Što ulazi na mala vrata? Da li EU brza hitnim mjerama, ugrožavajući dostignutu razinu zašite okoliša i demokratskih tekovina.

Da li EU brza hitnim mjerama za obnovljive izvore energije
Foto: Free Stock photos by Vecteezy

Hitne mjere EU-a za obnovljive izvore energije mogu se ocijeniti potencijalno opasnim. O čemu se radi?

„Planovi EU-a za hitnu regulativu za ubrzavanje primjene obnovljivih izvora energije vrlo su destruktivni za biološku raznolikost, nedemokratski su i moguće nezakoniti“, upozorili su u utorak europske organizacije za zaštitu okoliša, prava i održive ekonomije – CEE Bankwatch Network i EuroNatur.

Nakon što je Context Energie u utorak objavio tekst prijedloga nove privremene hitne uredbe za ubrzanje razvoja obnovljivih izvora energije, s dosta adresa digao se glas pitanja i ispravnosti: radi li se dovoljno promišljeno, da li nova regulativa znači demokratski i stručni nazadak? Među njima i dvije istaknute organizacije: 

  • CEE Bankwatch Network (Mreža centralne i istočne Europe za okolišno, socijalno i ekonomski pravedan, solidaran i održiv svijet) te  
  • EuroNatur (Europska Fondacija za zaštitu okoliša, utemeljena u Njemačkoj 1987.). 

Što je sve upitno, a što zahtijeva zajedničke odgovore?

Nakon što je Europska komisija 9. studenog 2022. predstavila svoj prijedlog, navedene organizacije su digle glas o tome kako njihova zabrinutost nije umanjena, unatoč nekim „kozmetičkim izmjenama“ prijedloga.

CEE Bankwatch Network i EuroNatur navode kako će Komisija nastojati koristiti članak 122. Ugovora o EU-u, koji omogućuje poduzimanje hitnih mjera, posebno za prevladavanje poteškoća u opskrbi energijom. Međutim, upozoravaju:

  1. prijedlog zapravo i stvarno ne uključuje učinkovita brza rješenja za otklanjanje energetske krize te samo postavljanje rokova za izdavanje dozvola ne mijenja temeljne probleme. 
  2. prijedlog daleko nadilazi ekonomske mjere i moguće nosi  teške i nerazmjerne učinke na ključne europske zakone o zaštiti okoliša te duplira izmjene i dopune Direktive o obnovljivoj energiji o kojoj trenutačno raspravlja Europski parlament.

Jedan iznimno kontroverzan i konzervativan stav potkopava postojeće zakone?

    1. Prijedlog također uključuje iznimno kontroverzan članak prema kojem bi se svi projekti obnovljivih izvora energije smatrali projektima „od prevladavajućeg javnog interesa“ te kao takvi „služili javnom zdravlju i sigurnosti“. Primjerice, ako se procijeni da ne postoje prikladna alternativna rješenja, hidroenergetski projekt bi se mogao izgraditi, bez obzira na to koliko bi oštetio Natura 2000 područja ili pogoršao kvalitetu riječne vode. CEE Bankwatch Network i EuroNatur stoga upozoravaju da se time potkopava postojeće zakonodavstvo EU-a o zaštiti okoliša koje dopušta takav štetan razvoj tek nakon procjene projekata od slučaja do slučaja.
    2. U suprotnosti s postojećim zakonodavstvom, prijedlog Komisije bi također olabavio kriterije prema kojima se ubijanje i značajno uznemiravanje ptica smatra namjernim činom.

IZJAVE DUŽNOSNIKA-AKTIVISTA 

„Ono što nas najviše zabrinjava je to što ovaj napad na prirodu neće napraviti značajnu razliku za proizvodnju obnovljivih izvora energije u EU-u. Zakonodavstvo o zaštiti okoliša nije problem, već temeljna zaštita koja je potrebna – uklanjanje zaštite stoga ne rješava problem, već jednostavno stvara druge ili čak više problema. Ovaj će prijedlog posebno dodati značajnu pravnu nesigurnost povrh toga.“ – izjavio je Gabriel Schwaderer, izvršni direktor EuroNatura.

Također, dodao je kako je „brzi razvoj održivih obnovljivih izvora energije ključan, ali nepromišljeno razbijanje zakonodavstva EU-a o zaštiti okoliša od strane Komisije otvara Pandorinu kutiju i vodi nas prema katastrofi bioraznolikosti. Danas je industrija obnovljivih izvora energije ta koja ima poseban tretman, ali koje će industrije sutra uskočiti sa svojim pravima?“

„Zlouporaba članka 122. Ugovora o EU-u od strane Vijeća i Komisije za potkopavanje postojećeg zakonodavstva o zaštiti okoliša – Okvirne direktive o staništima, pticama i vodama – bez savjetovanja s javnošću ili Europskim parlamentom, najvjerojatnije će generirati dugotrajne pravne izazove i stvoriti negativnu reakciju javnosti umjesto da ubrza implementaciju obnovljivih izvora energije.“ – kazala je Pippa Gallop, energetska savjetnica za jugoistočnu Europu u mreži CEE Bankwatch.

„Komisija treba odustati od ovog plana i usredotočiti se na rješavanje stvarnih prepreka razvoju obnovljivih izvora energije, kao što su nepotrebna ograničenja prostornog planiranja, niska digitalizacija postupaka izdavanja dozvola i nedostatak administrativnih kapaciteta u tijelima za izdavanje dozvola“, zaključila je Gallop.

Izvor – preuzeto: S.F. / Ekovjesnik


Komentar ovog uredništva:

Kad se radioo velikim regulativnim inovacijama – instrumentima od posebnog utjecaja na društvo i okoliš svakako treba biti oprezan i promišljen, raditi postupno i u skladu sa tekovinama, zakonima, običajima, dobrom praksom društva.

Možda je dobro podsjetiti se kako je svojevremeno u povijesti bila „reklamirana“ i tzv. štedna žarulja. Doneseni su zakoni koji su „dobre stare žarulje“ skroz protjerali iz EU trgovina i proizvodnje. Nema ih – i ne treba žaliti – previše su energije trošile za mali učinak. Ali i štedne žarulje su se veoma brzo pokazale neadekvatnima i promašenima – za samo jedno desetljeće doživjele još goru povijest – ustanovljeno da njihova plinska punjenja pridonose nastanku ozonskih rupa isto tako i zabranjeni freon iz hladnjaka ili plin iz doza s lakom za kosu. 

Treba se sjetiti i još jedne činjenice: naokolo Europskog parlamenta, Komisije i mnogih službi stalno kruži više od 3000 lobista. Čije sve i kakve interese zastupaju, ne znamo. Ali da su im naručitelji veoma financijski moćni, toliko se zna. 

I u smislu svega gornjeg, navijali bismo za više postupnosti, demokratičnosti i tzv. apsolutnih zakona ili dogmi.

DOBRA HRVATSKA/ GT
Studeni, 2022.

odgovorno@odgovorno.hr
www.odgovorno.hr

Konferencija UNICEF koja želi osvijetliti: Što mladima treba da budu konkurentniji na tržištu rada?

UNICEF: Što mladima treba da budu konkurentniji na tržištu rada?
UNICEF: Što mladima treba da budu konkurentniji na tržištu rada?

Savjetodavni odbor za dječja prava i društveno odgovorno poslovanje pod vodstvom Ureda UNICEF-a za Hrvatsku Vas poziva na konferenciju Što mladima treba da budu konkurentniji na tržištu rada? koja će se održati 21. studenog 2022. godine od 11 do 13 sati u Wespa Spaces, Zavrtnica 17, Zagreb.

Prijavite se na konferenciju!

Na konferenciji ćemo predstaviti primjere praksi kojima poslodavci u Hrvatskoj podržavaju stjecanje vještina i zapošljivost mladih, a koje su mapirali studenti i studentice Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod vodstvom prof. dr. sc. Mislava Ante Omazića.

Očekuju vas panel-diskusije na kojima će se raspravljati o tome u kojoj mjeri su mladi nakon završenog obrazovanja spremni za tržište rada te ulozi države i poslovnog sektora u podršci mladima u stjecanju vještina i zapošljavanju.


