Europski tjedan civilnog društva organizira Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO). Jednom godišnje okuplja organizacije civilnog društva (OCD), aktiviste, predstavnike mladih i kreatore politika EU-a kako bi raspravljali o gorućim društvenim pitanjima i jačali demokraciju. Ove godine to je od 2. do 5. ožujka.
Primarni cilj tjedna je poticanje smislenog angažmana s civilnim društvom. I to kroz dubinske rasprave, razmjenu najboljih praksi i stvaranje prilika za rješavanje gorućih društvenih izazova.
Svake se godine organizatori usredotočuju na određeni skup hitnih pitanja koja duboko rezoniraju s civilnim društvom. Kroz raznolik niz sesija – uključujući radionice, panel rasprave i druge interaktivne formate – sudionici zajednički izrađuju preporuke za kreatore politika. O tim se prijedlozima raspravlja na završnoj sjednici s visokorangiranim predstavnicima institucija. Potom se upućuju institucijama EU-a kako bi se osiguralo učinkovito praćenje.
Ljudi, demokracija, otpornost – naša budućnost!
Ovogodišnji treći Tjedan civilnog društva fokusiran je na temu Ljudi, demokracija, otpornost – naša budućnost! Program će uključivati osam sesija koje će voditi Vezna skupina s europskim organizacijama i mrežama civilnog društva. Ukljčuje Dan europske građanske inicijative te doprinose nacionalnih ekonomskih i socijalnih vijeća kao i ostalih ključnih dionika koji rade na jačanju sudjelovanja, socijalne pravde, jednakosti i demokratske otpornosti.
Europa se suočava s ključnim izazovima. Društvene i ekonomske nejednakosti, brze tehnološke promjene, antidemokratske snage i geopolitička nestabilnost narušavaju temelje europskog projekta. S rastućim pritiskom na demokraciju i građanski prostor, organizacije civilnog društva, branitelji ljudskih prava i slobodni mediji suočavaju se s rastućim ograničenjima. I to od restriktivnih zakona i kampanja dezinformiranja do nedovoljnog financiranja i javnog nepovjerenja. Produbljivanje polarizacije i smanjenje povjerenja u institucije dodatno potkopavaju europski demokratski model.
Stoga će se ovogodišnji Tjedan civilnog društva usredotočiti na promicanje raznolikosti, građanskog angažmana, jednakosti i uključivosti kao ključnih putova za obnovu europskog socijalnog i demokratskog obećanja za buduće generacije. To znači borbu protiv siromaštva, smanjenje socijalne isključenosti, uključivanje građana i premošćivanje razlika među regijama i generacijama kako bi se obnovilo povjerenje i potaknula trajna socijalna kohezija.
Planirane aktivnosti okupit će širok raspon glasova, od aktivista na lokalnoj razini i predstavnika mladih do kreatora politika EU-a, novinara i organiziranog civilnog društva diljem Europe, uključujući zemlje kandidatkinje.
Godinu dana nakon objave Akcijskog plana EU-a za pristupačnu energiju, problemi povezani s visokim i nestabilnim cijenama energije nisu nestali, a niz vanjskih čimbenika utjecao je na veleprodajne cijene energije u 2025. godini, među kojima su globalni obrasci opskrbe, vremenske anomalije koje utječu na proizvodnju energije vjetra i vode te hladna razdoblja u zimskoj sezoni. Međutim, poduzet je niz važnih koraka za njihovo rješavanje.
Akcijski plan, objavljen 26. veljače 2025., ima za cilj rješavanje kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih aspekata troškova energije. To se posebno odnosi na kombinirane izazove velikog oslanjanja na skupa fosilna goriva, neučinkovitosti na tržištu energije i nedostatka potpune integracije elektroenergetskog sustava. Predstavlja niz mjera za smanjenje računa za energiju s vrlo brzim učinkom, poput smanjenja poreza i pristojbi na električnu energiju, što već pokazuje rezultate u nekim zemljama EU-a, korištenja novog Okvira državnih potpora za čistu industriju ili uvođenja mjera za zaštitu ranjivih potrošača od energetskog siromaštva. Nadalje, cilj mu je strukturnije mjere za modernizaciju europskog energetskog sustava ulaganjem u mreže, industrijsku fleksibilnost i međusobne veze, poboljšanjem uvjeta koji to omogućuju, poput izdavanja dozvola i upravljanja, te poticanjem proizvodnje, skladištenja i energetske učinkovitosti obnovljive energije.
U zakonodavnom smislu, Komisija je u prosincu predstavila Europski paket mreža kako bi osigurala da energetska infrastruktura dobije potreban poticaj za podršku čistoj transformaciji energetskog sustava.
Također je pokrenula konzultacije o drugim nadolazećim mjerama, poput okvira za upravljanje energetskom unijom, kojim se definira trenutna arhitektura ciljeva za stakleničke plinove, obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost.
Osim zakonodavnih procesa, niz preporuka i smjernica informirao je različite aktere o načinima daljnjeg promicanja korištenja obnovljivih izvora energije i promicanja energetske učinkovitosti.
Komisija je također osnovala Radnu skupinu za energetsku uniju, platformu za raspravu i koordinaciju akcija sa zemljama EU-a o ključnim temama, kao što su oporezivanje energije, mreže i metan. Komisija je spremna podržati zemlje EU-a, posebno u prilagodbama koje je bolje osmisliti na nacionalnoj ili lokalnoj razini, nego na razini EU-a.
Ne, ne pucaju one blesave petarde i rakete, vatrometa radi.
Izađite na terasu i u dvorište, i na livadu, svakako malo dalje od ulične lampe. Pogledajte uvis, i vidjet ćete, kao i mi, ZVIJEZDE, ZVIJEZDE, PRAVE… PRAVE.
Nakon 100 dana noći maglenih i oblačnih, umornih, zagrebačkih, kontinentalnih, ove jeseni i zime 2025/2026.
Radosni mjesec visi s neba, kao blještava kugla okačena o svemirsku božićnu jelku.
