao ljudi u toj zemlji.

Koje zemlje najbrže troše resurse? Katar je iscrpio svoje resurse 4. veljače. Slijede ga Luksemburg (17. veljače), Singapur, Mongolija i Estonija. Zemalje s najkasnijim danima prekoračenja obično imaju manju potrošnju zbog siromaštva, bogatstva resursima ili oboje.

U zapadnoj Europi većina zemalja iscrpi svoje resurse za četiri ili pet mjeseci. Sjeverne europske zemlje prelaze svoja ograničenja nešto brže od južnih. Dan ekološkog duga za Europsku uniju koja sadrži 27 zemalja, ove godine bit će 3. svibnja.

Infografika: Dan ekološkog duga 2026. po zemljama / Global Footprint Network 2026, www.overshootday.org i www.footprintnetwork.org.

Ekološki deficit Hrvatske

Hrvatska u ekološki dug ove godine ulazi 25. travnja, dok je prošle godine to bilo 27. travnja. Od ovog datuma nadalje, Hrvatska živi na kredit na račun budućih generacija. Kad bi sva svjetska populacija imala isti način života kao građani Hrvatske, bili bi nam potrebni resursi skoro tri planeta.

Za Hrvatsku bi jedan od značajnijih načina smanjenja ekološkog otiska te pomicanja datuma ulaska u ekološki dug svakako bio i razvoj diverzificiranih oblika ekoturizma. Naime, turizam doprinosi emisijama stakleničkih plinova i udružen s potrošnjom prirodnih resursa ubrzava globalno prekoračenje utječući na okoliš i prirodu.

Global footprint network trenutačno provodi procjene turizma u mediteranskoj regiji, u kojoj su toplinski valovi sve češći kao rezultat klimatskih promjena što utječe na turizam i održivost te grane gospodarstva.

Izračunajte svoj osobni utjecaj na okoliš

Kalkulator osobnog ekološkog otiska izračunava za pojedinca koliko bi planeta bilo potrebno kada bi svi na Zemlji imali isti način života kao on/ona. Provjerite svoj ekološki otisak i osvijestite što Vi možete poduzeti.

Mreža One Planet je partnerstvo s više dionika, usvojeno 2012., koje podupire provedbu Cilja održivog razvoja 12 – Odgovorna potrošnja i proizvodnja – kroz različite programe o informiranju potrošača, prehrambenim sustavima i turizmu, između ostalog.

Ako bi se “Dan ekološkog duga” smanjio za pet dana godišnje do 2050., resursi planeta bili bi dovoljni za ljudsku potrošnju. Preokretanje trenda zahtijevat će zajednički napor svih zainteresiranih strana u smislu potrošnje, učinkovitosti u proizvodnji dobara i energije te opsežne mjere za očuvanje prirode.

DOBRA HRVATSKA

Bez papira (paperless) u svakodnevnom životu ili na poslu

Objavio
Odgovorno
-

Model bez papira (paperless) je usmjeren na smanjenje potrošnje papira u svakodnevnom životu i/ili na poslu. To znači manje ispisa dokumenata i potrošnje papira te manje prostora za arhiviranje.

Zabrinutost i briga za okoliš danas progresivno raste. Brojni su ljudi već prihvatili da je promjena određenih navika nužna u borbi protiv klimatskih promjena te važan doprinos za održivi razvoj planeta. Ovom prilikom želimo naglasiti potrebu za smanjenjem upotrebe papira. Povod za ovu temu nova je HEP-ova kampanja “Misli zeleno, djeluj digitalno“. Kampanja je napravljena kako bi motivirala kupce na prelazak s papirnatih računa na zaprimanje računa putem e-maila.

Zastanite i razmislite na trenutak o sljedećem pitanju: Prođe li dan, a da ne koristite papir? Knjige, bilježnice, novine, časopisi, pisma, računi, karte, brošure… Papir je puno prisutniji u našem svakodnevnom životu nego što mislimo.

Ekološki otisak papira

Ekološki otisak papira odnosi se na utjecaj proizvodnje i potrošnje papira na okoliš. Uključuje potrošnju resursa (poput drveća, vode i energije), emisije u zrak i vodu te stvaranje otpada. Manji ekološki otisak papira može se postići korištenjem recikliranog papira, smanjenjem potrošnje papira i odabirom papira iz održivih izvora.

