Bijela kuća je objavila da će EPA 12. veljače 2026. opozvati tzv. ‘nalaz o ugroženosti’ iz 2009. godine. Taj je znanstveni nalaz bio središnja osnova za američke akcije u regulaciji emisija stakleničkih plinova i borbi protiv klimatskih promjena.
Agencija za zaštitu okoliša (EPA) u četvrtak planira ukinuti pravni okvir koji podupire njezinu ovlast reguliranja emisija stakleničkih plinova. Predsjednik Donald Trump i administrator EPA-e Lee Zeldin “formalizirat će poništenje odluke o ugroženosti iz Obamine ere 2009. godine” na svečanosti u Bijeloj kući, rekla je 10. veljače glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt.
.@PressSec: “[The recission of the 2009 Obama-era Endangerment Finding] will be the largest deregulatory action in American history and it will save the American people $1.3 TRILLION in crushing regulation.” https://t.co/KfoIWIyMa6pic.twitter.com/p1SXD2AqDX
Pod predsjednikom Donaldom Trumpom, EPA provodi agresivno ukidanje propisa o zaštiti okoliša. Zeldin je prošle godine u članku u Wall Street Journalu obećao da će “zariti bodež u srce religije klimatskih promjena”.
Nalaz o ugroženosti
Poznata kao ‘nalaz o ugroženosti’, odluka EPA-e iz 2009. kaže da staklenički plinovi poput ugljikovog dioksida i metana zagrijavaju Zemlju te da zagrijavanje ugrožava javno zdravlje i dobrobit. Stoga, prema Zakonu o čistom zraku, funkcionira kao ključna točka za pravila koja, između ostalog, postavljaju standarde emisija za automobile i kamione te zahtijevaju od tvrtki koje se bave fosilnim gorivima da prijavljuju svoje emisije.
Očekuje se da će najavljeno ukidanje ‘nalaza o ugroženosti’ preokrenuti većinu američkih politika usmjerenih na smanjenje onečišćenja klime. Naravno ako ukidanje izdrži sudske prigovore ekoloških skupina, koje su već pripremile tužbe.
Tekst pravila kojim se ukida nalaz još nije objavljen, tako da su mnogi detalji još uvijek nepoznati. Međutim, EPA je u kolovozu objavila nacrt verzije, u kojem se također predlaže uklanjanje svih standarda emisija stakleničkih plinova za motorna vozila. Leavitt je rekla da će planirana deregulacija EPA-e smanjiti troškove automobila, SUV-ova i kamiona – što je pokazatelj da bi konačni nacrt mogao uključivati i smanjenje emisija vozila.
Očekuje se daljnja deregulacija
I drugi klimatski propisi uskoro bi mogli biti ukinuti: administrator EPA-e Lee Zeldin predložio je u lipnju pravilo o ukidanju standarda ugljikovog dioksida za elektrane i obećao da će EPA preispitati druge politike koje se oslanjaju na ‘nalaz o ugroženosti’, uključujući propise o metanu, snažnom stakleničkom plinu.
U brifingu s novinarima prošlog mjeseca prije odluke EPA-e, Manish Bapna, predsjednik i izvršni direktor Vijeća za obranu prirodnih resursa, nazvao je očekivano ukidanje “najvećim pojedinačnim napadom u povijesti SAD-a na saveznu vlast u borbi protiv klimatske krize”.
S druge strane, konzervativni think tank The Heartland Institute pozdravio je nadolazeću promjenu. „Odluka Obamine administracije da CO2 ugrožava ljudsko zdravlje i dobrobit bila je znanstveno pogrešna i očito političko dodvoravanje“, rekao je James Taylor, predsjednik organizacije.
Odluka o ugroženosti provedena je tijekom prvog mandata predsjednika Baracka Obame. Međutim, EPA sada tvrdi da je odluka „nerazumno analizirala znanstvene dokaze“ te da su njezine znanstvene osnove bile previše pesimistične i nisu potvrđene.
Nalazi znanstvenika
Nacionalne akademije znanosti, inženjerstva i medicine izdale su vlastito izvješće o ‘nalazu ugroženosti’, zaključujući da je točan i da je izdržao test vremena.
Skupina od 85 klimatskih znanstvenika podnijela je detaljno pobijanje izvješća Ministarstva energetike u javnim komentarima, napisavši da ono „pokazuje sveprisutne probleme s lažnim predstavljanjem“ i „ne zadovoljava standarde kvalitete, korisnosti, objektivnosti i integriteta prikladne za korištenje u potpori donošenju politika“.
Pravni izazovi
Očekuje se da će poništavanje nalaza o ugrožavanju potaknut veliku sudsku bitku. Vijeće za obranu prirodnih resursa obećalo je boriti se protiv EPA-e „na svakom koraku“.
Jedan od njihovih odvjetnika, David Doniger, rekao je da će agenciji biti „nemoguće“ braniti promjenu pravila na sudu jer postoji planina dokaza koja pokazuje da onečišćenje stakleničkim plinovima potiče klimatske promjene i pojačava štete poput šumskih požara, poplava i toplinskih valova.
Grad Venecija i okolna laguna nepovratno su prepušteni na milost i nemilost klimatskih promjena. Rastuća razina mora prijeti potopiti Veneciju u nadolazećim desetljećima, jer će sustav poplavnih barijera koji trenutno sprječavaju visoke plime postati zastario. Ali to je samo pola slike. Venecija postoji u simbiozi s okolnim bočatim vodama, a i njihovo zdravlje postaje sve krhkije.
Nedavno objavljena studija pod nazivom „Kronika osvajača: lokalna ekološka niša Mnemiopsis leidyi u Venecijanskoj laguni“ ističe kako Mnemiopsis leidyi (kanibalska meduza) predstavlja potencijalnu ekološku prijetnju Venecijanskoj laguni zbog svoje visoke prilagodljivosti i stalnih klimatskih promjena, koje mogu pogodovati njezinom širenju na štetu drugih vrsta unutar ekosustava.
Kanibalska meduza Mnemiopsis leidyi
Kanibalska meduza, koja se smatra jednom od 100 najštetnijih invazivnih vrsta na svijetu, prisutna je u Jadranskom moru već gotovo desetljeće, uzrokujući ozbiljne probleme onima koji rade u ribarskom sektoru, posebno u lagunama.
