EU je 2023. proizvela 79,7 milijuna tona ambalažnog otpada ili 177,8 kg po stanovniku

Foto: freepik

Novi podaci Eurostata pokazuju da je EU 2023. godine generirala gotovo 80 milijuna tona ambalažnog otpada ili 177,8 kg po stanovniku. To predstavlja smanjenje od 8,7 kg po stanovniku u usporedbi s 2022. godinom. No u odnosu na 2013. godinu to je povećanje od 21,2 kg po stanovniku.

Izvješće kategorizira ambalažni otpad kao bilo koji materijal koji se koristi za držanje, rukovanje, isporuku ili prezentiranje robe. To uključuje predmete poput staklenih boca, plastičnih spremnika, aluminijskih limenki, omota za hranu, drvenih paleta i bačvi.

Od ukupnog ambalažnog otpada, 40,4 posto potječe od papira i kartona. Slijede plastika (19,8 posto), staklo (18,8 posto), drvo (15,8 posto), metal (4,9 posto) i „ostala ambalaža“ (0,2 posto).

Generirani ambalažni otpad, prema ambalažnom materijalu, EU, 2023.
Graf 1: Generirani ambalažni otpad, prema ambalažnom materijalu, EU, 2023.

Belgija prednjači u recikliranju

U 2023. godini sedam zemalja EU-a ispunilo je cilj za 2030. godinu, a to je recikliranje najmanje 70 posto cjelokupnog ambalažnog otpada: Belgija (79,7%), Nizozemska (75,8%), Italija (75,6%), Češka (74,8%), Slovenija (73,6%), Slovačka (71,9%) i Španjolska (70,5%). Dodatnih 13 zemalja približavalo se cilju od 70% sa stopama recikliranja iznad 60%. Najznačajnije su Cipar (podaci iz 2022.), Njemačka, Francuska, Estonija i Švedska koje su prijavile stope recikliranja između 68,5% i 69,5%.

Belgija je prednjačila s impresivnom stopom od 79,7 posto, vjerojatno predvođena sustavom prikupljanja otpada „plati koliko baciš“ osmišljenim kako bi potaknuo stanovnike na recikliranje. Shema, koja postoji od 1995. godine, naplaćuje kućanstvima na temelju količine miješanog ili preostalog otpada koji proizvode. Cijena varira ovisno o području, a stanovnici Flandrije plaćaju oko 23 centa po kilogramu kućnog otpada. Postoji i dobrovoljni sustav povrata i pologa za specifičnu ambalažu za višekratnu upotrebu, poput staklenih boca za pića i industrijskih spremnika.

Nizozemska je bila druga sa stopom recikliranja otpada od 75,8 posto, a slijede Italija (75,6 posto), Češka (74,8 posto), Slovenija (73,6 posto), Slovačka (71,9 posto) i Španjolska (70,5 posto).

Na drugom kraju ljestvice, 4 zemlje prijavile su ukupne stope recikliranja ambalaže manje od 50% u 2023. To su bile Rumunjska (37,3%; podaci za 2022.), Mađarska (42,8%), Malta (44,4%) i Grčka (48,0%).

Europski parlament tvrdi da su zemlje s niskim BDP-om povijesno imale niske stope recikliranja, budući da razvoj učinkovitog gospodarenja otpadom i kapaciteta za obradu koji su „ekonomski i ekološki održivi“ ostaje „izazov“.

Proizvodnja i recikliranje ambalažnog otpada u EU

„Općenito, EU polako pokazuje napredak prema većem recikliranju i manjem odlaganju otpada“, navodi EEA. „Ipak, postizanje ciljeva EU-a u vezi s otpadom zahtijeva značajan napor . Proizvode koji se ne mogu reciklirati treba postupno ukinuti, a otpad treba prikupljati odvojeno kako bi se mogao reciklirati.“

Velike količine ambalažnog otpada EU i dalje se izvoze, uglavnom radi recikliranja. To izaziva zabrinutost zbog pogoršanja onečišćenja u siromašnijim zemljama.

 

U 2023. godini zemlje EU-a generirale su između 80,9 kg po stanovniku u Bugarskoj (podaci iz 2022.) i 223,1 kg po stanovniku u Irskoj. U 15 zemalja EU-a generirano je 150 kg ili više ambalažnog otpada po stanovniku

Najmanje količine recikliranog ambalažnog otpada po stanovniku prijavile su Hrvatska (42,3 kg), Bugarska (47,2 kg) i Rumunjska (48,5 kg) (sve 3 zemlje: podaci iz 2022.). Bugarska i Hrvatska su ujedno i dvije zemlje koje proizvode najmanje ambalažnog otpada po stanovniku među zemljama EU.

Izvor: euronews.green i Eurostat

Svjetski dan gradova 2025.: Pametni gradovi usmjereni na ljude

Svjetski dan gradova 2025.: Pametni gradovi usmjereni na ljude
Foto: Ágora - mjesto održavanja Globalnog obilježavanja Svjetskog dana gradova / ©Ágora Bogotá

Svjetski dan gradova, 31. listopada, obilježava se na inicijativu UN-a od 2014. godine. Cilj obilježavanja je podići međunarodnu svijest o trendovima urbanizacije, izazovima i vizijama održivog urbanog razvoja. Intencija je promovirati međunarodnu suradnju i doprinijeti globalnim naporima za izgradnju pravednih, prosperitetnih, održivih i uključivih gradova koji svojim zajednicama pružaju bolje životno okruženje i kvalitetu života.

Ove godine se Svjetski dan gradova globalno obilježava u Bogoti, Kolumbija, pod temom Pametni gradovi usmjereni na ljude. Ova tema odražava rastuće shvaćanje da transformativna moć digitalnih tehnologija mijenja urbani život diljem svijeta, nudeći velike mogućnosti za poboljšanje načina na koji se gradovi i ljudska naselja dizajniraju, planiraju, upravljaju i njima upravlja. U eri koju obilježavaju i urbane i digitalne tranzicije, gradovi sve više usvajaju digitalna tehnološka rješenja i podatke kako bi pružili bolje usluge stanovnicima i riješili ključne urbane izazove i prilike.

