Klimatske promjene mijenjaju strukturu naših vremenskih sustava stvarajući uvjete u kojima se intenzivne grmljavinske oluje zaustavljaju nad regijom što dovodi do rekordne količine oborina – što je obrazac koji stalno iznova viđamo. – izjavila je dr. Linda Speight, predavačica na Školi za geografiju i okoliš (SoGE) Sveučilišta u Oxfordu.

Znanstvenici za klimu i meteorolozi okrivili su za poplavu nešto što se naziva ‘olujni sustav s niskim tlakom’ koji je migrirao i zatim zapeo nad regijom, izlivši kišu u količini od godinu dana u osam sati.

To je prirodni vremenski događaj koji obično pogađa Španjolsku u jesen i zimi. Ovaj fenomen je toliko čest da ima svoju kraticu, DANA ili Depresion Aislada en Niveles Altos. Međutim, neuobičajeno tople temperature površine mora, koje su mnogo vjerojatnije zbog klimatskih promjena, izravno utječu na količinu kiše koju ove oluje mogu zadržati. Tlo u mnogim dijelovima istočne i južne Španjolske također je manje sposobno apsorbirati kišnicu nakon jake suše.

“Ovo je dramatična stvarnost klimatskih promjena”, rekla je u srijedu predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, dodajući da su ekstremne vremenske pojave postale “nova normala”. I moramo se pripremiti nositi se s tim, u cijeloj našoj Uniji, i sa svim alatima koji su nam na raspolaganju.”

“Nema sumnje da su ove eksplozivne kiše pojačane klimatskim promjenama”, objašnjava dr. Friederike Otto, voditeljica World Weather Attribution pri Centru za politiku zaštite okoliša, Imperial College London.

Brza djelomična analiza koju je provela ova skupina međunarodnih znanstvenika sugerira da su klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem učinile količinu oborina u Španjolskoj oko 12 posto većom. Također je utvrđeno da je vremenski događaj koji je doživio regiju dvaput vjerojatniji.

UN-ova predviđanja za 2024.: više klimatskih katastrofa, visoke cijene hrane i ekstremniji vremenski uvjeti

Iako to nije potpuna, detaljna studija atribucije, kažu da su klimatske promjene najvjerojatnije objašnjenje za ekstremne pljuskove.

“Sa svakim djelićem stupnja zagrijavanja fosilnih goriva, atmosfera može zadržati više vlage, što dovodi do jačih padavina. Ove smrtonosne poplave još su jedan podsjetnik koliko su klimatske promjene već postale opasne nakon zagrijavanja od samo 1,3°C,” dodaje Otto.

Naglašava da je prošlog tjedna UN upozorio da je svijet na putu da do kraja stoljeća doživi zagrijavanje za čak 3,1°C .

“Na COP29 globalni čelnici stvarno se moraju složiti ne samo da će smanjiti, nego i prestati sagorijevati fosilna goriva, s krajnjim datumom. Što dulje svijet odgađa zamjenu fosilnih goriva obnovljivom energijom, to će ekstremne vremenske prilike biti ozbiljnije i učestalije.”

Je li Valencia mogla biti bolje pripremljena za ekstremne vremenske uvjete?

Više od 200 ljudi poginulo je u južnoj i istočnoj Španjolskoj nakon smrtonosnih iznenadnih poplava. Očekuje se da će taj broj i dalje rasti jer se nastavlja potraga za desecima nestalih, neke regije tek trebaju prijaviti svoje žrtve i predviđa se da će kiša pogoditi neke od najteže pogođenih dijelova zemlje.

Do 2030. svijet će se suočiti s oko 560 katastrofa godišnje

U nekim je područjima u utorak u samo osam sati pala godišnja količina kiše. Španjolska nacionalna državna meteorološka agencija (AEMET) kaže da se u području Chica u Valenciji u osam sati nakupilo “izvanrednih” 491 litara po kvadratnom metru.

Poplavljeni nakon obilnih oborina, ljudi su ostali zarobljeni u svojim domovima, automobili su odneseni, a mostovi su se savili pod snagom vode. Spasilačke ekipe ostavljene su u borbi da dođu do područja odsječenih razaranjem, a lokalno stanovništvo čekalo je u redu za vitalne zalihe.

Španjolska je u petak rasporedila stotine vojnika u Valenciju kako bi pomogli u odgovoru na hitne slučajeve.

Lokalne vlasti kritizirane su jer nisu izdale pravovremena upozorenja o potencijalnim opasnostima od oluje.

