spot_img

Odgovoran građanin: Vozi bicikl, ali odgovorno i sigurno

Više smo puta pisali o dobrobitima bicikliranja – voziti bicikl dobro je za onoga tko ga vozi, za okoliš i za društvenu zajednicu. Ali, sve to pada u vodu ako bicikl vozimo neodgovorno, neoprezno, ne mareći za sigurnost, vlastitu i drugih sudionika u prometu. Ako se, poput pisca ovih redaka, mnogo češće gradom krećete na dvije noge (vlastite), nego na dva (ili četiri) kotača, katkad možete svjedočiti bezobzirnoj, pa i divljoj vožnji pojedinih biciklista po nogostupu, vožnji bez svjetala i zvonca, nepropisnim putanjama biciklista, što sve pješake dovodi u opasnost. S druge strane, statistike govore o brojnim stradavanjima biciklista u prometu. U srazu s automobilima oni su definitivno slabija strana, pa su stoga češće i žrtve. Stoga nije na odmet podsjetiti na pravila ponašanja u prometu za bicikliste i nužnu opremu kako bi pedaliranje uistinu bilo odgovorno i održivo. Pri tome su najvažnija pravila:

  • voziti oprezno,
  • pažljivo,
  • paziti na sebe i druge (svojim postupcima ne ugrožavati sebe niti druge )
  • prilagoditi se uvjetima.

Jer, samo je vožnja bicikla uz odgovornost prema vlastitoj i tuđoj sigurnosti društveno odgovoran i održiv čin.

PREPORUČENO PONAŠANJE – PRAVILA SIGURNE I OBZIRNE VOŽNJE

Smjer kretanja

Vozač bicikla dužan je kretati se biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom, a ako one ne postoje, što bliže desnom rubu kolnika. Pri tome, pod biciklističkom trakom misli se na označeni dio kolnika, a pod biciklističkom stazom na izgrađenu prometnu površinu namijenjenu za promet bicikala koja je odvojena od kolnika. Obje su obilježene prometnim znakom.

Vozači bicikla obvezni su kretati se desnom stranom kolnika, odnosno u smjeru kretanja ceste, a na traci ili stazi za dvosmjerni promet bicikala, desnom stranom trake ili staze u smjeru kretanja. Ako nema obilježenog traka na kolniku, biciklist je dužan kretati se što bliže desnom rubu kolnika.

Vožnja brzom cestom

Autocestom, brzom cestom i cestom namijenjenom isključivo za promet motornih vozila ne smiju se kretati bicikli.

Vožnja više bicikala u skupini

Ako se dva ili više vozača bicikala kreću u skupini, dužni su kretati se jedan iza drugoga.

Osvjetljenje bicikla

Od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću), a i danju u slučaju smanjene vidljivosti, na biciklu mora biti upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani. To je osobito važno za bicikliste koji voze izvan naselja na neosvijetljenim dijelovima ceste, ali i za sve ostale.

Vozač bicikla koji se kreće kolnikom na cesti dužan je noću i danju u slučaju smanjene vidljivosti biti označen reflektirajućim prslukom ili reflektirajućom biciklističkom odjećom ili drugom reflektirajućom oznakom.

Signalizacija za promjenu smjera u vožnji

Budući da bicikli nemaju ugrađene pokazivače smjera (žmigavce), vozač bicikla pri svakom skretanju obvezan je pokretom ruke pokazati smjer u kojem želi nastaviti vožnju i tako pravovremeno najaviti svoju akciju ostalim sudionicima u prometu.

Zvučna signalizacija o približavanju pješaku s leđa

Česta je situacija da se biciklisti i šetači kreću istom trakom (ne ulazimo u razloge). Nailazeći odostraga pješaku, biciklist koji ne uspori i ne obavijesti hodača o svom nailasku može ga zahvatiti i unesrećiti. Naime , pješak, pogotovu ukoliko ima uz sebe malo dijete i psa, lako može iskoračiti u stranu i postati žrtvom bicikliste koji vozi brzi slalom (doslovce).

Oprema bicikla

Svaki bicikl mora biti pravilno opremljen i označen, a to uključuje:

  • kočnicu za svaki kotač (naprijed je to ručna kočnica),
  • jedno ili dva simetrična svjetla (naprijed bijele boje, straga crvene boje),
  • jedno ili dva simetrično postavljena katadioptera crvene boje na stražnjoj strani,
  • na prednjoj i stražnjoj strani svake pedale katadiopter jantarne (žute ili narančaste) boje,
  • ‘mačje oči’ bijele ili žute boje na bočnim stranama prednjeg i stražnjeg kotača i
  • uređaj za davanje zvučnih signala (zvonce).

Svjetla ne smiju ometati druga vozila u prometu, dakle, ne smiju biti usmjerena previsoko.

Kaciga glavu čuva

Vozači bicikla mlađi od 16 godina moraju na glavi nositi zaštitnu kacigu, a starijima od 16 godina ona se preporučuje.

Vožnja pod utjecajem alkohola

Vožnja bicikla pod utjecajem alkohola (iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka) ili droga i lijekova, kažnjivo je.