Pametni gradovi usmjereni na ljude

Pametni gradovi usmjereni na ljude koriste digitalne inovacije, a istovremeno osiguravaju da su dizajn i implementacija tehnologija vođeni potrebama ljudi i zajednica te da se u potpunosti uzimaju u obzir širi društveni i okolišni utjecaji. To je ključno za ubrzanje napretka u provedbi Nove urbane agende i Agende za održivi razvoj do 2030. godine.

Cilj je promovirati pametne gradove usmjerene na ljude i pokazati koliko je ključno da pametni gradovi daju prioritet ljudskim potrebama, uključivosti i pristupačnosti.

Obilježavanje će pružiti platformu gradovima za razmjenu najboljih praksi, iskustava i strategija u provedbi inicijativa pametnih gradova usmjerenih na ljude diljem svijeta, posebno u rješavanju ključnih izazova poput globalne stambene krize.

Povećanjem globalne svijesti o ulozi tehnologije i inovacija u unapređenju pristupa odgovarajućem stanovanju i postizanju urbanog razvoja, cilj je poticati međunarodnu suradnju među svim društvenim sektorima.

Svjetski dan gradova 2025

Digitalna transformacija za održivu urbanizaciju

Svjetski dan gradova 2025. poslužit će kao dinamičan katalizator za promicanje inovacija i digitalne transformacije za održivu urbanizaciju, stavljajući ljude u središte. Posebno služi kako bi se pokazalo kako je digitalna tehnologija nužno sredstvo za rješavanje nekih od najhitnijih izazova našeg vremena. Jedan od najhitnijih je globalna stambena kriza, u kojoj 2,8 milijardi ljudi nema pristup odgovarajućem stanovanju, 1,1 milijarda živi u neformalnim naseljima i slamovima, a preko 300 milijuna su beskućnici.

Iako je priznato kao ljudsko pravo, pravo na odgovarajuće stanovanje ostaje uglavnom neispunjeno, utječući na pojedince, zajednice i društva u njihovoj samoj srži. S obzirom na razmjere ove krize, digitalno omogućena rješenja ključna su za postizanje utjecaja na velikoj skali prema promicanju pristupa stanovanju, zemljištu i osnovnim uslugama diljem svijeta. To je također u skladu s obvezom svjetskih čelnika u Paktu za budućnost da osiguraju pristup svima na odgovarajuće, sigurno i pristupačno stanovanje.

UN-Habitatov novi strateški plan za razdoblje 2026.-2029., koji ima središnji fokus na stanovanje, zemljište i osnovne usluge, također će poslužiti kao glavno sredstvo za napredak prema odgovarajućem stanovanju i održivoj urbanizaciji diljem svijeta. Temelji se na razumijevanju da neuspjeh u osiguravanju odgovarajućeg stanovanja i pravovremenom rješavanju problema neformalnih naselja i sirotinjskih četvrti ima kaskadne negativne učinke koji potkopavaju održivi razvoj i pogoršavaju postojeće nejednakosti. Provedbom ovog plana, UN-Habitat nastoji postići učinak rješavanjem globalne stambene krize uz druge goruće izazove, uključujući siromaštvo, klimatske promjene i humanitarne krize.

Izvor: urbanoctober.unhabitat.org/wcd

Dan Ujedinjenih naroda 2025. obilježava 80. obljetnicu UN-a: Gradimo našu budućnost zajedno

Dan Ujedinjenih naroda 2025
Foto: s lijeva na desno - ©WHO/Daniel Hodgson, ©UN Photo/Marco Dormino, ©UNICEF/Aliaga Ticona, ©WFP/Arete/Fredrik Lerneryd, ©UN Photo/Martine Perret.

Dan Ujedinjenih naroda, 24. listopada, obilježava obljetnicu stupanja na snagu Povelje UN-a 1945. godine. Ratifikacijom ovog osnivačkog dokumenta Ujedinjeni narodi su službeno osnovani prije 80 godina.

Unatoč svim prijeporima i manjkavostima ne postoji nijedna druga globalna organizacija s legitimnošću, okupljajućom moći i normativnim utjecajem Ujedinjenih naroda. Nijedna druga globalna organizacija ne daje nadu tolikom broju ljudi za bolji svijet i ne može ostvariti željenu budućnost. A danas je hitnost da se sve zemlje ujedine, kako bi ispunile obećanje ujedinjenih nacija, rijetko bila veća. 

Osamdeset godina nakon osnutka, Ujedinjeni narodi suočavaju se s novim izazovima. Organizacija radi na načinima prilagodbe i jačanja. S Agendom 2030, Paktom za budućnost i inicijativom UN80, UN želi obnoviti temelje međunarodne suradnje i osigurati mogućnost djelovanja u korist ljudi diljem svijeta.

Dan UN-a, koji se obilježava svake godine, nudi priliku za proširenje zajedničkog programa i ponovno potvrđivanje ciljeva i načela Povelje UN-a koja su svijet vodila posljednjih 80 godina. Promicanjem miraljudskih prava i društvenog napretka, uključujući pristup zdravstvenoj skrbi i obrazovanju, Ujedinjeni narodi poboljšali su živote ljudi diljem svijeta, stvarajući bolji životni standard za sve.

UN je neophodan za svjetski mir, pravdu i jednakost

UN trenutno raspoređuje desetke tisuća mirovnih snaga u 11 operacija kako bi pomogao zemljama da se snađu na teškom putu od sukoba do mira. Omogućio je usvajanje gotovo 30 ugovora o razoružanju i osigurao uništenje preko 55 milijuna nagaznih mina. UN ostaje ključno, jedinstveno mjesto susreta za unapređenje mira, održivog razvoja i ljudskih prava.

UN radi na tome da pomogne zemljama da okončaju užase sukoba i stvore održivi mir. Zalaže se za pravdu i poštivanje ljudskih prava. Dokumentira kršenja ljudskih prava diljem svijeta, zalaže se za snažnu zaštitu ljudskih prava, potiče poštivanje međunarodnih zakona i standarda te podržava vlade u njihovim reformskim naporima kroz rad u više od 90 zemalja.

UN doprinosi globalnom prosperitetu i održivosti

UN pomaže i štiti više od 100 milijuna ljudi svake godine putem humanitarnih programa. UN ima legitimitet, znanje, vještine i logističke kapacitete za postizanje rezultata na načine na koje nijedna druga organizacija ne može. Zajedno sa svojim specijaliziranim agencijama bori se protiv siromaštva, gladi i bolesti te pruža humanitarnu pomoć u hitnim slučajevima i krizama.