Eto, ovaj tjedan uživat ćemo zvjezdane noći, pišu nam meteorolozi. Možda je to neki znak, znamen. O skorom proljeću u prirodi, o skorom ljudskom proljeću. Danas, 24. veljače 2026.
Ili snažno podsjećanje: Ima zvijezda, bijele mjesečine, potoka, vrba i ptica, sutona i zora… Mira i mirnog, nakon primirja, jer ljudima, nažalost, treba primirje da bi bio mir.
A možda vam se sutra posreći i negdje pronađete na papiru otisnutu pjesmu od Jesenjina – „ZVJEZDICE“ (na papiru ispisana poezija se ljepše čita!).
ZVIJEZDICE (Sergej Jesenjin)
Zvjezdice jasne, zvjezdice visoke!
Kakvom ste to tajnom opčinjene?
Zvijezde što tajite misli visoke,
Kakvom nam snagom dušu plijenite?
Zvjezdice brojne, zvjezdice prečeste!
Što vas čini lijepim, silnim od postojanja?
Čime zanosite, o, zvijezde nebeske,
Veliku silu gorućeg znanja.
I zato tako, zvjezdice, dok sijate,
Mamite k nebu, u prostore široke?
Zato pogled nježno nam na dušu svijate,
O, zvijezde nebeske, zvjezdice daleke!
Tko zna naći raj, svugdje mu je raj. Odvojimo vrijeme za raj! I čekamo novi tjedan zvjezdanih noći.
Dio II.
O UŽITCIMA PROMATRANJA SVEMIRSKE NOĆI
Fotografije dalekog, dubokog, svemira, snimljene teleskopom i astro kamerom, autorsko su djelo Davora Flikera iz Zagreba, svjedočanstva njegovih užitaka.
Novo izviješće Greenpeacea ukazuje na to da gotova hrana označena kao ‘sigurno za mikrovalnu’ zavarava potrošače. Obroci u plastičnoj ambalaži zagrijani ili pripremljeni u mikrovalnoj pećnici su praktični – ali novo izvješće otkriva koliko mogu štetiti našem zdravlju i planetu.
Gotova jela i hrana za van obećavaju praktičnost – vruću hranu, brzo. Etikete na plastičnim posudama uvjeravaju nas da su „sigurne“ za zagrijavanje u mikrovalnoj ili klasičnoj pećnici. Ali jesmo li tako ipak izloženi potencijalno opasnoj mikroplastici i kemijskim aditivima zajedno s hranom?
Analiza 24 istraživačka rada u recenziranim znanstvenim časopisima koju je proveo Greenpeace International otkrila je da nas plastika koju koristimo za pakiranje hrane izlaže zdravstvenim rizicima – i to najviše od zagrijanih gotovih obroka i hrane za van.
Autori tvrde da se oznaka sigurnosti općenito odnosi na strukturnu stabilnost spremnika, a ne na to ispušta li mikroplastiku ili kemijske aditive u hranu.
Šteta za zdravlje
Jedna studija otkrila je da se 326.000 do 534.000 mikro- i nano-čestica probija u simulatore hrane nakon samo pet minuta zagrijavanja u mikrovalnoj pećnici. Nanoplastika je dovoljno mala da potencijalno uđe u organe i krvotok.
Poznato je i da plastika sadrži više od 4.200 opasnih kemikalija. Većina njih nije regulirana u pakiranju hrane, a neke su povezane s rakom, neplodnošću, hormonskim poremećajima i metaboličkim bolestima, navodi se u izvješću.
U ljudskom tijelu otkriveno je najmanje 1.396 kemikalija iz plastike koje dolaze u kontakt s hranom. Sve je više dokaza koji povezuju izloženost s neurološkim razvojnim poremećajima, kardiovaskularnim bolestima, pretilošću i dijabetesom tipa 2.
Više temperature, dulje vrijeme zagrijavanja, istrošene posude i masna hrana – koja apsorbira više kemikalija – značajno povećavaju količinu plastičnih čestica i aditiva koji se ispiru u obroke, navodi se u izvješću.
Izvješće navodi da su regulatorne smjernice o mikroplastici koja se oslobađa iz ambalaže za hranu globalno nedostatne, dodajući da je poricanje industrije pridonijelo kašnjenjima u donošenju propisa. U Europskoj uniji, na primjer, plastika koja dolazi u kontakt s hranom regulirana je na temelju „granica migracije“ za poznate kemijske tvari, na temelju savjeta Europske agencije za sigurnost hrane (ESFA), ali trenutno ne postoje specifični pragovi za mikroplastične čestice.
Šteta za planet
I kontaminacija se ne zaustavlja u našim tijelima. Plastične posude i folije za hranu zagađuju naš planet tijekom cijelog svog životnog ciklusa – od ekstrakcije fosilnih goriva do energetski intenzivne proizvodnje i konačnog odlaganja.
Kada dođe vrijeme za bacanje ove plastike za jednokratnu upotrebu, njihovi višeslojni materijali otežavaju recikliranje. Dok se razgrađuju u mikro- i nanoplastiku, ovi sitni fragmenti nakupljaju se u tlu, rijekama i oceanima, šteteći životinjama i ponovno ulazeći u naš prehrambeni sustav.
Čak i kada uspiju ući u kružno gospodarstvo, plastika gubi na kvaliteti i može ponovno otpuštati opasne aditive u nove proizvode.
Predviđa se da će se globalna proizvodnja plastike više nego udvostručiti do 2050. godine. Plastična ambalaža trenutno čini 36 posto sve plastike, pokazuje analiza Međunarodne agencije za energiju.
Vrijednost gotovih jela pakiranih u plastiku vrijedi preko 160 milijardi eura. Očekuje se da će porasti na gotovo 300 milijardi eura do 2034. godine. To je zato što potrošači i dalje traže praktičnost. Rezultat je to istraživanja globalne konzultantske tvrtke Towards FnB.
Prema istraživanju tržišta koje je objavila Statista, 2024. godine u svijetu je proizvedeno 71 milijun tona gotovih jela. To je u prosjeku 12,6 kg po osobi.