Studija identificira sezonski obrazac obilježen vrhuncima reproduktivnog cvjetanja u kasno proljeće i između kasnog ljeta i rane jeseni. Na ovo cvjetanje vjerojatno utječu povišene temperature i optimalne razine slanosti.
Znanstvenici kažu da brojnost vrste sugerira da je sposobna preživjeti u širokom rasponu temperatura i slanosti, iako vrlo visoke temperature ili niska slanost mogu značajno utjecati na njezin opstanak.
„Kako bi podržala svoju visoku stopu razmnožavanja, ova vrsta je proždrljivi grabežljivac zooplanktona, koji je osnovna prehrana mnogih riba“ – kaže Valentina Tirelli, istraživačica u OGS-u. „Također je pokazano da lovi jaja i larvalne stadije ekološki i ekonomski važnih vrsta, poput riba i školjkaša, što može dodatno ugroziti novačenje i stabilnost ekosustava“ – dodaje Tirelli.
To predstavlja značajne izazove za ribare , čiji se ulov smanjuje, a mreže začepljuju tim sluzavim stvorenjima.
„Naši rezultati pokazuju ukupno smanjenje ulova glavnih ciljanih vrsta za više od 40 posto od dolaska osvajača“, kaže Tirelli. „Najpogođenije vrste uključuju sipu i glavoča, koji su kulturno i ekonomski važni proizvodi za Venecijansku lagunu.“
U 1990-ima, ribari u Crnom moru krivili su kolaps ribljih zaliha i njegove razorne ekonomske posljedice za širenje ktenofora.
Plavi rakovi desetkuju ulov ribe u Jadranu
Ribarske zajednice na sjevernom Jadranu već se bore s još jednim zastrašujućim predatorom. Populacija divovskog plavog raka naglo je porasla posljednjih godina. Rak nije autohtoni nigdje duž jadranske obale. Vjerojatno je putovao krajem 1940-ih s obala Sjeverne i Južne Amerike na teretnim brodovima u balastnoj vodi.
Iako njihova prisutnost nije nova, populacija brzorazmnožavajućeg raka porasla je do kritične točke, posebno jer nema prirodnih predatora u jadranskim vodama.
Sumnja se da su klimatske promjene glavni krivac. „Sa zagrijavanjem vode, rakovi su postali aktivniji i proždrljiviji“, rekao je jedan ribar za Euronews Green. Kada temperatura vode padne, rakovi jedu i manje se razmnožavaju, ali nedavno se dogodilo suprotno.
„Obično, u određeno doba godine, kada voda padne ispod 10°C, ovaj rak ne živi dobro, ali sada pronalazi idealnu temperaturu 12 mjeseci u godini“, rekla je za AP News Enrica Franchi, morska biologinja sa Sveučilišta u Sieni.
Plavi rakovi hrane se lokalnim morskim plodovima i, s moćnim kandžama koje mogu probiti ribarske mreže, čini se nezaustavljivima. Školjke, dagnje i kamenice – kao i rakovi bez ljuštura poznati kao moeche u Veneciji – svi su u opasnosti.
Ako ih ne možeš pobijediti, pojedi ih
Vlasti i ribarski lobiji nastoje pronaći načine korištenja i zbrinjavanja plavih rakova – uključujući slanje kontejnera u SAD gdje se smatraju delikatesom. Talijanski poljoprivredni lobi Coldiretti predložio je usvajanje američkih prehrambenih navika i uvrštavanje plavih rakova na jelovnik.
Plavi rakovi već se pojavljuju na ribarnicama i supermarketima po cijeni od oko 8-10 eura po kilogramu. Ali plan ‘ako ih ne možeš pobijediti, pojedi ih’ dolazi s velikim rizicima. Posvećivanje resursa ulovu plavih rakova kao izvora hrane potkopava i ribarske i kulinarske tradicije na Jadranu.
Vješte tehnike uzgoja, ribolova i prerade autohtonih vrsta poput školjki, kao i recepti i jela koja su dio gastronomske baštine područja, mogle bi biti izgubljene.
Novo izvješće koje je 9. veljače objavila Međuvladina platforma o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES) upozorava kako rast globalnog gospodarstva ide na štetu ogromnog gubitka bioraznolikosti. To sada predstavlja kritičan i sveprisutni sistemski rizik za gospodarstvo, financijsku stabilnost i dobrobit ljudi.
Tvrtke mogu ili voditi transformativne promjene ili riskirati izumiranje. Sva poduzeća mogu biti pozitivni pokretači promjena. Izvješće IPBES-a ističe metode i više od 100 specifičnih akcija za mjerenje i reagiranje na utjecaje i ovisnosti na poslovanje za tvrtke, vlade, financijske aktere i civilno društvo.
Svako poslovanje ovisi o bioraznolikosti i svako poslovanje utječe na bioraznolikost. Čak i tvrtke koje se mogu činiti daleko od prirode ili koje se ne smatraju utemeljenima na prirodi, izravno ili neizravno oslanjaju se na materijalne inpute, regulaciju uvjeta okoliša – poput ublažavanja poplava i opskrbe vodom – i nematerijalne doprinose poput turizma, rekreacije, obrazovanja te duhovnih, estetskih i kulturnih vrijednosti. No, tvrtke često snose malo ili nimalo financijskih troškova za svoje negativne utjecaje, a mnoge trenutno ne mogu ostvariti prihod od pozitivnih utjecaja na bioraznolikost.
Izvješće o poslovanju i bioraznolikosti, koje su odobrili predstavnici više od 150 vlada članica IPBES-a tijekom 12. sjednice Plenarnog zasjedanja IPBES-a, održanog u Manchesteru u Ujedinjenom Kraljevstvu, utvrđuje da su poduzeća ključna za zaustavljanje i preokretanje gubitka bioraznolikosti, ali da mnogima često nedostaju informacije za rješavanje njihovih utjecaja i ovisnosti, kao i rizika i prilika povezanih s bioraznolikošću i doprinosima prirode ljudima.
Poticajno okruženje potrebno za poslovno djelovanje
Izvješće, koje je tijekom tri godine pripremalo 79 vodećih stručnjaka iz 35 zemalja i svih regija svijeta, iz znanosti i privatnog sektora, u konzultaciji s autohtonim narodima i lokalnim zajednicama, utvrđuje da trenutni uvjeti u kojima posluju poduzeća nisu uvijek kompatibilni s postizanjem pravedne i održive budućnosti te da ti uvjeti također potiču sistemske rizike.