Tijekom posljednjih osam desetljeća, zdravstvene agencije UN-a uvelike su smanjile smrtnost djece i majki, spasile milijune života imunizacijom te spriječile i kontrolirale širenje smrtonosnih bolesti poput malarije, tuberkuloze i HIV-a/AIDS-a.

UN podržava zemlje u razvoju njihovih gospodarskih i društvenih resursa, istovremeno postavljajući standarde za održivost.

Izvor: UN

Rekordan porast CO2 u atmosferi

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) bilježi rekordan porast CO2 u atmosferi tijekom 2024. Koncentracija klimatski štetnog CO2 u atmosferi dosegla je novi maksimum. Povećanje u 2024. bilo je najoštrije ikad – uzrokovano, između ostalog, brojnim šumskim požarima. Sustav se urušava.

Prema novom Biltenu o stakleničkim plinovima WMO-a, objavljenom 15. listopada 2025., atmosferske razine tri glavna staklenička plina – ugljikovog dioksida, metana i dušikovog oksida – dosegle su nove rekordne razine u 2024. godini.

Staklenički plinovi u atmosferi zadržavaju infracrveno zračenje Zemlje, održavajući je toplom, što je poznato kao efekt staklenika. Emisije stakleničkih plinova iz ljudskih aktivnosti dale su najveći doprinos globalnom zagrijavanju.

Postoje dva efekta stakleničkih plinova – prirodni i pojačani.
  • Prirodni efekt staklenika uzrokovan je prirodnim količinama stakleničkih plinova i ključan je za život na Zemlji. Kad ne bi bilo prirodnog efekta staklenika, površina Zemlje bila bi otprilike 33°C hladnija.
  • Pojačani efekt staklenika odnosi se na dodatno radijacijsko djelovanje koje proizlazi iz povećanih koncentracija stakleničkih plinova uzrokovanih ljudskim aktivnostima.

Glavni staklenički plinovi s rastućim atmosferskim koncentracijama su ugljikov dioksid (CO2), metan (CH4), dušikov oksid (N2O), hidroklorofluorougljici (HCFC), hidrofluorougljici (HFC). Zbog dugog životnog vijeka glavnih stakleničkih plinova, oni se akumuliraju u atmosferi.

Emisije iz ljudskih aktivnosti potiču pojačani efekt staklenika i uzrokuju klimatske promjene. Svijet se sada zagrijava brže nego ikad u zabilježenoj povijesti. Ova promjena kemijskog sastava atmosfere dovodi do promjena vremenskih obrazaca i prirodnih neravnoteža. To predstavlja ogroman rizik za ljude i sav život na Zemlji.

Godišnji porast CO2 utrostručio se od 1960-ih

Stope rasta CO2 utrostručile su se od 1960-ih. Ubrzale su se s prosječnog godišnjeg povećanja od 0,8 ppm godišnje na 2,4 ppm godišnje u desetljeću od 2011. do 2020. Od 2023. do 2024. globalna prosječna koncentracija CO2 porasla je za 3,5 ppm. To je najveći porast od početka modernih mjerenja 1957. godine. Koncentracije metana i dušikovog oksida – drugog i trećeg najvažnijeg dugovječnog stakleničkog plina povezanog s ljudskim aktivnostima – također su porasle na rekordne razine.

WMO bilten o stakleničkim plinovima 2025
Graf a) i b): Globalno prosječna koncentracija CO2 (a) i njezina stopa rasta (b) od 1984. do 2024. Povećanja u uzastopnim godišnjim srednjim vrijednostima prikazana su kao zasjenjeni stupci u (b). Crvena linija u (a) predstavlja mjesečnu srednju vrijednost bez sezonskih varijacija; plave točke i plava linija u (a) prikazuju mjesečne prosjeke. Za ovu analizu korištena su opažanja sa 179 postaja.

Otprilike polovica ukupnog CO2 koji se emitira svake godine ostaje u atmosferi, a ostatak apsorbiraju Zemljini kopneni ekosustavi i oceani. Međutim, ovo skladištenje nije trajno. Kako globalna temperatura raste, oceani apsorbiraju manje CO2 zbog smanjene topljivosti na višim temperaturama, dok su kopneni ponori pogođeni na više načina, uključujući mogućnost dugotrajnije suše.

Začarani krug klimatskih promjena

Vjerojatni razlog rekordnog rasta između 2023. i 2024. bio je veliki doprinos emisija šumskih požara i smanjena apsorpcija CO2 od strane kopna i oceana u 2024. – najtoplijoj godini u povijesti mjerenja, s jakim El Niñom.

Učinkovitost ponora ugljika na kopnu smanjuje se zbog sve učestalije pojave suše i šumskih požara – kao što je bio slučaj s iznimnom sušom i požarima u Amazoni i južnoj Africi 2024. godine.

Današnje emisije CO2 u atmosferu ne utječu samo na globalnu klimu danas, već će to činiti još stotinama godina zbog njegovog dugog životnog vijeka u atmosferi.

Svjetska meteorološka organizacija upozorava na začarani krug. Toplina pohranjena u CO2 i drugim stakleničkim plinovima ubrzava klimatske promjene i dovodi do ekstremnih vremenskih uvjeta, čiji učinci zauzvrat potiču globalno zatopljenje.

Izvor: WMO

Međunarodni dan borbe protiv siromaštva 2025.: Podrška obiteljima

Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti 2025
Foto: © United Nations/Blossom Srl

Međunarodni dan borbe protiv siromaštva se obilježava svake godine 17. listopada. Posvećen je podizanju svijesti o stalnim izazovima siromaštva diljem svijeta.

Ovaj dan priznaje hrabrost i otpornost onih koji žive u ekstremnom siromaštvu. Poziva na djelovanje za rješavanje temeljnih uzroka nejednakosti. Ustanovljen je od strane Ujedinjenih naroda 1992. godine. Nadovezuje se na nasljeđe oca Josepha Wresinskog, osnivača Međunarodnog pokreta ATD Četvrti svijet, koji je prvi put obilježio ovaj dan 1987. godine u Parizu.