Korištenje mobitela

Korištenje mobitela u vožnji također je zabranjeno. Vozač za vrijeme vožnje ne smije upotrebljavati mobitel niti druge uređaje na način koji bi umanjio mogućnost reagiranja i sigurnog upravljanja vozilom. Mobitel se može koristiti za vrijeme vožnje samo ako se upotrebljava naprava koja omogućava njegovo korištenje bez upotrebe ruke.

Bicikl i djeca

Biciklom na cesti ne smije upravljati osoba koja nije navršila 14 godina. Samo djeca s navršenih devet godina koja su u školama osposobljena za upravljanje biciklom i za to im je izdana potvrda, smiju samostalno upravljati biciklom na cesti, a druga djeca s navršenih devet godina samo u pratnji osobe koja je navršila 16 godina.

Presijecanje biciklističke staze ili trake

Vozač motornog vozila koji pri skretanju presijeca biciklističku stazu ili traku koja se pruža uzduž kolnika kojim se kreće, dužan je propustiti bicikle koji se kreću po biciklističkoj stazi ili traci u istom ili suprotnom smjeru.

Prijevoz djece i odraslih

Vozač bicikla stariji od 18 godina može na biciklu prevoziti osobe starije od osam godina samo ako se na biciklu nalaze posebna sjedala za svaku osobu, držač za ruke i noge, odnosno pedale.

Vozač bicikla stariji od 18 godina može na biciklu prevoziti dijete do osam godina starosti, ako je na biciklu ugrađeno posebno sjedalo, prilagođeno veličini djeteta i čvrsto spojeno s biciklom te ako dijete na glavi nosi propisanu i uredno pričvršćenu zaštitnu kacigu.
Vozač bicikla, mopeda i motocikla ne smije prevoziti osobu koja je pod utjecajem droga ili lijekova ili ako u krvi ima alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka.

Prijevoz tereta

Na biciklu se ne smiju prevoziti predmeti širi od 50 cm sa svake strane vozila. Na prikolici bicikla ne smije se prevoziti predmete šire od 80 cm.
U prometu na cesti biciklom smije se vući prikolicu s dva kotača pričvršćenu tako da je osigurana stabilnost vozila. Prikolica ne smije biti šira od 80 cm, a ukupna masa ne smije biti veća od 50 kg. Na stražnjoj strani mora imati dva katadioptera propisana za priključna vozila.

***

Dodajmo na kraju i citat iz nedavne objave Sindikata biciklista, koja je izdana 24. lipnja ove godine u povodu još jedne nesreće sa višestrukim smrtnim ishodom u kojoj je sudjelovao i koju je izazvao biciklist:

OBJAVA SINDIKATA BICIKLISTA, lipanj 2021.

• „Smiju li bicikli voziti po pješačkom prijelazu? Zakon definira “obilježeni pješački prijelaz” kao “dio kolničke površine namijenjen za prelaženje pješaka preko kolnika, obilježen oznakama na kolniku i prometnim znakovima obavijesti”. Ne spominje izričito zabranu kretanja drugim sudionicima niti propisuje sankcije u suprotnom slučaju.

• Postoji li obveza po kojoj biciklist u nekoj situaciji mora gurati bicikl? Ne, takva formulacija ne postoji niti u jednom zakonu i pravilniku.

• Smije li biciklist prelaziti raskrižje vozeći po biciklističkoj stazi koja je označena kroz raskrižje? Da, štoviše, mora. Po zakonu se biciklisti trebaju kretati biciklističkom stazom ili trakom ako one postoje, a ako ne, onda na kolniku što bliže desnom rubu. Pitanje je inače neobično, a njegova apsurdnost se najbolje vidi ako se postavi za neku drugu grupu vozila? Npr. smiju li automobili prijeći raskrižje vozeći po kolničkoj traci? Da, smiju i moraju. I, smiju voziti, a ne moraju gurati auto. Zakon definira da su i auti i bicikli “vozila”, auti voze po kolniku, a bicikli voze po biciklističkoj stazi/traci i po tim površinama moraju voziti i kad je cesta ravna, i kad je uzbrdo, i kad prolazi pokraj trgovine, kafića, cvjećarnice, crkve i kad prolazi preko raskrižja.

• Smije li biciklist voziti preko biciklističkog prijelaza na raskrižju ako nema biciklističkog semafora? Prema Pravilniku o signalizaciji, biciklistički prijelazi preko semaforiziranih raskrižja moraju imati svjetla za bickle ili kombinirana pješačko-biciklistička svjetla. U tom aspektu je pravilnik ispoštovan u velikoj većini slučajeva, ali postoje i rijetke situacije u kojima postoji biciklistički semafor, a ne postoji staza, ali i obratno. Biciklisti i vozači automobila u većini slučajeva bolje zapažaju stazu i ako ona postoji smatraju da bicikl ima pravo biti na njoj i ima prednost na svom zelenom svjetlu. Nažalost su oznake prijelaza na mnogim raskrižjima izblijedjele i to stvara povećanu opasnost, kad vozač bicikla zna da je tu staza a vozač auta je ne vidi pa ‘zna’ da je u prednosti.“

DOBRA HRVATSKA /MDM
Srpanj, 2021.

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

- Oglas -spot_img