Tvrtke se često suočavaju s neadekvatnim ili izopačenim poticajima, preprekama koje ometaju napore za preokretanje propadanja prirode, institucionalnim okruženjem s nedovoljnom podrškom, provedbom i usklađenošću, kao i značajnim nedostacima u podacima i znanju. To se u kombinaciji s poslovnim modelima koji rezultiraju sve većom potrošnjom materijala i naglaskom na izvještavanju o tromjesečnim prihodima doprinosi degradaciji prirode diljem svijeta. Izvješće ističe da je temeljna promjena moguća i potrebna kako bi se stvorilo poticajno okruženje za usklađivanje onoga što je profitabilno za poslovanje s onim što je korisno za bioraznolikost i ljude.
„Ovo Izvješće temelji se na tisućama izvora, objedinjujući godine istraživanja i prakse u jedinstveni integrirani okvir koji pokazuje i rizike gubitka prirode za poduzeća i prilike za poduzeća da pomognu u preokretanju toga“, rekao je Matt Jones (UK), jedan od tri supredsjedatelja Procjene. „Ovo je ključni trenutak za poduzeća i financijske institucije, kao i vlade i civilno društvo, da se probiju kroz zbrku bezbrojnih metoda i metrika te da iskoriste jasnoću i koherentnost koju nudi Izvješće kako bi poduzeli značajne korake prema transformativnim promjenama. Poduzeća i drugi ključni akteri mogu ili predvoditi put prema održivijem globalnom gospodarstvu ili u konačnici riskirati izumiranje… i vrsta u prirodi, ali potencijalno i vlastitih.“
Foto: Otvaranje 12. sjednice Plenarnog zasjedanja IPBES-a, održanog u Manchesteru u Ujedinjenom Kraljevstvu / IPBES
Nastavljanje uobičajenom praksom potiče propadanje prirode
Trenutni uvjeti održavaju uobičajeno poslovanje i ne podržavaju transformativne promjene potrebne za zaustavljanje i preokretanje gubitka bioraznolikosti. Na primjer, velike subvencije koje potiču gubitke bioraznolikosti usmjeravaju se poslovnim aktivnostima uz podršku lobiranja poduzeća i trgovinskih udruženja. U 2023. godini, globalni javni i privatni financijski tokovi s izravnim negativnim utjecajima na prirodu procijenjeni su na 7,3 bilijuna dolara, od čega su privatna financiranja činila 4,9 bilijuna dolara, s javnom potrošnjom na ekološki štetne subvencije od oko 2,4 bilijuna dolara.
Nasuprot tome, 220 milijardi dolara javnih i privatnih financijskih tokova usmjereno je 2023. godine na aktivnosti koje doprinose očuvanju i obnovi bioraznolikosti, što predstavlja samo 3% javnih sredstava i poticaja koji potiču štetno poslovno ponašanje ili sprječavaju ponašanje korisno za bioraznolikost.
„Gubitak bioraznolikosti među najozbiljnijim je prijetnjama poslovanju“, rekao je prof. Stephen Polasky (SAD), supredsjedatelj Procjene. „Ipak, iskrivljena je stvarnost da se poduzećima često čini isplativijim degradirati bioraznolikost nego je štititi. Uobičajeno poslovanje možda se nekoć činilo profitabilnim kratkoročno, ali utjecaji na više poduzeća mogu imati kumulativne učinke, agregirajući se u globalne utjecaje, koji mogu prijeći ekološke prekretnice. Izvješće pokazuje da uobičajeno poslovanje nije neizbježno – uz prave politike, kao i financijske i kulturne promjene, ono što je dobro za prirodu ujedno je i ono što je najbolje za profitabilnost. Da bi se to postiglo, Izvješće nudi alate za odabir učinkovitijih mjerenja i analiza.“
Mjerenje utjecaja i ovisnosti
Izvješće utvrđuje da postoji širok raspon metoda, znanja i podataka za mjerenje poslovnih utjecaja i ovisnosti, što već može informirati odluke i djelovanje, ali da se više razumije o primjeni metoda za procjenu utjecaja nego za mjerenje ovisnosti. Primjena i korištenje metoda niske su i neujednačene među poslovnim sektorima i mjestima te unutar njih, s manje od 1% javno izvještavajućih tvrtki koje u svojim izvješćima spominju svoje utjecaje na bioraznolikost.
Nedavno istraživanje među financijskim institucijama koje predstavljaju 30% globalne tržišne kapitalizacije pokazalo je da su tri najčešće spominjane prepreke većem prihvaćanju procjene i upravljanja rizicima povezanima s prirodom: a) pristup pouzdanim podacima, b) pristup pouzdanim modelima i c) pristup scenarijima. Profesor Polasky rekao je: „Prečesto tvrtke provode više vremena pokušavajući dešifrirati složene, konkurentne okvire za usklađenost i izvještavanje nego poduzimajući smislene akcije. Jedna od snažnih značajki ovog Izvješća jest da pomaže u dešifriranju koje su metode, metrike i alati politike prikladni za opseg poslovanja, pomažući u postizanju jasnoće i koherentnosti u načinu na koji tvrtke mjere i izvještavaju o svojim interakcijama s prirodom. Prebacujemo razgovor s dobrovoljnih obećanja održivosti na znanstveno utemeljen plan za promjenu sustava.“
Foto: IPBES
Prioriteti i mogućnosti za poslovne akcije
Izvješće jasno daje do znanja da sva poduzeća, uključujući financijske institucije, imaju odgovornost rješavati svoje utjecaje i ovisnosti te da bi mogla poduzeti daljnje mjere, uz uvjet poticajnog okruženja. Iako postoje kompromisi koji sprječavaju neke transformativne akcije, autori ističu mnoge akcije koje poduzeća mogu poduzeti sada, a koje koriste poslovanju i bioraznolikosti – poput povećanja učinkovitosti te smanjenja otpada i emisija. Specifične mogućnosti za poslovne akcije koje se mogu poduzeti sada kako bi se riješili njihovi utjecaji i ovisnosti o prirodi uključene su u tablici u nastavku.