Prvo obilježavanje, poznato kao “Svjetski dan borbe protiv siromaštva”, održano je 17. listopada 1987. u Trocadéru u Parizu. Tada se okupilo 100 000 ljudi kako bi odali počast žrtvama siromaštva, gladi i nasilja. Na tom mjestu danas stoji spomen-kamen s ugraviranom snažnom izjavom Wresinskog: “Gdje god su muškarci i žene osuđeni na život u ekstremnom siromaštvu, krše se ljudska prava.”

Temeljna misija obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva je stvaranje prostora za dijalog između pojedinaca koji žive u siromaštvu i šire zajednice. Pojačavanjem glasova marginaliziranih, nastoji se osigurati da se njihove borbe prepoznaju i da njihovi uvidi oblikuju politike. Svake godine Međunarodni odbor za 17. listopada odabire temu u suradnji s pojedincima koji su iskusili siromaštvo, potičući participativan pristup zagovaranju.

Siromaštvo nije samo ekonomsko nego i moralno pitanje

Međunarodni dan borbe protiv siromaštva naglašava da je iskorjenjivanje siromaštva pitanje dostojanstva, pravde i pripadnosti, a ne samo prihoda.

  • Preko 690 milijuna ljudi živi u ekstremnom siromaštvu (manje od 2,15 dolara dnevno), a gotovo polovica svijeta živi ispod 6,85 dolara dnevno, ostavljajući mnoge samo jedan šok udaljenima od teškoća.
  • Siromaštvo je dinamično: kućanstva se često sele u siromaštvo i iz njega, mnogi bijegovi su privremeni, a sprječavanje ljudi da padnu u siromaštvo jednako je važno kao i izvlačenje iz njega.
  • Oko 1,1 milijardi ljudi suočava se s akutnim višedimenzionalnim siromaštvom, doživljavajući preklapajuće deprivacije u zdravstvu, obrazovanju i životnom standardu; razlike unutar zemalja mogu premašiti razlike između zemalja.
  • Klimatski šokovi najteže pogađaju siromašne: najsiromašnija polovica svijeta doprinosi malom udjelu emisija, ali snosi veliki udio gubitaka prihoda zbog klimatskih opasnosti.
  • Sukob produbljuje siromaštvo: udio ljudi u ekstremnom siromaštvu koji žive u nestabilnim i sukobima pogođenim okruženjima naglo je porastao, a velike populacije redovito su izložene nasilju i nestabilnosti.

izvor: Svjetsko socijalno izvješće 2025.

Ukidanje društvenog i institucionalnog zlostavljanja osiguravanjem poštovanja i učinkovite podrške obiteljima

Ovogodišnja tema usmjerena je na okončanje društvenog i institucionalnog zlostavljanja osiguravanjem poštovanja i učinkovite podrške obiteljima. Cilj je najudaljenije staviti na prvo mjesto i izgraditi institucije koje pomažu obiteljima da ostanu zajedno, napreduju i oblikuju vlastitu budućnost.

Obitelji u siromaštvu često se suočavaju sa stigmom i kažnjavajućim praksama. I to na mjestima koja su namijenjena pomoći: školama, klinikama, uredima za socijalnu skrb i sustavima zaštite djece. Samohrane majke, autohtone obitelji i povijesno diskriminirane skupine prijavljuju osudu i kontrolu. To narušava povjerenje i sposobnost djelovanja, a ponekad kulminira razdvajanjem obitelji s trajnom emocionalnom i socijalnom štetom za djecu i roditelje.

Za promjenu kursa, tema Dana potiče tri promjene:

  1. Od kontrole do skrbi: Osmislite usluge koje počinju s povjerenjem. Smanjite kaznene uvjete, pojednostavite dokumentaciju i dajte prioritet interakcijama usmjerenim na osobu koje su pune poštovanja.
  2. Od nadzora do podrške: Preusmjeriti ulaganja s praćenja i uklanjanja prema uslugama koje jačaju obitelj: potpora prihodima, kvalitetna skrb o djeci, odgovarajući smještaj, skrb za mentalno zdravlje, podrška roditeljstvu i pristup pravdi.
  3. Od vrha prema dolje do zajednički stvorenih rješenja: Uključite obitelji koje žive u siromaštvu u svakoj fazi – procjenu, dizajn, proračun, provedbu i evaluaciju – kako bi politike odražavale stvarne potrebe i ograničenja.

Podržavanje obitelji unapređuje više ciljeva održivog razvoja kroz koherentne, zajednički provedene politike u području socijalne zaštite, obrazovanja, zdravstva, stanovanja i zapošljavanja. Razvoj usmjerenim na ljude dobiva na zamahu uoči Drugog svjetskog summita o socijalnom razvoju u Dohi (4. – 6. studenog 2025.). Ovaj program prevodi obveze u konkretne, mjerljive promjene poštovanjem, zaštitom i podrškom obiteljima.

Za više informacija pročitajte Konceptualnu notu od 17. listopada 2025.

Provjerite ima li u vašoj blizini neki događaj 17. listopada ili pogledajte događaj u UN-u.

Izvor: UN

Svjetski dan hrane 2025. i 80. obljetnica FAO-a

Svjetski dan hrane 2025

Svjetski dan hrane se obilježava svake godine 16. listopada s ciljem podizanja svijest o globalnoj nesigurnosti hrane i pothranjenosti. Ove se godine na taj dan obilježava i 80. obljetnica Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) specijalizirane agencije Ujedinjenih naroda koja predvodi međunarodne napore za borbu protiv gladi.

Cilj djelovanja FAO-a je postići sigurnost hrane za sve i osigurati da ljudi imaju redovit pristup dovoljnoj količini visokokvalitetne hrane kako bi vodili aktivan i zdrav život. Sa 195 članica – 194 zemlje i Europskom unijom, FAO djeluje u preko 130 zemalja diljem svijeta.

Posebno je to važno danas kada se poljoprivredno-prehrambeni sustavi suočavaju s neviđenim izazovima. Sukobi, utjecaji ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja, ekonomski šokovi i rastuća nejednakost vrše sve veći pritisak na zemlju koju obrađujemo, vodu o kojoj ovisimo i bioraznolikost koja podržava život. Lanci opskrbe ostaju krhki, a učinci poremećaja osjećaju se u domovima, na tržnicama i poljima diljem svijeta.

