Dinara, to jedinstveno zaštićeno područje krša. O našem najmlađem, 12-tom nacionalnom parku u Hrvatskoj – Dinari.

Objavio
Odgovorno
-
Sinjal, vrh na Dinari
Sinjal, vrh na Dinari, najviši hrvatski vrh (1831 m); Foto: Goran Zec - Flickr: P1180758

Ako upitamo građane znaju li koja je naša najviša planina, mnogi će reći točno da je riječ o Dinari. Ali, malo tko će odgovoriti da je njezin najviši vrh – dinarski Sinjal, visok 1831 metar (ime je dobio po geodetskoj oznaci na vrhu, signalu). Isto tako, mnogi još nisu posve sigurni u jednu novu posebnost – je li Dinara zaštićeno područje prirode?

Dinara je proglašena 12. parkom prirode u RH prije samo godinu dana, u veljači 2021. Tada je Hrvatski Sabor donio Zakon o proglašenju Parka prirode Dinara, stavivši pod zaštitu područje masiva Dinare (Dinara, Troglav i Kamešnica), izvorišni dio i gornji tok rijeke Cetine te krška polja (Hrvatačko, Paško i Vrličko) uz Cetinu. 

Prošlo je godinu dana, aktivnosti nisu počele … 

Iako je u roku od godinu dana Vlada trebala osnovati  javnu ustanovu za upravljanje parkom, odlučiti gdje će mu biti sjedište i imenovati ravnatelja, a javna ustanova je trebala donijeti plan upravljanja za predstojeće desetogodišnje razdoblje, to se još nije dogodilo. Na naš upit iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja odgovaraju umirujuće:

– Uredba o osnivanju Javne ustanove Park prirode Dinara je pripremljena i uskoro će biti upućena u postupak donošenja. Nakon donošenja imenovat će se privremeni ravnatelj čija je dužnost obaviti pripremne radnje za početak rada ustanove.

Prostranstvo i posebnosti lijepe Dinare 

Središnji dio Dinare zimi

A prelijepa i jedinstvena Dinara zaista zaslužuje našu osobitu pažnju i zaštitu. Dinare, koja se prostire istočno od Knina i sjeverno od Peručkog jezera, pod svojim imenom ujedinjuje i planine Troglav i Kamešnicu, a cijeli je masiv dug 84 kilometra. Od davnina zadivljuje svojom surom ljepotom, impresivnim strmim goletnim stijenama, ali i cvjetnim livadama i šumama usred krša. Dinara je najpoznatija upravo po kršu s vrtačama i ogromnim vapnenačkim stijenama na kojima vlada oskudica vode, siromašna vegetacija i oštra klima. 

Parkom prirode Dinara obuhvaćeno je 63.052 hektara jedinstvenog područja prirode, a čak 87% parka je dio europske ekološke mreže Natura 2000. Unutar granica parka, potpuno ili dijelom, naime, nalazi se ukupno 11 područja ekološke mreže Natura 2000, i to dva područja očuvanja značajna za ptice te devet područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove. 

Dinarski krš je fenomen koji je poznat i na međunarodnoj razini. Naslage krša na Dinari dosežu i do osam kilometara, a posebna su vrijednost krška polja. 

Slap Krčić; Foto: Julian Nyča

U tom negostoljubivom krškom okolišu svoje obitavalište našlo je: 

  • oko 1000 biljnih vrsta (petina sveukupne hrvatske flore), 
  • a među njima čak 75 nacionalnih endema te oko 20 endemskih vrsta životinja. 
  • zbog očuvanih šuma i travnjaka svoje su mjesto pod suncem na Dinari naše i velike zvijeri vuk, medvjed i ris, ali i manje kopnene životinje te ptice.

Iako Dinara oskudijeva vodom, pogotovo njezini viši dijelovi, u podnožju vode ima dovoljno. Rječica Krčić u zaseoku Kovačić blizu Knina pretvara se u pršteći slap Topoljski buk (ljeti gotovo presuši), koji se obrušava niz stijenu visoku 22 metra, a potom se stapa s izvorom rijeke Krke. Područje parka obuhvaća i tri najveća izvora rijeke Cetine, a osobit su doživljaj mlinice na rijeci Grab.

Za planirane i turiste, raj

Samograd na Dinari; Foto: Alan Mandic

Dinara ima desetak vrhova viših od 1500 m, pa dakako obiluje i planinarskim i pješačkim stazama s divnim vidicima, a najpoznatije su staze Via Adriatica i Via Dinarica. Najviši hrvatski vrh Sinjal nije, međutim, i najviši vrh Dinare; viši su vrh Troglav (1913 m) i vrh Konj na Kamešnici (1855 m), no oni pripadaju teritoriju BiH. Planinare će na relativno lako dostupnom Sinjalu dočekati najljepša nagrada za trud – prelijep pogled koji se pruža na sve strane, sve do jezera Peruča i susjednih planina Svilaje, Promina i Troglava. 

Zanimanje planinara i turista za Dinaru iz godine u godinu je sve veće, iako njezin turistički potencijal nije ni izbliza potpuno iskorišten. Planina puna ljepota i kontrasta, od livada, vrleti, padina, šumaraka pa do divovskih vapnenačkih stijena i vrhova, krije i svoje atrakcije. Jedna je od njih Samograd, stijena bačvastog oblika koja je stanovnicima oduvijek služila kao sunčani sat. 

Upravljanje širom cjelinom Dinare i Cetine

Izvor rijeke Cetine

Nedavno su održane dvije dioničke radionice u Sinju i Kninu s temom izrade desetogodišnjeg plana upravljanja zaštićenim područjima Dinare i Cetine, što uključuje 3 zaštićena područja: 

  1. Park prirode Dinara, 
  2. Značajni krajobraz Ruda te 
  3. Spomenik prirode Vrela rijeke Cetine. 

Tom je prilikom istaknuto da je područje Parka od posebnog interesa za Hrvatsku zbog očuvanja izvornih prirodnih vrijednosti, bogate georaznolikosti, divljih vrsta flore i faune, endema te raznolikosti prirodnih staništa kao što su vodena staništa Krčića i Cetine s pritocima, močvarna staništa, stijene i točila, šumska i špiljska staništa.