Kako biste dobili ideju o opsegu ovog problema, evo nekoliko detalja:

  • Prema Greenpeaceu, 40% drva posječenog za industrijsku upotrebu koristi se za proizvodnju papira.
  • Između 30% i 40% komunalnog krutog otpada koji se stvara u Europi je papir i karton.
  • Svake se godine u uredima diljem svijeta koristi 115 milijardi listova papira, a prosječna godišnja potrošnja po osobi iznosi 48 kg.
  • Životni ciklus papira štetan je za okoliš od početka do kraja. Uključuje krčenje šuma, vrlo visoku potrošnju energije i onečišćenje zraka u proizvodnji te konačno probleme u gospodarenju otpadom.
  • Njegova proizvodnja troši ogromnu količinu vode. Jedan list papira A4 formata zahtijeva do 10 litara vode.
  • U procesu proizvodnje papira oslobađaju se štetne kemikalije koje mogu zagađivati vodu i zrak.
  • Papirni otpad zauzima veliki prostor na odlagalištima i može biti izvor zagađenja.

Suzbijanje negativnog ekološkog utjecaja papira pridonosi postizanju zdravijeg i održivijeg okoliša, a zahtijeva suradnju svih nas.

Odavno smo upoznati s mjerama smanjenja, ponovne upotrebe i recikliranja (Reduce, Reuse, Recycle), koje nas uče da poboljšamo ekološki otisak koji ostavljamo za sobom. Međutim, vrijeme je da razmotrimo te usvojimo i četvrtu mjeru, a to je zamjena (Replace).

Dobra je vijest da nikada nismo bili spremniji za to. Digitalizacija i tehnološki alati mogu nam pomoći da zamijenimo papir i vodimo život bez papira.

Bez papira u svakodnevnom životu i/ili na poslu?

Papir je često najranjiviji format za dokument: može se izgubiti, može doći do pogrešaka u transkripciji, pa čak i krivotvorenja.

Prisjetimo se kako su u vrijeme COVID-a brojne firme i zaposlenici bili prisiljeni ubrzano usvojiti rad na daljinu. Naučili smo pri tom da možemo bez ureda, fiksnog stola, printera i stotina papira nagomilanih u ladici.

Postoje uvjerljivi razlozi za prelazak s papira na digitalni oblik. Procjenjuje se da je vrijeme potrebno za pronalaženje arhiviranog papira oko 18 minuta, a da je više od 21% dnevnog gubitka produktivnosti posljedica problema povezanih s pronalaženjem dokumenata. Zbog toga tvrtke koje se odlučuju za bezpapirne sustave povećavaju svoju agilnost i fleksibilnost.

Štoviše, u svakom poslovnom procesu koji zahtijeva opsežnu upotrebu papira, najslabija karika je uvijek sam papir. Pogreške se češće javljaju kada su informacije u ovom formatu – papiri se gube, može doći do pogrešaka u transkripciji, pa čak i krivotvorenja. Model bez papira ima mnogo prednosti koje treba uzeti u obzir:

  • minimiziranje utjecaja ureda na okoliš,
  • poboljšava se učinkovitost upravljanja dokumentima,
  • poboljšana sigurnost informacija,
  • ušteda prostora.

Brži i učinkovitiji procesi, poticanje suradnje i komunikacije, povećanje sigurnosti i održivosti poslovanja… Bezpapirno poslovanje otvara vrata dizajnu održivijih i učinkovitijih radnih prostora, sposobnih odgovoriti na nove zahtjeve društava.

Kako uspješno usvojiti model bez papira

Ako ste zainteresirani za prestanak korištenja papira kod kuće, na poslu ili oboje, evo nekoliko savjeta i preporuka kako biste ovu promjenu uspješno proveli:

  • Prvi korak! Bez kojeg papira mogu? Važno je da započnete procjenom gdje nakupljate najviše papira i za što ga koristite.
  • Danas imamo na raspolaganju potrebnu tehnologiju za stvaranje okruženja bez papira. Ako skeniramo dokumente koje imamo pohranjene u mapama kod kuće, možemo spremiti te podatke bez zauzimanja prostora. Osim toga, možemo napraviti sigurnosnu kopiju važnih dokumenata u drugu datoteku tako da se nikada ne moramo brinuti da ćemo ih potpuno izgubiti.
  • Ako ste pretplaćeni na kataloge, vrijeme je da se odjavite. Ne samo zato što zauzimaju puno papira i prostora, već i zato što iste proizvode možete vidjeti na web stranicama trgovina.
  • Isto vrijedi i za časopise i novine. Umjesto da ih kupujete fizički, pretplatite se na njihove online verzije. To će vam dati pristup istom sadržaju, ali se nećete morati riješiti fizičkih časopisa nakon što ih pročitate.
  • Prebacite se na elektroničke račune. Većina tvrtki vam nudi mogućnost primanja računa, karata ili ulaznica izravno putem e-pošte. To je način uštede papira i sigurnog čuvanja dokumenata koji se lako izgube.
  • Najvažnije je riješiti se pisača. Možemo izbjeći korištenje većeg dijela papira koji stvaramo. Ako nemamo pisač pri ruci, bit će puno lakše izbjeći iskušenje ispisivanja nepotrebnih dokumenata.

