HEP-OVE SUNČANE ELEKTRANE – MNOGO VIŠE OD TVORNICA STRUJE!

Objavio
Odgovorno
-

Vis, jedan od naših najudaljenijih naseljenih otoka, u rujnu 2020. dobio je značajan oslonac za vlastiti održivi razvoj. Baš tamo, HEP je pustio u rad trenutno najveću sunčanu elektranu u Hrvatskoj, snage 3,5 megavata. Elektrana će godišnje proizvoditi oko pet milijuna kilovatsati električne energije, što odgovara potrošnji oko 1.600 kućanstava, sve bez zajamčene cijene otkupa i na potpuno tržišnoj osnovi. Time je Vis dobio vlastiti izvor obnovljive energije i novu sigurnost opskrbe električnom energijom, posebno tijekom turističke sezone, u razdoblju povećane potrošnje. U elektrani je instalirano 11.200 fotonaponskih modula te pet frekvencijskih pretvarača, koje je kao jedan od ključnih elemenata elektrane, razvio i proizveo Končar, vodeći domaći proizvođač opreme za elektroenergetska postrojenja. Sustav upravljanja i nadzora rada elektrane također je razvijen i proizveden u Končaru. U idućoj fazi, uz sunčanu elektranu instalirat će se baterijski spremnik koji će osigurati očuvanje stabilnosti električne mreže.

SE Vis prva je od sedam sunčanih elektrana koje će HEP pustiti u rad do proljeća 2021., a u sklopu 750 milijuna kuna vrijednog ciklusa izgradnje sunčanih elektrana za razdoblje 2019. – 2023.

Sunčani stup razvojne strategije HEP-a

Izgradnja sunčanih elektrana jedan je od stupova razvojne strategije HEP-a za razdoblje do 2030. s pogledom na 2050.. Važnost sunčane energije u kontekstu borbe protiv klimatskih promjena dobro je poznata, tako da je taj aspekt učinaka HEP-ovih projekata sunčanih elektrana prepoznat i u široj javnosti.

Koncept investicijskog ciklusa u sunčane elektrane, međutim, osmišljen je tako da donese i niz društvenih i općegospodarskih koristi. Prije svega, HEP vodi računa da u okvirima pravila javne nabave u najvećoj mogućoj mjeri pruži šansu domaćim proizvođačima opreme i izvođačima radova. Osim spomenutog angažmana Končara, treba naglasiti da fotonaponske module za većinu sunčanih elektrana koje se trenutno grade isporučuje Solvis iz Varaždina. Time HEP potiče razvoj domaće industrije u skladu sa svjetskim tehnološkim trendovima, a ujedno doprinosi zapošljavanju domaće radne snage i povećanju BDP-a.

Na primjeru Visa vidljiv se jasno i drugi važan pozitivan društveni učinak. Izgradnjom sunčanih elektrana i pratećih baterijskih spremnika, ali i jačanjem elektroenergetske mreže te postavljanjem punionica za električna vozila, HEP povećava sigurnost opskrbe, pomaže ostvarenju energetske samodostatnosti hrvatskih otoka prema najvišim standardima te doprinosi povećanju kvalitete života i ostanku stanovništva na otocima. Osim elektrane na Visu, u izgradnji je još jedna veća – HEP-ova elektrana na Cresu, za koju već postoje i planovi proširenja. U fazi pripreme je elektrane na Unijama, a u razvoju je i elektrana na Hvaru. Sve su to dobri primjeri suradnje HEP-a s lokalnom zajednicom, koja je okrunjena potpisivanjem sporazuma s 11 jedinica lokalne samouprave – s gradovima Lipikom, Novskom, Križevcima, Ludbregom i Malim Lošinjem te s općinama Kršan, Lipovljani, Sućuraj, Viljevo, Bedekovčina i Marijanci. Suradnja s HEP-om za te općine i gradove znači i priliku da se jače angažiraju na razvoju održive energetske infrastrukture na svom području što će potaknuti njihov gospodarski i ukupni razvoj. Rijetko koji razvojni program u Hrvatskoj i okruženju, kao HEP-ov ciklus izgradnje sunčanih elektrana, tako snažno povezuje sve pozitivne energetske, okolišne, gospodarske i društvene učinke, a koji će idućih godina intenziviranjem ulaganja postajati još vidljiviji, na dobrobit širokog spektra dionika!

