Društveno odgovorno u inauguracijskom govoru predsjednika Milanovića

Objavio
Odgovorno
-
Foto: Predsjednik RH Zoran Milanović / Facebook

Inauguracijski govor predsjednika Milanovića u središtu je imao stvarnost, život, teme važne i bliske i građaninu – čovjeku i društvu, zajednici kojoj pripadamo i koja je mnogo više od brojem udruženih pojedinaca. Teme bliske i ovom portalu www.odgovorno.hr, zbog našeg poslanja, ustrajnog zalaganja, težnje ka gradnji trajnog i stabilnog sveukupnog sklada: čovjeka samim sa sobom, pojedinca prema društvu te društva-civilizacije prema planetu koji nam je život dao – Zemlji. Odgovorni smo za sebe i za društvo! Ne čusmo fraze koje obično i dosta  često slušamo u mnogim tzv. velikim prilikama. Nije tu bilo copy-paste rečenica. U njegovu obraćanju nađosmo posebno one akcente koji imaju temelj u društvenoj odgovornosti i zalaganju za održivost društva i svijeta.

U nastavku su ti izvaci:

”U životu nacije ili države, kao i u životu pojedinca, neizbježna je izmjena dobrih i loših vremena, tmurnih i vedrih dana. Moramo broditi sa sviješću da stvarni život nije samo mirno more i vjetar u jedra. Ta svijest neka nam bude vodilja: ona je čvrsto jamstvo uspravnosti i pribranosti.

Osnovni zadatak državnih institucija je sačuvati mir i sigurnost građana, pri čemu ne mislim samo na mir i sigurnost u onom najelementarnijem – tjelesnom – smislu. Drugi, gotovo jednako važan cilj je da teška vremena ne budu ujedno i dramatična vremena… da se ne prelome najviše preko leđa najslabijih i najmanje zaštićenih, a da od dobrih godina ne profitiraju samo oni koji su najbliže centrima moć, najagresivniji, najkompetitivniji. Nejednakost i korupcija podmuklo nagrizaju socijalnu strukturu poput opake bolesti.

…. Posljednjih godina često sam ponavljao da je samo nama, i nikome osim nas, nije stvarno stalo do naše zemlje. …. Druge države i nacije, u pravilu, ne žele nam zlo i ne rade protiv nas, ali u izboru između svojih interesa i našeg boljitka, kad do takvog izbora dođe, uvijek će se odlučiti za svoje interese. Pa i naši prijatelji i saveznici.

Ništa nam nikada nije darovano. Sve što je Hrvatska postigla zasluga je samo naših ljudi. Prije svega onih koji su dali svoj život i svoje zdravlje u obrani naše slobode. .. Naša trajna zahvalnost tim ljudima nije ni slava rata, ni trijumfalizam, ni naslada nad nesrećom drugih, poraženih. To je oda slobodi i podsjetnik na ono za što smo sve sposobni kao nacija kad nas vode plemeniti motivi i kad nas ujedine najviši ideali.

… Jedino je nama istinski važno kakvo je naše obrazovanje na svim razinama, kakvo je naše javno zdravstvo i naše pravosuđe, kako se kroji pravda. … I unatoč rastu BDP-a, niskoj nezaposlenosti pa i povećanju kreditnog rejtinga, preveliki broj naših ljudi danas živi na rubu dostojanstva ili trpi neki oblik poniženja, usprkos poštenom radu ili pošteno zarađenoj mirovini. Samo je nama u interesu da nam institucije budu neovisne, profesionalne i odgovorne, kao i mediji..

… Ključno je da budemo samokritični i kao pojedinci, i kao vlast, i kao društvo. Snaga je u poznavanju vlastitih slabosti i u priznavanju vlastitih stranputica. A gotovo da i nema veće slabosti od mržnje, šovinizma ili nepovjerenja prema onima koji su drukčiji od nas u nekom od brojnih slojeva, a svih ih imamo, identiteta, prema onima koji su slabiji, trenutno ili stalno slabiji. 

… Današnji svijet gotovo je neprepoznatljiv u odnosu na svijet otprije 40 ili 50 godina kada sam ja i mnogi od nas stasali i formirali se, on je u stvari neprepoznatljiv u odnosu na svijest od samo prije pet, najviše deset godina. Mijena traje i u ovom času. Iščezava jedno, a na horizontu se javlja nešto drugo što je još uvijek nejasno, neizvjesno, zbunjujuće i što plaši. Zvuči kao uvjerljiv opis kaosa. 

Čini se da su se pojavili i očito se javljaju novi gravitacijski centri globalne moći, koje se ne može ignorirati u oblikovanju slike budućeg svijeta. Na nama je da osmislimo nacionalnu politiku koja će najviše doprinijeti našim interesima u tom novom svijetu…  Mir, sigurnost i dostojanstvo hrvatskih ljudi ne mogu i neće biti žrtva ničijih privatnih ambicija ili fiksacija.

.. Naša je obaveza prema hrvatskoj povijesti i hrvatskoj budućnosti, prema našim precima i našoj djeci, da se u međunarodnim odnosima zalažemo za mir, za dobrosusjedsku povezanost i za diplomatsko rješavanje konflikata među državama i narodima. …

Rat je najdublji i najotrovniji mogući društveni poremećaj, goreg nema. Ne kaže se zaludu da je pobjeda druga najgora stvar koja se može dogoditi u ratu. ..

Mirotvorstvo i miroljubivost nisu sinonimi za naivnost. Nema dileme da moramo ojačavati svoje oružane snage u svakom pogledu. Hrvatska vojska mora biti sposobna zaustaviti napad … Međutim, ne slažem se s tezom prema kojoj „sigurnost nema cijenu“. Ta je teza praktični neodrživa i u svojoj biti nejasna.

Vojska i suvremena oružja, pa i ne ona baš najsuvremenija, iziskuju vrtoglave troškove, sve vrtoglavije na koje mi ne možemo utjecati, a naši resursi su ograničeni. Ne bi trebali dopustiti da obrambeni izdaci progutaju novac za sve ostalo što naš život čini smislenim i ispunjenim. Hoćemo li se zbog nabave oružja odreći javnih ulaganja u znanost, u kulturu i umjetničko stvaralaštvo, u sport, u nove tehnologije?…

Želim da budemo pronicljivi i proračunati. Zdrava skepsa, ništa manje i ništa više. Pozivam da razgovaramo i uključimo u razgovor sve najodgovornije ljude i najbolje stručnjake. Potrudimo se da razumijemo narav eventualnih ratova budućnosti, pa da o nabavi oružja i opreme razmišljamo iz te perspektive…

…Tijekom 19. i 20. stoljeća individualizam se etablirao kao jedno od glavnih obilježja, motora zapadnog kapitalističkog svijeta, pa onda, naravno, i našeg društva u zadnjih najmanje 35 godina. Moje je duboko uvjerenje da je individualizirano društvo humano i zdravije od onog zasnovanog na nekoj prisilnoj varijanti kolektivizma, jer je slobodnije, demokratskije, znatiželjnije, prosperitetnije. No postoji i naličje i vrlo dobro znamo koje je to naličje, koje neizbježno dovodi do kidanja ili slabljenja naših društvenih veza, a bez toga nema aktivne solidarnosti. Digitalne društvene mreže, ne da nisu dostojna zamjena, nego su u mnogo čemu opasnost.