„Bolja interakcija s prirodom nije opcionalna za tvrtke – to je nužnost“, rekao je profesor Rueda. „To je ključno za njihovu dobit, dugoročni prosperitet i transformativne promjene potrebne za pravedniju i održiviju budućnost. Međutim, kako bi se izbjeglo greenwashing, bitno je da tvrtke imaju transparentne i vjerodostojne strategije koje jasno pokazuju njihove akcije i kako doprinose rezultatima u području bioraznolikosti te da javno objavljuju svoje utjecaje i ovisnosti, kao i svoje aktivnosti lobiranja.“
Izvješće istražuje i akcije koje mogu poduzeti sama poduzeća i „signalizirajuće“ akcije koje mogu javno utjecati i potaknuti djelovanje drugih. Akcije svake vrste poduzeća mogu provoditi na četiri razine donošenja odluka: korporativnoj, operativnoj, vrijednosnoj i portfeljnoj.
Autori priznaju da, iako postoji velika baza znanja koja usmjerava djelovanje poduzeća, postoje i važni nedostaci u znanju i njegovoj primjeni koji ograničavaju sposobnost svih aktera da u potpunosti razumiju i učinkovito upravljaju poslovnim aktivnostima. Izvješće te nedostatke grupira na sljedeći način: podaci relevantni za poslovanje; dostupnost i transparentnost podataka; potpunost dokaza; usvajanje metoda i primjenjivost metoda – predlažući pet skupova akcija za rješavanje ovih prioriteta.
Foto: IPBES
Više od 100 konkretnih akcija za vlade, financijske aktere i civilno društvo
Još jedna središnja poruka Izvješća jest da poduzeća ne mogu sama ostvariti promjene potrebne za zaustavljanje i preokretanje gubitka bioraznolikosti. Suradnja, kolektivne i individualne akcije ključne su za stvaranje poticajnog okruženja u kojem poduzeća doprinose pravednoj i održivoj budućnosti.
Pet specifičnih komponenti identificirano je kao središnje za takvo poticajno okruženje: politički, pravni i regulatorni okviri; ekonomski i financijski sustavi; društvene vrijednosti, norme i kultura; tehnologija i podaci; te kapaciteti i znanje. Izvješće pruža više od 100 specifičnih primjera konkretnih akcija koje poduzeća, vlade, financijski akteri i civilno društvo mogu poduzeti u svakoj od ovih pet komponenti. Tablica tih akcija također je priložena u nastavku.
„Bolje upravljanje bioraznolikošću ključno je za upravljanje rizikom u cijelom gospodarstvu i u svim društvima – to nije neko udaljeno ekološko pitanje, već ključni izazov sada u svakoj upravnoj sobi i kabinetu“, rekao je profesor Polasky. „Moramo prevladati zabludu binarnog izbora između vlada i donositelja odluka koji su ili pro-ekološki ili pro-poslovni. Sva poduzeća ovise o prirodi, tako da akcije koje čuvaju i održivo koriste prirodu mogu biti i one koje pomažu poduzećima da dugoročno napreduju. Jedna od inovacija ovog Izvješća jest da pruža predložak za ubrzavanje suradnje i kolektivnih akcija na svim razinama među vladama, financijskim akterima, drugim akterima, uključujući civilno društvo, autohtone narode i lokalne zajednice, potrošače, nevladine organizacije, međunarodne organizacije i akademsku zajednicu, uz akcije koje su potrebne samim poduzećima i financijskim institucijama.“
Ključne smjernice za postizanje globalnih ciljeva
Govoreći o značaju Izvješća o poslovanju i bioraznolikosti, dr. David Obura, predsjednik IPBES-a, rekao je: „Ovo prvo ubrzano izvješće o procjeni IPBES-a dostavljeno je hitno dok započinjemo drugu polovicu ovog desetljeća, na zahtjev naših vlada, kao vitalni doprinos naporima poduzeća, vlada, financijskih aktera i cijelog društva da ispune ciljeve i zadatke Globalnog okvira za bioraznolikost, Ciljeva održivog razvoja i Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama. Vrlo je izravno povezano s Ciljem 15 Globalnog okvira za bioraznolikost, koji se usredotočuje na poduzeća, ali u konačnici na sve naše zajedničke globalne ciljeve jer su poduzeća u središtu načina na koji naša gospodarstva i veliki dijelovi našeg društva ovise o prirodi i utječu na nju.“
„Zahvaljujemo supredsjedateljima i svim autorima ove Procjene“, rekao je dr. Luthando Dziba, izvršni tajnik IPBES-a. „Ovo izvješće se vrlo izravno nadovezuje na uvide i dokaze mnogih ranijih procjena IPBES-a – posebno Globalne procjene iz 2019., Procjene vrijednosti iz 2022. i Procjene povezanosti i transformativnih promjena iz 2024. – nudeći prijeko potrebnu jasnoću i koherentnost za usmjeravanje djelovanja poduzeća i svih donositelja odluka. Priroda je svačija briga, a očuvanje, obnova i održivo korištenje bioraznolikosti ključni su za održivost i uspjeh poslovanja.“
EU povećava ulaganja i privatno financiranje za prirodu
Na razini EU-a, Komisija pretvara ovaj globalni znanstveni zamah u praktične investicijske alate. Plan puta prema prirodnim kreditima ima za cilj stvoriti vjerodostojne mehanizme koji nagrađuju mjerljive pozitivne ishode za ekosustave i mobiliziraju privatno financiranje za obnovu i održivo upravljanje kopnom i morem.
Rad napreduje kroz Stručnu skupinu, namjensku studiju opsega i pilot projekte osmišljene za testiranje pristupa i izgradnju robusne baze dokaza. Tijekom nadolazećih mjeseci inicijativa će prijeći dalje u operativnu fazu, s ranim rezultatima pilot projekata i proširenom savjetodavnom podrškom. Kontinuirana suradnja s državama članicama, poduzećima i međunarodnim partnerima pomaže u pripremi terena za budući razvoj politika i međunarodnu suradnju.
Ovi i drugi napori bit će objedinjeni na Zelenom tjednu EU-a 2026., koji će se održati u lipnju, a koji će se usredotočiti na ulaganje u prirodu i demonstraciju poslovnih razloga za gospodarstvo pozitivno prema prirodi.
Događaj će istaknuti kako modeli koji poštuju prirodu funkcioniraju u praksi – od inovativnih poduzeća i poljoprivrednika koji ostvaruju ekonomske i ekološke koristi, do gradova koji primjenjuju rješenja temeljena na prirodi.
Foto: Od 22. do 23. siječnja 2026., akademski partneri projekta SPECIFIC sastali su se u Frankfurtu na Majni.