Fotografije prikazuju: uz naslov – SE Vis, u tekstu – SE Korlat
Darko Alfirev, pomoćnik direktora Sektora za korporativne komunikacije HEP d.d.

DOBRA HRVATSKA
www.odgovorno.hr
prosinac, 2020

OSVRT: Na Svjetski dan djeteta održana UNICEF-ova konferencija „Predstavljanje poslovnih praksi odgovornih prema djeci“

Objavio
Mirela Drkulec Miletić
-

Dosta i sve više domaćih poduzeća radi na dobrobiti djece, stvaranju radnih uvjeta koji uravnotežuju poslovno i privatno, tvrtku i obitelj. Opća je slika ipak nepovoljna: djeca, kao žrtve ponašanja i djelovanja odraslih, trpe! Mnogo je pravog posla i iskrenog djelovanja tek pred nama …

Da ste pet, deset godina upitali top menadžere u našim poduzećima što čine za dobrobit djece i jesu li načela za poštovanje prava djece ugradili u poslovnu strategiju, možda bi vas dosta njih začuđeno pogledalo. Rijetke su bile čak i one tvrtke koje su pokazivale zanimanje za bilo kakva dodatna poboljšanja uvjeta rada svojih zaposlenika koja su išla dalje od božićnice ili regresa za godišnji odmor. Ipak, stvari su se posljednjih nekoliko godina ipak promijenile nabolje.

Online konferencija „Predstavljanje poslovnih praksi odgovornih prema djeci“, koja je u organizaciji Savjetodavnog odbora za dječja prava i društveno odgovorno poslovanje i uz podršku UNICEF-a, održana točno na Svjetski dan djeteta 20. studenoga 2020., pokazala je da sve više domaćih poduzeća uviđa da u svojim poslovnim aktivnostima ne smiju zanemariti prava djece.

Utjecaj poduzeća na živote djece

U Hrvatskoj živi oko 800.000 djece mlađe od 18 godina, što je oko 20 posto stanovništva. Utjecaj koji poduzeća imaju na njihove živote je ogroman. Najvećim dijelom on proizlazi iz odnosa poduzeća prema roditeljima i usklađivanju njihova poslovnog i privatnog života. Poduzeća utječu na djecu i kroz odnos prema mladim radnicima, odnos prema djeci kao potrošačima proizvoda i usluga, oglašavanje koje je namijenjeno djeci, utjecaj poslovanja na okoliš u kojem djeca žive i rastu. Ipak, većina poduzeća tek treba osvijestiti koliko je snažan njihov utjecaj na djecu i njihova prava te što taj utjecaj znači za poslovni sektor i održivi razvoj društva u cjelini.

Upravo s namjerom da pomognu poduzećima da razumiju na koji način njihove aktivnosti utječu na prava djece, UN Global Compact, organizacija Save the Children i UNICEF 2012. godine objavili su Načela o pravima djece i poslovanju. Podijeljena u deset tema, načela pomažu poduzećima da utvrde izravne i neizravne utjecaje svog poslovanja na djecu u tri područja – na radnom mjestu, na tržištu te u društvenoj zajednici i okolišu. Također, nude prijedlog konkretnih aktivnosti koje poslovne organizacije mogu poduzeti kako bi doprinijele poštovanju i promicanju dječjih prava kroz svoje poslovanje.

 Deset načela o pravima djece i poslovanju iz 2012.