Sretni smo. Dinara je zaštićena, promovirana na nov način.

Podsjetite se ovom prigodom na sve naše parkove prirode – njih 12 – u našoj narednoj objavi, ovih dana.

DOBRA HRVATSKA/MDM
Ožujak, 2022.

odgovorno@odgovorno.hr

Kako je nastao USKOK? Cilj održivog razvoja UN-a broj 16, svjetska težnja i zalaganje koje pronosi USKOK.

Objavio
Odgovorno
-
USKOK

Desetljeća su protekla… važno je podsjetiti se kako je i kada do njegova osnivanja uopće došlo. Povijesni su to dani u razvoju hrvatske demokracije.

Bilo je to koncem studenoga 1999. kada je u centru Zagreba, na Cvjetnom trgu, pucano iz zolje na Vjeku Sliška. Projektil ga je promašio, ali su njegove krhotine ubile građanina koji se tu slučajno našao, Zorana Dominija. Smrt nevinog građanina bio je okidač za veliku policijsku akciju u kojoj su uhićeni pripadnici tzv. zločinačke organizacije. Slijedila je istraga koja je rezultirala optužnicom i trogodišnjim suđenjem. Tijekom procesa tužiteljski tim koji je radio na predmetu, predvođen Dunjom Pavliček, shvatio je da mu za borbu protiv organiziranog kriminala nedostaje dobar zakonski okvir. Naime, u to vrijeme nije postojao posebni zakon koji bi definirao kako se postaviti prema problemu organiziranog kriminala. U dogovoru s tadašnjim ministrom pravosuđa Stjepanom Ivaniševićem istražena su strana iskustva (Italija), oblikovan ustroj, angažirani prvi ljudi… Bilo je jasno da se zakonom mora mnogo toga promijeniti ako se Hrvatska želi ozbiljno suprotstaviti organiziranom kriminalu te je, nakon što su obavljene sve zakonske predradnje, početkom prosinca 2001. osnovan USKOK. 

Vanja Marušić; Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

Na početku je imao v.d. ravnatelje – Dragutina Novosela, Marinku Orlić i Željka Žganjera. Žganjer je postao prvi ravnatelj USKOK-a, a kada je 2005. dao ostavku, vodstvo je preuzeo Dinko Cvitan, pa Tamara Laptoš (danas europska tužiteljica u Uredu europskog javnog tužitelja u Hrvatskoj), koja je ravnateljica USKOK-a postala 2014. Od konca 2018. naslijedila ju je Vanja Marušić, i danas aktualna ravnateljica USKOK-a. S radom je USKOK počeo u Vinogradskoj ulici u Zagrebu, pa je preseljen u Gajevu ulicu, a sada je u Vlaškoj ulici u zgradi bivše tvornice Badel. 

USKOK je s godinama rastao, osnivani su novi odjeli, broj zaposlenih raste i na preko stotinu, a širile su se i njegove ovlasti. 

Veliki korak naprijed dogodio se 2007. kada je USKOK postao nadležan za progon zloporabe položaja i ovlasti kada ta djela počine službene osobe. Važna je i suradnja USKOK-a s drugim institucijama, prije svega s policijom, carinom i poreznom upravom, pa je osnivanje poreznog USKOK-a bio značajan iskorak.

Mladi i žestoki tim

USKOK-ovi su djelatnici uglavnom mladi ljudi, , koji vjeruju da svojim radom čine pomak prema uređenom i pravednom društvu. Posao kojem su se posvetili nije ni glamurozan ni lagan, a ljude prilično troši. O tome je svojedobno govorio i Dinko Cvitan, najdugovječniji ravnatelj USKOK-a koji je tu odgovornu funkciju obnašao od 2005. do 2014. godine.

– Nije Dinko Cvitan, pa ni bilo koji drugi ravnatelj onaj tko bi trebao ubirati lovorike kada je riječ o USKOK-u. USKOK čini tim mladih i odgovornih ljudi koji su uložili sebe nauštrb svega ostalog što život čini životom te nesebično na dobrobit ove države i naroda učinili sve što se moglo napraviti. Osnovna karakteristika USKOK-a je timski rad. Tamo se uspjesima zajedno raduju, bez obzira na to koji je od zamjenika ravnatelja radio na predmetu. Isto tako, zbog neuspjeha svi tuguju – opisao je Cvitan način rada u USKOK-u.

Ciljevi održivog razvoja kao platforma

Čini se da smo s USKOK-om do punoljetnosti sazreli i mi kao društvo. Jer, tijelo s takvim zaduženjima, takve trajnosti, takve snage i rezultata, svakako je važan aspekt zrelosti jednog društva. Uostalom, i jedan od globalnih ciljeva održivosti promovira borbu protiv svih oblika organiziranog kriminala, korupcije i podmićivanja u svim njihovim pojavnim oblicima, kao preduvjet izrastanja LJUDSKE CIVILIZACIJE U ODRŽIVO DRUŠTVO.

Cilj održivog razvoja (COR), broj 16 iz UN AGENDE 2030. glasi: Mir i pravda / Snažne institucije! 

DOBRA HRVATSKA/MDM, GT
Veljača, 2022.

USKOK je obilježio 21. godinu. Pune su mu ruke posla što mnogo toga dokazuje – i lošeg i dobrog. Na putu do odgovorne Hrvatske.