Nakon faze eksperimenata, SPECIFIC partneri okupili su se u Frankfurtu 22. i 23. siječnja. S obzirom na to da su svi tranzicijski eksperimenti u pet europskih gradova završeni, sastanak je označio ključni trenutak u projektu jer se pažnja prebacuje s implementacije na analizu i sintezu.
Projekt SPECIFIC nastoji utvrditi kako se 15-minutni grad može ostvariti u predgrađima i udaljenim područjima europskih gradova s do pola milijuna stanovnika. Naime, mnogo je lakše zadovoljiti sve svoje dnevne potrebe kratkom šetnjom ili vožnjom biciklom u središtima gradova nego u predgrađima i udaljenim područjima. Ipak, upravo u tim predgrađima i udaljenim područjima živi većina ljudi.
Eksperimenti su se provodili u pet malih i srednje velikih gradova diljem Europe: Bellinzoni, Bristolu, Grazu, Maastrichtu i Poznanju. U ožujku 2025. je objavljen niz sažetaka politika koji predstavljaju aktivnosti za promicanje biciklizma i prevladavanje prepreka za biciklizam u ovih pet gradova. Razvijeni u okviru projekta SPECIFIC, sažeci ističu specifične inicijative koje mogu poduzeti lokalne vlasti, poslodavci, nevladine organizacije i drugi zagovornici biciklizma.
Promicanje vožnje biciklom do posla: Uloga poslodavca
Partnerstva s poslodavcima i probna vožnja električnih bicikala doprinijela su promicanju biciklizma u gradovima poput Maastrichta, Bristola i Bellinzone. Rezultati iz Maastrichta ističu kako su tvrtke aktivno poticale zaposlenike na putovanje biciklom, koristeći privremene financijske poticaje za korištenje električnih bicikala i popuste na kupnju. U Bristolu su poslodavci mogli posuditi električne teretne bicikle koje je osigurao Projekt održivog urbanog prijevoza tereta.
Ova i slična ispitivanja omogućila su organizacijama da testiraju izvedivost zamjene putovanja automobilom i kombijem putovanjima biciklom. Međutim, neki zaposlenici možda ne žele potpuno odustati od putovanja automobilom.
U Maastrichtu je istraživački eksperiment otkrio da nefleksibilni postupci nadoknade troškova koji ne pokrivaju različite načine prijevoza mogu spriječiti zaposlenike da bicikliraju na posao. Slično tome, neki poslodavci mogu radije poticati dobrovoljno korištenje električnih i teretnih električnih bicikala.
U Bristolu su mnoge organizacije oklijevale poticati zaposlenike na korištenje teretnih električnih bicikala, jer se vožnja biciklom može doživljavati kao manje ugodno iskustvo od vožnje u svim vremenskim uvjetima.
Bellinzonin sažetak ističe inicijativu temeljenu na aplikaciji, Bikecoin, koja je izazvala poslodavce da nude nagrade, ponekad i novčane. Osjećaj konkurencije pokazao se važnim pokretačem za zaposlenike, potaknut time da počnu voziti bicikl.
Sigurnost i infrastruktura za biciklizam: Što vlasti mogu učiniti
Prekinute biciklističke staze i sigurnosni problemi mogu spriječiti ljude u vožnji biciklom u svim gradovima. Kada su biciklisti prisiljeni dijeliti ceste s automobilima ili se kretati po neravnim stazama, sigurnost i udobnost pate. Izvještaji o Grazu i Poznanju ističu kašnjenja u malim poboljšanjima infrastrukture, koja su mogla brzo poboljšati uvjete za biciklizam, ali su se umjesto toga previše sporo ostvarila.
Percepcija cesta kao nesigurnih posebno je uočljiva među obiteljima. Mnogi roditelji nisu voljni voditi djecu u školu biciklom ili im dopustiti da voze bicikl sami upravo radi sigurnosti. U kratkom izvještaju o Bellinzoni, inicijative poput volonterske inicijative za pratnju djece u školu, Bicibusa i dvogodišnjeg tečaja mehanike bicikala pomažu vozačima da se osjećaju sigurnije na cesti.
Bellinzona je uložila u sigurno parkiranje na raskrižjima javnog prijevoza i stvorila zone male brzine kako bi dodatno zaštitila bicikliste. Inicijative poput natkrivenog i videonadziranog parkirališta za bicikle, Velostation, koje pruža alate za obavljanje manjih mehaničkih popravaka i ormariće za jednostavno spremanje osobnih stvari, jedan su od primjera kako učiniti vožnju biciklom praktičnijom.
Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti obilježava se svake godine 11. veljače od 2015. godine, kada je proglašen od strane Opće skupštine UN-a. Cilj obilježavanja je istaknuti izvanredan doprinos žena u znanosti i podići svijest o tome da znanost i rodna ravnopravnost moraju napredovati ruku pod ruku kako bi se suočili s glavnim svjetskim izazovima.
Znanost i rodna ravnopravnost ključni su za ostvarenje punog potencijala svijeta. Unatoč napretku postignutom posljednjih desetljeća, žene i djevojčice još uvijek su nedovoljno zastupljene u područjima znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM).
Unatoč postignutim poboljšanjima, podaci pokazuju da je još dug put pred nama. Prema UNESCO-u i UN-u i dalje postoje značajne razlike:
Zastupljenost istraživača: Globalno, žene čine samo oko 33,3% istraživača.
Diplomanti STEM područja: Žene čine samo 35% diplomanata STEM područja.
Inženjerstvo i tehnologija: U najsuvremenijim područjima poput umjetne inteligencije, samo jedan od pet stručnjaka (22%) je žena. Slično tome, žene čine samo 28% diplomiranih inženjera i 40% diplomiranih u području računarstva i informatike.
Jaz u vodstvu: U zemljama G20 žene drže samo 22% STEM poslova, a samo jedna od deset STEM lidera je žena.
Ovi statistički podaci ističu zašto je poseban međunarodni dan potreban. Služi kao podsjetnik da znanosti trebaju žene. Kada je jedna skupina nedovoljno zastupljena, svijet propušta neiskorištene talente, potencijale i perspektive koje bi mogle riješiti globalne izazove.
Od vizije do utjecaja: Redefiniranje STEM-a smanjenjem rodnog jaza
Ovogodišnja tema „Od vizije do utjecaja: Redefiniranje STEM-a smanjenjem rodnog jaza“ prebacuje fokus s identificiranja problema na provedbu rješenja. Ističe potrebu da se ide dalje od pukog zamišljanja bolje budućnosti do poduzimanja konkretnih akcija koje imaju mjerljiv utjecaj.