Tako prvo načelo obvezuje poduzeća da budu odgovorna i poštuju prava djece te se obvežu da će podupirati dječja ljudska prava. Drugo načelo nalaže iskorjenjivanje dječjeg rada. U Hrvatskoj, srećom, to nije problem, ali i domaća poduzeća trebaju paziti da u svoj lanac dobavljača ne uključe tvrtke koje koriste dječji rad. Treće načelo tiče se podrške mladim radnicima, roditeljima i skrbnicima, četvrto se odnosi na zaštitu i sigurnost djece, peto govori o sigurnim proizvodima i uslugama, šesto o odgovornom marketingu i oglašavanju, sedmo o brizi za okoliš i zemljište, osmo o sigurnosti djece, deveto o odgovoru na krizne situacije, a deseto načelo o suradnji sa zajednicom.

Nepovoljno stanje 20218.: Nacionalno istraživanje o utjecaju poslovnog sektora na dječja prava

Prvo nacionalno istraživanje o utjecaju poslovnog sektora na dječja prava, koje je pokrenuo UNICEF 2018. godine, pokazalo je do koje su mjere dječja prava prepoznata kao dio društveno odgovornog poslovanja (DOP) u Hrvatskoj u skladu s deset proklamiranih načela. Istraživanje je jasno pokazalo da je svijest o utjecaju poslovnog sektora na dječja prava u našoj zemlji relativno niska (!?!)

  • Samo 6% ispitanika smatra da poslovanje poduzeća u kojem rade ima velik utjecaj na dječja prava,
  • Njih 48% smatra da njihova poduzeća u određenoj mjeri utječu na dječja prava.
  • Gotovo 41% ispitanika smatra da njihova poduzeća nemaju utjecaj na prava djece u Hrvatskoj.

Istraživanje je također ukazalo na nedostatak dubljeg razumijevanja ili strateškog pristupa za uključivanje dječjih prava u poslovne politike ili u interne dokumente koji reguliraju DOP. Od anketiranih poduzeća:

  • 43% ih ima usvojenu strategiju DOP-a ili su u procesu usvajanja.
  • Velika većina poduzeća, 87% njih, nije mogla istaknuti dobre prakse, odnosno primjere DOP-a s fokusom na dječja prava.

Treba reći da je u anketi sudjelovao 141 predstavnik poslovnog sektora, a najzastupljenija su bila velika poduzeća.

Mapiranje dobrih praksi s naglaskom na djecu

Godine 2018. UNICEF je inicirao osnivanje Savjetodavnog odbora za dječja prava i društveno odgovorno poslovanje, koji djeluje kao platforma za razmjenu znanja i dobrih praksi usmjerenih k povećanju vidljivosti dječjih prava i poštovanju te boljoj zaštititi i ostvarivanju dječjih prava u poslovnoj zajednici.

Savjetodavni odbor ove je godine pokrenuo projekt mapiranja i predstavljanja dobrih praksi u hrvatskim tvrtkama temeljen na Načelima  o pravima djece i poslovanju. Cilj mu je bio doznati kako pojedina poduzeća u Hrvatskoj poštuju dječja prava u praksi, prepoznati odgovorne prakse i motivirati ostala poduzeća na aktivniji angažman oko dječjih prava, a rezultati su predstavljeni na ovoj online konferenciji.

U projektu su sudjelovali studenti završnih godina Ekonomskog fakulteta u Zagrebu u sklopu  kolegija „Društveno odgovorno poslovanje“ čiji je nositelj prof. dr. sc. Mislav Ante Omazić.  Studenti su se mogli upoznati s temom dječjih prava u poslovanju i povezati se s poslovnim svijetom na konkretnom zadatku pod vodstvom i supervizijom mentorica, koje su i članice Savjetodavnog odbora: Diane Kobas Dešković, Marijane Grubišić, Mirjane Matešić, Vali Marszalek i Violete Colić te prof. Omazića. U projektu je sudjelovalo stotinjak studenata koji su napisali studije slučaja o 14 poduzeća, među kojima ima velikih, malih, ali i državnih:

A1 Hrvatska d.o.o., IKEA Hrvatska d.o.o., Telemach Hrvatska d.o.o. (pravni sljedbenik Tele2 d.o.o.), INA – Industrija nafte d.d., IN2 d.o.o, Poslovna inteligencija d.o.o., Privredna banka Zagreb d.d., OTP banka d.d., Arena Hospitalty Group d.d., AD Plastik d.d., Hrvatska elektroprivreda d.d., Jadran – Galenski Laboratorij d.d., Dvokut Ecro d.o.o. i HP – Hrvatska pošta d.d.