Što se može učiniti?
Sličan scenario već smo prošli s duhanom, azbestom i olovom. Nakon početnih dokaza koji sugeriraju probleme i toksičnost, lobisti iz tih industrija nastojali su posijati sumnju u znanstvenu valjanost nalaza, odgađajući smisleno djelovanje. I cijelo vrijeme, između 1950. i 2000., samo je duhan doveo do smrti oko 60 milijuna ljudi. Iako je razlikovanje korelacije i uzročnosti te pronalaženje odgovarajućih dokaza svakako važno, također je važno poduzeti preventivne mjere rano, umjesto čekati da više ljudi strada kako bi se definitivno dokazala poanta.
Greenpeace tvrdi da bi plastika koja dolazi u kontakt s hranom trebala biti podvrgnuta strožim globalnim kontrolama u nadolazećem Globalnom ugovoru UN-a o plastici. I to uključujući postupno ukidanje opasnih aditiva umjesto oslanjanja na recikliranje nakon proizvodnje.
Nažalost vlade ne djeluju dovoljno brzo kako bi smanjile našu izloženost i zaštitile naše zdravlje. No ne nedostaje stvari koje možemo učiniti kako bismo poboljšali ovu situaciju. Najvažnije je proizvoditi i trošiti manje plastike.
Ono što možemo odmah sami učiniti je:
Izbjegavati korištenje plastičnih posuda prilikom zagrijavanja/podgrijavanja hrane
Koristiti neplastične posude za ponovno punjenje
Pokušaj izbjegavanja plastike može biti iscrpljujući. Ako se osjećate preopterećeno, niste sami. U ovom slomljenom sustavu opsjednutom plastikom možemo učiniti samo toliko. Proizvođači i zagađivači plastike moraju biti odgovorni, a vlade moraju brže djelovati kako bi zaštitile zdravlje ljudi i planeta.
Međunarodni dan materinskog jezika obilježava se svake godine 21. veljače kako bi se promicala jezična i kulturna raznolikost i višejezičnost. U Hrvatskoj je to i prvi dan Mjeseca hrvatskog jezika koji traje do 17. ožujka (dana objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika iz 1967.). Podsjeća nas na važnost hrvatskog jezika kao temelja nacionalnog identiteta, na bogatstvo njegovih narječja te brojnih lokalnih govora.
Jezici, sa svojim složenim implikacijama za identitet, komunikaciju, društvenu integraciju, obrazovanje i razvoj, od strateške su važnosti za ljude i planet. Ipak, zbog procesa globalizacije, sve su više ugroženi ili potpuno nestaju.
Svaka dva tjedna nestaje jedan jezik, noseći sa sobom cijelu kulturnu i intelektualnu baštinu. Kada jezici blijede, gubi se i bogata svjetska tapiserija kulturne raznolikosti. Gube se i prilike, tradicije, sjećanje, jedinstveni načini razmišljanja i izražavanja – vrijedni resursi za osiguranje bolje budućnosti.
UNESCO procjenjuje da postoji 8324 jezika, govornih ili znakovnih. Od njih se oko 7000 jezika još uvijek koristi. Samo nekoliko stotina jezika je zaista dobilo mjesto u obrazovnim sustavima i javnoj domeni, a manje od stotinu se koristi u digitalnom svijetu.
Jezici igraju vitalnu ulogu u razvoju, osiguravanju kulturne raznolikosti i međukulturnog dijaloga, ali i u jačanju suradnje i postizanju kvalitetnog obrazovanja za sve, izgradnji uključivih društava znanja i očuvanju kulturne baštine te u mobiliziranju političke volje za primjenu dobrobiti znanosti i tehnologije u održivom razvoju.
Višejezična i multikulturalna društva postoje kroz svoje jezike, koji prenose i čuvaju tradicionalno znanje i kulture na održiv način.
Foto: UNESCO/M. Suvanatap
Tema 2026.: Glasovi mladih o višejezičnom obrazovanju
Nadovezujući se na prošlogodišnju kampanju Međunarodni dan materinskog jezika 2026. stavlja mlade u središte svoje rasprave o višejezičnom obrazovanju. Mladi ljudi nisu samo nasljednici jezične raznolikosti: oni su ključni akteri u njezinoj budućnosti. Osiguravanje pristupa obrazovanju, informacijama i digitalnim prostorima na vlastitom jeziku ključno je za uključivost, jednakost i održivi razvoj.
Jezični krajobraz posljednjih je godina doživio duboke promjene. One su oblikovane povećanim migracijama i brzim tehnološkim razvojem. Ali i rastućim prepoznavanjem kognitivnih, društvenih i ekonomskih koristi višejezičnosti.
Danas se višejezičnost sve više shvaća ne samo kao društvena stvarnost već i kao temeljna ljudska karakteristika i snažan obrazovni pristup. Mladi ljudi igraju vitalnu ulogu u toj evoluciji braneći i revitalizirajući jezike, stvarajući digitalni sadržaj i koristeći tehnologiju kako bi jezična raznolikost bila vidljivija i cijenjenija. Ovi napori jačaju duboku vezu između jezika, identiteta, učenja, dobrobiti i sudjelovanja u društvu, istovremeno ističući potrebu za obrazovnim sustavima koji prepoznaju i podržavaju jezike učenika.
Istodobno, značajni izazovi ostaju, budući da 40% učenika diljem svijeta još uvijek nema pristup obrazovanju na jeziku koji najbolje razumiju, a najviše su pogođeni mladi starosjedioci, migranti i manjine. Rješavanje ovog jaza zahtijeva obrazovne politike i prakse koje u svoju srž ugrađuju višejezično obrazovanje kako bi se promicala uključivost, jednakost i učinkovito učenje za sve. Unapređenjem konkretnih akcija, dijeljenjem obećavajućih iskustava i poticanjem dijaloga među mladima, edukatorima i kreatorima politika, globalne inicijative stvaraju prostore za razmjenu ideja i pronalaženje rješenja koja jačaju jezičnu raznolikost u školama i zajednicama diljem svijeta.