U programu konferencije sudjeluju:

  • prof. dr. sc. Mislav Ante Omazić, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
  • mr. sc. Vesna Šerepac, ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje, Ministarstvo znanosti i obrazovanje
  • predstavnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (TBC)
  • Regina M. Castillo, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku
  • Ana Dautović, zamjenica predstojnice Ureda UNICEF-a za Hrvatsku
  • Jelena Penjin, studentica i supokretačica projekta MladiRade
  • Martina Muštra Borić i Ena Beč, studentice Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
  • Željko Antolić, direktor ljudskih potencijala Ericsson Nikola Tesla
  • Vali Marszalek, direktorica ESG odjela Mazars Hrvatska i mentorica na projektu
  • predstavnici poduzeća

Prijave su otvorene do 16.11.2022., a broj mjesta u dvorani je ograničen.

UNICEF Hrvatska

DOBRA HRVATSKA
Studeni, 2022.

Osvješćujemo (i) velike štetne učinke koje ratovi nanose okolišu, 6. studenog – Međunarodni dan prevencije izrabljivanja okoliša u vrijeme rata

Osvješćujemo (i) velike štetne učinke koje ratovi nanose okolišu
Foto: Peggychoucair / Pixabay

Često dosad okoliš je bio i ostajao neobjavljena žrtva rata. Izvori vode zagađeni, usjevi spaljeni, šume posječene, tlo zatrovano, a životinje ubijene. Rijeke i jezera potopljeni ili isušeni, akumulacijska jezera razorena, sve da bi se osigurala borbena korist. Gotovo svako vojno djelovanje ostavlja duboke i neizbrisive ožiljke na prirodu i ljudski okoliš.
Dramatične posljedice oružanih sukoba nisu, dakle, povezane samo s uništenim gradovima, razorenom infrastrukturom, istrošenom ekonomijom te mnoštvom ubijenih i nestalih ljudi. Dijelovi prirode se namjerno koriste (zlorabe) kao oružje da bi se nanijela šteta protivniku.

Poučna povijest

  • Pogledajmo dijelove današnje Belgije i Francuske, koji još uvijek trpe od zagađenja teškim metalima koji su korišteni u oružju tijekom Prvog svjetskog rata.
  • Sukobi koji u Afganistanu traju desetljećima, uništili su šume te zemlje.
  • Cijeli ekosustavi u Kolumbiji, Dominikanskoj Republici i Kongu su nestali zbog desetljeća ratovanja na tim područjima.
  • Okoliš se koristio kao dopunsko oružje. Tijekom Drugog svjetskog rata, na primjer, potopljeni su vodeni putovi da bi se spriječilo napredovanje vojske.
  • U Vijetnamu su kemijskim sredstvima uništene cijele šume kako bi se istjerali neprijateljski borci.
  • I danas, da bi postigli vojne prednosti, zagađuju se bunari, spaljuju usjevi i truje zemlja.

Tako će i rat u Ukrajini ostaviti dugoročne posljedice na okoliš, koji se desetljećima neće uspjeti oporaviti.

Međunarodni dan, 6. studeni

Zato je 5. studenoga 2001. Opća skupština UN-a proglasila 6. studenog Međunarodnim danom prevencije izrabljivanja okoliša u vrijeme rata ili oružanog sukoba (A/RES/56/4). Skupština Ujedinjenih naroda za okoliš usvojila je 27. svibnja 2016. rezoluciju UNEP/EA.2/Res.15, kojom se prepoznaje uloga zdravih ekosustava i resursa kojima se održivo upravlja u smanjenju rizika od oružanih sukoba, potvrđujući svoju snažnu predanost Agendi 2030 – u rezoluciji 70/1 Opće skupštine UN pod nazivom „Transformacija našeg svijeta: Plan održivog razvoja do 2030.“.

Što je UN razotkrio o povezanosti ratova i resursa zadnjih 60 godina

Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) otkrio je da je tijekom posljednjih 60 godina najmanje 40 posto svih unutarnjih sukoba bilo povezano s iskorištavanjem prirodnih resursa, bilo da se radi o resursima visoke vrijednosti kao što su drvo, dijamanti, zlato i nafte ili oskudnih resursa poput plodne zemlje i vode. Utvrđeno je da sukobi koji se pokreću zbog prirodnih resursa imaju dvostruko veću vjerojatnost da će se ponovno pojaviti.

Važno partnerstvo EU, UN i akademske zajednice u izučavanju rata i prirodnih resursa

Šest agencija i odjela Ujedinjenih naroda (UNEP, UNDP, UNHABITAT, PBSO, DPA i DESA) udružili su se s Europskom unijom (EU) kako bi pomogli zemljama identificirati, spriječiti i transformirati napetosti preko prirodnih resurs kao dio programa za prevenciju sukoba i izgradnju mira.

Jednako je tako važan i Globalni istraživački program o postkonfliktnoj izgradnji mira i prirodnim resursima. Institut za pravo okoliša (ELI), Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) i sveučilišta u Tokiju i McGillu pokrenuli su globalni istraživački program za prikupljanje naučenih lekcija i dobrih praksi o upravljanju prirodnim resursima tijekom postkonfliktne izgradnje mira. Ovaj četverogodišnji istraživački projekt dao je više od 150 recenziranih studija slučaja od preko 230 znanstvenika, praktičara i donositelja odluka iz 55 zemalja. Ovo predstavlja dosad najznačajniju zbirku iskustava, analiza i lekcija o upravljanju prirodnim resursima u svrhu podrške postkonfliktnoj izgradnji mira.

DOBRA HRVATSKA
Studeni, 2022.

Kako je rat utjecao na okoliš Ukrajine?

Kako je rat utjecao na okoliš Ukrajine?
Foto: Stefan Keller / Pixabay

Novo izvješće OECD-a detaljno opisuje kako je rat utjecao na okoliš Ukrajine i izglede za “zelenu rekonstrukciju”. Šume, kopneni i morski ekosustavi, tvornice, ceste i kuće u Ukrajini pretrpjeli su “rasprostranjenu i ozbiljnu štetu” od granatiranja. Zdravstveni rizici uključuju toksično onečišćenje od oružja, građevinskih ostataka i nesigurne vode. Eventualna poslijeratna obnova mogla bi “iz temelja transformirati” Ukrajinu prema zelenoj, ugljično neutralnoj ekonomiji, kaže OECD.

Rat u Ukrajini izazvao je “neposredne i dugoročne posljedice na ljudsko zdravlje”, ali i “rasprostranjenu i ozbiljnu štetu” okolišu, upozorava novo izvješće. Iako se Ukrajina mora usredotočiti na kratkoročno uklanjanje rizika, nakon rata moglo bi doći do zelenog oporavka, smatra Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Šteta po okoliš Ukrajine

Ruska invazija unazadila je napredak koji je Ukrajina postigla u ekološkim izazovima prije rata, kaže OECD. Granatiranje je prouzročilo široku i ozbiljnu štetu ukrajinskom okolišu, prirodnim resursima i infrastrukturi, navodi se u izvješću. To uključuje šume i kopnene i morske ekosustave, uz industrijske objekte, prometnu infrastrukturu i kuće.

Ukrajinska infrastruktura za vodu, kanalizaciju i upravljanje otpadom također je pogođena. Rezultat su “neposredne i dugoročne posljedice za ljudsko zdravlje i ekosustave”, kaže OECD.

Dugoročni zdravstveni rizici

Zrak, voda i tlo u Ukrajini zagađeni su otrovnim tvarima zbog “kontinuiranih baražnih udara” na infrastrukturu poput rafinerija, kemijskih tvornica, energetskih postrojenja, industrijskih skladišta i cjevovoda. Požari i urušavanje zgrada dodatno povećavaju problem.

To predstavlja rizik od dugoročnih zdravstvenih prijetnji poput raka i respiratornih bolesti. Utjecaji će se osjetiti izvan granica Ukrajine i kolektivno predstavljaju “ozbiljne zdravstvene rizike za stanovništvo”, kaže OECD.