Korona kriza iznjedrila inovativne prakse

Baš kao što kaže stara uzrečica „Svako zlo za neko dobro“, tako je i kriza s korona virusom širom otvorila vrata nekim, u većini poduzeća dosad proskribiranim oblicima rada – radu od kuće i fleksibilnijem radnom vremenu. U panel diskusiji predstavnici nekoliko poduzeća iznijeli su vrlo zanimljive i inovativne primjere prilagodbe kriznim vremenima s naglaskom na bolju usklađenost obiteljskog i poslovnog života. Jer, poduzeća imaju odgovornost prema svojim zaposlenicima te im moraju omogućiti bolje usklađivanje karijere i privatnog života. Poduzeća koja su to prepoznala na vrijeme, uvidjela su da je rezultat tih napora veće zadovoljstvo, ali i produktivnost zaposlenika, što se odražava i na sreću obitelji, osobito djece.

Online konferencija bila je prilika za razmjenu ideja i iskustava, a državna tajnica za demografiju i mlade Željka Josić potvrdila je da takve oblike rada podupire i država te je najavila donošenje novih propisa koji će regulirati rad od kuće i sve oblike fleksibilnog rada.

Inspiracija i poticaj i drugima

U konferenciju se uključila i predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, Regina M. Castillo rekavši:

– Svako poduzeće, bilo da je malo ili veliko, izravno ili neizravno utječe na živote djece. Zato je vrlo važno da poslovni sektor kroz svoje svakodnevno poslovanje i pri razvijanju strateških planova ima na umu najbolji interes djeteta. Ponosni smo na ovu inicijativu koja je kroz suradnju s mladima po prvi put pokazala kako neka hrvatska poduzeća provode odgovorne inicijative za djecu i njihove obitelji. Vjerujemo da će izdvojene poslovne prakse poslužiti kao inspiracija i drugim poduzećima da u Hrvatskoj primijene slične inicijative i maksimiziraju rezultate za djecu.

DOBRA HRVATSKA / MDM
www.odgovorno.hr
studeni, 2020.

Osvrt: Ludilo šopingiranja na Crni petak – ali uz svijest o odgovornom, humanitarnom i održivom!

Objavio
Mirela Drkulec Miletić
-
Foto: Artem Beliaikin / pexels.com

Pokažimo da nam je stalo do planeta Zemlje i budućnosti čovječanstva! Zamijetimo tvrtke poput ovih u nastavku! Kakve nam poruke one šalju?

Neke uz Crni petak sade stabla, druge pomažu rad skloništa za žrtve obiteljskog nasilja. Treće pak proizvode odjeću od ostataka tekstila. Ali, ima kompanija koje idu i toliko daleko da kupcima preporučaju da dobro promisle i kupe samo ono što im stvarno treba… Ili pak onih koje podržavaju Gretin klimatski pokret koji izravno zagovara jednostavnost i suzdržavanje od potrošnje, osobnu odgovornost i doprinos održivosti, svakog dana.

Je li uopće moguće na trgovački Crni petak očitovati se kako je čovjeku stalo do planeta Zemlje i budućnosti čovječanstva? Ili su ta dva ljudska djelovanja – pretjerano kupovanje i zalaganje za održivi svijet – jednostavno nespojivi?

Crni petak tj. Black Friday je američka prodavačka dosjetka, prihvaćena kasnije u čitavom svijetu. Naravno da se u slučaju „petka“ radi o najagresivnijem obliku poticanja na konzumerizam, kupovanje radi kupovanja, gomilanje stvari po sebi i naokolo sebe. Dan kada se malo tko sjeti zaustaviti se i promozgati – trebaju li nam sva ta dobra i predmeti, čemu vodi to gomilanje, nije li to podrška potrošača onim industrijama koje ostavljaju na Zemlji najveći (negativni) ekološki trag – promet, trgovina, tekstil… Koliko se manijakalnim kupovanjem i potrošnjom uništava šansa da nam Zemlja i svijet (p)ostanu održivi.