Rukom pod ruku za bolju hranu i bolju budućnost

Stoga ovogodišnji Svjetski dan hrane poziva na globalnu suradnju u stvaranju mirne, održive, prosperitetne i prehrambeno sigurne budućnosti. Zajedničkim radom, među vladama, organizacijama, sektorima i zajednicama, može se transformirati poljoprivredno-prehrambene sustave kako bi se osiguralo da svi imaju pristup zdravoj prehrani, živeći u skladu s planetom.

Način na koji proizvodimo i konzumiramo hranu duboko je povezan s našim okolišem. Iako je hrana, naravno, u središtu 2. cilja održivog razvoja, ona je također važna komponenta za postizanje svih ciljeva održivog razvoja. Transformacija naših prehrambenih sustava ključna je za rješavanje trostruke planetarne krize gubitka bioraznolikosti, klimatskih promjena i onečišćenja s kojom se danas suočavamo.

Ozbiljnost problema nesigurnosti opskrbe hranom je ogromna. Procjenjuje se da danas 673 milijuna ljudi gladuje. S druge strane istovremeno raste razina pretilosti i količine bačene hrane što ukazuje na sustav izvan ravnoteže. Obilje i nedostatak koegzistiraju, često tik jedno uz drugo.

Treba istaknuti i kako su poljoprivredno-prehrambeni sustavi također glavni izvor emisija stakleničkih plinova. Ipak, oni nude stvarni potencijal za smanjenje tih emisija kroz način na koji se hrana uzgaja, bere i dijeli.

FAO slavi 80. godišnjicu  #FAO80

Osamdeseta obljetnica FAO-a pokreće val slavlja diljem svijeta, a svaka regija donosi svoje priče, postignuća i duh ovom povijesnom prekretnici. Od povijesnih izložbi u Africi koje ističu desetljeća partnerstva u sigurnosti hrane i ruralnom razvoju, do sadnje 80 hektara šume u Kirgistanu u čast ekološke održivosti, te Latinske Amerike i Kariba koji se osvrću na naslijeđe kolektivne akcije za transformaciju, svaka inicijativa promatra FAO-ov rad s partnerima kako bi se postigla bolja proizvodnja, bolja prehrana, bolji okoliš i bolji život za sve. 

Zadovoljavanje potreba rastuće globalne populacije zahtijeva timski rad – preko granica, sektora i generacija.

Izvor: FAO 

Međunarodni dan e-otpada 2025.: Reciklirajte svoj elektronički otpad – to je ključno!

Međunarodni dan e-otpada 2025
Foto: weee-forum.org

Međunarodni dan e-otpada obilježava se svake godine 14. listopada. Prilika je to za razmišljanje o utjecajima elektroničkog otpada i potrebnim akcijama za poboljšanje kružnosti elektroničkih proizvoda. ​​​​​

Međunarodni dan elektroničkog otpada osmislio je 2018. godine WEEE Forum kako bi podigao javni profil recikliranja otpadne električne i elektroničke opreme i potaknuo potrošače na recikliranje.

O elektroničkom otpadu

Prema Općem monitoru e-otpada UN-a, u 2022. godini globalno je generirano 62 milijarde kg elektroničkog otpada. To je 1,55 milijuna kamiona punih elektroničkog otpada poredanih duž Zemljinog ekvatora. Očekuje se da će količina e-otpada porasti na 82 milijarde kg do 2030. godine. Trenutno, količina elektroničkog otpada raste pet puta brže od formalnih stopa prikupljanja recikliranja od 2010. godine.

Međunarodna telekomunikacijska unija (ITU) također navodi da je elektronički otpad jedan od najvećih i najsloženijih tokova otpada na svijetu. Elektronički otpad sadrži vrijedne materijale, ali i opasne toksine. Zbog toga je učinkovita oporaba materijala i sigurno recikliranje elektroničkog otpada izuzetno važno. Kako za ekonomsku vrijednost tako i za okoliš te ljudsko zdravlje. Razlika u količini proizvedenog elektroničkog otpada i količini elektroničkog otpada koji se pravilno reciklira odražava hitnu potrebu da se svi dionici pozabave ovim problemom.

Reciklirajte svoj elektronički otpad – to je ključno!

Kako potražnja za pametnim telefonima, električnim vozilima, solarnim panelima i drugom tehnologijom nastavlja rasti, raste i potreba za materijalima koji im omogućuju rad. Ove godine Međunarodni dan e-otpada stavlja u središte pozornosti ključne sirovine (CRM). To su elementi koji se iskopavaju u samo nekoliko zemalja i koji su ključni za poticanje zelene i digitalne tranzicije!

Geopolitika naglašava koliko su ovi materijali važni. No mnogo ljudi još nije svjesno da se ti elementi mogu dobiti iz nekorištenih ili pokvarenih elektroničkih proizvoda koji zatrpavaju njihove ladice i tavane. Zato će se 8. izdanje Međunarodnog dana elektroničkog otpada (#ewasteday) usredotočiti na podizanje svijesti o toj činjenici.

Međunarodni dan e-otpada 2025.

U Europi, nedavni Zakon o CRM-u postavlja ambiciozne ciljeve. Do 2030. godine 10% godišnje potrošnje CRM-a trebalo bi se nabavljati domaće, 40% bi se trebalo prerađivati ​​unutar EU, a 25% bi trebalo dolaziti iz recikliranja. Ovaj posljednji cilj ne može se postići bez većih količina prikupljenog elektroničkog otpada i razvoja specijaliziranije tehnologije.

Potaknuti ovim zakonodavstvom, trenutno se razvijaju nove inovativne tehnologije koje omogućuju učinkovito recikliranje CRM-ova, koji su dostupni samo u vrlo malim količinama u rabljenoj elektroničkoj opremi i zahtijevaju vrlo složen tretman. Međutim, dobro funkcionirajući procesi postoje već dugi niz godina za materijale poput bakra ili aluminija.

Nedavna studija koju je proveo TNO pokazuje da bi selektivno oporabljanje CRM-ova iz elektroničkog otpada moglo doprinijeti s do 31% trenutne potražnje za CRM-ovima u EU. Međutim, fokus zakonodavstva o WEEE-u temeljen na težini ne stvara poticaje za oporabu tih materijala. Trenutni sustavi daju prednost volumenu nad vrijednošću. Druga izvješća, poput nedavno objavljene studije Deloittea, također inzistiraju na promjenama ove Direktive kako bi se omogućili kružniji pristupi.