Zapamtite da je u pogledu zaštite planeta svaka akcija važna.

DOBRA HRVATSKA

Smjernice Europske komisije o zaštiti maloljetnika na internetu

Objavio
Odgovorno
-
o zaštiti maloljetnika na internetu
Foto: freepik

Europska komisija je 14. srpnja 2025. predstavila smjernice o zaštiti maloljetnika, kao i prototip aplikacije za provjeru dobi u skladu sa Zakonom o digitalnim uslugama (DSA). 

Internetski svijet je mjesto beskrajnih mogućnosti. Između ostalog djeca i mladi tako mogu proširiti svoje učenje, kreativnost i komunikaciju. No to je također mjesto s mnogim rizicima, posebno za maloljetnike. Kako bi se ti rizici sveli na najmanju moguću mjeru, Komisija je predstavila smjernice o zaštiti maloljetnika. Također je istovremeno predstavljen i prototip aplikacije za provjeru dobi.

Smjernice i aplikacija za provjeru dobi nadovezuju se na rasprave u radnoj skupini za zaštitu maloljetnika, koja je dio Europskog odbora za digitalne usluge. Oba tijela dodatno jačaju rad Komisije na zaštiti maloljetnika na internetu putem Strategije za bolji internet za djecu, Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama i nadolazećih inicijativa, kao što je Zakon o digitalnoj pravednosti.

Smjernice o zaštiti maloljetnika

Smjernice o zaštiti maloljetnika osiguravaju djeci visoku razinu privatnosti, sigurnosti i zaštite na online platformama. Izrađene su nakon uključivog i opsežnog razdoblja konzultacija, uključujući i s mladima.

Između ostalog, smjernice daju preporuke za rješavanje:

  • Ovisnički dizajn: Maloljetnici su posebno osjetljivi na prakse koje mogu potaknuti ovisničko ponašanje. Smjernice predlažu smanjenje izloženosti maloljetnika takvim praksama. Također i onemogućavanje značajki koje potiču pretjerano korištenje online usluga, poput ‘potvrda o čitanju’ u porukama.
  • Kibernetičko nasilje: Smjernice preporučuju osnaživanje maloljetnika da blokiraju ili utišavaju korisnike, osiguravajući da se ne mogu dodavati u grupe bez njihovog izričitog pristanka. Također preporučuju zabranu računa za preuzimanje ili snimanje zaslona sadržaja koji objavljuju maloljetnici kako bi se spriječila neželjena distribucija seksualiziranog ili intimnog sadržaja.
  • Štetan sadržaj: Neki sustavi za preporuke stavljaju djecu u štetne situacije. Smjernice daju mladim korisnicima veću kontrolu nad onim što vide. Pozivaju platforme da daju prioritet eksplicitnim povratnim informacijama od korisnika, umjesto da se oslanjaju na praćenje njihovog ponašanja pregledavanja. Ako mladi korisnik naznači da ne želi vidjeti određenu vrstu sadržaja, on se ne bi trebao ponovno preporučivati.
  • Neželjeni kontakt sa strancima: smjernice preporučuju da platforme postave račune maloljetnika koji su prema zadanim postavkama privatni – odnosno da nisu vidljivi korisnicima koji nisu na njihovom popisu prijatelja – kako bi se smanjio rizik da ih kontaktiraju stranci na internetu.

Smjernice usvajaju pristup temeljen na riziku, poput Zakona o digitalnim uslugama (DSA), prepoznajući da online platforme mogu predstavljati različite vrste rizika za maloljetnike, ovisno o njihovoj prirodi, veličini, svrsi i korisničkoj bazi. Platforme bi trebale osigurati da su mjere koje poduzimaju primjerene i da ne ograničavaju nesrazmjerno ili nepotrebno prava djece.

Aplikacija za provjeru dobi

Prototip aplikacije za provjeru dobi jednostavan je za korištenje i štiti privatnost, postavljajući “zlatni standard” u online osiguranju dobi. Primjerice, omogućit će korisnicima da lako dokažu da imaju više od 18 godina prilikom pristupa ograničenom online sadržaju za odrasle, a istovremeno će imati potpunu kontrolu nad svim ostalim osobnim podacima, poput točne dobi ili identiteta korisnika. Nitko ne bi mogao pratiti, vidjeti ili rekonstruirati koji sadržaj pojedini korisnici pregledavaju.

Zaštita osobnih podataka

Aplikacija za provjeru bit će testirana i dodatno prilagođena u suradnji s državama članicama, online platformama i krajnjim korisnicima. Predvodnici – Danska, Grčka, Španjolska, Francuska i Italija – bit će prvi koji će surađivati s Komisijom oko tehničkog rješenja s ciljem pokretanja nacionalnih aplikacija za provjeru dobi. Ovaj prototip može se integrirati u nacionalnu aplikaciju ili ostati samostalna aplikacija.