No, Crni petak je za neke i „svijetli petak“, želimo li ocrtati baš cijelu priču. Dan kad su cijene znatno niže (30, 50 ili 70 posto), otvara siromašnima i osiromašenom srednjem sloju, rijetku priliku za zadovolji svoje osnove potrebe. Ne zaboravimo, u Hrvatskoj u statističku skupinu „siromašnih“ i onih „na granici siromaštva“ spada čak 24% stanovništva (Vlada RH, studeni, 2020.). U SAD-u je to puno više, a u dijelu Azije ili Afrike pretežito.

***

Usprkos ekonomskoj krizi izazvanoj pandemijom Covida-19, popustima koje su trgovci pripremili za Crni petak teško je odoljeti. Ipak, i takva kupnja može biti više ili manje povezana s održivošću. Navest ćemo samo nekoliko primjera preuzetih sa stranica britanskog lista Guardian, a vama prepuštamo da prije nego što se prepustite čarima online kupnje i sami potražite odgovorne, tzv. „zelene“ ponude i one trgovce koji poštuju etička načela.

IPAK MOŽE I DRUGAČIJE…

  • Allbirds
    Marka održive obuće Allbirds poziva kupce da „krše tradiciju, a ne planet“. Umjesto da smanji svoje cijene, Allbirds ih čak i podiže, ali zaradu od Crnog petka daje međunarodnom klimatskom pokretu mladih pod vodstvom aktivistice Grete Thunberg.
  • Cinta
    Ova mala, neovisna tvrtka sa sjedištem u Britaniji nudi 20% popusta i poklanja 10 funti uz svaku narudžbu za inicijativu „Bez plastike“ („No More Plastic“), koja je stvorena kako bi poticala svijest javnosti o onečišćenju plastikom.
  • Lora Gene
    Ova održiva marka ženske odjeće osigurava poštene radne uvjete i plaću svojim radnicima. Kupcima za Crni petak daje 20% popusta, ali taj će novac sama nadoknaditi kako radnicima ne bi bila manja plaća jer je njihova roba prodana uz popust.
  • Birdsong
    Odjeću Birdsong po narudžbi ručno izrađuju žene migrantice sa sjedištem u Londonu prema dnevnici važećoj i u drugim londonskim tvrtkama za proizvodnju odjeće. Za Crni petak kupci mogu odabrati hoće li uzeti popust od 10% ili 15% ili ga prepustiti Birdsongu kao potporu njihovu radu. Svi su odjevni predmeti izrađeni od obnovljivih i recikliranih tkanina, a pakiraju ih osobe s poteškoćama u učenju.
  • Chalk
    Ovaj brend nakita, koji vodi londonska dizajnerica Malaika Carr, donira 20% od svake prodanog artikla tvrtki Refuge (Sklonište), koja se brine o ljudima izloženim obiteljskom nasilju.
  • Baukjen
    Između Crnog petka i Cyber ​​ponedjeljka Baukjen (i njegova sestrinska marka Isabella Oliver) donira svu zaradu četrima dobrotvornim organizacijama. K tome, tvrtka je CO2 neutralna, ne koristi plastiku, a najmanje 90% tkanina koje koristi je iz održive proizvodnje.
  • House of Sunny
    Ovaj londonski hipsterski brend koristi reciklirane i organske tkanine, biorazgradive vrećice i poseban proces proizvodnje s malo vode (nazvan e-protok). Za Crni petak nudi do 30% popusta, a zasadit će drvo za svaku kupnju.
  • High Hope
    I ova tvrtka koja proizvodi odjeću za slobodno vrijeme obećava da će posaditi drvo za svaku kupnju tijekom vikenda za Crni petak. Nudi do 40% popusta.
  • Maison Bent
    Ova neovisna mala tvrtka koju vode žene za Crni petak ne nudi popuste, već izradu odjeće od ostataka tkanina, koje možete odabrati na web stranici tvrtke ili na Instagramu.
  • Alohas
    Ova španjolska marka obuće posve zaobilazi Crni petak. Umjesto da nudi popuste, od kupaca traži da dobro promisle i kupe samo ono što stvarno trebaju.
  • London Sock Company
    Ova marka čarapa od organskog pamuka nudi 15% popusta na sve artikle, a za svaku narudžbu u studenome donirat će dva para svojih čarapa u dobrotvorne svrhe.