Što se može učiniti?

Zakonodavstvo i tehnologija neće biti od velike pomoći, osim ako potrošači ne poduzmu ključni korak i ne odnesu svoje električne uređaje na za to predviđena mjesta za prikupljanje. Studija WEEE Foruma i UNITAR-a pokazala je da kućanstva posjeduju u prosjeku 74 EE uređaja (isključujući žarulje i rasvjetna tijela), od kojih je 61 uređaj u upotrebi, devet je uskladišteno, ali je u ispravnom stanju, a četiri su uskladištena i ne rade. Ukupna masa predmeta u kućanstvima iznosi 90 milijuna tona (Mt), od čega je 7 Mt uskladišteno i u ispravnom stanju, a 3 Mt je uskladišteno i pokvareno.

Većina ljudi ima stare telefone, prijenosna računala, punjače ili druge elektroničke uređaje, čak i e-cigarete, zaboravljene u ladicama. Vraćanjem ovih predmeta putem službenih kanala za prikupljanje, potrošači igraju izravnu ulogu u održavanju ključnih resursa u toku i podržavanju kružnog gospodarstva. Organizatori Međunarodnog dana e-otpada pružit će smjernice, alate i lokalne događaje kako bi pomogli građanima da donesu informirane odluke i odgovorno odlože svoje električne uređaje. 

E-waste Challenge serija webinara
E-waste Challenge serija webinara

Kako bi svima pružili alate za učenje o smanjenju elektroničkog otpada koji stvaramo i uvidjeli prilike koje donosi pametno gospodarenje elektroničkim otpadom, Baselska, Rotterdamska i Stockholmska konvencija; EIT RawMaterials; Sveučilište u Leuvenu (KU Leuven, Belgija); Svjetska zdravstvena organizacija; Međunarodna telekomunikacijska unija; i Svjetski forum za resurse pokreću treće izdanje MOOC-a E-waste Challenge. Serija webinara koja traje pet tjedana i pruža angažman, raspravu i uvid u stvarnom vremenu s vodećim stručnjacima i kolegama učenicima usredotočit će se na ključni aspekt gospodarenja elektroničkim otpadom.

Izvor: weee-forum.org

Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa 2025.: Financirajte otpornost, a ne katastrofe

Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa poziva ljude i zajednice diljem svijeta da smanjuju svoju izloženost katastrofama i podižu svijest o važnosti obuzdavanja rizika s kojima se sve češće suočavaju. Obilježava se svakog 13. listopada od kada je 1989. utemeljen rezolucijom Opće skupštine Ujedinjenih naroda. 

Posljednjih desetljeća svjedočimo kako pod utjecajem klimatskih promjena prirodne katastrofe postaju sve češće, skuplje i razornije. Vremenski uvjeti poput poplava, oluja, suša i ekstremnih vrućina do velikih opasnosti poput potresa – već imaju značajan makroekonomski utjecaj. Rastući troškovi katastrofa odražavaju rastući utjecaj klimatskih promjena i loših razvojnih odluka.



Izravni troškovi katastrofa porasli su na otprilike 202 milijarde dolara godišnje. Globalno izvješće o procjeni smanjenja rizika od katastrofa za 2025. procjenjuje da su stvarni troškovi 11 puta veći, gotovo 2,3 bilijuna dolara. Zemlje u razvoju najviše pate, dok se bogatije zemlje suočavaju s velikim financijskim gubicima.

Unatoč tome, ulaganja u smanjenje rizika od katastrofa i dalje su premala u nacionalnim proračunima i međunarodnoj pomoći. Pod temom Financirajte otpornost, a ne katastrofe, Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa 2025. poziva na odlučnu promjenu. Financirajte otpornost sada kako biste izbjegli kasnije plaćanje za katastrofe.

Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa 2025

Financirajte otpornost, a ne katastrofe

Ključne poruke ovogodišnje teme

  • Katastrofe su sve veća prijetnja gospodarskom prosperitetu i održivom razvoju, a troškovi su podcijenjeni i neodrživi.
  • Troškovi katastrofa guraju zemlje u spirale povećanog duga, nižih prihoda, povećane osiguranosti i ponovljenih humanitarnih kriza.
  • Smanjenje međunarodne pomoći čini još važnijim smanjenje gubitaka od katastrofa kroz ulaganja u smanjenje rizika od katastrofa.
  • Smanjenje financiranja za smanjenje rizika od katastrofa dovodi do skupljih katastrofa u budućnosti, uz veće humanitarne potrebe.
  • Kako bi smanjile troškove katastrofa, zemlje moraju povećati financiranje za smanjenje rizika od katastrofa i osigurati da su sva razvojna ulaganja informirana o riziku.

Manje od 1% javnih proračuna dodjeljuje se za smanjenje rizika od katastrofa, a samo 2% projekata službene razvojne pomoći uključivalo je ciljeve smanjenja rizika od katastrofa između 2019. i 2023. Humanitarno financiranje za pripravnost također se smanjuje.

Glavni problem je što i javne i privatne ekonomske strategije često ignoriraju rizike od katastrofa. Privatni sektor, koji kontrolira 75% ulaganja, često previđa klimatske prijetnje, povećavajući ranjivost i potencijalne gubitke.

Kako bi se to riješilo, nacionalne strategije moraju uključivati ​​smanjenje rizika od katastrofa i prilagodbu klimatskim promjenama. Vlade bi trebale osnažiti privatni sektor propisima, podacima o rizicima i poticajima za promicanje otpornih ulaganja.

Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa 2025. poziva stoga na dvije akcije:

  1. povećanje financiranja za smanjenje rizika od katastrofa u javnim i međunarodnim proračunima i
  2. osiguranje da su sva razvojna i privatna ulaganja informirana o riziku i otporna.

Izvor: UN i UNDRR

Međunarodni dan djevojčica 2025.: Djevojke i djevojčice na prvim crtama krize

Međunarodni dan djevojčica globalno se obilježava svake godine 11. listopada kako bi se prepoznala prava djevojčica i jedinstveni izazovi s kojima se one suočavaju diljem svijeta.

Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila je 2011. Rezoluciju 66/170  kojom se 11. listopada proglašava Međunarodnim danom djevojčica. Cilj obilježavanja je usmjeriti pozornost na potrebu rješavanja izazova s ​​kojima se djevojčice suočavaju te ih osnažiti u ostvarivanju njihovih ljudskih prava.