Smjernice o zaštiti maloljetnika opisuju kada i kako platforme trebaju provjeravati dob svojih korisnika. Preporučuju provjeru dobi za platforme sa sadržajem za odrasle i druge platforme koje predstavljaju visok rizik za sigurnost maloljetnika. Navode da metode provjere dobi trebaju biti točne, pouzdane, robusne, nenametljive i nediskriminirajuće.

Aplikacija za provjeru dobi postavlja temelje za širu primjenu usluga primjerenih dobi u budućnosti. Temelji se na istim tehničkim specifikacijama kao i europski digitalni novčanici za identitet (eID) koji će biti uvedeni prije kraja 2026. godine.

Saznajte više o Smjernicama za zaštitu maloljetnika

Saznajte više o nacrtu za provjeru dobi

Izvor: European Commission 

Svjetski dan stanovništva 2025.: Osnaživanje mladih da izgrade obitelji kakve žele

Objavio
Odgovorno
-
Svjetski dan stanovništva 2025.
Foto: U ovogodišnjem vodećem izvješću o stanju svjetskog stanovništva, UNFPA je anketirao oko 14.000 ljudi u 14 zemalja. Prema ovom istraživanju otprilike svaki peti anketirani kaže da neće moći imati onoliko djece koliko bi želio. / UNFPA - © Stina Persson

Svjetski dan stanovništva obilježava se svake godine 11. srpnja kako bi se podigla svijest o globalnim problemima stanovništva. Ovaj dan usmjerava svjetsku pozornost na probleme stanovništva, s ciljem promicanja održivog razvoja i dobrobiti.

Trebale su stotine tisuća godina da svjetska populacija naraste na milijardu. Zatim se u samo još 200 godina povećala sedmerostruko. Godine 2011. globalna populacija dosegla je 7 milijardi. Već 2021. iznosi gotovo 7,9 milijardi, a očekuje se da će narasti na oko 8,5 milijardi 2030. Daljnja projekcija je 9,7 milijardi 2050. i 10,9 milijardi 2100. godine.

Ovaj dramatičan rast uvelike je potaknut sve većim brojem ljudi koji preživljavaju do reproduktivne dobi. Osim toga popraćen je velikim promjenama u stopama nataliteta, sve većom urbanizacijom i ubrzanjem migracija. Ti će trendovi imati dalekosežne implikacije za buduće generacije.

Svjetski trendovi stanovništva

U nedavnoj prošlosti došlo je do ogromnih promjena u stopama fertiliteta i očekivanom životnom vijeku. Početkom 1970-ih žene su u prosjeku imale 4,5 djece. No do 2015. godine ukupni fertilitet u svijetu pao je na ispod 2,5 djece po ženi. U međuvremenu, prosječni globalni životni vijek porastao je sa 64,6 godina početkom 1990-ih na 72,6 godina 2019. godine.

Osim toga, svijet bilježi visoku razinu urbanizacije i ubrzanje migracija. 2007. bila je prva godina u kojoj je više ljudi živjelo u urbanim nego u ruralnim područjima. Očekuje se da će do 2050. godine oko 66 posto svjetske populacije živjeti u gradovima.

Ovi megatrendovi imaju dalekosežne implikacije. Utječu na gospodarski razvoj, zapošljavanje, raspodjelu dohotka, siromaštvo i socijalnu zaštitu. Također utječu na napore za osiguranje univerzalnog pristupa zdravstvenoj skrbi, obrazovanju, stanovanju, sanitarnim uvjetima, vodi, hrani i energiji. Kako bi održivije odgovorili na potrebe pojedinaca, kreatori politika moraju razumjeti koliko ljudi živi na planetu, gdje se nalaze, koliko su stari i koliko će ljudi doći nakon njih.

Stanje svjetskog stanovništva 2025.: Prava kriza plodnosti

U 2025. godini, pad stope nataliteta puni naslovnice diljem svijeta. Neke vlade upozoravaju na „kolaps stanovništva“ i uvode drastične politike za poticanje nataliteta. No istovremeno, milijuni ljudi diljem svijeta ne mogu imati onoliko djece koliko žele – bilo da žele više, manje ili biti bez djece.