Važno je da budemo povezani s obitelji, prijateljima, rodbinom, sa susjedima, kolegama, sa zajednicom u kojoj živimo. Od toga se sastoji najžilavija brana socijalnoj isključenosti i letargiji, bezvoljnosti i bezdušnosti. Dobrobit naše zemlje u velikoj mjeri ovisi o spremnosti da brinemo jedni o drugima, neovisno o razlikama i neslaganjima koje postoje, ali koje u svojoj biti i nisu prevelike. Dajmo do znanja bližnjima i bliskima da se imaju na koga osloniti. Nevolje će proći bezbolnije uz spoznaju da nismo prepušteni sami sebi, da nismo zaboravljeni na nekoj hladnoj vjetrometini. To je najučinkovitije sredstvo za rastjerivanje straha od nepredvidive sutrašnjice, od jeze bezličnosti.

S tom vjerom, s vjerom da nećemo ostaviti jedni druge u presudnim trenucima – živjeli, i živjela naša Hrvatska!”

DOBRA HRVATSKA
Veljače 2025.

Svjetski dan socijalne pravde 2025.: Jačanje pravedne tranzicije za održivu budućnost

Objavio
Odgovorno
-
Foto: ilustracija uz pomoć umjetne inteligencije koju je napravio Sadek Ahmed / UN

Svjetski dan socijalne pravde obilježava se svake godine 20. veljače. Odredila ga je Opća skupština UN-a 2007. godine. Cilj je podsjetiti na potrebu izgradnje poštenijeg i ravnopravnijeg svijeta. Osnažiti napore u borbi protiv nezaposlenosti, socijalne isključenosti i siromaštva.

Svjetski dan socijalne pravde podržava nekoliko ciljeva održivog razvoja UN-a (SDG):

  • SDG 1: Bez siromaštva – Iskorijenjivanje siromaštva u svim njegovim oblicima.
  • SDG 5: Ravnopravnost spolova – Postizanje ravnopravnosti spolova i osnaživanje svih žena i djevojčica.
  • SDG 8: Dostojanstven rad i gospodarski rast – Promicanje uključivog i održivog gospodarskog rasta i dostojanstvenog rada za sve.
  • SDG 10: Smanjene nejednakosti – Smanjenje nejednakosti unutar i među zemljama.

Socijalna pravda i jednakost temeljne su vrijednosti svih društava. Kako bi postigle “društvo za sve” vlade su se obvezale na stvaranje akcijskog okvira za promicanje socijalne pravde na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini. Također su se obvezali da će promicati pravednu raspodjelu prihoda i bolji pristup resursima kroz pravednost i jednakost i mogućnosti za sve. Vlade su također prepoznale da gospodarski rast treba promicati jednakost i socijalnu pravdu te da se “društvo za sve” mora temeljiti na socijalnoj pravdi i poštivanju svih ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Obilježavanje Svjetskog dana socijalne pravde trebalo bi doprinijeti daljnjoj konsolidaciji napora međunarodne zajednice u iskorjenjivanju siromaštva, promicanju pune zaposlenosti i dostojanstvenog rada, jednakosti spolova i pristupa društvenom blagostanju i pravdi za sve.

ILO će ove godine obilježiti ovu prigodu nizom od pet događaja koji će se održati u velikim gradovima diljem svijeta. Događaji će okupiti govornike na visokoj razini iz cijelog svijeta. Raspravljati će se o tome kako socijalnu pravdu staviti u središte agende međunarodne, nacionalne i regionalne politike.

Jačanje pravedne tranzicije za održivu budućnost

Ovogodišnja tema naglašava da pomak prema gospodarstvima s niskim udjelom ugljika treba koristiti svima, a posebno najranjivijima. To podrazumijeva holistički pristup koji isprepliće ekološku održivost i društvenu pravdu. Važno je osigurati da radnici, autohtoni narodi i marginalizirane zajednice dobiju potrebnu potporu. Ta se potpora može ostvariti kroz prekvalifikacije, otvaranje radnih mjesta i snažne mjere socijalne zaštite. Drugim riječima, dekarbonizacija i gospodarska transformacija trebaju ići ruku pod ruku s politikama koje se bore protiv siromaštva, smanjuju nejednakost i otvaraju mogućnosti za sve.

U središtu ove vizije je ideja integriranja načela “pravedne tranzicije” u globalne i nacionalne politike. Kada se ta načela ugrade u planove održivog razvoja — kao što su oni o kojima se raspravljalo na Drugom svjetskom samitu za društveni razvoj (WSSD2) — kreatori politika mogu stvoriti pravednije okruženje u kojem se troškovi promjena pravedno dijele. Na primjer, ciljana obuka o zelenim vještinama, sveobuhvatna socijalna zaštita i gospodarska diversifikacija koju vodi zajednica mogu pomoći u osiguravanju da pad industrije fosilnih goriva ne dovede do dugotrajne nezaposlenosti ili povećane društvene nejednakosti. Umjesto toga, ove mjere preusmjeravaju ulaganja u zelene sektore u nastajanju, gradeći otpornu radnu snagu i pravednije društvo.

U konačnici, jačanje pravedne tranzicije odnosi se na ponovno zamišljanje naših ekonomskih i ekoloških sustava. Želi se ljudima dali prioritet isto kao i planetu. To je poziv na pomak fokusa s jednostavne dekarbonizacije na redistribuciju prilika i resursa. — Omogućiti da održivi rast bude od koristi svima.

Zajedničkim djelovanjem i uključivim politikama možemo stvoriti budućnost u kojoj integritet okoliša i društvena jednakost idu ruku pod ruku, čineći temelj istinski održivog globalnog gospodarstva.

DOBRA HRVATSKA

Buvljak Hrelić, sreća. Najekologičniji šoping-centar u državi. Najveći muzej u regiji.

Objavio
Goran Tudor
-
Foto: Hrelić - Knjižarski izlog s najvećim nizom naslova u gradu / G. Tudor

Zašto bih nedjeljom išao na čuveni narodni sajam Hrelić, poznat regiji, a sad i šire? Jer je tamo dobro, mnogima na dobrobit.