Objavio
Odgovorno
-
Zgrada_DORH_Zagreb

Dvadeset i jedna mu je godina tek, a iza njega već stoje impresivni rezultati, odnosno na tisuće istraga, optužnica i pravomoćnih presuda. Da, riječ je o USKOK-u. Iza te popularne skraćenice krije se Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala kao posebno tijelo u sastavu Državnog odvjetništva RH. Glavna mu je zadaća borba protiv djelâ koja pripadaju širokom području organiziranog kriminala i korupcije. USKOK preuzima sve slučajeve istraga koje se odnose na osobe na javnim dužnostima. 

Od svoga osnutka 3. prosinca 2001. USKOK je pokrenuo i vodio mnogo većih  i velikih anti-korupcijskih akcija, nazvanih zvučnim kodnim imenima koja su mjesecima odzvanjala u medijima. 

U mislima su nam prvo one najsvježije: 

  • U najnovijoj velikoj akciji USKOK-a u veljači 2022. zbog neregularne dodjele bespovratnih državnih potpora, neslužbeno nazvanoj “po babi i stričevima”, uhićen je ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat, prvi uopće uhićeni aktivni ministar u Vladi RH. Njegovo je uhićenje prodrmalo i Vladu RH. 
  • Ništa manje ugodna nije bila ni akcija Softver, koju je preuzeo Europski ured javnog tužitelja (EPPO), a u kojoj je pala bivša ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac. Nakon te akcije uvelike se raspravljalo o radu DORH-a i USKOK-a, čije su se čelnice Zlata Hrvoj-Šipek i Vanja Marušić morale ispričavati javnosti i priznati pogrešku u postupanju u aferi Softver. 
  • Vrlo neugodna po vlasti bila je i akcija Vjetroelektrane (Krš-Pađene) kada je uhićena bivša državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa i uprave Josipa Rimac, koja je za sobom povukla i mnoge druge, sve do ministra Horvata. 

Prisjetimo se i nekih drugih „čuvenih“ akcija USKOK-a iz ranijih godina: Kamioni, Dijagnoza, Index, Dubai, Gruntovec, Offside, Bankomat, Remorker, Spice, Fimi media, Ina-MOL, Dnevnice, Familia, Hypo… Mnogi su se uglednici našli na njihovu nišanu, od bivšeg premijera preko nekih ministara, čak i političke stranke, te brojnih uglednih liječnika, profesora, poreznika, direktora poduzeća, gradonačelnika, župana, nogometaša, ali i dilera i kriminalaca… Spomenimo samo dvojicu najistaknutijih: premijera Ivu Sanadera te Nadana Vidoševića, predsjednika GKH, ali i kandidata 2009. za predsjednika Republike Hrvatske!

Impresivni rezultati, brojke

Bilo je na račun USKOK-a i mnogih kritika, od toga da su im optužnice previše opsežne (neke imaju i više tisuća stranica), nedovoljno dobro pripremljene do toga da USKOK pokreće politički motivirane postupke. USKOK na takve primjedbe uglavnom ne odgovara, a njegovi ravnatelji rijetko istupaju u javnosti. Ali, od 2004. godine objavljuju godišnja izvješća o svom radu u sklopu izvješća o radu DORH-a. Iz jednog od tih izvješća, vidi se da je USKOK od 2004. do 2018. pokrenuo istrage protiv 6000 osoba, podigao optužnice protiv 5500 osoba, a u njihovim predmetima donesene su presude protiv 4500 osoba, od čega ih je 4200 osuđeno. Od njih 4200 tako osuđenih, 2400 osuđeno je na zatvorske kazne, a USKOK je optuženicima zamrznuo ukupno 860 milijuna kuna te po pravomoćnim presudama oduzeo 460 milijuna kuna.

Dug je put od slučajnosti 2001. do USKOKA u Hrvatskoj danas.

Rastao je USKOK, raslo je hrvatsko društvo

Već iz tih podataka vidljivo je da USKOK ima pune ruke posla i da je kod nas korupcije i organiziranoga kriminala i više nego što bismo voljeli priznati. Ali, isto tako vidljivo je da je društvo sve osvještenije o tim pitanjima te se ozbiljno uhvatilo ukoštac s tim opasnim, i po cjelokupni društveni sustav, razarajućim pojavama. Bez obzira na sve primjedbe na rad USKOK-a, među kojima ima i opravdanih, USKOK predstavlja značajan napredak hrvatskog društva.

Svakom novom istragom i optužnicom rasla je i prepoznatljivost USKOK-a u javnosti. U dvadeset i jednu godinu USKOK je prošao dug put od jedne slučajnosti do snažne uloge u društvu. 

Vizija nakon USKOKA – sređena, uređena, pravna, sigurna i odgovorna zemlja

Poželimo mu još više uspjeha u radu i dosta optužnica, sve dok se jednom ne postigne ona točka preokreta kad će USKOK-ovih akcija i optužnica biti manje, što bi, na koncu, i značilo dvije stvari: da je kriminala, zločinačkih organizacija i korupcije u našem društvu manje i da postajemo sređena, uređena, pravna, sigurna država! 

Značilo bi to, ujedno, da smo sazreli, da smo ozbiljniji, odgovorniji, razboritiji ljudi, što je i jedini pravi put da bi život i većini bio bolji. Kad jednom konačno bude tako, mladi će ljudi kudikamo manje iz Hrvatske odlaziti. Na takav zaključak navode i rezultati iz više anketa koje su naše građane propitivale: Zašto ljudi odlaze iz Hrvatske? 

Iz domovine se odlazi najviše zbog nevjerice u sustav, u vodstvo, u društvo prosperiteta, a manje zbog ekonomskih ili trećih razloga.