  • Strahovi od budućnosti – poput klimatskih promjena, degradacije okoliša, ratova i pandemija – utječu na odluke o plodnosti, a gotovo 1 od 5 ispitanika kaže da su te brige dovele ili bi dovele do toga da imaju manje djece nego što žele.
  • Ekonomski čimbenici, uključujući stanovanje, troškove brige o djeci i nesigurnost posla, glavna su ograničenja veličine obitelji; 39% ispitanika izjavilo je da financijske probleme utječu na njihovu sposobnost da imaju željeni broj djece.
  • Prosječna globalna dob rađanja djece stalno raste i sada iznosi 28 godina.
  • Gotovo 20% odraslih osoba reproduktivne dobi očekuje da neće moći imati željeni broj djece.
  • Pristup reproduktivnoj zdravstvenoj zaštiti i dalje je izazov, s 18% ispitanika koji prijavljuju poteškoće u dobivanju kontracepcije ili usluga povezanih s plodnošću.

Izvor: UNFPA

Prema najnovijem izvješću UNFPA-e o stanju svjetskog stanovništva, prava kriza nije u broju stanovnika nego o činjenici da ljudi gube sposobnost vlastitog odlučivanja. To je kriza reproduktivne slobode.

Osnaživanje mladih da izgrade obitelji kakve žele

Stanimo uz mlade ljude i izgradimo budućnost u kojoj svaka osoba može oblikovati svoju sudbinu u svijetu koji je pravedan, miran i pun nade.

Glavni tajnik UN-a António Guterres

Svjetski dan stanovništva 2025. ističe ovaj izazov, usredotočujući se na najveću generaciju mladih ljudi ikada. Tema „Osnaživanje mladih da stvore obitelji kakve žele u pravednom i nadahnjujućem svijetu“ poziva na osiguravanje prava, alata i prilika da mladi oblikuju svoje budućnosti.

Mladi ljudi već pokreću promjene, ali se suočavaju s velikim preprekama: ekonomskom nesigurnošću, nejednakošću spolova, ograničenom zdravstvenom skrbi i obrazovanjem, klimatskim poremećajima i sukobima. Istraživanje UNFPA-e i YouGova provedeno na više od 14.000 ljudi u 14 zemalja pokazalo je da većina želi više djece, ali su ih u tome spriječile društvene, ekonomske ili zdravstvene prepreke.

Kako bi učinkovito odgovorili na globalne populacijske trendove, mora se dati prioritet potrebama i glasovima mladih. Potrebno im je više od usluga – potrebna im je nada, stabilnost i budućnost vrijedna planiranja. Kao što je jedan mladi aktivist rekao UNFPA-i: „Mladi ljudi ne razmišljaju samo o svojoj budućoj djeci – razmišljaju o svijetu koji će ta djeca naslijediti.“ Podržavanje njihovih prava ključno je za održivi razvoj, mir i ljudsko dostojanstvo.

Izazov ostvarivanja reproduktivnog zdravlja i prava za sve žene

Dok obilježavamo Svjetski dan stanovništva važno je istaknuti da svaka četvrta žena diljem svijeta ne može sama donositi odluke o svojim životima, svojim tijelima, svojoj budućnosti. To znači da im je uskraćena moć ostvarivanja svog seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava. Nije im dopušteno reći “da” ili “ne” seksu, nije im dopušteno dobiti kontracepciju ili posjetiti liječnika kada je to potrebno, nije im dopušteno donositi odluke o partnerstvima ili roditeljstvu.

UNFPA – agencija Ujedinjenih naroda za seksualno i reproduktivno zdravlje bori se osigurati da žene i djevojčice imaju moć odlučivanja, pomažući im da preuzmu kontrolu nad svojim tijelima i životima. Surađujući s partnerima u više od 150 zemalja, pomažu u pružanju pristupa ključnim uslugama poput planiranja obitelji, zdravstvene zaštite i podrške žrtvama seksualnog nasilja.

Do 2030. godine, UNFPA želi vidjeti značajan napredak u reproduktivnom zdravlju i pravima za sve žene i djevojčice, uključujući pristup planiranju obitelji, kao i kraj spriječivim smrtnim slučajevima majki i štetnim praksama poput dječjih brakova i sakaćenja ženskih genitalija.

Prava žena i djevojčica danas se nažalost u mnogim područjima usporavaju. Vrijeme je da se digne glas – da se ustane i zahtijeva da svatko može sam donositi odluke.

Planiranje za obitelji

Rješenja koja ne stavljaju reproduktivni izbor u središte dokazano su propala, više puta. Cilj ne bi trebao biti utjecaj na stope nataliteta, već pružiti pojedincima informacije i sredstva da slobodno i odgovorno odlučuju o broju, razmaku i vremenu rađanja svoje djece.