Vlada Valencije priznala je da je samo poslala tekstualne poruke upozoravajući stanovnike na katastrofu osam sati nakon što su poplave prvi put prijavljene i 10 sati nakon što je AEMET izdao upozorenje o “ekstremnoj opasnosti” u regiji.

Ova kratka poruka poslana nešto poslije 20 sati u utorak stigla je prekasno za mnoge koji su već bili zarobljeni u svojim domovima, trgovinama ili automobilima na ulicama dok ih je pogodila smrtonosna poplava.

Hannah Cloke, profesorica hidrologije na Sveučilištu Reading, kaže da je “užasno” vidjeti toliko ljudi kako umiru u poplavama u Europi kada su prognostičari predvidjeli ekstremne padaline i izdali upozorenja.

Svjetska meteorološka organizacija priopćila je u petak da su učinkoviti sustavi upozorenja na poplave mogli pomoći u izbjegavanju razine razaranja koja se dogodila u Valenciji.

Izvor: euronews.green

Prije par dana je osiguravajuća korporacija Axa objavila svoje novo Izvješće o budućim rizicima. Ovo Izvješće istražuje nove rizike s kojima bismo se mogli suočiti u budućnosti. Temelji se na godišnjoj anketi u kojoj je od 3000 stručnjaka iz 50 zemalja i reprezentativnog uzorka od 20.000 pojedinaca iz 15 zemalja traženo da rangiraju svojih 10 najvećih rizika u nastajanju, na temelju njihovog potencijalnog utjecaja na društvo u sljedećih pet do deset godina.

Za ovo 11. izdanje, Izvješće o budućim rizicima naglašava rastuću složenost upravljanja rizicima, donošenja odluka i suočavanja s izazovima u svijetu obilježenom brzim tehnološkim napretkom i sve više međusobno povezanim rizicima, od geopolitike i sigurnosti do dezinformacija.

Izvješće je otkrilo da su među pet najvećih rizika klima, geopolitička nestabilnost, kibernetička sigurnost i rizici povezani s umjetnom inteligencijom i velikim podacima. U prvih deset nalaze se još i rizici vezani uz biološku raznolikost i prirodne resurse, rizici energetskih sustava, terorizam, pandemije i zarazne bolesti te financijska stabilnost.

Rizike povezane s klimom 63 posto stručnjaka i 45 posto javnosti uvrstilo je među svojih pet najznačajnijih – iako se postotak ljudi koji ga smatraju najvažnijim razlikovao od regije do regije.

Europljani su klimatske promjene rangirali kao hitan nadolazeći rizik iz godine u godinu. Oni prednjače u odnosu na druge skupine sa 67 posto stručnjaka i 49 posto javnosti koji su ih svrstali među svojih pet najznačajnijih rizika.

Studija također naglašava kako ljudi diljem svijeta sve više osjećaju utjecaj klimatskih promjena. Otkriva da 77 posto opće javnosti sada kaže da se osjeća ranjivo na klimatske promjene i njihove učinke u svom svakodnevnom životu. To je porast u odnosu na 73 posto u prošlogodišnjem istraživanju, što sugerira da je to predmet brzo rastuće zabrinutosti.

Tri najveća rizika u 2024.

Klimatske promjene i dalje su glavna briga stručnjaka na svim kontinentima. U međuvremenu, opća svijest o njegovom utjecaju nastavlja rasti: 77% opće javnosti koja je odabrala ovaj rizik među svojih pet najboljih kaže da se osjeća ranjivo na njega u svom svakodnevnom životu, što je porast u odnosu na 73% u prošlogodišnjem istraživanju i izjednačeno s prvim mjestom.

Geopolitička nestabilnost više zabrinjava stručnjake. Drugo mjesto u ukupnom poretku, 16 % stručnjaka ocijenilo ga je najvećim rizikom u usporedbi s 9 % 2023. Ovo povećanje vjerojatno je povezano s tekućom krizom na Bliskom istoku, u kombinaciji s kontinuiranim sukobom u Ukrajini i pojačanom globalnom atmosferom napetosti , prkos i protekcionizam.

Kibernetička sigurnost i dalje se smatra glavnom prijetnjom. Iako je pala na treće mjesto s drugog prošle godine, kibernetička sigurnost nalazi se među pet najvećih rizika većine pojedinačnih stručnjaka. Zabrinutost oko ovog rizika vjerojatno je usko povezana s geopolitičkom nestabilnošću, uz kontinuirani napredak u sposobnostima umjetne inteligencije i sve veću ovisnost o velikim pružateljima usluga.

DOBRA HRVATSKA