Nakon što je 1959. izgrađen prvi zagrebački suvremeni most preko Save – Most slobode, da bi potom, godine 1961., naš glasoviti vizionar – gradonačelnik Vjećeslav Holjevac, ozaren pobjedom mostom uhodao u jedan novi grad – Novi Zagreb preko Save, pa kad je 1973. na istoku grada izgrađen i Most mladosti, e, onda su se stekli uvjeti za stasanje još nečeg znamenitog u Zagrebu – početak rada buvljaka Hrelić, 1979. Mjesta trgovine, susreta, druženja, šetnje, a i okrijepe, radosti mnogočim potaknute. 

Hrelić je mjesto za sve ljude, sa „izlozima“ prepunim svih mogućih proizvoda (nema lokomotive!). Kao i svi ostali buvljaci, hrelićki je mjesto s mnogo jeftine i rabljene robe. I cjenkanja. Mnogokad i veoma kvalitetne robe, dobre. Neki će nevoljnik baš tu obaviti nabavku nečeg za ono minimalno eura, jer toliko i ima.  Tamo će kolekcionar razgaliti dušu, naišavši na novi – dragocjeni artikl za svoju zbirku. Pazite, psiholozi i filozofi pridaju veliko pozitivno značenje kolekcionarstva. Kolekcije raduju ljude, a predmetima omogućuju da žive dugo i dulje, kao svoji među svojima, i pronose poruke od onih prije nama današnjima i budućima. A netko treći, znalac, i muški i ženski, dobiti će ovdje zbilja najvišu kvalitetu odjevnog predmeta, uređaja, kućnog predmeta skoro novog,  za realno sitno novca. 

Nigdje kao na Hreliću nema toliko prilika za kupiti nekome najbolji, primjereni dar, pogotovu ako ne kupujete na silu, u zadnji čas. 

Foto: Nekad svirkači za buduća veselja glazbe / G.Tudor

Specijalizirani dućani kao nigdje u Zagrebu – zapamtite mogućnosti!

Sajam Hrelić je doista velik, s preko tisuću obilježenih prodajnih mjesta – štandova, koji se svi uvijek ne popune. Zbog svoje prodajne moći tamo, fluktuacije na tisuće kupaca na malom prostoru, na okupu funkcioniraju toliki „specijalizirani dućani“, sa full ponudom. Evo nabrojit ću ih prvo 10, od više njih: štandovi sa svim vrstama vrećica za usisavače prašine, sav sitni šivaći pribor, starinske mesingane kvake, mnoštvo lustera, konfekcija i kape, kompleti najfinijeg kristala (samoborski i rogaški), mnogo slika a ponekad i neka umjetnička, „more“ goblena iz 60-ih i vezova (Ulaze u đir, sve više se traže). Ali, znajte i za ovakve:  dućani za kosilice, sitne električne potrepštine, sve moguće tokareno iz drveta, sve za roštilj i kotlovinu (novo), ribički pribor, hi-fi uređaji, serije prvih tranzistorskih radija iz 60-ih i 70-ih, s reklaminim natpisom na nekom primjerku „Svirao na svadbama“. 

Svakom velikom gradu specijalizirani dućani su potreba i prilika. Ova na Hreliću je dar građanima Zagreba i šire regije.

Foto: Specijalizirana trgovina za ribički pribor, 1000 štapova / G.Tudor

Dodana vrijednost, društvene dobrobiti sa hrelićkog sajma 

Osim kupnje i prodaje, svaki veći buvljak jest i mjesto doživljaja, prilika za otkrivanje neobičnog ili rijetkog. Tu se odvija više od šopingiranja, a njega doista ima. Ono čega nemaju City 1 i Arena, Super nova  – to je doživljaj, osjećaj, vibra, koja lebdi ovdje povrh svega. Tamo ljudi nedjeljom (i srijedom) zalaze radi doživljaja mira (spadam u te), ozračja dobronamjernosti, druženja, glasnih pozdrava dvaju poznanika već izdaleka, zezancije, šala. („Kupite ovdje, propala mi firma, moram platiti poreze državi“, „Evo svježa roba, prošao rok upotrebe“, „Ne smijete ništa ukrasti, ja sam za to zadužen i moja stranka“.) Ne čuje se u tom šušuru običnog puka nikad neki povik ljutnje i prijepora, povišen ton. Ako vas zgodi sreća, možda uz vas prođe i grupa romskih trubača; kako li oni dignu atmosferu!! 

Zadnjih godina postao je ovaj sajam popularan i među mladima i stranim radnicima, posebno, ali i turistima željnih iskustva autentičnog zagrebačkog duha i alternativne dimenzije grada. Kavu i dec’ vina na propuštam nikad, hrelićki drveni kafići zimi divno griju, onom starinskom peći na drva, koja se ponosno diči svojom ulogom na sredini prostora. Ako vam smeta ta običnost lokala – gostione koji pripadaju i stoljećima ispred, već se redoviti u nekom Legieru ili Vivas baru, maknite Hrelić sa popisa svojih kafića. Na mojoj listi preferiranih jest onaj zadnji drveni u nizu, prema sjeveru. 

Ovdje ćete susresti najzanimljivije ljude i svjedočiti izbliza minulim vremenima, mirnijim i boljim, pa to već svatko zna. Zagledajte se u tamošnje goblene, vezove, kutije oblijepljene školjkama, jednostavni namještaj rukom majstora-stolara rađen, i samo pomislite: kakvi su ljudi to slagali? Hrelić je, dakle, mjesto za dublje zaključke o života i svijetu – to je mjesto slavljenja onog pravog istinskog čovjeka – stvaraoca, radnika, vrijednog i kreativnog, jednostavnog, čovjeka kakav treba biti da bi se 

naša ljudska zajednica na Zemlji s pravom i dalje nazivala civilizacija homo sapiensa (lat.: „razborit čovjek“). Upitno je do kad će to ime nositi?  Kako je kazao znanstvenik Korado Korlević, skori i  primjereniji naziv će biti: strojna civilizacija. Što li to sve podrazumijeva, vidjet će se.

Foto: Hrelić, velika stalna izložba sa “1000” slika, novih i starih / G.Tudor

Pogled prema buvljaku, s odstojanja, za 30 godina

Na Hreliću se izlažu i prikazuju čudesni uraci čovjeka načinjeni prije 40, 60, 100 godina, u 19. i 20. stoljeću,  izašli iz brojnih domaćinstava, obrta i malih tvornica, lokalnih i regionalnih. A koliko je tek zanimljiva ta činjenica u svijetlu ovakvog nezgodnog pitanja: „Što ćemo mi današnji iz 21. st. slaviti, koje svoje vrline i vještine, držeći 2030 ili 40-e u ruci „stare predmete“ iz početnih desetljeća ovog vijeka? Proizvedene u Kini, rukama robota, dizajnirane umjetnom inteligencijom, tipizirane! Današnje predmete iz sfere masovne potrošnje ljudska ruka u fazi nastanka i ne dodirne. Ti, ovodobni, predmeti, uređaji, pomagala bit će jednog dana, nažalost, samo podsjećanja na uniformnost, automatizaciju, globalizaciju, čovjeka poslužioca stroja. Čovjeka o kojem se Poljak Jerzy Lec ovako našalio: „ U tvornici budućnosti radit će jedan stroj i jedan čovjek. Šef će biti stroj.“ Ne volim takvu budućnost, ali nemam(o) kud. Možda se trendovi malo i zaokrenu, nemoš ljude nikad posve predvidjeti. Možda se vrati ljudskost ljudima.