Obilježavanje 2026. godine staviće poseban naglasak na to kako nove i nadolazeće tehnologije utječu na rodnu ravnopravnost. Ključna područja rasprave za godinu uključuju:
Zdravstvena istraživanja: Osigurati zastupljenost žena u medicinskim istraživanjima i da zdravstvena rješenja zadovoljavaju potrebe svih spolova.
Kibernetička sigurnost: Poticanje većeg broja žena da uđu u ovo brzorastuće područje kako bi se digitalna sigurnost obogatila raznolikim perspektivama.
Umjetna inteligencija (UI): Rješavanje problema niske zastupljenosti žena u UI kako bi se spriječila pristranost u algoritmima i automatiziranim sustavima.
Znanstveno poduzetništvo: Podržavanje žena koje znanstvena otkrića pretvaraju u inovativne poslove.
Hibridni jednodnevni događaj održat će se u srijedu, 11. veljače 2026. u sjedištu UNESCO-a pod temom Od vizije do utjecaja: Redefiniranje STEM-a smanjenjem rodnog jaza. Organiziran u suradnji s Femmes@Numérique, poseban naglasak stavlja na nove i nadolazeće tehnologije i njihov utjecaj na rodnu ravnopravnost. Okupit će države članice, znanstvenike u usponu i renomirane znanstvenike, dionike iz javnog i privatnog sektora, UNESCO-ove znanstvene mreže, novinare i studente.
Svjetski dan mahunarki globalni je događaj posvećen prepoznavanju važnosti mahunarki kao vitalnog izvora hrane za prehranu, održivu poljoprivredu i zaštitu okoliša. Obilježava se svake godine 10. veljače. Ističe kako mahunarke doprinose sigurnosti hrane, zdravoj prehrani, plodnosti tla i otpornosti na klimatske promjene.
Svjetski dan mahunarki ustanovljen je nakon što je Međunarodna godina mahunarki 2016. postigla globalni uspjeh. Prepoznajući dugoročnu vrijednost mahunarki, UN je proglasio 10. veljače Svjetskim danom mahunarki sa sljedećim ciljevima:
Promicanje zdrave prehrane
Poticanje održivih prehrambenih sustava
Podrška poljoprivrednicima i ruralnim izvorima prihoda
Smanjenje gladi i pothranjenosti
Poboljšanje zdravlja tla i bioraznolikosti
Jednostavno rečeno, Svjetski dan mahunarki slavi mahunarke kao hranu za ljude, tlo i planet.
Zašto su mahunarke toliko važne?
Mahunarke su važne za globalnu prehranu jer su bogate biljnim proteinima, dijetalnim vlaknima, složenim ugljikohidratima i esencijalnim mikronutrijentima poput željeza, folata, kalija i magnezija, a istovremeno imaju nizak udio masti i prirodno ne sadrže kolesterol. Visok sadržaj proteina čini ih posebno važnima u zemljama s niskim i srednjim prihodima gdje životinjski proteini mogu biti nedostupni, pomažući u borbi protiv pothranjenosti proteinima i energijom te nedostatka mikronutrijenata.
Ove namirnice imaju nizak glikemijski indeks, što podržava bolju kontrolu šećera u krvi, a njihova vlakna podržavaju zdravlje crijeva i kardiovaskularnog sustava, što ih čini temeljem zdravih prehrambenih obrazaca diljem svijeta. Budući da su jeftine, dugotrajne i prilagodljive mnogim kuhinjama, mahunarke pomažu u poboljšanju kvalitete prehrane i sigurnosti hrane za različite populacije.
Osim toga mahunarke su jednako dobre za planet kao i za ljude:
Fiksiranje dušika: Mahunarke imaju jedinstvenu sposobnost uzimanja dušika iz zraka i fiksiranja istog u tlo. To poboljšava plodnost tla i smanjuje potrebu za sintetičkim gnojivima.
Učinkovito troše vodu: Imaju nizak vodeni otisak i otporne su na sušu, što ih čini idealnim za sušna područja.
Smanjenje otpada od hrane: Sušene mahunarke imaju dug rok trajanja, što znači da se mogu čuvati dulje vrijeme bez kvarenja, što pomaže u smanjenju otpada od hrane.
Od poboljšanja ljudskog zdravlja do jačanja ekosustava tla, mahunarke zaslužuju središnje mjesto u modernoj, zdravoj i održivoj prehrani. Ovogodišnja tema ima za cilj osporiti zablude koje zasjenjuju ove kulture i proslaviti njihovu istinsku izvrsnost.
Mahunarke svijeta: od skromnosti do izvrsnosti
Ovogodišnja tema „Mahunarke svijeta: od skromnosti do izvrsnosti“ odabrana je kako bi se istaknula transformacija mahunarki – od skromnog podrijetla do globalnog priznanja za njihove okuse, nutritivna svojstva i kulinarsku raznolikost.
Mahunarke posjeduju iznimna nutritivna svojstva, a njihov uzgoj pruža goleme koristi za okoliš. Ipak, njihova potrošnja po glavi stanovnika smanjila se u mnogim zemljama – pretežno u razvijenim zemljama te zemljama u razvoju. Promjene u prehrani, promjenjive preferencije potrošača i dugotrajna percepcija da su mahunarke tradicionalna hrana siromašnih pridonijeli su ovom silaznom trendu. U nekim društvima – posebno u urbanim područjima – mahunarke se još uvijek povezuju s jeftinom prehranom ili ruralnom kuhinjom.
Ove percepcije često zasjenjuju vrijednost mahunarki. Njihova prisutnost na tanjurima diljem svijeta stoljećima, u različitim kulturama i socioekonomskim kontekstima, pokazuje njihov značaj u ljudskoj prehrani. Mahunarke omogućuju da nutritivno vrijedna prehrana bude dostupna svima pružajući pristupačne, hranjive obroke.
Od poboljšanja ljudskog zdravlja do jačanja ekosustava tla, mahunarke zaslužuju središnje mjesto u modernoj, zdravoj i održivoj prehrani. Ovogodišnja tema ima za cilj osporiti zablude koje zasjenjuju ove kulture i proslaviti njihovu istinsku izvrsnost.
Pridružite se
FAO provodi globalnu kampanju za podizanje svijesti o ekonomskim, društvenim i ekološkim prednostima mahunarki. Bez obzira jeste li kreator politike, poljoprivrednik, edukator ili ljubitelj mahunarki, postoji uloga za vas.