  • Kvalitetna zdravstvena skrb – Zdravo društvo znači osigurati da majke i djeca mogu dobiti pristupačnu, dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu skrb.
  • Partneri koji dijele teret – Pojedincima su potrebni brižni, podržavajući partneri koji će pravedno podijeliti teret rađanja djece.
  • Financijska sigurnost – Kako bi planirali budućnost, pojedinci se moraju osjećati sigurno u svojoj ekonomskoj situaciji i vjerovati da mogu pronaći priuštivo mjesto za život za sebe i svoje obitelji.
  • Solidarnost među generacijama – Kada pojedinci vjeruju svom političkom sustavu da će odrediti prioritete budućim ulaganjima nakon sljedećeg izbornog ciklusa, osjećat će se sigurno u planiranju za sljedeću generaciju.
  • Svijet za koji vrijedi planirati – Mnogi bi ljudi odabrali imati djecu kad bi mogli biti sigurni da svijet u koji ih donose nudi čist okoliš, zdravo gospodarstvo i sigurno mjesto za život.

Izvor: UN

Papa Lav XIV. održao je prvu ‘zelenu misu’ te naznačio da slijedi Franjino ekološko nasljeđe

Objavio
Odgovorno
-

Papa Lav XIV. održao je danas, 9. srpnja 2025., prvu ‘zelenu misu’ – papinsku misu za očuvanje stvorenoga svijeta. Pri tom je koristio novi niz molitvi kojima se traži briga za sve od Boga stvoreno.

Misa, održana u vrtovima vatikanskog novog ekološkog obrazovnog centra na papinskom ljetnikovcu u Castel Gandolfu, ukazala je na snažnu liniju ekološkog kontinuiteta s papom Franjom, koji je zaštitu okoliša učinio zaštitnim znakom svog pontifikata.

Privatna misa održana je za centar Laudato Si, nazvan po Franjinoj enciklici o okolišu iz 2015., u kojoj je prvi papa s globalnog Juga osudio način na koji su bogate zemlje i multinacionalne korporacije iskorištavale Zemlju i njezine najranjivije ljude radi profita.

Papa je odobrio novu formulu mise „za brigu o stvorenom“, naloživši da se doda na popis od 49 misa koje su se razvijale stoljećima za određenu potrebu ili prigodu. Misa je središnji čin bogoslužja u katoličanstvu, podsjećajući na Isusove postupke na Posljednjoj večeri.

Dužnosnici su rekli da je izrađena kao odgovor na zahtjeve koji proizlaze iz Franjine enciklike, koja je inspirirala cijeli crkveni pokret i zakladu da obrazuju, zagovaraju i senzibiliziraju svijet za biblijski propisani poziv na brigu o prirodi.

Što je papa Lav XIV rekao o klimatskim promjenama?

Papa Lav XIV., prvi papa rođen u SAD-u u povijesti, naznačio je da namjerava unaprijediti Franjino ekološko nasljeđe.

Dugogodišnji misionar u Peruu, papa Lav XIV., iz prve je ruke iskusio učinke klimatskih promjena na ranjive zajednice i već je govorio o potrebi za klimatskom pravdom, posebno za autohtone narode.

U poruci za godišnji crkveni dan molitve za stvaranje, papa Lav XIV. osudio je ” nepravdu, kršenja međunarodnog prava i prava naroda, teške nejednakosti i pohlepu koja ih potiče, što dovodi do deforestacije, zagađenja i gubitka bioraznolikosti”.

Nije dao nikakve dvojbe o tome što ili tko je kriv, identificirajući “klimatske promjene uzrokovane ljudskom aktivnošću”.

„Čini se da još uvijek nismo u stanju prepoznati da uništavanje prirode ne utječe na sve jednako. Kada se pravda i mir gaze, oni koji najviše pate su siromašni, marginalizirani i isključeni“, napisao je u poruci objavljenoj prošli tjedan.

Papa Lav XIV. promovira plan solarne farme za Vatikan

Kao još jedan znak svoje predanosti zaštiti okoliša, papa Lav XIV. naznačio je da planira provesti jedno od najvažnijih ekoloških nasljeđa pape Franje. Projekt je to pretvaranja polja od 430 hektara u sjevernom Rimu u solarnu farmu koja bi proizvodila dovoljno električne energije za potrebe Vatikana. Time bi Vatikan učinila prvom ugljično neutralnom državom na svijetu.

Razvoj bi zahtijevao ulaganje od nešto manje od 100 milijuna eura, kažu dužnosnici, i potrebno je odobrenje talijanskog parlamenta budući da teritorij uživa eksteritorijalni status koji je potrebno proširiti.

Izvor: euronews.green

 

Većina Europljana smatra borbu protiv klimatskih promjena prioritetom

Objavio
Odgovorno
-
Većina Europljana smatra borbu protiv klimatskih promjena prioritetom
Foto: freepik

Velika većina Europljana smatra da su klimatske promjene ozbiljan problem (85%), prema novom istraživanju Eurobarometra objavljenom 30. lipnja 2025.