 ***

Ne znamo pouzdano koliko su i hrvatske tvrtke privržene ovakvim praksama. U svakom slučaju, znamo što je dobro i u čemu nam neki mogu biti dobri uzori.

DOBRA HRVATSKA / MDM
www.odgovorno.hr
Studeni, 2020.

Počinje četvrti ciklus UNICEF-ove CSR akademije “Djeca su naš najvažniji posao”

Objavio
Odgovorno
-

Jedinstveni program edukacije za poslovni sektor o utjecaju poslovanja na djecu

S ciljem poticanja odgovornog odnosa tvrtki prema djeci, UNICEF četvrtu godinu zaredom organizira edukaciju za tvrtke o društveno odgovornom poslovanju i dječjim pravima – CSR akademiju „Djeca su naš najvažniji posao“.

Poduzeća na mnogo načina utječu na djecu i njihova prava, a da često toga nisu niti svjesna. Odnos prema roditeljima, usklađivanje poslovnog i privatnog života, proizvodnja i plasiranje proizvoda namijenjenih djeci, oglašavanje usmjereno na djecu ili u kojem djeca sudjeluju, utjecaj na okoliš u kojem djeca rastu i razvijaju se, tek je početak dugog niza izravnog i neizravnog djelovanja poduzeća na djecu.

UNICEF-ova CSR akademija, prvi je program na temu uključivanja dječjih prava u svakodnevno poslovanje i upravljanje u Hrvatskoj. Pod vodstvom renomiranih stručnjaka za pitanja društvene odgovornosti, CSR akademija osigurava stručna znanja o utjecaju poslovanja na djecu i koracima koje tvrtke mogu poduzeti kako bi uključile dječja prava u svoja poslovna načela, prakse i organizacijsku kulturu.

CSR akademija 2018_polaznici
Polaznici 2. ciklusa CSR Akademije, 2018.

Na CSR akademiji do sada je sudjelovalo je više od 70 predstavnika vodećih hrvatskih kompanija. Polaznici CSR akademije usvojili su stručna znanja i praktične alate koji im pomažu da bolje razumiju dječja prava i potrebe te da ih uključe u svakodnevno poslovanje i upravljanje, kao i da integriraju dječja prava u svoje nefinancijske izvještaje.

CSR akademija 2019 polaznici
Polaznici 3. ciklusa CSR Akademije, 2019.

Novi ciklus CSR akademije održat će se u virtualnom obliku putem platforme Zoom, a uključuje 5 online radionica koje se održavaju 8. prosinca 2020., u siječnju, veljači i ožujku 2021.

Sudjelovanje na CSR akademiji ne naplaćuje se, a polaznici koji sudjeluju na svim radionicama stječu pravo na potvrdu UNICEF-a o završenom programu edukacije. Broj sudionika na radionicama je ograničen, a prijave za sudjelovanje zaprimaju se do 1. prosinca 2020. godine na e-mail: atbaric@unicef.org.

CSR akademija - logo

Kolumna Matija Hlebar: I to se dogodilo! „Pridonesite smanjenju klimatskih promjena!“, zahtjev je Skupine institucionalnih investitora prema vodećim korporacijama Europe.