DOBRA HRVATSKA/MDM, GT
Veljača, 2022.

dm se svakodnevno istinski potvrđuje kao „Tvrtka prijatelj zdravlja“

Objavio
Odgovorno
-
dm Certifikat
U okviru aktivnosti projekta Živjeti zdravo Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Element 4 Zdravlje i radno mjesto, 16. prosinca 2021. godine svečano je uručen certifikat Tvrtka prijatelj zdravlja tvrtki dm-drogerie markt.

Zadovoljni i motivirani djelatnici u temelju su dm-ove liderske pozicije na tržištu. Više od 1.700 djelatnika hrvatskog dm-a svaki dan daje vrijedan doprinos poslovnim rezultatima tvrtke. I zato je dm ponosan na mnoga priznanja dobivena na natječajima za izvrsne tvrtke, kao i u javnom anketiranju o motivirajućem poslodavcu pa je tako i s nedavnim priznanjem – „Tvrtka prijatelj zdravlja“. 

Radni uvjeti, njegovanje harmoničnih međuljudskih odnosa i ravnopravnosti na radnom mjestu, edukacija, stručni i osobni razvoj, ono su što dm više od 25 godina od otvaranja prve prodavaonice u Hrvatskoj, izdvaja od konkurencije. Briga o dobrobiti zaposlenika, prepoznavanje njihovih potencijala i stvaranje prilika za napredovanje, jednako su važan dio dm-ovog poslovanja kao i razvoj asortimana, kvaliteta proizvoda i ugodno iskustvo kupca.

dm je prva drogerija u Hrvatskoj …

Kako bi se potaklo djelatnike na još bolju brigu o zdravlju, tvrtka je pokrenula inicijativu „dm…jer tu živim zdravo“, kojom promiče zdrav način života na radnom mjestu i u privatnom životu. Zahvaljujući važnosti koju pridaje zdravlju djelatnika i sveobuhvatnosti inicijative, dm je prva drogerija u Hrvatskoj nositeljica certifikata „Tvrtka prijatelj zdravlja“, kojeg dodjeljuje Hrvatski zavod za javno zdravstvo u okviru projekta „Živjeti zdravo“.

„Inicijativu ‘dm…jer tu živim zdravo’ pokrenuli smo 2016. godine, nakon analize sistematskih pregleda koji su pokazali da 86 % naših djelatnika ima tegobe s kralježnicom, vratom i ramenima. Cilj inicijative je utjecati na zdravlje kolegica i kolega – provođenjem aktivnih pauza, vježbama istezanja tijekom radnog vremena te poticanjem redovite konzumacije tekućine i voća“, rekla je Ana Fostač-Krilčić, prokuristica i voditeljica resora Ljudski resursi u dm-u. 

Djelatnici dm-a imaju priliku, u sklopu brojnih aktivnosti, raditi na sebi i na svojim navikama, što im omogućuje da unaprijede vlastito zdravlje. 

Važna uloga Ambasadora zdravlja

Važnu ulogu u tome dobili su zaposlenici – „Ambasadori zdravlja“, koji educiraju svoje kolegice i kolege i potiču ih na razvoj zdravih navika na radnom mjestu i kod kuće. Trenutno, dm ima više od 190 Ambasadora zdravlja, od kojih je dio njih sudjelovao i na četverodnevnoj edukaciji Sportskog i rehabilitacijskog centra Motus Melior, kojom prilikom su stekli osnovna znanja iz područja anatomije, zdravlja kralježnice i pravilnog držanja. Jednom na mjesec, putem Teamsa, dm organizira aktivne pauze u trajanju od 15 minuta, tijekom kojih djelatnici vježbaju pod stručnim vodstvom fizioterapeuta i kineziologa i Ambasadora zdravlja.

U planu je za ovu godinu da se Ambasadori zdravlja bave svaki drugi mjesec drugom zdravstvenom temom, na nekoliko razina i načina: od internih digitalnih kanala poput Yammera, preko časopisa za djelatnike pa do webinara.

U godinama izazova, fokus na mentalno zdravlje 

U poslovnoj godini 2020./2021. poseban je naglasak stavljen na mentalno zdravlje. Svakog mjeseca obrađuje se po jedna tema iz područja mentalnog zdravlja, s ciljem da djelatnici lakše nose s posljedicama pandemije i potresa, ali i sa svakodnevnim izazovima koji ih mogu pratiti na poslu ili u privatnom životu. Na jednosatnim webinarima obrađeno je 12 tema iz područja mentalnog zdravlja (npr. Kako očuvati vlastitu dobrobit u zahtjevnim vremenima, Kako graditi otpornost na stres, Kako pokrenuti osobnu promjenu…) čiji je cilj bio upoznati djelatnike s praktičnim alatima koji će im koristiti u svakodnevnom životu. 

„Ulaganje u djelatnike u dm-u podrazumijeva ulaganje u sve što može unaprijediti kvalitetu njihovih života i zadovoljstvo na radnom mjestu. To uključuje mnogo, od prilika za profesionalno usavršavanje do edukacija o nošenju sa stresom i postizanju ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Naš cilj je graditi i održavati zadovoljstvo kolegica i kolega jer je i to jedan od načina kako im se želimo zahvaliti na doprinosu“, istaknula je Ana Fostač-Krilčić.

Uz praktične savjete i edukaciju, dm organizira sistematske preglede te im omogućuje besplatno stručno savjetovanje sa psihologom, koje mogu obaviti telefonski, putem Skypea ili odlaskom u ured psihologinje.

Ulaganje u najširu dobrobit društvene zajednice, na svaki način, trajan je prioritet vodeće drogerije u Hrvatskoj. 

dm nastavlja ulagati u sve aspekte zdravlja svojih djelatnika. 

Hvalevrijednim programom „dm… jer tu živim zdravo“, uz podršku Ambasadora zdravlja, tvrtka dm se svakodnevno uistinu potvrđuje kao „Tvrtka prijatelj zdravlja“.

DOBRA HRVATSKA
Veljača, 2022.