Žene i djevojčice predstavljaju polovicu svjetske populacije, a time i polovicu njezina potencijala. Rodna ravnopravnost, osim što je temeljno ljudsko pravo, ključna je za postizanje mirnih društava, s punim ljudskim potencijalom i održivim razvojem. Štoviše, pokazalo se da osnaživanje žena potiče produktivnost i gospodarski rast.

Analize pokazuju da ulaganje u adolescentice nije samo pravi izbor za unapređenje rodne ravnopravnosti i prava djevojčica i žena, već i pametna ekonomska odluka. Strateško ulaganje u djevojčice ključno je za izgradnju pravednijeg, prosperitetnijeg i rodno ravnopravnijeg svijeta.

30 godina od Pekinške deklaracije i Platforme za djelovanje

Ciljevi djevojčica: Što se promijenilo za djevojčice? Prava adolescentica tijekom 30 godina
Ciljevi djevojčica: Što se promijenilo za djevojčice? Prava adolescentica tijekom 30 godina

Na Svjetskoj konferenciji o ženama 1995. u Pekingu, zemlje su jednoglasno usvojile Pekinšku deklaraciju i Platformu za djelovanje – najprogresivniji nacrt ikad za unapređenje prava ne samo žena već i djevojčica. Pekinška deklaracija je prva koja posebno spominje prava djevojčica. Bila je to prekretnička obveza za rodnu ravnopravnost, s adolescenticama u središtu vizije za pravedniji svijet. Trideset godina kasnije, napredak je neosporan – no izazovi i dalje postoje.

Od 1995. godine više djevojčica nego ikad prije pohađa školu, uz značajan porast upisa u osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Globalne stope dječjih brakova su se smanjile, a adolescentne trudnoće su se smanjile u mnogim regijama zbog proširenog pristupa uslugama reproduktivnog zdravlja. Pravna zaštita od nasilja temeljenog na spolu je ojačana, a digitalna tehnologija je djevojčicama pružila nove platforme za zagovaranje i ekonomske prilike.

Međutim, napredak je neravnomjeran. Djevojke u konfliktnim zonama, marginaliziranim zajednicama i one koje žive u siromaštvu i dalje se suočavaju sa značajnim preprekama u obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i ekonomskom osnaživanju.

  • 133 milijuna djevojčica danas ne ide u školu.
  • Adolescentkinje u dobi od 15 do 19 godina dvostruko češće nisu u sustavu obrazovanja, zaposlenja ili osposobljavanja nego njihovi muški vršnjaci.
  • Gotovo 4 od 10 adolescentica i mladih žena ne završi višu srednju školu.
  • Gotovo svaka četvrta adolescentica u dobi od 15 do 19 godina koja je bila u braku ili u partnerskom odnosu doživjela je nasilje od strane intimnog partnera tijekom života.
  • Više od trećine adolescentkinja i adolescenata u dobi od 15 do 19 godina smatra da muž ima pravo udariti svoju ženu pod određenim okolnostima.
  • Postotak pothranjenih djevojaka u dobi od 10 do 19 godina samo se neznatno smanjio u posljednja tri desetljeća, s 10 posto na 8 posto.

Ciljevi za djevojčice: Što se promijenilo za djevojčice? Prava adolescentica tijekom 30 godina

Klimatska kriza, ratni sukobi, migracije te nedavna pandemija COVID-19 pogoršale su nejednakosti. Povećana je stopa napuštanja škole i ranjivost na rodno uvjetovano nasilje. Također treba naglasiti da iako sve prisutnija digitalizacija stvara nove prilike, stvara i nove prijetnje za žene i djevojčice, uključujući online uznemiravanje i iskorištavanje.

Tema za 2025.: Djevojčica koja jesam, promjena koju predvodim –  Djevojčice na prvim crtama krize

Međunarodni dan djevojčica prilika je da se prepozna neograničen potencijal djevojčica. Ovogodišnja tema poziva na priznanje ženskog vodstva suočenog s višestrukim krizama. Jer djevojke ne čekaju bolji svijet, one ga grade.

Diljem svijeta djevojke se suočavaju s najvećim izazovima današnjice. Organiziraju se u svojim zajednicama, bore se za klimatsku pravdu i zahtijevaju kraj nasilja. Djevojke traže da ih se vidi ne samo zbog izazova s ​​kojima se suočavaju, već i zbog toga tko su i rješenja koja donose. Ipak, prečesto se njihovi glasovi ne čuju, njihovi postupci se ignoriraju, a njihove potrebe i prava guraju se u stranu.

Unatoč izazovima s kojima se suočavaju, djevojke već prednjače u pozivanju na promjene, pronalaženju rješenja i zahtijevanju svojih prava.

UNICEF diljem svijeta surađuje s grupama i mrežama koje vode djevojke kako bi radio na svijetu u kojem se glasovi djevojčica ne samo čuju, već se i djeluju na temelju njih – u donošenju politika, programiranju i humanitarnom odgovoru. Kada su djevojčice uključene, svi imaju koristi.

I vaš glas je važan

Na ovaj Međunarodni dan djevojčica, budite uz djevojčice i podržite njihovo vodstvo.

  • Podijelite priče djevojčica i djevojaka. Slavite njihova postignuća i pojačajte njihov glas.
  • Zagovarajte promjene. Pozivajte na politike koje štite prava djevojčica i omogućuju im liderstvo.
  • Stvorite prostore za djevojke. Gdje god imate utjecaj, podržite sigurne prostore gdje se djevojčice i djevojke mogu povezati, učiti i dobiti potrebnu podršku.
  • Dajte svoj glas. Pozovite na namjensko financiranje i programe koji zadovoljavaju jedinstvene potrebe djevojčica u kriznim situacijama, uključujući zdravstvo, obrazovanje, mentalno blagostanje i podršku adolescentnim majkama.

Budući napredak prava žena i djevojčica zahtijeva obnovljenu predanost politikama koje uklanjaju strukturne barijere i potiču vodstvo djevojčica i djevojaka te osiguravaju da se njihovi glasovi čuju. Ključna će biti ulaganja u multisektorske projekte koji se bave nizom ishoda i koji se mogu proširiti. Postizanje rodne ravnopravnosti zahtijeva osiguravanje da svaka djevojčica – bez obzira na podrijetlo – ima alate, prava i prilike za napredak u sljedećih 30 godina i dalje.