Nesigurna opskrba vodom

Oštećenje ukrajinske vodoopskrbne infrastrukture takvo je da oko 1,4 milijuna ljudi u zemlji trenutno nema pristup čistoj vodi, a još 4,6 milijuna ljudi ima samo ograničen pristup čistoj vodi.

OECD u svom lipanjskom izvještaju konstatira da je granatiranje uzrokovalo ozbiljnu štetu ukrajinskom vodoopskrbnom sustavu od rijeke Dnjepar do grada Mikolajeva. Time je prekinut pristup pitkoj vodi na tri tjedna – sve dok susjedne regije nisu odgovorile transportom vode za zadovoljenje osnovnih potreba. U lipnju je Ukrajina započela provjeru zdravstvenih podataka za koleru – potencijalno smrtonosnu bakterijsku infekciju uzrokovanu konzumiranjem kontaminirane hrane ili vode.

Vojni otpad u Ukrajini

U Ukrajini su se razine otpada “dramatično” povećale zbog vojnih operacija. To uključuje vojna vozila i opremu koja su oštećena ili napuštena, fragmente granata, civilna vozila i ostatke zgrada. Tu je i neprikupljeni kućni i medicinski otpad.

Dio tog otpada je toksičan i trebat će posebno rukovanje, transport i odlaganje, kaže OECD. Na primjer, medicinski otpad i fragmenti granata. Građevinski ostaci također mogu sadržavati otrovne tvari poput azbesta – minerala nalik vlaknima koji može oštetiti pluća – i teške metale poput olova i žive, koji su povezani s višestrukim zdravstvenim rizicima.

Priroda u Ukrajini pati

Ukrajina procjenjuje da je 900 njezinih zaštićenih prirodnih područja pogođeno ruskim vojnim aktivnostima. Oko 30% svih ukrajinskih zaštićenih područja – koja pokrivaju 1,2 milijuna hektara – pati od posljedica rata.

“Šume su uništene požarima izazvanim granatiranjem i zlouporabom od strane ruskih snaga, a mnoge su zatrpane uništenim ili napuštenim vojnim vozilima”, kaže OECD.

Otrovno oružje

Ostaci streljiva u Ukrajini izravan su rizik za javno zdravlje. One ispuštaju otrovne tvari u tlo i utječu na kvalitetu površinskih i podzemnih voda. Opasne tvari uključuju teške metale koji se koriste u municiji, eksplozivne spojeve i pogonska goriva iz projektila i raketa.

“Veliki broj napuštenih ili oštećenih vojnih vozila sadrži otrovne materijale koji predstavljaju rizik za civile i okoliš i zahtijevaju pažljivo rukovanje tijekom prikupljanja i odlaganja”, dodaje OECD.

Kratkoročna rješenja

Kratkoročno gledano, fokus Ukrajine trebao bi biti “uklanjanje i smanjenje” neposrednih rizika za ljudsko zdravlje i okoliš od utjecaja rata. Prikupljanje, obrada i sigurno zbrinjavanje “ogromne količine” vojnog i drugog otpada pomoći će u smanjenju neposrednih zdravstvenih rizika, kaže OECD.

Popravak i ponovna izgradnja “učinkovitije ekološke infrastrukture” također će biti hitan prioritet. To će biti potrebno za osiguranje sigurne pitke vode i sanitarnih uvjeta te za prikupljanje, pohranjivanje i obradu otpada – pri čemu se najprije rješavaju najveći rizici za ljudsko zdravlje.

Dugoročna rješenja za Ukrajinu

Dugoročno gledano, Ukrajina može iskoristiti svoju poslijeratnu obnovu da se “temeljno transformira” prema zelenom, ugljično neutralnom gospodarstvu, kaže OECD. 

“Obnova ne bi trebala ponovno stvoriti prijeratno gospodarstvo, koje se temeljilo na fosilnim gorivima, energetski neučinkovito i intenzivno zagađivalo”, kaže se u izvješću. Umjesto toga, prioritet treba dati izgradnji energetski učinkovitijih industrija i transportnih sustava koji manje zagađuju okoliš. Kuće, škole i bolnice trebale bi se obnoviti materijalima s niskim udjelom ugljika kako bi bile energetski učinkovitije, kaže OECD.

Ukrajina će trebati politiku zaštite okoliša, propise i standarde koji će voditi ovu zelenu transformaciju, kaže se. Održivo financiranje obnove Ukrajine također bi trebalo biti usmjereno prema postizanju ekoloških i zelenih ciljeva. “Ova vizija bi trebala obuhvatiti ne samo područja koja su najviše pogođena ratom, već cijeli teritorij Ukrajine.”

Posljedice rata u Ukrajini bit će svestrane i dalekosežne – hoće li doći do stanja „katastrofa za katastrofama“?

Ruska invazija na Ukrajinu imat će dalekosežne posljedice u raznim područjima: situacija je evoluirala u humanitarnu krizu, dovela je do nestabilnosti sigurnosti hrane i energije i postavlja pitanja o arhitekturi globalne sigurnosti.

Ovi izazovi neće biti ograničeni na Ukrajinu, već će zbog globaliziranog svijeta u kojem živimo predstavljati izazove diljem svijeta. Moraju se pronaći i kratkoročna i dugoročna rješenja kako bi se osiguralo da te posljedice neće dovesti do katastrofa za katastrofama.

Ruska invazija na Ukrajinu bila je prekretnica za svjetsku sigurnost, međunarodno gospodarstvo i našu globalnu energetsku arhitekturu. Nije moguće ovakav rat svesti na jednu regiju dok živimo u globaliziranom svijetu. Ne možemo zadržati zračenje unutar zemljopisnih granica jedne zemlje ili eliminirati jednu zemlju iz krhkosti opskrbnih lanaca. Ova nova vrsta hibridnog rata, uključujući njegovu ozbiljnu humanitarnu krizu, kibernetičke napade i ekonomske poteškoće, kao i dezinformacijske i propagandne kampanje, geopolitičke napetosti oko opskrbe energijom plus prijetnju nuklearnog rata imat će dalekosežne učinke.

Humanitarni učinak

Prema podacima Ujedinjenih naroda, više od jedanaest milijuna ljudi dosad je napustilo svoje domove u Ukrajini: 5,3 milijuna od kojih je otišlo u susjedne zemlje, dok je 6,5 milijuna ljudi sada interno raseljeno u samoj zemlji zbog nastavka rata. UN-ova agencija za djecu vjeruje da je dvije trećine sve ukrajinske djece pogođeno i da su morali napustiti svoje domove.

Većina Ukrajinaca ostala je bez posla

Od početka rata polovica Ukrajinaca izgubila je posao. Samo 2% uspjelo je pronaći privremenu zaradu. Ključno je da će ulaganje u ponovno obrazovanje i razvoj vještina pomoći u poboljšanju ove situacije. Oni koji su otišli u druge zemlje voljni su se vratiti kući kada to bude sigurno učiniti. Ako im se u međuvremenu omogući ulaganje u znanje, nova iskustva i poslovnu kulturu, mogli bi potaknuti ukrajinsko gospodarstvo nakon rata.

Globalna kriza hrane

Do rata Ukrajina je uzgajala dovoljno hrane da prehrani 400 milijuna ljudi diljem svijeta, što uključuje 50% svjetske zalihe suncokretovog ulja, 10% svjetske zalihe žitarica i 13% globalne zalihe kukuruza. No ove godine do 30% površina usjeva u Ukrajini nije zasađeno ili požnjeveno ove godine zbog ruskog napada. Uz to, poremećeni su opskrbni lanci iz Ukrajine zbog zatvaranja crnomorskih luka i ograničene mogućnosti transporta robe preko zapadne granice.

Zbog rata i posljedično blokade gradova, nedostatka sjemena i gnojiva, poljoprivrednici su se borili da obave sjetvu. Tržišta su već reagirala. Cijene pšenice porasle su za gotovo 25 posto tijekom prošle godine. To će dovesti do problema s opskrbom, što će utjecati na dostupnost hrane za ljude diljem svijeta.