Višejezično obrazovanje ne samo da promiče uključiva društva, već i pomaže u očuvanju nedominantnih, manjinskih i autohtonih jezika. To je temelj za postizanje jednakog pristupa obrazovanju i mogućnostima cjeloživotnog učenja za sve pojedince.
Zanima vas kako EU ekolabel za usluge turističkog smještaja jamči ekološku izvrsnost, poboljšava vidljivost za potrošače i jamči usklađenost s novim i nadolazećim zakonodavstvom EU o oznakama održivosti? Znatiželjni ste kako EU ekolabel može povećati konkurentnost vašeg poslovanja?
EU Ecolabel je službeni dobrovoljni certifikat EU-a za ekološku izvrsnost. Dodjeljuje se „najboljim“ hotelima i kampovima koji ispunjavaju visoke ekološke standarde (potpuni kriteriji i informativni list). EU Ecolabel ističe se na vrlo konkurentnom turističkom tržištu i osigurava budućnost vašeg poslovanja usklađivanjem s načelima održivosti!
Pridružite se online webinaru ‘Ostanite zeleni, zablistajte na tržištu: kako oznaka EU Ecolabel donosi ekološku izvrsnost u vaš turistički smještaj‘ koji je organizirala Europska komisija!
Kada: Ponedjeljak, 16. ožujka 2026., 10:00 – 12:15 (CET)
Predstavnici Europske komisije predstavit će mogućnosti koje nudi EU ekolabel za usluge turističkog smještaja. Posebno u svjetlu nadolazeće Strategije održivog turizma EU. Sudjeluju vodeći europski i globalni akteri, uključujući Udruženje hotela, restorana i kafića u Europi (HOTREC) i Booking.com. Na sesiji će se također predstaviti uvidi dva hotela koji su uspješno investirali u EU ekolabel. Prikazat će se njihova iskustva i koristi koje je EU ekolabel donio njihovom poslovanju.
Kineska godina Vatrenog Konja započela je u noći sa 16. na 17. veljače. Na Proljetnoj gala večeri 2026. koju tim povodom organizira China Media Group predstavljeni su humanoidni roboti, dio novih produktivnih snaga. Roboti izvode sinkronizirane rutine borilačkih vještina zajedno s djecom, ističući smjelu fuziju baštine i visokotehnoloških inovacija.
No njihov nastup nije samo zabava. Humanoidni roboti ovdje prezentiraju postignuća kineskih “novih produktivnih snaga”. Nove produktivne snage, također zvane i proizvodne snage nove kvalitete, politički su slogan koji promovira Komunistička partija Kine. Skovao ga je glavni tajnik KPK-a Xi Jinping tijekom posjeta Heilongjiangu 2023. godine kako bi promovirao proizvodnju i inovacije u kineskom gospodarstvu.
Nove produktivne snage ili proizvodne snage nove kvalitete
Prelazeći iz “svjetske tvornice” u središte tehnoloških inovacija, Kina ubrzava razvoj proizvodnih snaga nove kvalitete kako bi stvorila novi put rasta usred sve složenijeg globalnog krajolika, ali i vlastitih demografskih izazova.
Cilj Kine je potaknuti visokokvalitetni gospodarski rast kroz inovacije, tehnologije i održiv razvoj. Naglašava se odmak od tradicionalnog, resursno intenzivnog rasta prema naprednoj proizvodnji, umjetnoj inteligenciji, zelenoj tehnologiji i digitalnim inovacijama.
Ključne komponente i područja fokusa
Tehnološke inovacije: Davanje prioriteta otkrićima u umjetnoj inteligenciji, kvantnom računarstvu, biotehnologiji i poluvodičima kako bi se povećala samostalnost.
Industrijska modernizacija: Pomicanje lanca vrijednosti u proizvodnji s fokusom na vrhunske, inteligentne i zelene industrije.
Digitalno gospodarstvo: Promicanje integracije digitalnih tehnologija s realnim gospodarstvom.
Zeleni razvoj: Fokus na održivi rast s niskim udjelom ugljika.
Strateški ciljevi
Ekonomska modernizacija: Prelazak s oslanjanja na nekretnine i tešku industriju na visokotehnološke, visokoučinkovite sektore.
Sigurnost lanca opskrbe: Smanjenje ovisnosti o stranoj tehnologiji i jačanje domaćih proizvodnih kapaciteta.
Kvaliteta iznad brzine: Davanje prioriteta ekonomskoj kvaliteti, produktivnosti i održivosti nad brzim rastom.
Ovaj koncept djeluje kao vodeće načelo dugoročne strategije gospodarskog razvoja Kine. Ova promjena u Kini istovremeno ubrzava globalno usvajanje tehnologije, ali povećava konkurenciju i trgovinske napetosti u svijetu.
Ključni utjecaji na globalno gospodarstvo
Ubrzanje zelene tranzicije: Kineska dominacija u proizvodnji solarne energije i baterija, dio njezinih novih kvalitetnih proizvodnih snaga, pruža svijetu isplativa, skalabilna rješenja za dekarbonizaciju, potičući brže globalno usvajanje zelene energije.
Tehnološka prelijevanja i nadogradnja: Fokus na inovacije u umjetnoj inteligenciji, 5G-u i naprednim materijalima doprinosi globalnom tehničkom napretku. Zemlje i tvrtke koje surađuju s Kinom mogu iskoristiti te inovacije za vlastitu industrijsku nadogradnju.
Industrijski prekapaciteti i konkurencija: Brzo skaliranje industrija poput električnih vozila, litijevih baterija i solarnih modula stvara prekomjernu ponudu. U kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju to može dovesti do intenzivne cjenovne konkurencije i trgovinskih sukoba na globalnim tržištima, što će posebno utjecati na sektore tradicionalnih poluvodiča i naprednih strojeva.
Restrukturiranje globalnog lanca opskrbe: Fokusiranjem na visokotehnološku i visokovrijednu proizvodnju, Kina mijenja svoju ulogu u globalnoj trgovini od proizvođača niskih troškova do proizvođača visoke kvalitete i visoke klase.