Ekološki značaj, doprinos održivosti

Buvljake i second-hand dućane ne možete odmah povezati sa širenjem ozonskih rupa i zagađivanjem svega, koliko veliki prodajni centri i tzv. brza roba tome danas pridonose i. Tamo, na hrelićkom i svakom drugom buvljaku, proizvodi prelaze iz ruke u ruku, pa vijek korištenja stvari biva dulji, što je valjda društvu poželjno (nije tvornicama i trgovini). Dakle, koliko god svijet treba i onog novoproizvedenog, toliko nam i više treba dobro održavati stvari dulje u funkciji, dobro iznositi, iskoristiti ono što već imamo na Zemlji. Nova stvar je uvijek novi napad na ekologiju. I dragocjeni su zato ti buvljaci, second-hadn trgovine, popravljaone, kao i lokali za najam alata, vjenčanica, haljina i odijela, uređaja.

Foto: Neki pronalaze dobar komade odjeće, rješe potrebu, drugi im to ustupe. Obostrano , za sve dobro. / G.Tudor

Hrelić čuva prirodu, podržava ljudskost. 

1979. je važna godina.

Uživajmo sve hrelićko danas.

Možda će se netko jednom u Zagrebu odlučiti pa i nekom zanimljivom ponudom priuštiti i turistima taj hrelićki osebujni doživljaj, onima željnim iskustva autentičnog zagrebačkog duha i štiha, kojeg smo u našem gradu svjedoci.

Goran Tudor

DOBRA HRVATSKA
Veljače 2025.

Dan sigurnijeg interneta 2025.: Digitalna odgovornost

Objavio
Odgovorno
-
Dan sigurnijeg interneta 2025.: Digitalna odgovornost
Foto: rawpixel.com / Freepik

Dan sigurnijeg interneta prerastao je u globalno značajan događaj koji se obilježava u više od 180 zemalja i teritorija. Izvorno je pokrenut projektom EU SafeBorders 2004., a kasnije ga je prihvatila mreža Insafe 2005.

Dan sigurnijeg interneta godišnja je globalna kampanja za veću sigurnost na internetu koju provodi Europska unija. Održava se svake godine drugog dana drugog tjedna drugog mjeseca. Cilj je senzibilizirati stanovništvo na aktualnu problematiku vezanu uz korištenje interneta kod djece i adolescenata.

Ove godine Dan sigurnijeg interneta pada 11. veljače, ali će se po prvi put aktivnosti  protegnut kroz cijelu veljaču. Time se školama, organizacijama, obiteljima i pojedincima daje više mogućnosti da se pridruže globalnom pokretu prema sigurnijem, inkluzivnijem online svijetu.

Ovogodišnja tema je i nadalje “Zajedno za bolji internet“, koja nastavlja odražavati predanost stvaranju pozitivnog, uključivog digitalnog prostora. I ove će se godine istaknuti europska strategija za bolji internet za djecu, poznatu kao BIK+ (Better Internet for Kids). Ova strategija je usredotočena na viziju da sva djeca u Europi mogu uživati ​​u digitalnim uslugama primjerenim dobi, te biti zaštićena, osnažena i poštovana na internetu. Cilj je osnažiti mlade ljude alatima i znanjem koji su im potrebni za sigurno i odgovorno snalaženje u online svijetu, osiguravajući da se prema njima postupa s poštovanjem i dostojanstvom.

Dan sigurnijeg interneta 2025.

 

Dan sigurnijeg interneta u Hrvatskoj

Centar za sigurniji internet Hrvatska obilježit će Dan sigurnijeg interneta 2025. godine uživo u tri grada – Osijeku, Zagrebu i Splitu. Ove su godine aktivnosti povodom Dana sigurnijeg interneta usmjerene na educiranje i osvještavanje djece, mladih i stručnjaka o sigurnom i odgovornom ponašanju u digitalnom svijetu.

Uz program radionica za djecu, mlade i stručnjake u Osijeku, Zagrebu i Splitu, središnji događaj obilježavanja održat će se u Zagrebu, gdje će se u OŠ Ksaver Šandor Gjalski organizirati panel na temu Digitalna odgovornost: Uloga modernih alata u sigurnosti djece. Na panelu će sudjelovati stručnjaci iz Centra za sigurniji internet, CARNET-a, A1 Hrvatska i Sveučilišta Algebre, koji će raspravljati o prednostima i izazovima korištenja modernih alata u radu s djecom i mladima. Alati će svima biti dostupni na stranicama csi.hr i boljionline.hr. Panel će obuhvatiti ključne teme poput zaštite privatnosti, digitalne pismenosti i upotrebe tehnologije za prevenciju nasilja i zlostavljanja.

U sklopu obilježavanja u Zagrebu, održat će se i dodjela nagrada LAJK. Dodjela ove nagrade odražava predanost Centra za sigurniji internet u prepoznavanju i promoviranju odgovornosti, pozitivnih praksi i inovativnih pristupa u digitalnom prostoru, čime se potiče stvaranje sigurnijeg, pristupačnijeg i uključivijeg online okruženja za djecu i mlade.

Više o programu i načinu uključivanja možete doznati na web stranicama dansigurnijeginterneta.org

DOBRA HRVATSKA

Priključi se! Planinarska kultura u našoj regiji afirmira pravilo: „Pick One Leave None“

Objavio
Odgovorno
-
Foto: Kolona planinara HPD Kapela na Strahinjčici. Kiša pada. Nema odustajanja. / Goran Tudor

Kad bi,  primjerice, svaki sudionik na više od desetke tisuća izleta na godinu u Hrvatskoj, učinio baš to, očistio kvadrat zemlje – koliko bi naša Lijepa naša zablistala, radosna! Baš to, inovativni pristup ekološkoj održivosti staza na planinama, brdima, uz obale, svugdje u prirodi, ugrađen je i u jedan novi regionalni projekt: „Pick One Leave None“ („Pokupi jedan, ne ostavi ni jedan“), koji nam privlači pažnju svojom jednostavnošću i učinkovitošću. Hodate, šećete… osmotrite okoliš… priđite zalutalom otpatku, boci, plastičnoj kutiji, limenki, vrećici, krpi.. i ponesite je u mjesto stanovanja, pohranite u odvojeni spremnik. Imajte u džepu kod sebe za to uvijek spremnu vrećicu, pripremite se na odlasku. Dosljedno ponašanje u ovom smislu, donosi s vremenom i veliku i neplaniranu nagradu – osjećaj vrijednosti i pripadnosti. 