Objavio
Matija Hlebar
-

Povijesna odluka! Dapače. BASF, OMV, ThyssenKrupp, BMW, Continental, Daimler, Deutsche Lufthansa, Fiat Group, Groupe PSA (Peugeot), Renault Group, Volkswagen, BP, Shell i drugi suočeni su s jasnim i čvrstim zahtjevom velikih vlasnika kapitala. Nije ni čudno jer neke projekcije govore o daljnjem rastu prognozirane globalne prosječne temperature u 2100-oj

Europske kompanije nisu još uvijek uskladile svoje poslovanje s Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama od prosinca 2015. Zapravo, europske kompanije su ušle u prosjek ponašanja, u maticu „svega i svačeg“ koja vodi rastu prosječne globalne temperature do katastrofalnih 3,5 °C do 2100. godine!

HLEBAR MATIJA 2
Matija Hlebar
autorski članak

Tko čini Skupinu institucionalnih investitora za klimatske promjene?

Skupina institucionalnih investitora za klimatske promjene (engl. Institutional Investors Group on Climate Change – IIGCC) predstavlja europsko člansko tijelo za suradnju investitora na području klimatskih promjena. Dio skupine, njih 38 investitora, koji pod svojim upravljanjem i savjetovanjem drže imovinu u vrijednosti od čak 9,3 bilijuna američkih dolara (USD)! odlučio se na novi i veoma važan iskorak – metodu pritiska prema poslovnom sektoru.

Među investitorima-potpisnicima pisma upućenog vodećim europskim kompanijama nalaze se i sljedeća znamenita investitorska imena: Aegon Asset Management, AXA Investment Managers, Bank J Safra Sarasin, Brunel Pension Partnership, Candriam, Danish Labour Market Pension Fund, DWS, Environment Agency Pension Fund, Federated Hermes International and EOS at Federated Hermes, J.P. Morgan Asset Management, Jupiter Asset Management, KBI Global Investors, Lazard Asset Management,  Local Authorities Pension Fund Forum, Nordea, Northern Trust, Royal London Asset Management, UK Shareholders Association, Union Investment te USS Investment Management.

Što je ovim zahtjevom Skupina institucionalnih investitora za klimatske promjene poduzela?

Prije nekoliko dana (16.11.2020.), skupina vodećih investitora i članova IIGCC-a uputila je iznimno važno pismo na adrese 36 najvećih europskih kompanija.

Njihova povijesna odluka i iskorak odnose se na dosad nezabilježeni zahtjev upućen najvećim europskim kompanijama da sveobuhvatno uključe obveze iz Pariškog klimatskog sporazuma u svoje buduće financijsko izvještavanje.

Investitori su istovremeno europskim kompanijama uputili i primjerak „Očekivanja investitora za izvještajima kompanija koji su usklađeni s Pariškim klimatskim sporazumom“, objavljen od strane IIGCC-a. U svojim očekivanjima investitori detaljno izlažu pet koraka koje zahtijevaju od kompanija da poduzmu po pitanju klimatskih promjena te u slučaju njihovog neispunjenja navode konkretne akcije koje će sami poduzimati.

Investitori iznose i konkretna očekivanja koja stoje pred revizorima u pogledu njihove odgovornosti za provjeru uključenosti materijalnosti klimatskih rizika u izvještaje kompanija i njihovu reviziju.

Koliko je situacija alarmantna, a svaka inicijativa za promjenom smjera opravdana i nužna,  zorno vidimo na donjoj projekciji rasta prosječne temperatura po pojedinom zemljama, prema jednom švicarskom izvoru. Rast od preko 4 stupnja C mogu očekivati zemlje:

  • Rusija
  • Meksiko
  • Indija

a u skupini s rastom višim od 3,5 stupnja su razvijene zemlje (!): Japan, Španjolska, Francuska i Norveška.

Country temperature paths (°C) based on CO2 emissions generated by listed equities. Scope 1, 2 and 3. Year 2100 projections for select countries. Source: J. Safra Sarasin AM research.

Safra AM research

Kako su vodeći investitori odabrali listu europskih kompanija za slanje pisma?