Novi motor rasta za globalni Jug: Fokus na digitalizaciji i pametnoj tehnologiji, uključujući IoT i poljoprivredu omogućenu umjetnom inteligencijom, nudi nove modele razvoja za zemlje u nastajanju, potencijalno pomažući u sustizanju naprednih gospodarstava
Svjetski dan socijalne pravde obilježava se svake godine 20. veljače. Ističe važnost rješavanja globalnih izazova poput siromaštva, isključenosti, nezaposlenosti, nejednakosti spolova i ljudskih prava. Zagovara socijalnu pravdu kao temelj mira, jednakosti i održivog razvoja diljem svijeta.
Svjetski dan socijalne pravde je ustanovila Opća skupština Ujedinjenih naroda 2007. (A/RES/62/10) kao platformu za poticanje politika koje smanjuju nejednakost i poboljšavaju upravljanje. Sljedeće 2008. godine je Međunarodna organizacija rada usvojila Deklaraciju o socijalnoj pravdi za pravednu globalizaciju, pojačavajući potrebu za promicanjem dostojanstvenog rada, jednakih mogućnosti i pravednih ishoda za sve u globaliziranom gospodarstvu.
Svjetski dan socijalne pravde služi kao globalni podsjetnik da mir i razvoj nisu mogući bez pravde. Unatoč ubrzanom tehnološkom napretku, nejednakost ostaje tvrdoglav izazov. Stoga rastuća ekonomska nejednakost, nesigurnost radnih mjesta i socijalna isključenost i dalje predstavljaju izazov za društva diljem svijeta.
Trendovi zapošljavanja i društvenih pitanja 2026.
Izvješće o trendovima zapošljavanja i socijalnih pitanja za 2026. Međunarodne organizacije rada (ILO) ispituje stanje globalnih tržišta rada. Izvješće ističe stabilnu glavnu zaposlenost uz zastoj u napretku u kvaliteti radnih mjesta i sve veće nejednakosti. Također analizira produktivnost, demografske i ekonomske pritiske koji oblikuju rad u sljedećoj godini i ocrtava izazove za postizanje uključivijeg rasta.
Izvješće također upozorava da se mladi i dalje bore, dok umjetna inteligencija i neizvjesnost trgovinske politike riskiraju daljnje potkopavanje tržišta rada.
Ključne poruke Izvješća:
Tržišta rada ostaju stabilna, ali ta stabilnost je krhka – Predviđa se da će globalna nezaposlenost ostati nepromijenjena na 4,9 posto u 2026. godini, što ukazuje na kontinuiranu otpornost glavnih pokazatelja tržišta rada nakon oporavka nakon pandemije. Međutim, ispod površine, napredak u kvaliteti radnih mjesta je zastao. Nejednakosti ostaju ukorijenjene, a tržišta rada su sve više izložena globalnim ekonomskim, demografskim i tehnološkim rizicima koji bi mogli brzo potkopati trenutno stanje.
Globalni jaz u zapošljavanju i deficiti u kvaliteti radnih mjesta i dalje su vrlo veliki – Gledajući dalje od nezaposlenosti, predviđa se da će širi globalni jaz u zapošljavanju – koji obuhvaća ljude koji žele plaćeni posao, ali mu ne mogu pristupiti – dosegnuti 408 milijuna u 2026. To ukazuje na mnogo veću razinu nezadovoljene potražnje za radnom snagom nego što to pokazuje sama nezaposlenost. Istodobno, poboljšanja u kvaliteti radnih mjesta naglo su se usporila. Gotovo 300 milijuna radnika i dalje živi u ekstremnom radnom siromaštvu, a 2,1 milijarda radnika ostaje u neformalnom zapošljavanju, često bez pristupa osnovnim pravima, socijalnoj zaštiti ili sigurnosti dohotka. Rast realnih plaća i prihoda od rada još se nije u potpunosti oporavio od nedavnih inflacijskih šokova, što ograničava porast životnog standarda.
Rezultati na tržištu rada razlikuju se među dohodovnim skupinama – Trendovi na tržištu rada sve se više razlikuju među dohodovnim skupinama zemalja. U gospodarstvima s visokim i višim srednjim dohotkom, starenje stanovništva i sporiji rast radne snage pomažu u stabilizaciji nezaposlenosti, čak i dok je stvaranje radnih mjesta i dalje skromno. Nasuprot tome, zemlje s niskim dohotkom suočavaju se s brzim širenjem radne snage, s projekcijama rasta zaposlenosti od 3,1 posto u 2026. godini. Slabi porasti produktivnosti i ograničena strukturna transformacija znače, međutim, da su mnoga nova radna mjesta niske kvalitete. Ova razlika povećava rizik da će se zemlje s najvećim demografskim potencijalom teško ostvariti demografsku dividendu.
Rast produktivnosti je preslab i neravnomjeran da bi potaknuo konvergenciju – Predviđa se da će globalna produktivnost rada rasti umjerenim tempom, ali neravnomjernim tempom u 2026. godini u različitim zemljama. Rast produktivnosti ostaje posebno slab u gospodarstvima s niskim prihodima, što sprječava konvergenciju prihoda među zemljama i ograničava poboljšanja životnog standarda i kvalitete radnih mjesta. Istodobno, tempo strukturne transformacije – kretanje radnika u sektore s višom produktivnošću i formalnije sektore – znatno se usporio u posljednja dva desetljeća, ograničavajući sposobnost gospodarstava da generiraju održivi rast radnih mjesta s visokom produktivnošću – kao i ukupni rast prihoda.
Nejednakosti i dalje postoje, posebno za žene i mlade – Uporne nejednakosti i dalje oblikuju pristup radu i kvalitetu posla. Žene čine samo dvije petine globalne zaposlenosti i imaju 24,2 posto manju vjerojatnost od muškaraca da sudjeluju u radnoj snazi, što odražava trajne prepreke plaćenom radu. Mladi se suočavaju s posebno ozbiljnim izazovima: globalna nezaposlenost mladih iznosi 12,4 posto, a 20 posto mladih – oko 260 milijuna ljudi – nije zaposleno, ne obrazuje se ili se ne osposobljava. Ovi nedostaci riskiraju ostaviti trajne ožiljke na izgledima za cjeloživotno zaposlenje ovih skupina radnika.