HPD Kapela iz Zagreba provodi mnoge ekološke i društveno odgovorne projekte, pošumljavanje, čišćenje prirode, međugeneracijsko povezivanje, pa tako i pravila koje promovira projekt iz ovog članka: Ne ostavljaj ništa za sobom! Izbriši trag svog boravka u prirodi! Pospremi prirodu iza drugog, koji još nije osvijestio da nešto loše radi!

Projekt pomaže pokretanju ljudi regije na brže promjene 

U današnje vrijeme zaštita okoliša i prirode postaje imperativ i mnoge organizacije se okreću inovativnim projektima kako bi promovirali ekološku održivost. Jedan takav Projekt je započeo kao regionalna inicijativa na prostoru zapadnog Balkana (Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina, i Sjeverna Makedonija), i već se širi među outdoor zajednicama diljem Europe. Projekt u Hrvatskoj provodi Hrvatsko planinarsko društvo Gorščica u suradnji s Javnom ustanovom Park prirode Medvednica na odabranim planinarskim stazama.

Partneri na projektu su Planinarski klub „Tara“ iz Bajine Bašte – Srbija, Planinarsko društvo „Majevica“ iz Srebrenika – BiH, Hrvatsko planinarsko društvo „Gorščica“ iz Zagreba – Hrvatska, Društvo za planinske sportove „Azot“ iz Velesa – Sjeverna Makedonija, Nacionalni park „Tara“ iz Bajine Bašte – Srbija te Regionalna razvojna agencija „Zlatibor“ iz Užica – Srbija. Projekt se provodi uz financijsku potporu Europske unije kroz program Erasmus+ Sport.

Poznati stari koncept „Ne ostavljaj tragove“ opet nadahnjuje!

Ideja projekta je zasnovana na konceptu „Ne ostavljaj tragove“ (Leave no Trace) kroz koji se sudionici pozivaju da prilikom odlaska na izlet, planinarenje ili bilo koju aktivnost u prirodi, ne ostave nikakav trag. Ako ste čitali knjigu „Tihi zov Australije“, naišli ste na opis kako Aboridžini tijekom svog tromjesečnog iscjeljujućeg pohoda preko kontinenta Australije odlaze s mjesta noćenja. Ni traga boravku, logorskoj vatri, sinoćnjem večeranju, kao da ih tu nikad je bilo! Dakle, pogledajte iza sebe mjesto gdje se imali odmor, logorovali, izvodili neki program. Na takvo ponašanje potiču se sudionici izleta: 

  1. Osmatraj predjel kojim hodaš, gdje boraviš!
  2. Učini još jedan dodatni korak –  onaj za ekološku dobrobit!
  3. Izađi iz zone komfora, sagni se. Poredi, uredi, pospremi prirodu!
  4. Ponesi sa sobom natrag u grad barem jedan komad otpada koji nisi ti sam generirao, već si ga našao na stazi. 

Ovaj je princip prilagodljiv različitim okruženjima i potrebama, ali je potvrđeno da se najbolji efekti postižu u zaštićenim područjima kroz suradnju planinarskih udruga i javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima. Osim ekoloških koristi, “Pick One Leave None” također ima pozitivne socijalne učinke. Sudjelovanje u ovakvim aktivnostima jača osjećaj pripadnosti zajednici i promiče suradnju među osobama različitih dobnih skupina i društvenih slojeva.

Foto: Skupina planinara na pohodu „Stazama hrvatskih orhideja“ na poučnim stazama planine Strahinjčica. Posmatranje – učenje – rast! / Goran Tudor

Preuzmimo svoj dio odgovornosti. 

Projekt “Pick One Leave None” potiče preuzimanje aktivne uloge svakog pojedinca u rješavanju problema. Dok se projektna ideja širi diljem Europe, njegova je važnost sve veća u kontekstu borbe protiv klimatskih promjena i očuvanja prirodnih resursa za buduće generacije. 

Svaka vrećica smeća koja se pokupi i svaki komad otpada koji se odnese sa sobom predstavljaju korak prema čišćem i zdravijem okolišu za sve nas. U konačnici čini onu kompliciranu ekološku i klimatski jednadžbu rješivom – jednostavnim načinom. 

Neka nitko ne odmaže, ako ne želi i ne može pomoći!

Foto: Tragovi vozila quadova na poznatoj livadi orhideja na Strahinjčici. Gore-dolje po cvijeću. Užas scena za ljubitelje prirode. / Goran Tudor

Neka svatko od nas učini nešto dobro, svaki dan, u svom društvenom okruženju i prirodnom okolišu!

Malim, ali redovitim individualnim doprinosima uvelike se umanjuju posljedice ukupnog utjecaja na okoliš!

Korak po korak – veliki je korak!

Referenca: Hrvatski planinar, glasilo Hrvatskog planinarskog saveza  

Napomena uredništva: obrada teksta, uvodnik, zaključak, naslov i podnaslovi, izdvojene poruke i sl.  – rad uredništva ovog portala www.odgovorno.hr 

DOBRA HRVATSKA
Veljače 2025.

Svjetski dan mahunarki 2025.: Unošenje raznolikosti u poljoprivredno-prehrambene sustave

Objavio
Odgovorno
-
Svjetski dan mahunarki 2025.
Foto: Svjetski dan mahunarki 2025. / FAO

Svjetski dan mahunarki predstavlja jedinstvenu priliku za podizanje svijesti javnosti o mahunarkama i njihovoj temeljnoj ulozi u transformaciji u učinkovitije, inkluzivnije, otpornije i održivije poljoprivredno-prehrambene sustave. Prepoznajući potencijal mahunarki za daljnje postizanje Agende održivog razvoja do 2030., Opća skupština Ujedinjenih naroda odredila je 10. veljače kao Svjetski dan mahunarki.

Mahunarke su jestive sjemenke koje se uzgajaju za hranu i stočnu hranu. Kod nas su grah, slanutak i grašak najpoznatije i najčešće konzumirane vrste mahunarki, ali diljem svijeta postoje brojne vrste. Sve one imaju velike prednosti za sigurnost hrane, prehranu, zdravlje, klimatske promjene i biološku raznolikost. Sukladno tome i nove prehrambene preporuke koje su prošle godine izdale vlade Njemačke, Švicarske i Austrije naglašavaju ulogu mahunarki u prehrani i preporučuju manje mesa, a više mahunarki!