Među ispitanicima, 8 od 10 (81%) podržava cilj EU-a da se do 2050. postigne klimatska neutralnost. S ekonomske perspektive, više od tri četvrtine (77%) Europljana slaže se da je trošak štete zbog klimatskih promjena mnogo veći od ulaganja potrebnih za prijelaz na neto nultu stopu emisija.

Većina Europljana (85%) slaže se da bi borba protiv klimatskih promjena trebala biti prioritet za poboljšanje javnog zdravlja i kvalitete života. Isto tako, 83% ispitanika slaže se da će bolja priprema za negativne utjecaje klimatskih promjena poboljšati živote građana EU-a.

Europski građani također osjećaju utjecaj klimatskih promjena u svakodnevnom životu. U prosjeku, gotovo 4 od 10 Europljana (38%) osjeća se osobno izloženo rizicima i prijetnjama povezanim s okolišem i klimom. U 8 država članica više od polovice ispitanika tako se osjeća. Uglavnom u južnoj Europi, ali i u Poljskoj i Mađarskoj.

Provjerite rezultate za Hrvatsku.

Posebno istraživanje Eurobarometra 565 o klimatskim promjenama obuhvatilo je anketu među 26 319 građana EU-a iz različitih društvenih i demografskih skupina u svih 27 država članica EU-a. Istraživanje je provedeno između 18. veljače i 10. ožujka 2025. Svi intervjui provedeni su licem u lice, bilo fizički u domovima ljudi ili putem video interakcije na daljinu.

Potpora obnovljivim izvorima energije, energetskoj učinkovitosti i energetskoj autonomiji

Gotovo devet od deset Europljana (88%) smatra da je važno da EU poduzme mjere za povećanje obnovljivih izvora energije. Gotovo isti broj (88%) njih vjeruje kako je važno da EU poduzme mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti, na primjer poticanjem ljudi na izolaciju domova, ugradnju solarnih panela ili kupnju električnih automobila. Tri četvrtine (75%) Europljana vjeruje da će smanjenje uvoza fosilnih goriva povećati energetsku sigurnost i ekonomski koristiti EU. Čak 77% Europljana slaže se da će djelovanje u vezi s klimatskim promjenama potaknuti inovacije. Više od osam od deset Europljana (84%) slaže se da bi trebalo pružiti veću podršku europskim tvrtkama kako bi se natjecale na globalnom tržištu čistih tehnologija, pokazujući javnu podršku Sporazumu o čistoj industriji. 

Graf: U gotovo svim državama članicama EU-a više od polovice ispitanika podržava cilj EU-a da do 2050. godine postane klimatski neutralan. / Eurobarometer

Građani predani individualnoj akciji i strukturnim reformama 

Velika većina  građana EU-a poduzima individualne akcije protiv klimatskih promjena (92%) i donosi održive odluke u svakodnevnom životu. Međutim, na pitanje tko je u najboljoj poziciji za borbu protiv klimatskih promjena, samo 28% vjeruje da su u najboljoj poziciji da preokrenu situaciju individualnim akcijama. Građani su identificirali nacionalne vlade (66%), EU (59%) te poduzeća i industriju (58%) kao najbolje pozicionirane za borbu protiv klimatskih promjena. Njih 44% smatra da su regionalne i lokalne vlasti u dobroj poziciji za poduzimanje klimatskih akcija. 

Klima u medijima

Iako je istraživanje pokazalo da se 84% građana slaže da su klimatske promjene uzrokovane ljudskom aktivnošću, više od polovice ispitanika (52%) smatra da tradicionalni mediji ne pružaju jasne informacije o klimatskim promjenama, njihovim uzrocima i utjecajima. Ako se šire gledaju komunikacijski kanali, 49% smatra da je teško razlikovati pouzdane informacije od dezinformacija o klimatskim promjenama na društvenim mrežama. 

Izvor: European commission

Rekordne temperature Sredozemnog mora izazivaju nova upozorenja znanstvenika

Objavio
Odgovorno
-
Rekordne temperature Sredozemnog mora
Foto: freepik

Površinske temperature Sredozemnog mora ovog su lipnja dosegle najvišu ikad zabilježenu razinu.

Prema podacima koje je prikupio Copernicus, a analizirao Météo-France, 29. lipnja temperatura površine mora dosegla je 26,01°C. Ukupne temperature trenutno su 3°C više od prosjeka. Pri tom je porast temperature veći od 4°C na nekim mjestima oko francuske i španjolske obale.

Najintenzivnije zagrijavanje uočeno je u zapadnom mediteranskom bazenu, uključujući Balearsko i Tirensko more. S obzirom na trenutne vremenske uvjete, znanstvenici kažu da je malo vjerojatno da će temperature uskoro pasti.