Trgovinski i globalni rizici mijenjaju izglede tržišta rada – Trgovina i globalni lanci vrijednosti i dalje podržavaju zapošljavanje, s oko 465 milijuna radnih mjesta povezanih s inozemnom potražnjom diljem svijeta. U zemljama s niskim i srednjim dohotkom ta radna mjesta obično nude bolje uvjete rada i veću produktivnost. Međutim, usporavanje rasta globalne trgovine, povećana nesigurnost trgovinske politike i brze tehnološke promjene mogle bi preoblikovati izglede tržišta rada. Zajedno, ovi čimbenici povećavaju nesigurnost i ograničavaju potencijal trgovine da djeluje kao snažan motor stvaranja radnih mjesta i poboljšanja kvalitete radnih mjesta. Osim toga, rizici koji proizlaze iz ubrzanog usvajanja umjetne inteligencije i visokog državnog duga mogli bi pogoršati izglede tržišta rada ako se ostvare.
Smanjivanje deficita dostojanstvenog rada sve će više ovisiti o domaćim akcijama – S obzirom na slab globalni rast i pritisak na vanjsko financiranje, budući napredak sve će više ovisiti o domaćim političkim odlukama. Jačanje stvaranja radnih mjesta, poticanje rasta produktivnosti, ulaganje u vještine, proširenje socijalne zaštite i jačanje institucija tržišta rada, posebno radi zaštite i podrške radnicima te malim i srednjim poduzećima, bit će ključni za smanjenje deficita dostojanstvenog rada. Koordinirano domaće djelovanje bit će ključno za izgradnju uključivijih i otpornijih tržišta rada u sve neizvjesnijem globalnom okruženju.
Obnovljena predanost socijalnom razvoju i socijalnoj pravdi
Ovogodišnje obilježavanje dana socijalne pravde, pod temom „Obnovljena predanost socijalnom razvoju i socijalnoj pravdi“, dolazi nakon Drugog svjetskog summita o socijalnom razvoju u Dohi i usvajanja Političke deklaracije iz Dohe. Naglašava zajedničku globalnu odgovornost za unapređenje socijalnog razvoja, iskorjenjivanje siromaštva, proširenje dostojanstvenog rada i jačanje socijalne zaštite za sve.
Ovogodišnji dan socijalne pravde usredotočuje se na praktične politike koje pomažu u izgradnji pravednijih i otpornijih društava. To uključuje snažne sustave socijalne zaštite, zaštitu radnih prava, promicanje socijalnog dijaloga i uključive javne usluge. Zajedno, takve mjere omogućuju ljudima da se prilagode ekonomskim, klimatskim i tehnološkim tranzicijama s dostojanstvom i istinskim prilikama, u skladu s pristupom donošenju ekonomskih i socijalnih politika temeljenim na ljudskim pravima.
Ključne poruke obilježavanja
Socijalna pravda ostvaruje se kroz sustave poput socijalne zaštite, javnih usluga i politika temeljenih na pravima koje smanjuju siromaštvo i socijalnu isključenost.
Dostojanstven rad ključan je za izgradnju uključivih društava jer spaja mogućnosti zapošljavanja, radna prava, socijalnu zaštitu i socijalni dijalog.
Djeca i obitelji trebaju zaštitu od šokova – uključujući sukobe, utjecaje klimatskih promjena i rastuće troškove života – putem uključivih socijalnih politika i učinkovitih mreža socijalne sigurnosti.
Zdravstvena jednakost je pitanje socijalne pravde, jer društvene i ekonomske nejednakosti oblikuju zdravstvene ishode daleko izvan dosega samih zdravstvenih sustava.
Uključivanje jača socijalnu koheziju pružanjem dostojanstvenog rada i socijalne zaštite raseljenim osobama i zajednicama domaćinima, podržavajući trajna rješenja i zajednički prosperitet.
Poziv na akciju
Vlade: Jačati i adekvatno financirati uključive sustave socijalne zaštite i institucije tržišta rada , dajući prioritet onima koji su najviše izloženi riziku od zapostavljanja, u skladu s pristupom kreiranju ekonomske politike temeljenim na ljudskim pravima .
Organizacije poslodavaca i radnika: Koristiti socijalni dijalog za promicanje pravednih plaća, sigurnih uvjeta rada i tranzicija temeljenih na pravima u promjenjivim gospodarstvima, odražavajući tripartitne temelje MOR-a (Međunarodne organizacije rada).
Zajednice i pojedinci: Podržati lokalne inicijative koje povezuju ljude s uslugama, vještinama i putovima do pristojnog rada, pomažući u smanjenju stigme i isključenosti u skladu s ciljevima Svjetskog dana socijalne pravde.
Foto: Zbogom Entrecôte - Francuska je ažurirala svoju Nacionalnu strategiju za hranu, prehranu i klimu / wahyu_t / Freepik
Francuska je 11. veljače 2026. objavila svoju Nacionalnu strategiju za hranu, prehranu i klimu, u kojoj su navedeni vladini ciljevi do 2030. godine. Za rješavanje klimatske krize, uz istovremeno rješavanje rastućih zdravstvenih problema ljudima se savjetuje da jedu više voća i povrća, mahunarki, orašastih plodova i proizvoda od cjelovitih žitarica. Istovremeno bi trebali ograničiti konzumaciju mesa i kobasica te smanjiti konzumaciju uvoznog mesa.
Strategija je izvorno trebala biti objavljena još prošle godine, ali je odgođena zbog reakcija poljoprivrednih lobista. Sada dolazi mjesec dana nakon što su objavljene američke prehrambene smjernice koje kontroverzno promoviraju konzumaciju odrezaka i mljevene govedine.