  • Mahunarke su bogate hranjivim tvarima i predstavljaju dobar izvor vitamina i minerala koji su ključni za dobro zdravlje.
  • Mahunarke imaju dugi vijek trajanja i pomažu u povećanju raznolikosti prehrane, istovremeno smanjujući gubitak i bacanje hrane.
  • Mahunarke u višestrukim sustavima uzgoja poboljšavaju agrobiološku raznolikost, otpornost na klimatske promjene i usluge ekosustava.
  • Mahunarke vežu atmosferski dušik u tlo, pridonoseći poboljšanju biološke raznolikosti i plodnosti tla.
  • Uključivanje mahunarki u plodored može poboljšati učinkovitost korištenja kemijskog gnojiva.
  • Mahunarke pružaju zaposlenje i poduzetničke prilike ženama i mladima na selu.

Pridružite se globalnoj kampanji: Budite dio proslave mahunarki  #LovePulses

Ove 2025. godine tema Svjetskog dana mahunarki je: „Mahunarke: Unošenje raznolikosti u poljoprivredno-prehrambene sustave“, dok je slogan: „Volite mahunarke za zdravu prehranu i planet“. Prošlogodišnji se Svjetski dan mahunarki obilježavao temom “Mahunarke: hranjivo tla i ljudi”.

U znak podrške Svjetskom danu mahunarki, FAO vodi globalnu kampanju za podizanje svijesti o ekonomskim, društvenim i ekološkim prednostima mahunarki. Bez obzira jeste li kreator politike, poljoprivrednik, edukator ili ljubitelj mahunarki, postoji i vaša uloga u ovom pokretu.

Istražite nedavno objavljeni Vodič za Svjetski dan mahunarki 2025. za ideje, resurse i praktične savjete prilagođene različitim dionicima. Vodič je izvor informacija o mahunarkama kao i uputa kako sudjelovati u ovoj globalnoj inicijativi. Saznajte više na web stranici Svjetskog dana mahunarki.

DOBRA HRVATSKA

Svjetski dan borbe protiv raka 2025.: Ujedinjeni jedinstvenošću #UnitedByUnique

Objavio
Odgovorno
-
Svjetski dan borbe protiv raka
Foto: Svjetski dan borbe protiv raka - zastava / UICC

Svjetski dan borbe protiv raka obilježava se svake godine 4. veljače. Ove godine Unija za međunarodnu kontrolu raka (UICC) otpočinje novu globalnu kampanju povodom Svjetskog dana borbe protiv raka koja će trajati od 2025. do 2027. godine. Kampanja “Ujedinjeni jedinstvenošću” poziva na temeljni pomak u skrbi za rak i zdravstvenim sustavima diljem svijeta prema pristupu usmjerenom na ljude. 

  • Procjenjuje se da je 2022. bilo 20 milijuna novih slučajeva raka i
  • 9,7 milijuna smrtnih slučajeva povezanih s rakom.
  • Rak obuhvaća više od 200 vrsta bolesti i zahtijeva specifično liječenje.
  • Oko 20% pojedinaca može razviti rak tijekom života.

Rak je više od samo medicinske dijagnoze – to je duboko osobna stvar. Iza svake dijagnoze krije se jedinstvena ljudska priča o tuzi, boli, iscjeljenju, otpornosti, ljubavi i više. Zato pristup liječenju raka usmjeren na ljude koji u potpunosti integrira jedinstvene potrebe svakog pojedinca, uz suosjećanje i empatiju, dovodi do najboljih zdravstvenih ishoda.

Nova kampanja istražuje različite dimenzije skrbi za rak usmjerene na ljude i nove načine stvaranja razlike. Cilj kampanje je trogodišnji put od podizanja svijesti do poduzimanja akcije.

Svjetski dan borbe protiv raka 2024: Zatvaranje jaza u skrbi!

Liječiti osobu, a ne samo bolest #UnitedByUnique

Ljudi koji žive s rakom ne osjećaju se uvijek čuti, viđeni ili shvaćeni. Mnogi se osjećaju otuđeno i bez glasa u trenutku kada se također uče snalaziti u nepoznatom i zbunjujućem zdravstvenom sustavu istovremeno se suočavajući s emocionalnim usponima i padovima dijagnoze raka, liječenja ili oporavka.

Ovaj pristup osmišljen je za pružanje zdravstvenih usluga i usluga liječenja raka u pravo vrijeme i na pravom mjestu. Primjenjujući pri tom odgovarajuću strategiju prilagođenu individualnim potrebama svakog pacijenta. Metoda skrbi usmjerene na ljude također uključuje i osnažuje pacijente da imaju aktivniju ulogu u vlastitom zdravlju.

Skrb usmjerena na ljude uključuje napore kao što su:

  • zdravstveni programi u zajednici usmjereni na rješavanje lokalnih zdravstvenih problema,
  • osposobljavanje kulturoloških kompetencija za pružatelje zdravstvenih usluga,
  • inicijative za zdravstveno opismenjavanje,
  • telemedicinske usluge,
  • programi za navigaciju pacijenata i
  • angažman pacijenata koji su iskusili rak u oblikovanju politika.

UICC se nada da ovaj pristup može dovesti do poboljšane dobrobiti pacijenata, veće kvalitete skrbi, povećanog povjerenja u pružatelje zdravstvenih usluga, većeg zadovoljstva među pacijentima i njihovim obiteljima te poboljšane zdravstvene pravednosti i ukupne učinkovitosti sustava zdravstvene skrbi.

Ciljevi kampanje

Cilj prve godine trogodišnje kampanje je istaknuti prepreke i nedostatke u zdravstvenim sustavima, kao i postojeću najbolju praksu pružanja skrbi usmjerene na ljude. Kampanja je osmišljena kako bi podržala pojedince oboljele od raka diljem svijeta, kao i članove UICC-a, partnere i organizacije koje rade na poboljšanju politika protiv raka diljem svijeta.

Stavljajući pojedince i zajednice u središte donošenja odluka, zdravstveni sustavi postaju učinkovitiji, a njega raka suosjećajnijom, što dovodi do viših stopa preživljavanja i poboljšane kvalitete života. Svaka osoba koju je dotaknuo rak jedinstvena je u svojim iskustvima i zahtjevima. Zajednica koja se bavi rakom ujedinjena je u svojoj odlučnosti da vidi poboljšanja u prevenciji raka, ranom otkrivanju, liječenju i skrbi za [svakog pacijenta]

Ulrika Årehed Kågström , predsjednica UICC-a i glavna tajnica Švedskog društva za borbu protiv raka.

Nova kampanja Svjetskog dana borbe protiv raka prepoznaje da je svako iskustvo s rakom jedinstveno. Prepoznaje da svaki pojedinac ima jedinstvene potrebe, perspektive i priče. Cilj je provođenje politika za poboljšanje prevencije raka i organizaciju zdravstvenih sustava koji učinkovito i uspješno liječe pacijente s rakom. U konačnici to rezultira većim stopama preživljavanja i dužim životom nakon raka.