Zbog trenutne situacije, Ukrajina se suočava s krizom hrane u nekoliko gradova, s ograničenom ili nikakvom mogućnošću dopremanja dodatnih zaliha. Ova prehrambena kriza dio je većeg ekonomskog rata koji je invazija na Ukrajinu pokrenula. Problem neće biti ograničen samo na Ukrajinu, već će teško pogoditi i druge istočnoeuropske zemlje, jer će cijene kratkoročno rasti, a nestašice će se dugoročno povećavati.

Zbog toga je sada potrebna podrška malim poljoprivrednicima kako bi ove sezone uzgojili hranu i zadovoljili domaće potrebe zemlje. Za dugoročnu perspektivu potrebno je uspostaviti zelene održive poljoprivredne prakse.

Energetski izazovi

Ruska invazija na Ukrajinu ima potencijal dugoročno ubrzati globalni prijelaz na zelenu energiju, ali kratkoročno će imati ogromne posljedice na cijenu energije i tržišne strukture. Prvo, zemlje rade na planovima za nepredviđene situacije kao odgovor na nestašicu nafte i plina. Sjedinjene Države, Velika Britanija i Kanada uvele su embargo na uvoz ruske nafte i plina. EU također radi na planovima za smanjenje ovisnosti o ruskom plinu i nafti do 2024. godine. Druge države i velike privatne energetske tvrtke, poput Shella, BP-a, Equinora, Exxona napuštaju Rusiju. Tržišta reagiraju skokom cijena plina i nafte. Sigurnost i pristupačnost igrat će ključnu ulogu u državnoj politici energetskih tvrtki.

Ovo označava promjenu u načinu na koji razmišljamo o energiji i odakle je dobivamo: ulaganje u obnovljive izvore smatrat će se komponentom energetske sigurnosti – i političke stabilnosti. Stoga bi brzi razvoj tehnologija potrebnih za zeleni prijelaz samo ubrzao ovaj proces.

Izvor:
OECD Policy Responses on the Impacts of the War in Ukraine
World Economic Forum: The consequences of the war in Ukraine will be far-reaching 

DOBRA HRVATSKA
Studeni, 2022.
www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

NOVO – SEMINAR: „Zaštita prijavitelja nepravilnosti – primjena Zakona“. Da li će zviždačima biti lakše?!

SEMINAR: „Zaštita prijavitelja nepravilnosti – primjena Zakona“

Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (NN br. 46/22) reguliran je postupak prijavljivanja nepravilnosti i prava osoba koje prijavljuju nepravilnosti na jedan od zakonom predviđenih načina:

  • unutarnjim prijavljivanjem, 
  • vanjskim prijavljivanjem i 
  • javnim razotkrivanjem nepravilnosti. 

Povjerljive osobe zadužene su za provedbu postupka unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti te su pučkoj pravobraniteljici, kao tijelu nadležnom za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti, u svrhu praćenja zaštite prijavitelja nepravilnosti, dužne dostaviti pisanu obavijest o zaprimljenim prijavama nepravilnosti i ishodu postupanja po prijavi, u roku od 30 dana od odlučivanja o prijavi. 

Radi učinkovitog postupanja temeljem Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, pučka pravobraniteljica organizira seminar pod nazivom: „Primjena Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti“, koji će se održati:

8. studenog 2022. godine u trajanju od 10:00 do 13:30 sati

u dvorani Kuće ljudskih prava, Selska cesta 112c, Zagreb.

Seminar je namijenjen povjerljivim osobama poslodavaca radi boljeg razumijevanja njihove uloge, odnosno prava i obveza u provedbi postupka unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti kod poslodavca te će se sudionici kroz teoretski i praktični dio seminara upoznati s odredbama Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti i njegovom primjenom na konkretnom slučaju. 

***

Predavačice na seminaru su zamjenica pučke pravobraniteljice, Dijana Kesonja i savjetnice pučke pravobraniteljice, Jasminka Hum Kezele i Sedina Dubravčić, s iskustvom poznavanja zakonodavnog okvira i prakse zaštite prijavitelja nepravilnosti.

Sudjelovanje na seminaru je besplatno za sve polaznike. 

Zainteresirane povjerljive osobe mole se da popunjenu prijavu za sudjelovanje dostave na e-mail adresu aron.pecnik@ombudsman.hr najkasnije do 4. studenog 2022. godine u 14,00 sati.

Broj polaznika seminara ograničen je na 25 sudionika, a sudjelovanje je moguće nakon primitka potvrde sudjelovanja na seminaru. 

U slučaju većeg broja prijava, razmotriti će se mogućnost organizacije dodatnog seminara, o čemu će prijavljene osobe biti pravovremeno obaviještene.


PROGRAM ZA POLAZNIKE

Primjena Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti
8. studenog 2022., Zagreb, Kuća ljudskih prava

Vrijeme Tema/sadržaj
  9,30 – 10,00 Registracija polaznika
10,00 – 11,15 Upoznavanje sa Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (pojmovi, temeljna načela, prava prijavitelja nepravilnosti, vrste prijavljivanja nepravilnosti, sudska zaštita prijavitelja nepravilnosti, prekršajne odredbe)
11,15 – 11,30 Pitanja
11,30 – 12,00 Pauza za kavu
12,00 – 13,30 Izazovi u provedbi Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (praktične vježbe, pitanja i odgovori)
13,30 Kraj seminara

 

Obrazac za prijavu

DOBRA HRVATSKA
Studeni, 2022. 

INA već osmu godinu zbrinjava velike količine ugljičnog dioksida

Utisna bušotina EOR Ivanić-Grad / Foto: Matija Djanjesic - CROPIX

Međunarodna gospodarska komora uvrstila je Inin projekt u dobre prakse ublažavanja klimatskih promjena, kao jedini projekt iz Hrvatske. 

S utiskivanjem ugljikovog dioksida u iscrpljena naftna ležišta INA je počela prije osam godina, najprije u Ivaniću, a godinu dana kasnije na sjevernom dijelu polja Žutica. U južnom dijelu polja Žutica utiskivanje CO2 počelo je 2020. 

Dosad je utisnuto 2,7 milijuna tona, od čega je većina trajno uskladištena u ležištima bušotina. 

Da nije EOR projekta, sav spominjani ugljikov dioksid bio bi ispušten u atmosferu.

Važna obljetnica

14. listopada 2014., započelo je utiskivanje CO2 u 11 bušotina naftnog polja Ivanić, a godinu dana kasnije, 15. listopada 2015., započelo je utiskivanje CO2 u 8 bušotina na sjevernom dijelu naftnog polja Žutica. EOR projekt na poljima Ivanić i Žutica je jedan od najvećih i najvažnijih projekata Istraživanja i proizvodnje nafte i plina i do sada je u projekt uloženo preko 1,3 milijarde kuna. Od početka utiskivanja CO2 u polje Ivanić, dnevna proizvodnja nafte i plina je povećana i dosegla je razinu proizvodnje iz 2000., a udio EOR projekta u dnevnoj proizvodnji polja trenutno je 70 %. 

Inovativna suština EOR projekta

Posljednjih osam godina INA  koristi EOR (eng. enhanced oil recovery) metodu povećanja iscrpka nafte, zahvaljujući kojoj je zabilježen značajan rast proizvodnje. Ukratko, to je proces povećanja iscrpka nafte utiskivanjem fluida u naftno ležište čime se utječe na kemijske i fizikalne interakcije u ležištu te time unaprjeđuje crpljenje fluida. Konvencionalnim metodama proizvodnje nafte moguće je prosječno iscrpiti od 20 do 40 posto početnog volumena nafte utvrđenog u ležištu, odnosno ležište nije moguće iscrpiti u potpunosti. Primjenom EOR metode konačni iscrpak moguće je povećati sa spomenutih 20 do 40 posto na 60 posto pa i više. Zbog različitih karakteristika naftnih ležišta nisu sva podobna za primjenu EOR-a niti je svaka EOR metoda primjenjiva na svako ležište.