Novu korporativnu kulturu i etiku menadžera Nayara studiraju menadžeri svijeta

Objavio
Odgovorno
-
Vineet Nayar
Vineet Nayar; Foto: The Economic Times

Izvršni direktori dviju najvećih svjetskih IT kompanija krenuli su iz SAD-a u indijski gradić nedaleko od New Delhija, ali potajice – ne želeći da njihovi zaposlenici saznaju za taj put. Došli su i menadžeri iz Britanije i Skandinavije, konzultanti i profesori s glasovitih svjetskih poslovnih škola. Svi su znali da novorastuća tržišta – Indija, Kina, Brazil, Meksiko – obiluju novim originalnim metodama upravljanja iz kojih se mnogo može naučiti. U ovom priči svi su izbliza htjeli proučiti iznimno svjetsko iskustvo ocjenjivanja menadžera: niži ocjenjuju više, a viši one najviše. Ni novi glavni direktor kompanije nije bio pošteđen, 80 njegovih prvih suradnika, menadžera, napismeno je ocijenilo njegov prošlogodišnji rad. Ta neobična praksa uvedena je u velikoj tehnološkoj kompaniji HCL Technologies s 45.000 zaposlenika, petoj u Indiji u toj branši. Do dolaska direktora Vineeta Nayara na čelo tvrtke 2005. HCL je muku mučio s fluktuacijom stručnih radnika, koja je iznosila čak 20,4%, i s njihovom slabašnom privrženošću matičnoj organizaciji. 

Novi strateški smjer 

Strateška odluka nove uprave u toj situaciji bila je – izgraditi novu korporacijsku kulturu koju će krasiti otvorenost, lojalnost i posvećenost menadžmenta tvrtki, poslu i zaposlenicima. 

HCL Technologies

Radnicima je u sklopu tog programa dano više prilika da suodlučuju, pokreću unapređenja, grade timsko ozračje. Bilo je potrebno afirmirati i kanale dvosmjernog komuniciranja, više uvažavati različita, inovativna i neobična mišljenja i prijedloge. 

Nayar je uveo i politiku „otvorenih vrata“: bio je spreman saslušati svakoga tko mu dođe s prijedlogom i pritužbom, odgovoriti na e-poruku. Na te aktivnosti trošio je sedam sati tjedno, najviše vikendom. 

No naredni element novog modela još je intrigantniji – sve se ocjene o radu zaposlenika objavljuju javno na intranetu pa svatko može vidjeti i detalje ocjena, kako svog nadređenog, tako i svih menadžera do vrha. Tako su zaposleni vidjeli da je Nayar za vještinu vođenja projekata od niže rangiranih suradnika dobio dosta skromnu ocjenu 3,6 (od 5). Takvo izlaganje uprave i polaganje računa poput Nayarova načina dotad još nije u svijetu bilo viđeno. 

Neobična je i menadžera Nayarova izreka: „Zaposlenici na prvom, a kupci na drugom mjestu!“ No zna on dobro – kad su zaposlenici na prvom mjestu, kupcima će biti odlično. U HCL-u smatraju da se direktori moraju zalagati za rušenje umjetnih zidova u organizaciji, vertikalnih i horizontalnih, što je prvi u praksi proveo Jack Welch iz General Electrica, slavni „menadžer 20. stoljeća“. 

I tvrtka je, nakon svega ovog, istrčala naprijed, ispred drugih! Kompanija HCL je 2006. povećala prihod za 45%. Godinu dana nakon primjene Nayarova modela fluktuacija je pala na 16 posto, a dalji cilj bio je doći na manje od 10 posto. Nema boljeg puta do osmišljavanja i promocije cjelovitog motivacijskog sustava za svih 100% zaposlenika. 

***

Mora se, uz ovo podsjećanje na menadžera Nayara, nažalost, kao dodatak ovoj iznimnoj priči, primijetiti i to kako je današnja korporacijska kultura najvećih američkih korporacija zasnovanim na novim tehnologijama, kakve su Tesla, Facebook, Amazon i sl., krenula ozbiljno u suprotnom smjeru, eksploataciji radnika i zanemarivanju radničkih prava i radnih uvjeta. Jednako tako i eksploataciji resursa planeta Zemlje. Povodom toga, ajmo završiti u pozitivnom tonu: Sve bude dobro i Svemu lošem jednom dođe kraj.

DOBRA HRVATSKA/GT
Veljača, 2022.

Primjer obrane Zemlje. Presudom Vrhovnog upravnog suda i zalaganjem udruga proglašena nezakonitim rješenja o zahvatu u prirodu, težine 23 milijuna kuna

Objavio
Odgovorno
-
iskapanje_sedimenta_drava
foto: Tibor Mikuška (Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode) - preuzeto s OsijekNEWS

Visoki upravni sud presudio je u korist okolišnih organizacija u slučaju iskapanja sedimenta iz Drave! Nakon više od godinu dana, otkad su četiri okolišne organizacije – WWF Adria, Zelena akcija, Udruga BIOM i Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode – podnijele žalbu Visokom upravnom sudu zbog dopuštenja iskapanja, stigla je presuda kojom se:

  • poništava rješenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja,
  • poništava presuda Upravnog suda u Osijeku. 

Nakon više uspješnih i neuspješnih pokušaja obrane Zemlje, ovaj su put pobijedili poklonici prirode, zakonitosti i općeg dobra. 

Što će učiniti Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja nakon ove presude o ništavnosti svoje odluke i svog neispravnog rada, a i povodom već učinjene štete?

U jednom ministarstvu ne bi trebala biti ova dva sektora suprotnih interesa: gospodarstvo i okoliš, a jesu. Zbog toga se ovo možda i događa.

