Svjetski čelnici su ove nedjelje, 22. rujna 2024., na UN-ovom Samitu budućnosti održanom u New Yorku, konsenzusom usvojili Pakt za budućnost. Dokument uključuje Globalni digitalni sporazum i Deklaraciju o budućim generacijama. Pakt pokriva širok raspon tema. Između ostalog – mir i sigurnost, održivi razvoj, klimatske promjene, digitalnu suradnju, ljudska prava, spol, mlade i buduće generacije te transformaciju globalnog upravljanja.

Samit je okupio preko 4000 pojedinaca, čelnika država i vlada, promatrača, međuvladinih organizacija, sustava UN-a, civilnog društva i nevladinih organizacija. U nastojanju da se poveća angažman različitih aktera, formalnom samitu prethodili su Akcijski dani od 20. do 21. rujna, koji su privukli više od 7000 pojedinaca koji predstavljaju sve segmente društva. Akcijski dani pokazali su snažnu predanost svih dionika, kao i obećanja od 1,05 milijardi USD za unapređenje digitalne uključenosti.

U Deklaraciji o obilježavanju 75. obljetnice UN-a, države članice pozvale su glavnog tajnika da izradi preporuke za rješavanje sadašnjih i budućih izazova. Kao odgovor, glavni tajnik António Guterres izdao je ‘Naš zajednički plan‘. U njemu se identificiraju opcije za ponovnu izgradnju suradnje u globalnom upravljanju i multilateralizma unutar Ujedinjenih naroda. Također se predlaže sazivanje Samita budućnosti.

Samit budućnosti: multilateralna Rješenja za bolje sutra

Summit budućnosti organiziran je kao prilika za poboljšanje suradnje na kritičnim izazovima i rješavanje nedostataka u globalnom upravljanju. Cilj je bio ponovno potvrditi postojeće obveze te tako krenuti prema osnaženom multilateralnom sustavu.

Guterres je Samit budućnosti okarakterizirao kao: “Priliku koja se pruža jednom u generaciji da se ponovno potakne globalno djelovanje, ponovno opredjeljenje za temeljna načela i daljnji razvoj okvira multilateralizma kako bi bili spremni za budućnost”.

Veliki globalni šokovi posljednjih godina, uključujući pandemiju COVID-19, rat u Ukrajini i trostruku planetarnu krizu, prestavljaju izazov za međunarodne institucije. Ključno je stoga hitno postići jedinstvo oko zajedničkih načela i zajedničkih ciljeva.

Sveobuhvatna svrha ovog sastanka na vrhu i usvojenog Pakta može se sažeti na sljedeće:

• ponovno potvrditi Povelju UN-a,
• ponovno osnažiti multilateralizam,
• potaknuti provedbu postojećih obveza,
• dogovoriti rješenja za nove izazove i
• vratiti povjerenje.

Pri tome se nadovezuje na već uspostavljene okvire. Na Povelju UN-a, Opću deklaraciju o ljudskim pravima, Agendu 2030, Pariški sporazum i Akcijski plan iz Adis Abebe. Summit budućnosti fokusirao se na praktične strategije za postizanje zajedničkih težnji.

Pakt za budućnost

Kao završni dokument samita budućnosti usvojen je Pakt za budućnost. Čelnici su postavili jasnu viziju međunarodnog sustava koji može ispuniti svoja obećanja, više predstavlja današnji svijet i oslanja se na energiju i stručnost vlada, civilnog društva i drugih ključnih partnera.

Sporazum o Paktu snažna je izjava o predanosti zemalja Ujedinjenim narodima, međunarodnom sustavu i međunarodnom pravu. Ključni rezultati u Paktu uključuju slijedeća područja:

Mir i sigurnost

• Najprogresivnija i najkonkretnija predanost reformi Vijeća sigurnosti od 1960-ih, s planovima za poboljšanje učinkovitosti i reprezentativnosti Vijeća, uključujući ispravljanje povijesne podzastupljenosti Afrike kao prioriteta.
• Prva multilateralna ponovna predanost nuklearnom razoružanju u više od desetljeća, s jasnom predanošću cilju potpunog uklanjanja nuklearnog oružja.
• Sporazum o jačanju međunarodnih okvira koji upravljaju svemirom, uključujući jasnu predanost sprječavanju utrke u naoružanju u svemiru i potrebu da se osigura da sve zemlje mogu imati koristi od sigurnog i održivog istraživanja svemira.
• Koraci za izbjegavanje naoružavanja i zlouporabe novih tehnologija, kao što je smrtonosno autonomno oružje, i potvrda da se ratni zakoni trebaju primjenjivati ​​na mnoge od tih novih tehnologija.