EOR – jedan od najvećih projekata Istraživanja i proizvodnje nafte i plina 

EOR projekt na poljima Ivanić i Žutica je jedan od najvećih i najvažnijih projekata Istraživanja i proizvodnje nafte i plina u Ini. Do sada je u projekt uloženo oko 1,3 milijarde kuna, a trajanje proizvodnje očekuje se do 2050. godine, čime je životni vijek tih naftnih polja značajno produljen. U 2021. započeo je i EOR pilot projekt na polju Šandrovac. 

Da nije EOR projekta, sav spominjani ugljikov dioksid bio bi ispušten u atmosferu, a ovako najveći dio ostaje trajno pohranjen u ležištu. Upravo zato je ovo projekt od velikog značaja za Hrvatsku, ali i regiju s ekološkog aspekta. 

Izniman ekološki značaj –  dobivene nagrade

„Izgrađena postrojenja i instalacije te stručno znanje koje INA posjeduje, omogućuju proširenje aktivnosti utiskivanja CO2 na druga iscrpljena eksploatacijska polja. Isto tako, iskustvo se može iskoristiti u tranziciji prema CCS metodi, odnosno poslovnom modelu hvatanja CO2 iz velikih industrijskih postrojenja i njegovo utiskivanje i trajno skladištenje u iscrpljena naftna i plinska polja, s ciljem ostvarivanja zadanih ciljeva niskougljične strategije u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji“, ističe Nikolina Lukačić Petrović, direktorica  Projekata izdvajanja, uporabe i zbrinjavanja ugljikovog dioksida u Ini. 

Nikolina Lukačić Petrović
Nikolina Lukačić Petrović / Foto: INA

Ovaj je projekt u listopadu 2021. godine dobio priznanje za doprinos zaštiti okoliša i održivom razvoju koje dodjeljuje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u sklopu Konferencije o budućnosti Europe. INA je za EOR projekt osvojila nagradu u kategoriji „Proces za uspješnu primjenu inovativnog rješenja u području procesnih i proizvodnih metoda koje štite okoliš i potiču održivi razvoj”. Priznanje je to velikom iskustvu koje INA posjeduje u područjima izdvajanja, upotrebe i skladištenja ugljikovog dioksida. Projekt je također uvršten u dobre prakse ublažavanja klimatskih promjena Međunarodne gospodarske komore Ujedinjenog kraljevstva, kao jedini projekt iz Hrvatske. 

Među 50 slučajeva iz 20 različitih zemalja po pitanju strategija za ublažavanje klimatskih promjena u svijetu, EOR je prepoznat kao jedan od ključnih projekata koji dolazi iz Hrvatske. Prema izvješću Međunarodne gospodarske komore, uz ovakve i slične inovativne projekte postići će se niskougljično globalno gospodarstvo do 2050. godine. Cijeli izvještaj komore moguće je pročitati ovdje. 

Time je INA plasirala Hrvatsku među svjetske standarde po pitanju brige o okolišu i još jednom pokazala da Hrvatska ima dobre prakse i ideje koje vrijede na svjetskoj razini i prepoznate su od svjetskih, relevantnih institucija. 

Između ostalih važnih projekata kao što su pomaganje potrebitima i ugroženima, ali i nizom brojnih ekoloških akcija, INA se pokazala kao kompanija koja brine za dobrobit zajednice i okoliša. 

DOBRA HRVATSKA
Studeni, 2022.
www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Majka opreza u farmaciji i zdravstvu – etična i hrabra doktorica Kelsey

Dr F. Kelsay
Frances Oldham Kelsey, MD, PhD, prima Predsjedničku nagradu za istaknutu saveznu državnu službu od predsjednika Johna F. Kennedya 1962. / Foto: Istraživački centar za posebne zbirke - Knjižnica Sveučilišta u Chicagu

U američkoj i svjetskoj povijesti zdravstva jedna je liječnica zauzela posebno mjesto: Frances Kathleen Oldham Kelsey, kanadska farmakologinja zaposlena u Američkoj agenciji za hranu i lijekove (FDA), iznimna po odvažnosti i otporu zahtjevima lobista i proizvođača da popusti… Njezinom velikom postignuću odao je priznanje i John Kennedy, koji joj je dodijelio „Predsjednikovu nagradu za posebne zasluge za opće dobro“, i tom prigodom rekao: „Dodjeljuje se priznanje … zbog iskazane najveće profesionalnosti, odluke da ne dopusti primjenu novog neistraženog lijeka i sprečavanja goleme tragedije rađanjem djece s deformitetima. Dr. Kelsey dala je neizmjeran doprinos zaštiti zdravlja američkog naroda.“ Bila je druga žena u SAD-u koja je primila to visoko odlikovanje.

Modu „spasonosnog lijeka“ zaustavila i slomila grupa hrabrih i dosljednih profesionalaca

Frances O. Kelsey
Dr. Frances O. Kelsey, prikazana ovdje 1960-ih, provela je veći dio svoje karijere u FDA-i nadzirući znanstvena istraživanja lijekova.

Odmah po zaposlenju u moćnoj agenciji FDA, dr. Kelsey nije odobrila farmaceutskoj kompaniji „Merrell C“ (nositeljici patenta za SAD,  stavljanje njemačkog lijeka thalidomida na američko tržište. Lijek je naširoko ušao u upotrebu još 50-ih, posebno u Europi, kao „spasonosna pomoć“ trudnicama u bolnom nošenju s nesanicom i mučninama u prvim mjesecima trudnoće. Međutim, nuspojave lijeka, koje u prvim godina primjene još nisu bile znanstveno ispitane, imale su kobno djelovanje na zdravlje fetusa u majčinoj utrobi. Doktorica Kelsey je smatrala kako su predočeni podaci o sigurnosti thalidomida nedovoljni te je zatražila dodatna ispitivanja, oslanjajući se na načela „opravdane sumnje“ i „odgovornog opreza“. Dok je dr. Kesley tražila i izučavala dokaze, posebno izvješća njemačkog kolege Widukinda Lenza i drugih, farmaceutska kompanija koristila je silne veze i našla posredan put – podijelila je besplatno, samo u Americi, 2,5 milijuna pilula, tobože u svrhu istraživanja. Na sreću, tisuće obiteljskih liječnika nije bilo toliko revno u pisanju recepata pa je podijeljeno samo 20.000 doza. Sakupivši napokon dovoljno dokaza o očitoj sumnji o štetnosti tih pilula, dr. Kelsey je krajem 1961. alarmirala državne vlasti i lijek je povučen iz upotrebe. Ipak, u SAD-u je rođeno oko 400 djece s deformitetima. Nakon toga, veoma brzo, korištenje lijeka obustavljeno je u cijelom svijetu…

„Thalidomide-šok“ ili razmjeri velike tragedije 1960-ih

Moj prijatelj, kad se 2005. zatekao u Londonu, poslao mi je razglednicu mramorne skulpture na glavnom trgu Trafalgar Square, s likom nage žene-trudnice u sjedećem položaju, bez ruku i s kržljavim nogama. Na postolju natpis: „Thalidomide?“

Godine 2005. temeljem narudžbe gradonačelnika Londona, postavljena je na Trafalgar Squareu 3,6 metara visoka i 13 tona teška mramorna figura trudne umjetnice Alison Lapper koju je izradio kipar Marc Quinn. / Foto: Arup / Greater London Authority

Veliki kip je spomenik brojnoj osakaćenoj i umrloj djeci i gorko podsjećanje na istoimenu najveću medicinsku tragediju koja je svijetom proletjela pedesetih. Thalidomide je izvorno lijek njemačkog proizvođača „Grünenthal“, za kojim su, nakon silne reklame o njegovoj „čudesnoj moći za sve“, u velikoj nadi posegnule mnoge trudne žene radi smanjenja tegoba u prvim mjesecima trudnoće. No, „čudesni lijek“ nije bio ni pouzdan ni testiran, već zapravo – grozomoran, nakon što je vrijeme otkrilo da je svojim nus-efektom bio razlog silnim pogibeljima po razvoj ploda u mnogih majki. Od 1957. do 1961., oko pet milijuna žena u 50-ak država upotrijebilo je više od 300 milijuna dnevnih doza thalidomida. Od sredine 50-ih diljem svijeta rađala su se djeca s deformitetima udova, glave… bez ruku, nogu. Ništa ne sluteći, žene su i dalje uzimale lijek … Tko zna kuda bi se otela ova priča, da sreća nije u nju unijela i svoje junake, prve liječnike koji su počeli povezivati sve te slične nesreće i izučavati moguće uzroke, da bi na koncu svojim zalaganjem u toku 1961.  zaustavili široku konzumaciju spomenutog „lijeka“ i spriječili još veću tragediju.