Ovog Svjetskog dana borbe protiv raka, UICC poziva sve da se okupe i redefiniraju budućnost skrbi protiv raka – onu u kojoj su potrebe ljudi i zajednica na prvom mjestu.

Izvor: World Cancer Day

DOBRA HRVATSKA

Trump istupa iz klimatskog sporazuma, a Kina razvija obnovljivu energiju brže od svih drugih zajedno!

Objavio
Odgovorno
-
obnovljiva energija
Foto: freepik

Kina gradi gotovo dvostruko veće kapacitete za iskorištavanje solarne energije i energije vjetra od svih drugih zemalja u svijetu zajedno, pokazuje novo istraživanje, čiji su rezultati objavljeni u srpnju 2024. Zna se da drugo najveće svjetsko gospodarstvo i danas emitira najviše stakleničkih plinova koji ubrzavaju klimatske promjene. Iza njih je SAD, pa Indija i Rusija, Brazil. Ali Kina u samo 6 narednih godina, po svom planu i tempu radova, počinje sa silaznom putanjom „doprinosa“ svjetskom onečišćenju.

Sažetak:

  • u godinama 2024./25. ukupni kineski kapaciteti za energiju vjetra i Sunca će premašiti ugljen.
  • po tempu ulaganja Kina je daleko ispred drugoplasiranog SAD-a koji gradi samo 40 GW, stoji u izvješću.
  • Kina nije u prvoj polovici 2024. izdala ni jednu novu dozvolu za čeličane na ugljen.

Trumpov SAD i moderna Kina. Dvije supersile se razlikuju po smjeru i prioritetima razvoja.

Dok Trump nastupa, ponovno retrogradno (jer tako je činio i u prvom mandatu 2015.) kao jasni zagovornik fosilne energije, ali i svega drugog kontroverznog, Kina ubrzano radi na transformaciji industrije energije i obećava prekretnicu u svojim emisijama i prije 2030.
Prvog dan nastupa Trump je (ponovno) istupio iz Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015, najvećeg, ujedno i prvog konkretnog dogovora čovječanstva o obuzdavanju činitelja klimatskih promjena. Taj čin Trumpa je tragedija ne samo za SAD već i za cijeli svijet. Pitamo se kako će on objasniti svojim sugrađanima – stanovnicima Los Angelesa, svu povezanost strašnih posljedica (12.000 izgorjelih kuća ove zime) i uzroka velikim požarima (vjetra snage i 180 km/sat koji 30 dana „pogoni“ požare s plamenim zidom visokim kao neboder).
U izbornim nastupima Trump lakonski izbacuje geslo Drill, drill, drill , dakle buši, samo buši , jasni poziv – podršku nastavku vađenju nafte i plina u SAD i svijetu.
I Kina je tijekom 2024 bila pogođena s nekoliko ekstremnih vremenskih nepogoda koje klimatske promjene čine sve intenzivnijim.
Kina spada u zemlje u razvoju, onaj dio te skupine, koja je počela sa većim emisijama tek prije 50-ak godina, onda kad su zapadne razvijene zemlje krenule sa preseljavanjem „prljave industrije“ iz domicilnih zemalja u Kinu, zemlju jeftine radne snage, sa 100-ine milijuna ljudi koji su bili spremni raditi za šalicu riže, govorilo se. I što se dogodilo: Kina je učila, inovirala, postavila ciljeve i u samo 30 godina osposobila se u vodeću industrijsku silu koja danas postavlja uvjete. I dalje se, kao i prije 10-ak godina, uostalom kao i ostale zemlje u razvoju, Kina brani i opravdava svoje zagađivanje potrebom razvoja u današnjici, govoreći kako zapadne zemlje prljaju svijet već 200 godina, i dobro su ga zaprljale i oštetile.
Svojim razvojem Kina ne samo da mijenja klimatske faktore, već osvaja i najnovije tehnologije koje su usmjerene izvozu, tako da će Zapad možda postati ovisan o komponentama i u ovom sektoru.

Čini se da Kina ozbiljno razmišlja.

Kina je obećala da će doseći vrhunac emisija ugljika do 2030. i da će ih do 2060. svesti na neto nultu razinu. Trenutno gradi kapacitete za iskorištavanje obnovljivih izvora energije od 339 GW, uključujući 159 GW energije vjetra i 180 GW solarne energije. To je “gotovo dvostruko više od ostatka svijeta zajedno”, piše u istraživanju Globalnog energetskog monitora, američke nevladine organizacije. Po tome je po ovim ulaganjima daleko ispred drugoplasiranog SAD-a koji gradi samo 40 GW, po izvješću.

Je li ovo prekretnica?

Kina je stvarno i započela pripremne radove za izgradnju 33 posto kapaciteta za energiju vjetra i Sunca, koje je do sada najavila i isplanirala, što je itekako brži tempo u odnosu na svijet – globalni prosjek od samo 7 posto.

To doduše prate neki nedostaci. Kineska elektroenergetska mreža oslanja se i danas na termoelektrane na ugljen kada poraste potražnja za energijom. I teško prenosi obnovljivu energiju proizvedenu u zabačenim sjeverozapadnim regijama do gospodarskih središta na istoku. No ukupni kineski kapaciteti za energiju vjetra i Sunca trebali bi godina 2024/25 premašiti ugljen, po izvješću.

Brz razvoj obnovljivih izvora energije budi nadu da će kineske emisije ugljika doseći negativni vrhunac prije od očekivanog, od najavljene 2030.

Kina nije izdala nove dozvole za čeličane na ugljen

U odvojenom izvješću objavljenom u četvrtak, Centar za istraživanje energije i čisti zrak (CREA) objavio je da Kina nije izdala nove dozvole za čeličane na ugljen u prvoj polovici 2024.

To je prvi put na polugodišnjoj osnovi da nisu izdane nove dozvole otkako je Kina u 2020. objavila dva cilja za ugljik, što je neovisna istraživačka organizacija pozdravila kao moguću “prekretnicu”. Dva cilja odnose se na vrhunac emisija ugljika do 2030. i ugljičnu neutralnost do 2060.

I na ovoj temi svijet može naučiti neku lekciju od Kine. Neke, druge, koje nisu u skladu sa zapadnim vrijednostima ne mora.

Referenca: Hina i T-portal Kina razvija obnovljivu energiju brže od svih drugih zemalja u svijetu zajedno – tportal

DOBRA HRVATSKA /mt
Siječnja 2025.