Visoki upravni sud presudio je u korist okolišnih organizacija i time poništio rješenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja kojim je dozvoljeno iskapanje 460.000 m3 sedimenta iz Drave – bez obveze izrade studije utjecaja na okoliš i utjecaja na ekološku mrežu. Nameće se pitanje – tko je u Ministarstvu potpisao takvu odluku, a bez relevantnih podloga…

***

Podsjećamo, okolišne su organizacije početkom svibnja 2020. podnijele tužbu protiv Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (bivšeg Ministarstva zaštite okoliša i energetike) zbog izdavanja rješenja Hrvatskim vodama za iskapanje 460.000 m3 sedimenta iz Drave. Upravni sud u Osijeku na prvom i jedinom ročištu 7. listopada 2020. u potpunosti je odbacio sve dokazne prijedloge okolišnih organizacija.

Poništena su odluke – rješenje i presuda – dviju državnih institucija!

Visoki upravni sud je u presudi naveo: 

  • „Odluka prvostupanjskog suda, uz obrazloženje kakvo je njome dano, ne može ocijeniti zakonitom“. 
  • Nadalje se navodi kako u Elaboratu zaštite okoliša, na temelju kojeg je izdano rješenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, nije uzet u obzir utjecaj zahvata na ptice. 
  • U presudi se ističe kako navedeni propusti nisu otklonjeni u upravnom postupku, a niti u postupku pred prvostupanjskim sudom. 
  • Stoga se presudom nalaže Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja da mora donijeti novo rješenje o zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš i o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu uz pravilnu primjenu mjerodavnih propisa.

Šteta je napravljena

„Presuda Visokog upravnog suda potvrđuje naše navode o nedosljednosti i kršenju procedura, manjkavom elaboratu na temelju kojeg je zahvat odobren, a na što smo upozoravali od samog početk“, rekla je Branka Španiček iz WWF Adrije ispred okolišnih organizacija..

Međutim, ovo je Pirova pobjeda za rijeku Dravu s obzirom na to da je: 

  • presuda stigla nakon više od godine i pol od početka zahvata na rijeci Dravi i 
  • iskapanje pijeska iz rijeke odvijalo neometano. Stoga ostaje vidjeti kolika je šteta učinjena“.

Španiček nadodaje kako je ovim nezakonitim zahvatom načinjena i velika materijalna šteta jer je i dalje nepoznato koliko je točno pijeska izvađeno u ovom periodu i je li taj pijesak već prodan.

„Vlada RH je odlukom iz rujna odobrila Hrvatskim vodama prodaju pijeska po cijeni od 49,51 kn/m3. Dakle, u ovom slučaju je nezakonito odobren zahvat težine 23 milijuna kuna. Još jednom ponavljamo kako se prirodnim resursima mora odgovorno gospodariti te se zakoni i procedure moraju dosljedno primjenjivati. Dalekosežne su posljedice ovakvih zahvata po prirodu i ljude“, zaključila je Španiček.

Okolišne organizacije očekuju da će Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja postupiti prema odluci suda što prije, ali i pojasniti kako će postupiti po pitanju do sada izvađenog sedimenta u ovom slučaju

Referenca: BIOM – OVDJE 

Napomena: vlastita urednička obrada teksta odgovorno.hr (naslov, podnaslovi, uvodnik..)

DOBRA HRVATSKA
Veljača, 2022.

World Wilde Faoud Objava: „Daruj nešto što ostaje i kad prođe Valentinovo.“

Objavio
Odgovorno
-
Daruj nešto što ostaje i kad prođe Valentinovo
Foto: © Nancy Ruff

Približava nam se Valentinovo, što za mnoge znači pohod na bukete i bombonjere. Što ako ti kažem da ove godine možeš voljenoj osobi pokloniti nešto sasvim drugačije, nešto što neće nestati.

Ljubav bi trebala biti trajna, zar ne? Zašto je onda slavimo kratkotrajnim i potrošnim poklonima?

Ove godine voljenoj osobi pokloni nešto što ostaje, nešto što će biti važno sada ali i za godinu dana. Pokloni nešto trajno, nešto čime poklanjaš ne samo ljubav, nego i život. Simbolično posvoji najdražu životinju, iznenadi voljenu osobu specijalnim poklonom i istovremeno učini dobro djelo za svoj planet koji ti pruža ljubav svaki dan.

POKAŽI LJUBAV!

Ovog Valentinova daruj nešto trajno, nešto neprocjenjivo! Pomozi nam spasiti ugrožene životinje i njihove domove – pokloni im život.

 „Pokloni nešto što ostaje, kad prođe Valentinovo.“

WWF Adria
Gundulićeva 63
10000 Zagreb
e-mail adresa: donacije@wwfadria.org

Dan europskog broja 112

Objavio
Odgovorno
-
europski broj 112

Broj 112 europski je broj za hitne slučajeve koji besplatno možete birati s fiksnog ili mobilnog telefona iz svih dijelova EU-a. Izravno će vas povezati s hitnim službama – policijom, hitnom pomoći ili vatrogascima. Uz broj 112 i dalje su u upotrebi nacionalni brojevi za hitne slučajeve. No samo biranjem broja 112 moći ćete se spojiti s hitnim službama u svim državama članicama.

Vijeće Europskih zajednica je 29. srpnja 1991. godine donijelo Odluku o ustanovljenju jedinstvenog europskog broja za hitne službe 112 (Council Decision 91/396/EEC), koji sve hitne službe integrira u jedinstveni sustav pružanja pomoći građanima.

Predstavnici Europske komisije, Europskog parlamenta i Vijeća Europe su 11. veljače 2009. godine potpisali tripartitnu deklaraciju kojom je 11. veljače ustanovljen kao Dan europskog broja 112. Besplatnim pozivom na broj 112 u bilo kojoj državi članici Europske unije možete zatražiti pomoć hitnih službi (policije, vatrogasaca, hitne medicinske službe).