U sinergiji s kolegama – Uz potporu kolega, američka liječnica dr. Frances Oldham Kelsey nije dala dopuštenje za primjenu, a kasnije je ishodila i opću zabranu tog lijeka u SAD-u.

U svijetu, u 47 država, a najviše u Velikoj Britaniji i Njemačkoj, uslijed korištenja thalidomidea rođeno je oko 20.000 djece s deformitetima, jednako toliko bilo je mrtvorođeno, a ne zna se koliko se budućih majki odlučilo na pobačaj kako bi spriječile osobnu i djetetovu tragediju. 

Dobrobiti lijeka i mogućnosti opasnih nuspojava – stalno zajedno!

Slučaj s thalidomidom smatra se prekretnicom u percepciji rizika od lijekova, u načinu provjere sigurnosti lijekova i njihovih nuspojava. Od skandala s thalidomidom u šezdesetim godinama prošloga stoljeća, zauvijek je srušen mit o lijekovima bez štetnih učinaka i znatno su pooštreni zahtjevi za prethodnim istraživanjima i analizama dokaza prije uvođenja lijeka na liste. Ipak, i poslije, i danas, imamo slučajeve otkrivanja kontroverznih lijekova nakon godina upotrebe. Klaus Ruthenberg s njemačkoga sveučilišta u Coburgu parafrazirao je staru Paracelsusovu tvrdnju iz 15. stoljeća: „Ako lijek djeluje, onda ima štetne nuspojave.“ Time se i mi u 21. stoljeću itekako ravnamo dok pomno čitamo upute o nuspojavama lijeka.

Zahvalno čovječanstvo slavnoj liječnici

Kelsey 2001
Kelsey (87 godina) na prijemu FDA povodom njezina uvođenja u Nacionalnu kuću slavnih žena / Foto: FDA

Čovječanstvo neće nikad zaboraviti Francis Kelsay, veliku liječnicu s integritetom. Godine 1995. skupština kanadskog grada Mill Bay počastila je heroinu ove priče nazvavši po njoj medicinsku školu – „Frances Kelsey Secondary School“. Konačno, 2001. gđa Kesley uvrštena je u Američku kuću slavnih žena, a bila je aktivna čak i u svojoj 87-oj, kad je prihvatila  dužnost „virtualne mentorice“ u Američkoj medicinskoj organizaciji. I na kraju, krug se posve zatvorio postavljanjem skulpture „Thalidomide“ u Londonu, pred kojom neupućeni stanu i pitaju se o pravom značenju. A kad potom uguglaju to ime, saznaju mnogo o povijesti medicine i hrabrosti, koje su probudile svijet – nakon čega ništa više nije bilo isto. 

Farmaceutske tvrtke su uskoro iza thalidimide tragedije izbrisale iz svog marketinškog riječnika slogan „spasonosan lijek“. Danas, možda sa sličnom nadom i nekritičnošću, prihvaćamo novu modu „pametnih“ i veoma skupih lijekova. 

Goran Tudor
DOBRA HRVATSKA
Studeni, 2022.
www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Za održivi, ljepši i humaniji grad umjesto današnjeg , 31.10. – Svjetski dan gradova

Svjetski dan gradova
Ilustracija - kineski grad Tijanin / Foto: 畅 苏 / Pixabay

Grad koji danas može biti uzor blizu nam je. Beč je uzor-grad.
Povijesno prvo obilježavanje Svjetskog dana gradova zabilježeno je 2014. u gradu Šangaju (Kina). Godinu dana ranije, 2013., Generalna skupština UN-a proglasila je 31.10. Svjetskim danom gradova, sa ciljem poticanja interesa međunarodne zajednice za globalnu urbanizaciju, suradnje među državama u pronalaženju mogućnosti i rješenja izazova urbanizacije te davanja doprinosa održivom urbanom razvoju širom svijeta. Današnji gradovi ostavljaju, uz ostalo, i velike negativne posljedice po ljude i okoliš. Zbog prijetećeg rasta razine mora ugroženo je u svijetu oko milijardu gradskih stanovnika i preko 130 lučkih gradova.

Nekontrolirano širenje i rast gradova – negativne posljedice

Dosadašnji razvoj gradova često pati od nekoliko negativnih trendova poput brzog rasta stanovništva, nekontroliranog širenja gradova, nedostatka stambenog prostora, zagađenja zraka i zagušenja prometa, kao i isključivanja i nejednakog pristupa mogućnostima. Te trendove kontinuirano izazivaju postojeći model gradskog upravljanja i njegovu sposobnosti da odgovori na rastuće rizike.

Staromodni modeli gradova i neki novi – uzor je BEČ

Postojeći, staromodni modeli upravljanja gradova stvaraju probleme sami po sebi, ne dopuštaju razvoj, pokazuju nesposobnost da odgovore na rastuće rizike. 

Jedan od najbolje upravljanih gradova u našoj blizini je Beč, koji je u mnogo aspekta kvalitetnog življenja, kulture stanovanja, širenja zelenila, organizacije komunalnog gradskog poduzeća pravi lider. Beč doslovce izaziva uzdah – da je tamo živjeti!

e-bus u Beču
U prvoj četvrti Beča putnike prevoze dvije autobusne linije na električni pogon. E-busevi se sve više koriste i u susjednoj Njemačkoj. Fotografija: © Wiener Linien/Helmer

I gradovi pate zbog klimatske promjene

Gradovi širom svijeta suočeni su sa posljedicama povezanim i s klimatskim promjenama (poplave, suše, povećanje nivo mora, toplotni udari, klizišta i oluje). Najmanje 130 lučkih gradova s više od milion stanovnika moglo bi biti suočeno s priobalnim poplavama, a više od milijardu ljudi u neformalnim urbanim sredinama je praktično pod rizikom, pokazuju podaci koje su objavile Ujedinjene nacije (UN).

Za održivi grad – što i kako činiti

Urbano upravljanje smatra se ključnim aspektom u Agendi za održivi razvoj 2030. i u Novoj urbanoj agendi. 

Stvaranje više održivih, otpornih na klimu društava uključuje rješavanje niza pitanja uključujući smanjenje siromaštva, osiguranje osnovnih usluga za život, osiguranja pristupačnog i adekvatnog stanovanja, ulaganje u infrastrukturu, unapređenje neformalnih naselja i upravljanje ekosistemima. Uspješni gradovi kojima se dobro upravlja značajno smanjuju rizike povezane s klimom kojima su izloženi njihovi stanovnici.

Tradicionalni modeli gradskog upravljanja su se pokazali nedostatnima u naporima za postizanje urbane održivosti. 

Mnoge zemlje rade na poboljšanju svoje sposobnosti lokalnog upravljanja, jačanju integriranog teritorijalnog i urbanog razvoja, gradske i međuregionalne suradnje, razvijanju inovativnih modela sudjelovanja građana i uključivanju više dionika u zajedničku potragu za održivim razvojem.

Jedan novi koncept –  „model otvorenog grada“ 

Koncept “otvorenog grada” također je predložen u Novoj urbanoj agendi. Grad bi trebao biti otvoreni i porozni sustav, s mješovitim funkcijama i heterogenom gomilom ljudi koji dijele isti prostor i podupiru njegovu koprodukciju. Kvaliteta gradskog života i njegovo održavanje u potpunosti ovise o radnoj snazi, informacijama i potrošnim materijalima koji beskonačno ulaze u grad i obrađuju se dok oblikuju prostor i omogućuju kontinuirane transformacije. Kao hibrid koji kombinira različite kulture, zajednice i industrije, grad inspirira urbane inovacije i razvoj. Otvoreni, raznoliki i kooperativni gradovi dominantni su trend koji vodi put ka modernom urbanom upravljanju.