Istražite „Vodič za Svjetski dan mahunarki 2026.“ za ideje, resurse i praktične savjete prilagođene različitim dionicima. Ovaj sveobuhvatni vodič vaš je glavni resurs za saznavanje više o mahunarkama i kako možete sudjelovati u ovoj globalnoj inicijativi.
Svatko od nas može doprinijeti održivoj budućnosti hrane uključivanjem više mahunarki u našu prehranu i podrškom lokalnim proizvođačima mahunarki. Poljoprivrednici mogu istražiti međuusjeve mahunarki s drugim usjevima kako bi poboljšali zdravlje tla i produktivnost, dok kreatori politika mogu ojačati podršku proizvodnji i preradi mahunarki.
Dan sigurnijeg interneta (Safer Internet Day – SID) obilježava se svake godine na drugi utorak u veljači. Ove godine je to u utorak, 10. veljače 2026., no događaji i aktivnosti održavat će se tijekom cijelog mjeseca diljem Europe i svijeta. Obilježavanje je usmjereno na promicanje sigurnije i odgovornije upotrebe digitalnih tehnologija, s posebnim naglaskom na djecu i mlade.
Dan sigurnijeg interneta js počeo kao inicijativa projekta EU SafeBorders 2004. godine, a zatim je preuzet od strane mreže Insafe. Tijekom godina se Dan sigurnijeg interneta proširio izvan Europe te se sada obilježava u više od 180 zemalja diljem svijeta.
Od virtualnog nasilja do društvenih mreža i digitalnog identiteta, svake godine Dan sigurnijeg interneta ima za cilj podići svijest o novim, aktualnim online problemima. Ovogodišnja tema je “Pametna tehnologija, sigurni izbori – Istraživanje sigurne i odgovorne upotrebe umjetne inteligencije”. Cilj je osnažiti mlade vještinama kritičkog razmišljanja potrebnim za snalaženje u svijetu kojim dominira umjetna inteligencija.
Osijek, Zagreb i Split – Zajedno za bolji internet
U Hrvatskoj aktivnosti za Dan sigurnijeg interneta koordinira Centar za sigurniji Internet. Ove se godine obilježava uživo u tri grada – Osijeku, Zagrebu i Splitu. Stručnjaci Centra će u svakom gradu provoditi radionice i predavanja, a dio njih će sudjelovati na središnjem događaju – konferenciji u Zagrebu. Konferencija „Zajedno za bolji internet“ u organizaciji HAKOM-a, Centra za sigurniji internet i CARNET-ovog Nacionalnog CERT-a održat će se u utorak, 10. veljače. Na konferenciji sudjeluju stručnjaci, institucije, učitelji, roditelji i učenici s ciljem jačanja sigurnosti djece i mladih u digitalnom okruženju. Govorit će se o elektroničkom nasilju, zaštiti osobnih podataka, online seksualnom nasilju, umjetnoj inteligenciji i digitalnoj pismenosti. Poseban naglasak stavljen je na uključivanje djece i mladih u javni dijalog o sigurnijem internetu.
Centar za sigurniji internet poziva sve učitelje, nastavnike i suradnike u školama, vrtićima i ustanovama koje rade s djecom djecom da se pridruže obilježavanju Dana sigurnijeg interneta provedbom radionica s učenicima. Za potrebe provedbe aktivnosti Centar je pripremio besplatne materijale i smjernice koje će olakšati edukaciju djece o sigurnom ponašanju na internetu. Ove godine usmjerili smo se na temu povezivanja digitalne i emocionalne pismenosti, s naglaskom na prepoznavanje neprimjerenog sadržaja online.
Materijali su dostupni na službenoj stranici Dana sigurnijeg interneta, a mogu se prilagoditi različitim uzrastima i razinama znanja.
Kako se prijetnja klimatskih promjena ubrzava, EU je ojačala svoju predanost borbi protiv klimatskih dezinformacija. Usred epidemije lažnih vijesti i nerazumljivih informacija generiranih umjetnom inteligencijom Europska unija nedavno je podržala značajnu deklaraciju o suzbijanju dezinformacija o klimi.
Pokrenuta tijekom summita COP30 u Belému prošle godine, Deklaracija o integritetu informacija o klimatskim promjenama pokazuje „čvrstu predanost“ činjeničnoj raspravi, klimatskoj znanosti i donošenju politika temeljenih na dokazima.
To se događa u trenutku kada je sve teže snalaziti se u informacijama o okolišu na internetu. Prema Eurobarometru o klimatskim promjenama iz 2025., 52 posto Europljana kaže da tradicionalni mediji ne pružaju jasne informacije o klimatskim promjenama, dok 49 posto izvještava o izazovima u prepoznavanju pouzdanog sadržaja na društvenim mrežama.
Što su to klimatske dezinformacije?
Dezinformacije o klimi definiraju se kao namjerno širenje lažnih ili obmanjujućih informacija o klimatskim promjenama i klimatskim akcijama – uključujući potpuno poricanje i teorije zavjere.
„Živimo u svijetu u kojem prijetnja klimatskih promjena postaje sve hitnija, a istovremeno i u kojem obiluju alternativne istine, sukobi i dezinformacije“ – kaže Wopke Hoekstra, povjerenica za klimu, neto nultu emisiju i čisti rast. – „Ovo je razlog za zabrinutost. Informirane javne rasprave u kojima slušamo i proučavamo znanost izuzetno su važne ako čovječanstvo želi učinkovito riješiti klimatsku krizu.“
Kako uočiti klimatske dezinformacije u 2026. godini
Kao dio napora za rješavanje ovog problema, Glavna uprava za klimatske akcije Europske komisije pokrenula je novu kampanju pod nazivom #ClimateFactsMatter . Cilj joj je „osnažiti ljude“ da prozru klimatske dezinformacije i otkriti glavne tehnike koje se koriste za obmanjivanje javnosti.
Saznajte cijelu priču – Dezinformacije o klimi često mogu birati podatke kako bi se pokušala zamutiti stvarnost. Uvijek provjerite nekoliko pouzdanih izvora kako biste vidjeli potpunu sliku. EuroClimateCheck često objavljuje najnovije članke o dezinformacijama o klimi koje su pripremile neke od vodećih europskih organizacija za provjeru činjenica.