Na ovaj dan diljem EU-a organiziraju se različite aktivnosti podizanja svijesti i umrežavanja kako bi se promicalo postojanje i korištenje jedinstvenog europskog broja za hitne slučajeve.

BROJ 112 U REPUBLICI HRVATSKOJ

  • Jedinstveni europski broj za hitne službe 112 u Republici Hrvatskoj uveden je 11. veljače 2005. godine.
  • Uspostavljen je sustav centara 112 kojemu je osnovna zadaća prijem svih hitnih poziva na broj 112, na koji građani i strani turisti mogu dojaviti ugrožavanje ljudskih života, imovine ili okoliša, neovisno o teritorijalnoj i strukovnoj nadležnosti hitnih službi.
  • Sustav 112 u Republici Hrvatskoj djeluje unutar Ravnateljstva civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova i neprekidno osigurava zaprimanje dojava na jedinstveni europski broj za hitne službe 112 putem telefona, SMS poruka i e-poziva iz vozila.
  • Sustav zaprima obavijesti o neposrednim i nadolazećim opasnostima, komunikacijski koordinira hitne, spasilačke i druge službe te provodi uzbunjivanje građana skrećući pozornost na opasnost uz istovremeno pružanje informacija o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti.
  • Sustav 112 u RH čini dvadeset županijskih centara 112 koji zaprimaju hitne pozive i djeluju kao jedinstveni operativno-komunikacijski centri za sve vrste hitnih situacija.
  • Na državnoj razini djeluje Operativni centar civilne zaštite koji prikuplja i razmjenjuje informacije od značaja za provedbu mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite u redovnim uvjetima; operativno koordinira rad centara 112 te osigurava komunikacijsku koordinaciju drugih sudionika civilne zaštite na državnoj razini u izvanrednim situacijama; pruža operativno-komunikacijsku i analitičku potporu Stožeru civilne zaštite Republike Hrvatske te predstavlja operativno-komunikacijski centar za vezu u sustavu međunarodnog komuniciranja u području civilne zaštite.
  • Putem broja 112 zaprimaju se sve vrste hitnih poziva, a u skladu s utvrđenim procedurama (standardnim operativnim postupcima, komunikacijskim protokolima, uputama i drugim operativnim dokumentima) pozivi se prosljeđuju u teritorijalno i strukovno nadležne prijavno – dojavne jedinice hitnih, spasilačkih i drugih službi ili im se temeljem dojave informacije prenose
  • Prema potrebi županijski centri 112 aktiviraju i druge operativne snage sustava civilne zaštite.
  • Sustav 112 nema vlastite operativne snage na terenu, ali sa svojim informacijskim i komunikacijskim resursima, poznavanjem nadležnosti i procedura u hitnim situacijama te ažurnim bazama podataka o hitnim službama i ostalim operativnim snagama čini osnovu informacijskog i komunikacijskog sustava civilne zaštite.

Više informacija saznajte u prilogu Hrvatske televizije povodom Dana europskog broja 112 emitiranom 11.2.2022. u emisiji Dnevnik 1.

DOBRA HRVATSKA

Svjetski dan mahunarki

Objavio
Odgovorno
-
mahunarke
Foto: azerbaijan_stockers / Freepik

Svjetski dan mahunarki se obilježava svake godine 10 veljače, te prepoznaje važnost mahunarki (slanutak, suhi grah, leća, suhi grašak i lupina) kao globalno važne hrane. Proglasila ga je 10. veljače 2018 godine Generalna skupština UN, te se obilježava od 2019. godine.

Svrha obilježavanja Svjetskog dana mahunarki

Svjetski dan mahunarki pruža priliku za podizanje svijesti o nutritivnim prednostima mahunarki kao dijela održive proizvodnje hrane s ciljem poboljšanja sigurnosti hrane i prehrane. Tim danom se također želi ukazati na pozitivnu ulogu koju mahunarke imaju u postizanju Ciljeva održivog razvoja (Sustainable Development Goals), programa Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030.

Zašto mahunarke?

Mahunarke imaju manji ugljični otisak od većine hrane jer zahtijevaju malu količinu gnojiva za rast. Također imaju nizak otisak vode budući da su prilagođene polusušnim uvjetima i mogu tolerirati stres od suše. Ali to nije samo faktor održivosti: mahunarke su jeftine, jednostavne za skladištenje, visoko hranjive, a njihova sposobnost poboljšanja mikrobioma tla bila je ključna u poboljšanju poljoprivrednih tehnika u ruralnim područjima s niskim prihodima. Ukratko, rastuće svjetsko stanovništvo moglo bi se hraniti mahunarkama na održiviji način.

Mahunarke su prirodne kapsule koncentriranih hranjivih tvari. Njihova uporaba donosi značajne prednosti za zdravlje i za okoliš. One predstavljaju nezaobilaznu zamjenu za sve one koji iz bilo kojih razloga ne koriste meso u svojoj prehrani. Pogledajte u doljnjem videu kolika je prehrambena vrijednost mahunarki, da li je soja poželjna za uporabu i još mnogo drugih korisnih savjeta!

DOBRA HRVATSKA

DUKAT i kružno gospodarstvo Hrvatske – nov, dobar primjer doprinosa

Objavio
Odgovorno
-
kružno gospodarstvo
Foto: freepik - www.freepik.com

Dukat je kompanija strateški usmjerena prema odgovornom i održivom poslovanju. Dukat već dugi niz godina integrira u svoje poslovanje društveno odgovorne procese i  projekte koji pozitivno utječu na zajednicu i okoliš. Dijeli suvremenu praksu sa svijetom, tražeći rješenja za nove izazove.  Linearna potrošnja dostiže svoje granice, dok kružno gospodarstvo ima prednosti s ogromnim potencijalom za inovacije, otvaranje novih radnih mjesta i gospodarski rast.