To je inovacija koja potiče razvoj grada i modernizira urbano upravljanje. Inovativno urbano upravljanje trebalo bi se prilagoditi i istražiti ​​pristup partnerstva s više zainteresiranih dionika, uključujući fleksibilnije i odgovorno javno-privatno partnerstvo, privlačeći tako društveni kapital za poboljšanje ekonomske učinkovitosti državnih fondova.

Urbano upravljanje također bi trebalo poboljšati uvođenjem novih informacijskih tehnologija kako bi se lokalnim vlastima pomoglo transparentnijim, odgovornijim i više participativnim sustavima upravljanja. Potrebno je nastaviti daljnji razvoj “pametnih gradova” kako bi se poboljšala javna služba primjenom novih tehnologija i poboljšala učinkovitost mehanizama razmjene informacija između vlade i građana za inkluzivno urbano upravljanje.

Ovaj Svjetski dan gradova usmjerit će se na poticanje rasprava na svim razinama vlasti i relevantnih dionika o tome kako provesti konkretne inicijative za poboljšanje urbanog upravljanja u kontekstu provedbe Nove urbane agende kao i postizanje ciljeva održivog razvoja.

Pregledajte i naše ranije objave na temu grada i nekih aspekata življenja u gradovima!

DOBRA HRVATSKA
Listopad, 2022.
www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Događaj na terenu 1. – Park prirode Medvednica dobiva novi hotel, u njemu će boraviti pčele

hotel za pčele - Park prirode Medvednica
U Parku prirode Medvednica je postavljeno deset manjih hotela za pčele u okviru projekta GigaBEEtno / Foto: A1

A1 Hrvatska i Go2Digital nastavljaju s projektom GigaBEEtno, kojim se želi istaknuti  važnost solitarnih pčela. Važnost ovog projekta prepoznala je i javna ustanova Park prirode Medvednica – postavljeno deset manjih hotela za pčele na Medvedgradu koji sada čekaju svoje nove stanare.

Sredinom ove godine, A1 Hrvatska i Go2Digital predstavili su projekt GigaBEEtno, kojim svoju brigu o okolišu i zajednici fokusiraju na najvažnija bića  u opstanku svih ekosustava. Riječ je o pčelama koje zbog širenja gradova i ljudske aktivnosti imaju sve manje pristupa prirodnim nastambama. A kako bi pomogli pri sprječavanju ovoga važnog ekološkog problema, A1 Hrvatska je započeo s postavljanjem hotela za pčele te educiranjem korisnika o važnosti i očuvanju ovih insekata. To su prepoznali i u Parku prirode Medvednica te su se odlučili pridružiti ovoj hvalevrijednoj akciji. 

„Javna ustanova Park prirode Medvednica regulira aktivnosti posjetitelja, štiti prirodu osmišljavanjem i provođenjem edukativnih programa. S ciljem informiranja javnosti, krajem 2021. godine, otvoren je Centar za posjetitelje Medvedgrad unutar kojeg posjetitelji mogu saznati o prirodnoj i kulturnoj baštini Medvednice. Značajan broj naših posjetitelja čine djeca školskog uzrasta koju podučavamo važnosti zaštite i očuvanja prirode te pravilima ponašanja u Parku. Zadovoljstvo nam je što će hoteli za solitarne pčele obogatiti ponudu našeg Centra i Parka i pridonijeti širenju svijesti o njihovoj važnosti djelovanja za opstanak i očuvanje ekosustava“, istaknula je dr.sc. Marina Popijač, ravnateljica Parka prirode Medvednica.

Projekt GigaBEEtno već je ranije prepoznat i podržan od strane svjetske organizacije za zaštitu prirode World Wide Fund for Nature (WWF), po čijim podacima se od oko 20.000 vrsta pčela na svijetu, oko 1.600 nalazi u Hrvatskoj i regiji. Iznimno su važne za očuvanje biološke raznolikosti, a bez pčela bi primjerice ostali bez jagoda, trešanja, krušaka i mnogih drugih namirnica i biljaka.

Za postavljanje hotela pobrinuli su se Jakov Gojun i Zvonimir Srna, naši rukometni reprezentativci i igrači kluba PPD Zagreb, te Domagoj Jakopović Ribafish, profesor geografije i food bloger, koji su dali svoju podršku ovom projektu: „Čuvanje raznolikosti u prirodi važna je aktivnost koja se tiče svih nas. Uvijek ćemo pozdraviti projekte poput ovoga, kojima je cilj zaštita najbitnijih elemenata ekosustava“.

„Briga o okolišu je oduvijek bila fokus u A1, a s ovim projektom djelujemo na skupinu životinja koje su ključne za opstanak cijelog ekosustava i na žalost su ugrožene zbog ljudskog djelovanja. Zbog toga smo se u novoj fazi GigaBEEtnog projekta povezali s Parkom prirode Medvednica, kako bi se o pčelama brinuli tamo gdje  ih ima najviše i gdje će ovaj projekt postići zamjetni rezultat – u zelenilu zagrebačke gore“, izjavila je Dubravka Štefanac Vinovrški, direktorica korporativnih komunikacija, A1 Hrvatska.

Projekt GigaBEEtno dio je A1 strategije odgovornog poslovanja pod nazivom „Čini pravu stvar“, kojom A1 promiče ekološki i društveno prihvatljivije, učinkovitije i održivije načine rada i života. Do sada su postavljena tri velika hotela na području Zagreba – ispred A1 kampusa na Žitnjaku, u dvorištu Hale te u Botaničkom vrtu PMF-a. Pored dva hotela također su postavljeni i A1 uređaji za mjerenje kvalitete zraka koje možete provjeriti na https://gigabeetno.a1.hr/. 

DOBRA HRVATSKA
Listopad, 2022. 

 

Na korist građanima i pčelarstvu – edukativni strip Ivana Bračića o pčelama i medu

Pčelica Pipa i Točkica, edukativni strip Ivana Bračića o pčelama i medu
Foto: PIP

Ivan Bračić, inovator i istaknuti član domaće pčelarske industrije predstavio je u listopadu 2022. poticajni strip „Pčelica Pipa“, namijenjen roditeljima i djeci, edukativnim ustanovama i ljekarnama. Događaj je bio prilika da se ponovno osvijetli stanje sa hrvatskom proizvodnjom meda, uvoznom, nesređenosti tržišta i regulative, što sve ima za posljedicu rast uvoza i nekvalitetni meda kojeg često konzumiraju građani i ugostiteljstvo i drugi.

Sažetak članka – činjenice i podatci o pčelama i medu:

  • Proizvodnja meda u Hrvatskoj doživjela je bum – i umnožena je gotovo 8 puta u zadnjih 40-ak godina
  • Paradoksalno, i uvoz meda također raste zahvaljujući niskim prodajnim cijenama i spretnosti uvoznika i trgovaca
  • Gotovo svaka druga teglica uvoznog meda je slabe kvalitete.
  • Građani su neotporni na ponudu slabog jeftinijeg meda, prvenstveno zbog needuciranosti i neosviještenosti
  • Kad bi se podigla svijest građana i uvelo reda u trgovinu, Hrvatska bi konzumirala u najvećem dijelu samo kvalitetni med
  • Razvoj domaćeg pčelarstva u Hrvatskoj, osigurava nam, pored kvalitetnog meda, i niz drugih proizvoda: propolis, pelud, matična mliječ, vosak i druge slične proizvode.
  • oznaka „Med hrvatskih pčelara“ dodatno je jamstvo – med prolazi pažljivu kontrolu kvalitete
  • PIP je jedna od naših poznatih pčelarskih tvrtki, utemeljena prije 33 godine, a korijen vuče s početaka 20.st. pa spada u najstarije proizvođače u Hrvatskoj. Tvrtka izvozi više od 50% svoje proizvodnje

Strip Pčelica Pipa ušao u javnost

Strip kroz razgovor djevojčice Točkice i Pčelice Pipe objašnjava važnost pčela za okoliš i
blagodati pčelinjih proizvoda za ljudsko zdravlje, objašnjava proces nastajanja meda kao i
društvenu strukturu pčelinjaka, informira o ispravnom čuvanju pčela i konzumaciji pčelinjih
proizvoda, ali i potrebi raspoznavanja kvalitetnih od nekvalitetnih proizvoda. Strip, osim što prikazuje put nastajanja meda, otkriva i odgovore na najčešća pitanja potrošača, ali i na mitove i nepoznanice u rukovanju s pčelama i medom. Ovaj događaj rezultat je dugogodišnje uspješne suradnje PIP-a i Tehničkog muzeja Nikola Tesla. PIP je Muzeju prije 24 godine donirao tri staklene košnice s pčelama o kojima i danas skrbi, koje su dio postava o poljoprivredi i jedan od najatraktivnijih izložaka u Muzeju, posebno zanimljiv i edukativan mlađim posjetiteljima i školarcima. U apisariju na prvom katu Muzeja izložene su tri pčelinje zajednice u staklenim košnicama s malim tunelom koji pčelama omogućuje slobodni izlet u gradsku prirodu.