Mediteran se smatra jednim od najosjetljivijih svjetskih “žarišta klimatskih promjena”, zagrijavajući se mnogo brže od globalnog prosjeka. Stručnjaci upozoravaju da bi uporni morski toplinski valovi – dugotrajna razdoblja neuobičajeno visokih temperatura oceana – mogli promijeniti regiju do neprepoznatljivosti bez aktivnog djelovanja na suzbijanju klimatskih promjena.

Morski toplinski valovi mogli bi uništiti život u Sredozemnom moru

Regiju pogađa uporan i rastući morski toplinski val. Osobito se “teški” i “ekstremni” uvjeti pojavljuju kod jugoistočne Španjolske i sjevernog Maroka.

Znanstvenici upozoravaju da bi razvoj situacije mogao imati razorne posljedice za bioraznolikost, ribarstvo, akvakulturu, a u konačnici i na vremenske uvjete diljem južne Europe i sjeverne Afrike.

Foto: Karta anomalija temperature površine mora od 26. lipnja 2025. / ICATMAR

Toplije vode sadrže manje kisika, što dovodi do masovnog pomora riba, poput onog viđenog u Toskani 2024. godine. Kada ribe rone dublje da pobjegnu od topline na površini, morske ptice ih ne mogu dosegnuti, pa i one ugibaju.

Učinci morskih toplinskih valova djeluju i na kopno. Topla mora potiču ekstremnije vremenske uvjete. To se npr. vidjelo tijekom oluje Daniel 2023. godine u kojoj je poginulo gotovo 6000 ljudi. Visoke temperature površine mora u Sredozemlju učinile su takve oluje 50 puta vjerojatnijim i 50 posto intenzivnijim. Poplave u Valenciji 2024. godine, koje su odnijele više od 200 života, također su djelomično povezane s visokim temperaturama površine mora.

Morski toplinski valovi postaju intenzivniji i traju dulje

Morski toplinski valovi sada su deset puta intenzivniji nego u predindustrijskom dobu i traju tri puta dulje.

„Klimatske promjene odgovorne su za globalno povećanje učestalosti, trajanja i intenziteta morskih toplinskih valova“, kaže dr. Alistair Hobday, istraživački direktor Programa održive morske budućnosti Organizacije za znanstvena i industrijska istraživanja Commonwealtha (CSIRO).

Sredozemno more se stalno zagrijava od 1980-ih, s naglim ubrzanjem u posljednjem desetljeću. Tijekom posljednjih 40 godina, s jednog toplinskog vala godišnje u određenim područjima na prosječno četiri godišnje, što pokriva gotovo cijelo more. Temperature su konstantno iznad prosjeka posljednjih pet godina.

„Razvijajući, široko rasprostranjeni toplinski val u zapadnom Mediteranu sada zahtijeva pomnu pozornost“, kaže dr. Karina von Schuckmann, viša savjetnica u Mercator Ocean Internationalu.

Znanstvenici naglašavaju da samo brzo smanjenje globalnih emisija može zaustaviti ovaj trend. Bez hitne akcije, ovo klimatsko žarište moglo bi se trajno transformirati.

Dramatične promjene u Jadranskom moru i na kopnu
Dramatične promjene u moru i na kopnu – Dnevnik HRT-a 01.07.2025.

Dramatične promjene pogađaju i Jadransko more i kopno

Gostujući jučer u Dnevnku HRT-a, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, dr. sc. Aljoša Duplić, upozorava na dramatične promjene koje pogađaju i more i kopno. On ističe kako zagrijavanje mora i širenje tzv. tropikalizacije Sredozemlja mijenja staništa i potiče dolazak novih vrsta koje ugrožavaju postojeću ravnotežu. Upozorava da se te “uvezene” vrste brzo razmnožavaju i ozbiljno ugrožavaju autohtoni život – primjerice, u vodama Cipra desetkovale su lokalne populacije riba i ugrozile ribarstvo.

– Zabrinjava i sve veća zagrijanost mora u dubinama. Gubi se termoklina, granica koja je dijelila hladni i topli sloj mora sada se spušta i do 40 metara. To mijenja fizikalno-kemijske uvjete u cijelom stupcu mora, a time i život u njem – te dodaje da je morski ekosustav pod velikim stresom. – U godinama koje dolaze, more više neće biti onakvo kakvim ga poznajemo, naglašava dr. Aljoša Duplić

Klimatske promjene snažno pogađaju i kopnene ekosustave, naročito šume. Promjene u temperaturi, smanjenje oborina, isušivanje tla i visoka isparavanja mijenjaju staništa i ugrožavaju brojne biljne i životinjske vrste.

Pogledajte cijeli prilog.

Izvor: euronews.green i HRT

1...192021...182Stranica 20 od 182

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z