Ažurirana Nacionalna strategija naglašava da bolesti povezane s prehranom ubijaju ljude, čineći 80% preuranjenih smrti od nezaraznih bolesti u Francuskoj. Konzumacija soli, šećera i alkohola je previsoka, dok je konzumacija voća, povrća i vlakana preniska. Osim toga, nedostatak folata je u porastu, dok pothranjenost, posebno među starijim osobama, ostaje visoka.
Uočeno je da je francuska prehrana postala bogatija kalorijama, životinjskim proizvodima i prerađenom hranom. Premda je zdrava, održiva prehrana koja sadrži voće, povrće i mahunarke napredovala, i dalje postoje velike nejednakosti u prehrambenom sustavu.
U strategiji se ističe da su održivi prehrambeni sustavi višedimenzionalni. Povezuju ljudsko zdravlje, zdravlje i dobrobit životinja te zdravlje ekosustava s ekonomskim, društvenim, teritorijalnim i participativnim dimenzijama. Za transformaciju prehrambenih struktura potreban je stoga sustavni pristup.
„Bolje jesti znači poduzeti mjere za planet, naše zdravlje i podržavati kvalitetnu poljoprivredu: odabirom lokalnih i održivih proizvoda smanjujemo svoj ugljični otisak, štitimo bioraznolikost i cijenimo rad naših poljoprivrednika. Ovom strategijom ekologija postaje opipljiv dio onoga što jedemo.“
Monique Barbut, ministrica za ekološku tranziciju, bioraznolikost i međunarodne pregovore o klimi i prirodi
Entrecôte, Coq au Vin ili Châteaubriand – turisti u Francuskoj koji žele jesti vegetarijansku ili vegansku hranu imaju velikih poteškoća. U Francuskoj je dobar komad mesa jednako dio obroka u restoranu kao što su baguette ili croissant prisutne za doručak. I kod kuće, Francuzi uživaju u obilju mesa i kobasica. No Francuska se sad počinje suočavati s utjecajem njenih kulinarskih tradicija s pretežitim udjelom mesa, na okoliš.
Danas je javnost sve više zabrinuta za zdravlje, dobrobit, okoliš i etiku, što potiče fokus na održivost hrane.
Francuzi bi trebali jesti manje mesa
Hrana i poljoprivreda doprinose jednom trećinom globalnih emisija stakleničkih plinova, odmah iza izgaranja fosilnih goriva. Meso, posebno govedina i janjetina, u više je studija identificirano kao jedan od najvećih krivaca za klimatsku štetu. Prema kalkulatoru ugljičnog otiska CO2 Everything, jedna porcija od 100 g govedine ekvivalentna je 78,7 km vožnje autom, oslobađajući 15,5 kg ekvivalenta CO2.
Poljoprivredna proizvodnja čini 20 posto francuskog ugljičnog otiska, a od toga je udio proizvodnje mesa čak 61 posto.
Prema francuskom Ministarstvu poljoprivrede, potrošnja mesa u Francuskoj je 2024. iznosila 85 kilograma po glavi stanovnika te je porasla za 2,1 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Konzumacija mesa po glavi stanovnika, na temelju podataka Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu.
Prema podacima Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) u Francuskoj se konzumira 84,6 kilograma mesa po osobi godišnje. To Francusku stavlja na 9. mjesto u Europi. Na toj europskoj ljestvici Hrvatska je 4. s konzumiranih 94,17 kg mesa po osobi godišnje (2022. godine), odmah iza Španjolske, Portugala i Bjelorusije.
No čini se kako se Francuzi ipak posljednjih godina polako udaljavaju od kuhinje usmjerene na meso. Anketa udruge za klimatske promjene Le Réseau iz 2025. godine pokazala je da je 52 posto građana smanjilo konzumaciju mesa u posljednje tri godine. Više od polovice (52 posto) reklo je da je to zbog rastućih cijena mesnih proizvoda. Zdravlje kao glavni pokretač konzumiranja manje mesa navodi njih 38 posto, dok su okoliš i dobrobit životinja bili čimbenici za 35 odnosno 33 posto anketiranih.
Foto: Svjetski dan bez duhana 2026.: Razotkrivanje privlačnosti / WHO
U Hrvatskoj se od 2003., svake godine na prvi dan Korizme, obilježava nacionalni dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima. Cilj obilježavanja je osvijestiti javnost o štetnim posljedicama pušenja na zdravlje.
Pušenje je jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova današnjice – odgovorno za milijune smrti svake godine. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu godišnje od posljedica korištenja duhanskih proizvoda umre 8 milijuna ljudi! Od kardiovaskularnih bolesti i respiratornih bolesti do raznih oblika raka, zdravstvene posljedice upotrebe duhana su dalekosežne i teške. Štoviše, ekonomski i društveni troškovi upotrebe duhana predstavljaju veliko opterećenje za pojedince, obitelji i zdravstvene sustave diljem svijeta.
Hrvatska, nažalost, po raširenosti te štetne navike spada u sam europski vrh (puši 38% odrasle populacije). Dok je među pušačima u svijetu izrazita prevalencija muških osoba (35% muških pušača naspram 7% ženskih) u Hrvatskoj je 42,8% muških i čak 33% ženskih pušača.
Prema podacima HZJZ-a u Hrvatskoj puši oko 900.000 građana, i to sve više mladih.
– Dvije od pet mlađih odraslih osoba zapravo puše. Što se tiče konzumiranja e-cigareta, brojka govori da 33 posto mladih između 15 i 16 godina je posljednjih mjesec dana od kada se istraživanje provodilo konzumiralo e-cigarete. Mislim da to govori dovoljno za sebe, poručila je Smilja Golomejić, voditeljica Odjela za posebne programe na području alkohola i duhana HZJZ.
Pušenje je u Hrvatskoj i dalje uglavnom društveno prihvatljivo
Hrvatski zakonodavni okvir za kontrolu duhana na papiru nije bitno slabiji od onoga u većini država Europske unije. Zabrane pušenja u zatvorenim javnim prostorima, ograničenja oglašavanja i upozorenja na pakiranjima postoje već godinama. Međutim, ključna razlika između Hrvatske i zemalja koje su uspjele značajno sniziti prevalenciju pušenja ne leži u tekstu zakona, nego u njegovoj dosljednoj provedbi i društvenoj percepciji legitimnosti tih mjera.