Lažni stručnjaci – Svatko može tvrditi da je “stručnjak” na internetu, bilo da se radi o području klime ili drugim sektorima. Istraga Press Gazettea nedavno je otkrila 1000 članaka u britanskom tisku koji su pripisani lažnim, nepostojećim i umjetnom inteligencijom poboljšanim stručnjacima. Uvijek provjerite tvrdnje “stručnjaka” u odnosu na pouzdane izvore.
‘Emocionalne zamke’ – Dezinformacije o klimi često se oslanjaju na previše eksplicitan jezik. Ako vidite objavu koja vas odmah naljuti ili uplaši, odvojite trenutak da provjerite tvrdnje.
‘Brzo rješenje’ za klimatske promjene – Borba protiv klimatskih promjena je zamorna i zahtijeva globalne sistemske promjene i prelazak s fosilnih goriva. Ako naiđete na priču ili objavu na društvenim mrežama koja predstavlja ‘lako’ rješenje za klimatske promjene – budite oprezni. Ako zvuči previše dobro da bi bilo istinito, vjerojatno i jest.
Krivotvorine umjetne inteligencije – Procvat umjetne inteligencije (AI) učinio je lažne slike sveprisutnima na internetu. Ako nešto izgleda čudno, zumirajte detalje ili izvršite obrnutu pretragu slika. Ponovno, vratite se pouzdanim izvorima ili provjerivačima činjenica. Npr. Euronews ima predani tim novinara koji razotkrivaju neke od najvećih priča i glasina usmjerenih na Europu. Za provjeru činjenica možete posjetiti Euroverify stranicu.
Foto: Snow White (2025 film) / Walt Disney Studios Motion Pictures
Prema izvješću jedne nevladine organizacije, na tržištima i u supermarketima u trinaest europskih zemalja prodaju se jabuke s zabrinjavajuće velikom količinom ostataka pesticida, poznatih kao „kokteli pesticida“. Izvješće poziva Europsku uniju da regulira izloženost tim kemikalijama, piše Euronews.
Belgija, Hrvatska, Češka, Danska, Francuska, Njemačka, Mađarska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Poljska, Španjolska i Švicarska prijavile su onečišćenje jabuka, navodi se u najnovijem izvješću organizacije Pesticide Action Network (PAN) Europe, koja kritizira EU-ov sustav procjene rizika jer promatra pesticide izolirano i zanemaruje „koktel-efekt“.
85% testiranih jabuka sadržavalo je više ostataka pesticida.
Kada bi se te jabuke prodavale kao prerađena dječja hrana, čak 93 % njih premašilo bi zakonski dopuštene razine pesticida u EU-u za djecu mlađu od tri godine.
Pesticidi i vječne kemikalije
Znanstveno istraživanje PAN Europe provedeno je između 1. i 20. rujna 2025. godine. Istraživači su tijekom tog razdoblja odabrali tri do pet uzoraka različitih, lokalno proizvedenih konvencionalnih jabuka iz supermarketa ili s tržnica, ukupno 59 nacionalno uzgojenih uzoraka jabuka, navodi se u izvješću.
Rezultati pokazuju da je 71 % uzoraka sadržavalo barem jedan ostatak pesticida iz EU-ove kategorije najtoksičnijih pesticida, 64 % je sadržavalo barem jedan ostatak PFAS pesticida – poznatih i kao „vječne kemikalije“ – a 36 % je sadržavalo neurotoksični pesticid.
Fludioksonil, PFAS pesticid, pronađen je u gotovo 40 % uzoraka. U izvješću se navodi da je ta opasna kemikalija u EU-u 2024. godine klasificirana kao endokrini disruptor.
Svjetski dan borbe protiv raka obilježava se svakog 4. veljače. Cilj obilježavanja je podizanje svijesti o raku, poticanje njegove prevencije i mobilizacija djelovanja za rješavanje globalne epidemije raka.
Rak je više od obične medicinske dijagnoze – to je duboko osobna stvar. Iza svake dijagnoze krije se jedinstvena ljudska priča – priče o tuzi, boli, iscjeljenju, otpornosti, ljubavi i još mnogo čemu. Zato pristup liječenju oboljelih od raka usmjeren na ljude koji u potpunosti integrira jedinstvene potrebe svake osobe, sa suosjećanjem i empatijom, dovodi do najboljih zdravstvenih ishoda.
Ovo je druga godina trogodišnje kampanje ‘Ujedinjeni jedinstvenošću’, koja se fokusira na pristup liječenju oboljelih od raka usmjeren na ljude. Ovaj pristup ima za cilj postaviti pojedince, obitelji i zajednice u središte zdravstvenih sustava. To ne znači samo liječenje bolesti, već usvajanje perspektiva i iskustava pojedinaca, njegovatelja, obitelji i zajednica kao sudionika i korisnika pouzdanih zdravstvenih sustava koji na holistički način odgovaraju na njihove potrebe i preferencije.
Onkološka skrb usmjerena na ljude
Kampanja istražuje različite dimenzije onkološke skrbi usmjerene na ljude i nove načine za postizanje promjena kroz trogodišnje putovanje od podizanja svijesti do poduzimanja akcija.
Nakon prve godine usmjerene na podizanje svijesti o važnosti skrbi usmjerene na ljude, UICC 2026. godine prebacuje naglasak na iskustva iz stvarnog svijeta. Ljudi pogođeni rakom – oni koji su i sami imali rak, njihovi njegovatelji, zdravstveni djelatnici – idealno su pozicionirani da pomognu u prepoznavanju onoga što nedostaje u sustavima skrbi i što zapravo funkcionira u praksi, u različitim okruženjima.
Prošle godine, Svjetski dan borbe protiv raka obilježen je s više od 900 aktivnosti i događaja u više od 107 zemalja. Ispričano je više od 600 priča u tekstualnom, video i umjetničkom obliku na web stranici. Hashtag #WorldCancerDay prikupio je više od 530.000 objava na društvenim mrežama. Dan je spomenut u oko 30.000 medija u 162 zemlje.
Nadovezujući se na ovaj zamah, druga godina kampanje 2026. godine traži od globalne zajednice oboljelih od raka da pokaže što uistinu čini skrb usmjerenom na osobu – i koje su promjene još uvijek potrebne.
Međunarodni dan obitelji obilježava se svake godine 15. svibnja sukladno rezoluciji UN-a iz 1993. godine. Obilježavanje pruža priliku za promicanje svijesti o pitanjima vezanim...
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.