Međunarodni dan zaštite močvara i močvarnih staništa 2025.: Zaštita močvarnih staništa za našu zajedničku budućnost

Objavio
Odgovorno
-
Međunarodni dan zaštite močvara i močvarnih staništa 2025.
Foto: vladimircech / Freepik

Međunarodni dan zaštite močvara i močvarnih staništa, koji se svake godine obilježava 2. veljače, ujedno je i datum usvajanja Konvencije o močvarnim staništima (Ramsarska konvencija) 2. veljače 1971. u Ramsaru, Iran. Ugovorne stranke Konvencije o močvarnim staništima obilježavaju Svjetski dan močvarnih staništa od 1997. godine, kada je prvi put ustanovljen. Cilj obilježavanja je povećati razumijevanje ljudi o ovim kritično važnim ekosustavima.

Močvare su među najraznovrsnijim produktivnim okolišima na svijetu. To su kolijevke biološke raznolikosti koje osiguravaju vodu i produktivnost o kojima ovisi opstanak nebrojenih vrsta biljaka i životinja. Močvare su nezamjenjive zbog bezbrojnih dobrobiti ili “usluga ekosustava” koje pružaju čovječanstvu. U rasponu od opskrbe slatkom vodom, hrane i građevinskog materijala i bioraznolikosti, do kontrole poplava, obnavljanja podzemnih voda i ublažavanja klimatskih promjena. Močvare su također ključne za bioraznolikost: iako močvare pokrivaju samo oko 6% zemljine kopnene površine, 40% svih biljnih i životinjskih vrsta živi ili se razmnožava u močvarama.

Močvare i dobrobit ljudi

Međutim, močvare su i najugroženiji ekosustavi. Gotovo 90% svjetskih močvara degradirano je od 1700-ih. U većini regija diljem svijeta, površine močvara nastavljaju opadati ugrožavajući dobrobiti koje močvare pružaju ljudima. Prema Global Wetland Outlooku, močvare gubimo tri puta brže nego prirodne šume. Stoga je očuvanje močvara vitalni zadatak čovječanstva, koji može pomoći u postizanju ciljeva održivog razvoja do 2030. godine.

Zaštita močvarnih staništa za našu zajedničku budućnost

Međunarodni dan zaštite močvara i močvarnih staništa 2025.Teme ovogodišnjeg obilježavanja je “Zaštita močvarnih staništa za našu zajedničku budućnost”. Ova tema naglašava hitnost odvažne akcije za zaštitu močvarnih staništa za dobrobit svih ljudi. Cilj je da i buduće generacije  imaju koristi od svega što močvare pružaju.

Međunarodni dan zaštite močvara i močvarnih staništa 2025. od posebnog je značaja jer će se ove godine održati 15. sastanak Konferencije ugovornih stranaka Konvencije o močvarnim staništima (COP15). Svake tri godine predstavnici vlada svake od ugovornih stranaka sastaju se kako bi omogućili ključne rasprave o očuvanju i održivom korištenju močvara i dogovorili program rada za sljedeće tri godine.

DOBRA HRVATSKA

Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta 2025.

Objavio
Odgovorno
-
Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta
Foto: UN Ženeva

Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta obilježava se svake godine 27. siječnja. Opća skupština Ujedinjenih naroda odabrala je ovaj datum obilježavanja u spomen na oslobađanje nacističkog koncentracijskog logora i logora za istrebljenje Auschwitz-Birkenau 1945. godine.

Ove se godine obilježava 80. godišnjica oslobađanja Auschwitz-Birkenaua, najvećeg kompleksa nacističkog koncentracijskog logora. U bivšem logoru održava se velika komemoracija na Međunarodni dan sjećanja na holokaust. Nazočiti će brojni šefovi država i vlada, te drugi uglednici.

Važnost Dana sjećanja na holokaust u današnjem kontekstu

Za cijeli je svijet Auschwitz tragično upisan u povijest. Ova 80. obljetnica oslobađanja logora Auschwitz prilika je za kolektivnu komemoraciju žrtvama. Podsjetnik je to na opasnost od ravnodušnosti i potrebu stalnog opreza kako bi se nadvladali stereotipi i predrasude.

Refren ‘nikad više’ izravno je utjecao na stvaranje onoga što je danas postala Europska unija, koja je u svom početku bila projekt mira i pomirenja nakon Drugog svjetskog rata.

Ovi napori da se prisjetimo holokausta i učimo iz povijesti od ključne su važnosti i u  danešnjem kontekstu, koji karakteriziraju antisemitizam i poricanje holokausta, te iskrivljavanje i trivijalizacija povijesti, uzrokovano ili pojačano digitalnom tehnologijom, društvenim medijima te stranim uplitanjem i propagandom.

U srpnju 2024. Agencija EU-a za temeljna prava (FRA) objavila je rezultate svog najnovijeg istraživanja iskustava Židova i percepcije antisemitizma. Pokrivao je 13 država članica EU-a, u kojima živi oko 96% židovskog stanovništva EU-a. Ovo istraživanje, provedeno prije napada Hamasa u listopadu 2023. i rata u Gazi, otkrilo je visoke stope antisemitizma.

Učiti iz prošlosti za bolju budućnost

Na Dan sjećanja na holokaust prisjećamo se 6 milijuna Židova ubijenih u holokaustu i milijuna ljudi ubijenih pod nacističkim progonom različitih skupina, te tijekom nedavnih genocida u Kambodži, Ruandi, Bosni i Darfuru, te genocida nad Jazidima.

I dok rasizam i mržnja ne dovode uvijek do genocida, svi genocidi započinju podmuklim fazama uključujući propagandu, ‘drugost’ i dehumanizaciju. Profesor Gregory Stanton razvio je akademski model koji ocrtava 10 faza genocida, pokazujući da je genocid proces koji se razvija u fazama koje su predvidljive – ali ne i neizbježne. I u svakoj fazi ga preventivne mjere mogu zaustaviti. Učenje o holokaustu i novijim genocidima može nam svima pomoći da prepoznamo znakove upozorenja u svijetu oko nas.

Holokaust je bio pokušaj nacista i njihovih suradnika da unište sve Židove u Europi. Odvijao se u 22 različite zemlje uz aktivno sudjelovanje nekih od građana tih zemalja. Nadovezujući se na stoljećima antisemitizma (antižidovske mržnje), progon Židova započeo je čim su nacisti došli na vlast u Njemačkoj 1933. Klasifikacija, podjela ljudi na ‘nas’ i ‘njih’ uslijedila je s Nürnberškim zakonima koji su diskriminirali Židove, oduzimajući im njemačko državljanstvo. Bili su prisiljeni nositi žute zvjezdice, vizualnu manifestaciju mržnje koja je eskalirala do dehumanizacije, polarizacije, progona. U konačnici je to dovelo do istrebljenja 6 milijuna Židova.

Noviji genocidi predstavljaju neuspjeh čovječanstva da uči iz holokausta i podsjetnik da moramo činiti više kako bi izbjegli ponovne genocide u budućnosti.

DOBRA HRVATSKA

1...323334...187Stranica 33 od 187

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z