Staklena košnica s pčelama jedan je od izložaka u Tehničkom muzeju, posebno zanimljiv i edukativan mlađim posjetiteljima i školarcima. / PIP

PIP će Knjižnicama grada Zagreba donirati primjerke stripa, a u planu je i donacija stripa
gradskim vrtićima i dječjim bolničkim odjelima. Strip će se također diseminirati i u hrvatskim ljekarnama kako bi se kroz veći doseg povećala osviještenost o važnosti i vrijednosti konzumacije meda i pčelinjih proizvoda.

Zahvaljujući višegodišnjoj suradnji Tehničkog muzeja Nikola Tesla i pčelarske kompanije PI, s ciljem edukacije školaraca i roditelja, drugo po redu autorsko djelo osnivača PIP-a Ivana Bračića – edukativni strip namijenjen informiranju čitatelja svih uzrasta o važnosti pčela i pčelinjih proizvoda, predstavljeno je 25. listopada 2022. u prostorima muzeja.

Prigodom predstavljanja stripa, ravnateljica Tehničkog muzeja Nikola Tesla Markita Franulić, osvrnuvši se na ovu suradnju, izjavila je: „Današnji događaj rezultat je skoro 30 godina suradnje između Tehničkog muzeja i PIP-a na edukaciji mladih o važnosti pčela.“

Predsjednica hrvatskog apiterapijskog društva, dr.sc. Gordana Hegić ovom je prilikom izjavila: „Strip predstavlja vrijednu edukativnu platformu, ne samo za djecu već i roditelje, nastavnike i odgajatelje. Tema apikulture, odnosno svakodnevnog odnosa čovjeka i pčele sve je važnija u kontekstu okoliša i ljudskog zdravlja.“

Loši i dobri medovi u Hrvatskoj

Ivan Bračić
Ivan Bračić, autor stripa Pčelica Pipa i Točkica

Needuciranost građana u raspoznavanju kvalitete meda pogoduje naročito manipulaciji nekvalitetnim medom, o čemu govori niz istraživanja – ono najrecentnije je iz rujna 2022.. Pokazalo se da više od 50 posto ispitanika smatra da je med proizvod kojim se najčešće manipulira na štetu potrošača. Stoga je jedan od glavnih ciljeva ovog stripa educirati potrošače, roditelje i djecu o prepoznavanju kvalitetnih pčelinjih proizvoda. Analiza o kvaliteti uvoznog meda iz prošle godine pokazala je da je 40% istog izrazito loše kvalitete.  

Ivan Bračić, davni osnivač tvrtke PIPI, izjavljuje: „Deklaracije na proizvodu trebale bi biti indikator podrijetla i kvalitete meda i pčelinjih proizvoda. Zato smo u našu ponudu uveli i liniju proizvoda s dodatnim jamstvom kvalitete: oznaka Med hrvatskih pčelara.

Poruka potrošačima:

  • Ozbiljnu pažnju pridajte dokumentaciji  – etiketama i deklaraciji meda, vrsti i državi podrijetla proizvoda, znaku kvalitete…
  • Educirajte se: postanite sigurni u to što kupujete.

Tržište i proizvodni kapaciteti pčelinjih proizvoda u Hrvatskoj

Tržište meda i pčelinjih proizvoda u Hrvatskoj susreće se sa nizom izazova i u naravi je veoma nesređeno. Dok smo 90-ih imali tek oko 65.000 pčelinjih zajednica, danas ih je 450.000. Pravi je apsurd u toj situaciji činjenica da trend uvoza meda u Hrvatsku kontinuirano raste.

Smatra se da bi se uz više reda u hrvatskoj ponudi meda, proizvodnji i trgovini i educiranošću građana, situacija u Hrvatskoj mogla posve izmijeniti: uvoz meda postao bi posve nepotreban ili znatno manji! 

Osim meda, domaći kapaciteti mogu danas proizvoditi i propolis, pelud, matična mliječ, vosak, pčelinji otrov i biološki materijal. Objedinjeni, primarni proizvođači, prerađivači i akademska zajednica u partnerskoj suradnji mogu znatno dići razinu našeg pčelarstva i tržišno ga učvrstiti, učiniti ga otpornijim i na nelojalnu konkurenciju trgovaca nekvalitetnim medom. Trenutno, problem s kojim se Hrvatska susreće je i manjak akreditiranih analitičkih metoda u hrvatskim laboratorijima i usklađenost prakse s važećom regulativom.

PIP – inovativno društvo specijalizirano za pčelarstvo

Tvrtka PIP, izrasla je na temeljima stoljetne tradicije bavljenja pčelarstvom, koja seže u 1930. i po tome je najstariji privatni proizvođač pčelinjih proizvoda u Hrvatskoj. Tradicija i inovativan rad u pčelarstvu utkani su u široku lepezu tvrtkinih proizvoda. Po izjavi vodstva, nova znanja stalno se ulažu u kvalitetu, istraživanje i razvoj proizvodnje i proizvoda. Rezultate daje i partnerska suradnja s više fakulteta na Sveučilištu u Zagrebu.
„PIP izvozi između 50 i 60 postosvoje proizvodnje u zemlje EU i zemlje našeg okruženja, s naglaskom na tržište susjedne Bosne i Hercegovine“, izjava je vodstva tvrtke.

Jedan od novijih sektora unutar PIP-a je proizvodnja dohrane za pčele u obliku pogača. „Pred 20 godina započeli smo s greenfield investicijom u Kladuši u Bosni i Hercegovini, pogon sada zapošljava 20 ljudi koji proizvode pčelarske pogače najviše kvalitete, koje predstavljaju ključno rješenje za pčelare u periodima kada pčele nemaju drugih izvora hrane,“ dodao je Bračić. One se izvoze na tržišta Bugarske, Rumunjske, Mađarske, Češke, Slovačke, Njemačke i Slovenije.

PIP je ostvario veliku usuglašenost procedura i proizvodne prakse, o čemu svjedoče Međunarodni certifikati ISO 9001, ISO 22000 (HACCP) i IFS .

Ivan Bračić poznat je i u području apiterapije i na domaćem i stranom tržištu, a PIP-ova linija proizvoda u segmentu dodataka prehrani i prirodne kozmetike Farmakol dostupna je u ljekarnama diljem Hrvatske. PIP je nositelj niza patenata za koje je dobio i nagrade na izložbama inovacija u Švicarskoj, Njemačkoj, Belgiji Poljskoj i Rumunjskoj. 

Preradu i oplemenjivanje pčelinjih proizvoda PIP obavlja u odobrenom objektu. Kvaliteta se želi održavati nadzorom u vlastitom laboratoriju i u suradnji s ovlaštenim institucijama.

Poslovne aktivnosti PIP-a odvijaju se kroz slogan: SVE ZA PČELARSTVO – SVE OD PČELA, kojemu je dodan i novi slogan: IZMEĐU PREHRANE I FARMACEUTIKE!

(Opaska uredništva: Informacije, podatci i izjave zasnivaju se na saopćenju povodom predstavljanja knjige Pčelica Pipa i digitalnim platformama tvrtke.)

DOBRA HRVATSKA
Listopad, 2022

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

NAJČITANIJE