Projekt kružnog gospodarstva koji su u Dukatu upravo pokrenuli logičan je nastavak niza do sada predstavljenih aktivnosti usmjerenih na smanjenje otpada i brigu za okoliš. 

Kao dio Grupe Lactalis, najveće mljekarske grupacije u svijetu, iskoristili su dostupna znanja i resurse iz Grupe i  pokrenuli vlastiti projekt kružnog gospodarstva u suradnji s talijanskom tvrtkom Lucart. 

Kompleksan postupak odvajanja otpada na nekolika uporabivih sirovina

Foto: Dukat

Rezultat te suradnje je iskorištavanje otpadne višeslojne kartonske ambalažu kao sirovine za proizvodnju papirne konfekcije koju koriste zaposlenici. Kako bi se otpadna višeslojna kartonska ambalaža mogla ponovno koristiti, potrebno ju je prvo odvojiti na materijale od kojih je izrađena – na celulozu, polietilen i aluminij. Od celuloze se proizvode toaletni ručnici i papir dok se polietilen i aluminij koriste za proizvodnju njihovih držača. Tim će se postupkom oporabe 140 tona otpadne višeslojne kartonske ambalaže svake godine smanjiti ispuštanje oko 114.000 kilograma ugljikovog dioksida u atmosferu i spriječiti sječa oko 1800 stabala.

Dukat s ponosom ističe kako sve projekte u ovom području osmišljavaju i realiziraju kako bi doprinijeli ostvarenju Europskog zelenog plana – klimatski neutralnoj i održivoj EU te kako je svaka održiva inicijativa, koja pridonosi smanjenju nastanka otpada, dobrodošla te o njoj treba javno govoriti u cilju edukacije i inspiracije poslovnih subjekata i građana.

***

Od linearne do kružne ekonomije

U kružnom gospodarstvu, jednostavno rečeno, otpad ne postoji, a proizvodi i sirovine se ponovno i iznova koriste što je duže moguće i intenzivnije. Otpad je nova sirovina.

U kružnom gospodarstvu, gotovo svi proizvodi koje, primjerice, Hrvati koriste ponovno će se i ponovno koristiti. Ako je proizvod pokvaren, bit će popravljen. A ako to više nije moguće, od njega se prave novi proizvodi. U kružnom gospodarstvu otpad je nova sirovina. Više ne postoji “mantra” proizvedi, konzumiraj i onda baci. Takav proces štedi sirovine, okoliš i smanjuje emisiju CO2, potiče inovacije, nove poslovne aktivnosti i zapošljavanje.

Cirkularna ekonomija u praksi

Procjenjuje se da svijet generira preko 2 milijarde tona čvrstog komunalnog otpada godišnje, a s najmanje 33 posto tog otpada (što je vrlo konzervativna procjena) ne upravlja se na ekološki siguran način. Stoga svi, građani, vlade, poduzeća i civilno društvo, moraju implementirati kružno gospodarstvo kako bi smanjili otpad i riješili ekološke posljedice, kao što su ubrzanje klimatskih promjena i onečišćenja, koja su jedna od direktnih posljedica linearne ekonomije.

Poželjni proizvodi: oni koji se dulje koriste, mogu se popraviti ili uputiti u proces oporabe

U kružnom gospodarstvu, proizvođači dizajniraju proizvode za višekratnu upotrebu. Na primjer, električni uređaji su dizajnirani na način da ih je lakše popraviti. Proizvodi i sirovine također se ponovno koriste što je više moguće. Na primjer, recikliranjem plastike u pelete za izradu novih plastičnih proizvoda.

Postoje i proizvodi koji se u tradicionalnoj ekonomiji ne koriste često, poput bušilica ili specijaliziranog alata. U kružnom gospodarstvu ti se proizvodi općenito intenzivnije koriste, primjerice dijeljenjem s drugima kroz iznajmljivanje ili prilagodbu proizvodnog procesa. Sve u svemu, to znači da je potrebno manje proizvoda, a time i manje sirovina.

Zašto se trebamo prebaciti na kružno gospodarstvo?

Foto: Dukat

U kružnom gospodarstvu odgovorno se odnosimo prema svom okolišu. Na primjer, smanjenjem završetka otpada na ulicama ili u prirodnom okruženju. Već smo vidjeli da su se neki koraci poduzeli u tom smjeru, primjerice zabranom besplatnih plastičnih vrećica i korištenjem višekratnih vrećica, za razliku od nemilosrdnog trošenja potrošnog jednokratnog materijala. Takvo ponašanje uzrokuje veću potražnja za sirovinama, a sve je manje resursa dostupno. Cijeli niz materijala koje koristimo je ograničen dok populacija globalno raste i potražnja se povećava, kao i ovisnost o drugim zemljama koji su izvori.

Posljedice dosadašnjih obrazaca potrošnje na klimu i okoliš su velike – troši se energija i povećavaju se emisije CO2. Pametnije korištenje materijala može smanjiti emisije.

Korist, ali i obveza za sve

Uvođenje principa kružnog gospodarstva na svim nivoima smanjilo bi pritisak na okoliš i ojačalo gospodarstvo Hrvatske, a prema nekim procjenama potrošači bi imali dugotrajnije, otpornije i vrjednije proizvode.

No prelazak na kružno gospodarstvo ne ovisi samo o vladi i industriji. Potrošači također imaju svoju ulogu i mogu doprinijeti ako duže koriste stvari, popravljaju ih ili odvoze na mjesta za recikliranje. Odabir održivih proizvoda mora postati novi standard za sve.

Referenca:
Večerni list: VL Native Studio
Zašto je kružna ekonomija temelj održivog poslovanja – OVDJE 

DOBRA HRVATSKA
Veljača, 2022.

1...828384...182Stranica 83 od 182

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z