Održivi razvoj, klima i financiranje razvoja

• Cijeli Pakt osmišljen je kako bi ubrzao provedbu ciljeva održivog razvoja.
• Najdetaljniji sporazum ikada u Ujedinjenim narodima o potrebi reforme međunarodne financijske arhitekture kako bi bolje predstavljala i služila zemljama u razvoju, uključujući:
  • Davanje većeg utjecaja zemljama u razvoju na način na koji se donose odluke u međunarodnim financijskim institucijama;
  • Mobiliziranje više financiranja iz multilateralnih razvojnih banaka kako bi se pomoglo zemljama u razvoju da zadovolje svoje razvojne potrebe;
  • Revizija strukture državnog duga kako bi se osiguralo da se zemlje u razvoju mogu održivo zaduživati ​​za ulaganje u svoju budućnost, uz suradnju MMF-a, UN-a, G20 i drugih ključnih igrača;
  • Jačanje globalne financijske sigurnosne mreže za zaštitu najsiromašnijih u slučaju financijskih i gospodarskih šokova, kroz konkretne akcije MMF-a i država članica;
  • Ubrzavanje mjera za rješavanje izazova klimatskih promjena, uključujući pružanje više financijskih sredstava za pomoć zemljama u prilagodbi na klimatske promjene i ulaganje u obnovljivu energiju.
• Poboljšanje načina na koji se mjeri ljudski napredak, nadilazeći BDP, a kako bi se obuhvatilo dobrobit i održivost ljudi i planeta.
• Obveza razmatranja načina za uvođenje globalne minimalne razine oporezivanja pojedinaca visoke neto vrijednosti.
• O klimatskim promjenama, potvrda potrebe da se globalni porast temperature zadrži na 1,5 °C iznad predindustrijskih razina i da se u energetskim sustavima odustane od fosilnih goriva kako bi se postigle neto nulte emisije do 2050.

Digitalna suradnja

• Globalni digitalni sporazum, priložen Paktu, prvi je sveobuhvatni globalni okvir za digitalnu suradnju i upravljanje umjetnom inteligencijom.
• U suštini mu je predanost dizajniranju, korištenju i upravljanju tehnologijom za dobrobit svih. To uključuje obveze svjetskih vođa za:
  • Povezivanje ljudi, škola i bolnica na Internet;
  • Jačanje digitalne suradnje u ljudskim pravima i međunarodnom pravu;
  • Činjenje internetskog prostora sigurnim za sve, a posebno za djecu, kroz akcije vlada, tehnoloških kompanija i društvenih medija;
  • Upravljanje umjetnom inteligencijom, s planom koji uključuje Međunarodni znanstveni panel i Globalni politički dijalog o umjetnoj inteligenciji;
  • Omogućavanje da podatci budu otvoreniji i dostupniji, uz sporazume o otvorenim izvornim podacima, modelima i standardima;
  • Ovo je također prva globalna obveza upravljanja podacima, stavljajući ih na dnevni red UN-a i zahtijevajući od zemalja da poduzmu konkretne radnje do 2030.

Mladi i buduće generacije

• Prva Deklaracija o budućim generacijama, s konkretnim koracima za uzimanje u obzir budućih generacija pri donošenju odluka, uključujući mogućeg izaslanika za buduće generacije.
• Posvećenost ostvarivanju prilika za mlade ljude da sudjeluju u odlukama koje oblikuju njihove živote, posebno na globalnoj razini.

Ljudska prava i rod

• Jačanje rada na ljudskim pravima, ravnopravnosti spolova i osnaživanju žena.
• Jasan poziv na potrebu zaštite branitelja ljudskih prava.
• Snažni signali o važnosti angažmana drugih dionika u globalnom upravljanju, uključujući lokalne i regionalne vlasti, civilno društvo, privatni sektor i druge.

U cijelom Paktu i njegovim prilozima postoje odredbe za naknadne radnje kako bi se osiguralo da se preuzete obveze provode.

Izvor: UN

DOBRA HRVATSKA