Izvor: UN, UNICEF

Komisija EAT Lancet o zdravim, održivim i pravednim prehrambenim sustavima

zdrava prehrana
Foto: jcomp / Freepik

Najnovije izvješće Komisije EAT Lancet okupilo je znanstvenike diljem svijeta kako bi analizirali podatke o ulozi hrane u ljudskom zdravlju, klimatskim promjenama, bioraznolikosti te radnim i životnim uvjetima ljudi. 

U svom izvješatju objavljenom 2. listopada 2025. znanstvenici upozoravaju da bez većih promjena u prehrani neće biti ostvareni klimatski ciljevi. Ističu kako bi se moglo izbjeći oko 15 milijuna smrtnih slučajeva godišnje ako ljudi diljem svijeta prijeđu na zdraviju, pretežno biljnu prehranu. Istovremeno bi se emisije iz poljoprivrede mogle smanjiti za 15 posto.

Prvo izvješće komisije iz 2019. godine smatrano je „monumentalnom prekretničkom studijom“ zbog spremnosti da ozbiljno shvati reformu prehrambenog sustava, uzimajući u obzir ljudsko i okolišno zdravlje.

Najvažniji zaključci novog izvješća Komisije EAT Lancet

Ovogodišnje izvješće ističe kako se globalni kontekst dramatično promijenio od 2019. godine. Povećana je geopolitička nestabilnost, cijene hrane vrtoglavo rastu. Još se osjećaju posljedice pandemije COVID-a. Sve to pogoršava postojeće ranjivosti i stvara nove izazove.

Prehrambeni sustavi ostaju u središtu sigurnosti hrane, ljudskog zdravlja, održivosti okoliša, socijalne pravde i otpornosti nacija. Djelovanja u vezi s prehrambenim sustavima snažno utječu na živote i dobrobit svih. Nužna su za napredak prema Ciljevima održivog razvoja, Pariškom sporazumu i Globalnom okviru za biološku raznolikost Kunming-Montreal.

  • Više od polovice svjetskog stanovništva bori se za pristup zdravoj prehrani. To snažno utječe na javno zdravlje, socijalnu jednakost i okoliš.
  • Iako je glad smanjena u nekim regijama, sve brojniji sukobi i negativni utjecaj klimatskih promjena preokrenuli su ovaj pozitivan trend.
  • S druge strane stope pretilosti i dalje globalno rastu.
  • Pritisak koji prehrambeni sustavi vrše na planetarne klimatske i okolišne granice ne pokazuje znakove smanjenja.

U sadašnjem trenutku sve veće nestabilnosti, prehrambeni sustavi i dalje nude neviđenu priliku za izgradnju otpornosti okolišnih, zdravstvenih, ekonomskih i društvenih sustava. Oni nude jedinstvene mogućnosti za poboljšanje ljudske dobrobiti, a istovremeno doprinose stabilnosti Zemljinog sustava.

‘Planetarna zdrava prehrana’ mogla bi spriječiti 15 milijuna smrti svake godine

U prvom izvješću EAT-Lanceta predložena je „planetarna zdrava prehrana“ usredotočena na žitarice, voće, povrće, orašaste plodove i mahunarke. Ovogodišnje izvješće navodi da je za poboljšanje zdravlja ali i istovremeno smanjenje globalnog zatopljenja, preporučljivo da ljudi jedu jednu porciju životinjskih proteina i mliječnih proizvoda dnevno. Konzumaciju crvenog mesa ljudi bi trebali ograničiti na otprilike jednom tjedno. To se posebno odnosi na ljude u razvijenim zemljama koji nesrazmjerno doprinose klimatskim promjenama i imaju više izbora u pogledu hrane koju jedu. Kad bi stanovništvo zemalja s visokim i srednjim dohotkom ograničilo konzumaciju govedine i janjetine na otprilike jednu porciju tjedno, moglo bi se smanjiti emisije jednake ukupnim godišnjim emisijama Rusije.


Manje mesa, a više mahunarki! – Ažurirane prehrambene preporuke


Prehrambene preporuke temeljile su se na podacima o rizicima od bolesti koje se mogu spriječiti poput dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti, a ne na kriterijima okoliša. Ljudsko i planetarno zdravlje su u skladu, rekli su istraživači.

Rockström, jedan od autora izvješća, ističe da iako se može činiti „dosadnim“ da analiza dođe do istog zaključka šest godina kasnije, to se može smatrato utješnim jer je znanost o hrani područje koje se brzo razvija s mnogim velikim studijama i poboljšanom analitikom.

Naš izbor hrane mogao bi planet dovesti do prekretnice

Istraživači su se usredotočili na čimbenike koji se ne odnose samo na klimatske promjene i emisije stakleničkih plinova, već i na bioraznolikost, korištenje zemljišta, kvalitetu vode i poljoprivredno onečišćenje. Zaključili su da su prehrambeni sustavi najveći krivci za približavanje Zemlje pragovima održivosti života na planetu.

Samo promjena prehrane diljem svijeta mogla bi dovesti do smanjenja emisija stakleničkih plinova iz poljoprivrede za 15 posto. Zato što proizvodnja mesa, posebno crvenog mesa, zahtijeva ispuštanje mnogo plinova koji zagrijavaju planet. Osim toga povećana produktivnost usjeva, smanjenje otpada od hrane i druga poboljšanja mogla bi taj broj povećati na 20 posto, navodi se u izvješću.

Uključivanje pravde u nejednak svijet

Izvješće zaključuje da gotovo polovici svjetskog stanovništva nije dostupna odgovarajuća hrana, zdrav okoliš ili dostojanstven posao u prehrambenom sustavu.

Etničke manjine, autohtoni narodi, žene i djeca te ljudi u zonama sukoba suočavaju se sa specifičnim rizicima za svoja ljudska prava i pristup hrani.

U susret nadolazećih pregovora UN-a o klimi u studenom, Rockström i drugi suautori nadaju se da će čelnici u zemljama diljem svijeta uključiti znanstvene perspektive o prehrambenom sustavu u svoje nacionalne politike. U suprotnom, „idemo u smjeru koji nas čini sve krhkijim“, rekao je.

Izvor: euronews.green

NAJČITANIJE