U praksi, pušenje se u Hrvatskoj i dalje doživljava kao “siva zona” društvenog ponašanja, osobito u ugostiteljskim objektima. Izuzeci tj. popularne rupe u propisima, ventilacijski standardi i tolerancija prema “pušačkim prostorima” često se koriste kao alat za zaobilaženje duha zakona. Time se šalje dvoznačna poruka: formalno je pušenje ograničeno, ali se istodobno poručuje da je ono i dalje prihvatljiv dio društvenog života. Upravo ta dvoznačnost razlikuje Hrvatsku od zemalja u kojima je pušenje u zatvorenim prostorima postalo društveno neprihvatljivo, a ne samo zakonski zabranjeno.
Poseban problem predstavlja izloženost duhanskom dimu na radnim mjestima. U sektorima poput ugostiteljstva, trgovine i dijela uslužnih djelatnosti, pasivno pušenje i dalje je realnost, iako se rijetko tretira kao pitanje radnih prava i zaštite zdravlja na radu. Dok se u razvijenijim članicama EU pasivno pušenje na radnom mjestu sve češće promatra kao oblik profesionalnog rizika, u Hrvatskoj se ono i dalje pretežno svodi na osobni izbor zaposlenika ili “specifičnost struke”.
E-cigarete i grijani duhanski proizvodi
U javnosti se e-cigarete i grijani duhanski proizvodi često predstavljaju kao tehnološki napredak ili “manje štetna alternativa” ili put prema prestanku pušenja. No epidemiološki podaci i iskustva iz drugih europskih zemalja pokazuju da se time problem često samo prebacuje, a ne rješava.
Kod mladih, e-cigarete vrlo često nisu alat za prestanak pušenja, nego prvi kontakt s nikotinom. Okusi, dizajn i percepcija manjeg rizika čine ih atraktivnim i društveno prihvatljivijima, osobito u adolescentskoj dobi. Jednom kada se uspostavi ovisnost o nikotinu, granica između “vapeanja”, povremenog pušenja i kasnijeg svakodnevnog pušenja postaje iznimno tanka. Upravo zato zemlje koje bilježe pad klasičnog pušenja, ali istodobno rast uporabe e-cigareta među mladima, dugoročno ne ostvaruju očekivani javnozdravstveni dobitak.
Podaci o Hrvatskoj upućuju na to da se prvi kontakt s nikotinom često događa u ranoj adolescenciji, ponekad i prije 13. ili 14. godine. Školski sustav formalno provodi preventivne programe, ali njihova učinkovitost ovisi o širem društvenom kontekstu. Ako dijete u obitelji ili bliskom okruženju svakodnevno svjedoči pušenju, a u kafićima i javnim prostorima vidi da se zabrane relativiziraju, preventivne poruke gube snagu.
Potreba za jačim politikama za zaštitu mladih u europskoj regiji
Europska regija WHO-a i dalje se suočava s visokim i rodno uravnoteženim opterećenjem adolescenata duhanom. Otprilike 11,6% mladih u dobi od 13 do 15 godina (oko 4 milijuna) koristi duhan (11,8% dječaka i 11,4% djevojčica, otprilike 2 milijuna za svaku osobu). Regija ima najveću globalnu prevalenciju pušenja cigareta među adolescenticama (8,4%) i najveću stopu pušenja među adolescenticama (8,7%).
Upotreba nikotinskih proizvoda poput e-cigareta i nikotinskih vrećica brzo raste među mladima. Europska regija ima najveću globalnu prosječnu prevalenciju upotrebe e-cigareta među adolescentima u dobi od 13 do 15 godina – 14,3%, sa sličnim stopama među dječacima (13,6%) i djevojčicama (15%). Usporedbe rezultata ankete odraslih i adolescenata otkrivaju upečatljiv obrazac: u trećini zemalja u regiji, prevalencija upotrebe e-cigareta među adolescentima je najmanje 5 puta veća nego među odraslima.
Unatoč ovim zabrinjavajućim trendovima, i dalje postoje značajne političke praznine. Podaci WHO-a za 2024. pokazuju da samo 7 zemalja u regiji zabranjuje sve okuse e-cigareta, dok 5 ne primjenjuje dobna ograničenja na prodaju. Osam zemalja nema ograničenja na oglašavanje, promociju i sponzorstvo; 19 ima djelomične zabrane; a 10 ne regulira korištenje e-cigareta na javnim mjestima. Zbog tih praznina mlade ljude čine posebno ranjivima na ciljani marketing i dizajn proizvoda namijenjenih održavanju ovisnosti o nikotinu.
Studije pokazuju da korištenje e-cigareta može povećati konzumaciju konvencionalnih cigareta, posebno među mladima koji ne puše, za gotovo 3 puta, što potkopava napore u kontroli duhana.
Ovogodišnja svjetska kampanja: Razotkrivanje privlačnosti
Svjetski dan bez duhana 2026. svojom kampanjom nastoji istaknuti kako duhanska i nikotinska industrija nastavlja prepakirati i mijenjati brendove svojih proizvoda kako bi privukla novu generaciju – posebno djecu i adolescente – dok istovremeno pokušava izbjeći strože mjere kontrole duhana diljem svijeta.
Nadovezujući se na zamah kampanje iz 2025., Svjetski dan bez duhana 2026. ističe kontinuiranu predanost WHO-a razotkrivanju taktika industrije i unapređenju politika za zaštitu mladih i zajednica od ovisnosti o nikotinu. Kampanja poziva vlade, partnere i civilno društvo da ojačaju regulaciju, zatvore praznine u politici i zaštite buduće generacije od štetnih učinaka duhana i nikotinskih proizvoda.
Međunarodni dan obitelji obilježava se svake godine 15. svibnja sukladno rezoluciji UN-a iz 1993. godine. Obilježavanje pruža priliku za promicanje svijesti o pitanjima vezanim...
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.