Vodeći investitori su odabrali najveće europske kompanije za slanje pisma temeljem njihove izloženosti rizicima dekarbonizacije, uvažavajući činjenicu transformacije gospodarstva prema klimatskoj neutralnosti i odmicanje od fosilnih goriva, a sve u skladu s Pariškim klimatskim sporazumom. Taj popis uključuje najveće izlistane europske kompanije po prihodu u sljedećim sektorima gospodarstva:

Energija: EDF, Endesa, Enel, Engie, EON, Equinor, Iberdrola, OMV, Repsol & Uniper.

Materijali: Air Liquide, Anglo American, Arcelor Mittal, BASF, BHP, Glencore, LafargeHolcim, Linde, Saint-Gobain and ThyssenKrupp.

Prijevoz: Airbus, AP Moeller Maersk, BMW, Continental, Daimler, Deutsche Lufthansa, Fiat Group, Groupe PSA (Peugeot), Renault Group and Volkswagen.

Uzimajući u obzir već raniji angažman na popisu su i: BP, CRH, Eni, Rio Tinto, Shell  i Total.

Koji je pravi doseg povijesne odluke i zahtjeva Skupine institucionalnih investitora za klimatske promjene?

Svojim pismom Skupina institucionalnih investitora za klimatske promjene poziva najveće europske kompanije na odgovornost i pravilno prikazivanje vlastitog djelovanja u financijskim izvještajima, u odnosu na globalne obveze za ograničavanjem porasta globalne temperature na znatno ispod 2 °C te ulaganje najvećih napora da se taj porast ograniči na 1,5 °C. Iz sadašnje perspektive, teško da je to uopće ostvarivo, o čemu sam pisao u svojoj prošlomjesečnoj kolumni posvećenoj raznim aspektima klimatskih promjena u mom koprivničkom kraju i utjecaju na život „običnog“ čovjeka.

Klimatske promjene su izazov za budućnost planeta Zemlje i predstavljaju jedan od najvećih izazova za opstanak ljudske civilizacije.

Kompanije si više ne mogu priuštiti ignoriranje značaja klimatskih promjena i otezati s unošenjem promjena u svoje poslovanje. Od neprocjenjive je važnosti usklađenost cjelokupnog poslovanja vodećih korporacija s Pariškim klimatskim sporazumom.

Osim navedenog, ovaj iskorak Skupine vodećih investitora zasigurno će doprinijeti implementaciji i ispunjenju novih EU zahtjeva na području nefinancijskog izvještavanja sudionika na tržištima kapitala, koji su definirani Uredbom o objavama povezanima s održivosti u sektoru financijskih usluga i stupaju na snagu već 10. ožujka 2021.

Detaljnije informacije na ovu temu mogu se pronaći na sljedećem linku:
https://www.iigcc.org/news/leading-investors-call-on-europes-largest-companies-to-address-missing-climate-change-costs-in-financial-accounts/

Matija Hlebar
stručnjak za održivi razvoj i nefinancijsko izvještavanje, voditelj održivog razvoja u Podravki d.d., predsjednik Udruge za održivi razvoj Hrvatske

DOBRA HRVATSKA
www.odgovorno.hr
Studeni, 2020.

Kolumna Mihovil B. Matković: KOMUNIKACIJA I OPSTANAK /I Zemlja treba živjeti/

Objavio
Mihovil Matković
-
komunikacija
Foto: Gerd Altmann / Pixabay

Vrijeme u kojem upravo živimo, bilježi, proživljava i pamti relativizaciju svih razina naše kreativnosti, naše rutinske sigurnosti i mirne svakodnevice.

Vidimo to po širenju pandemije korona-virusa koji preplavljuje svijet. Ono što je najplastičnije je udar na temeljne putove i načine komunikacije. A komunikacija je i susret, sugovorništvo, društvenost svih pojava i oblika.


Mihovil B. Matković
Autorski članak

Komunicirati znači postojati. Ili drukčije: ništa tako dominantno ne uvjetuje opstanak civilizacije kao komunikacija. Nije potrebna iznimna mudrost da zaključimo da dokinuće i nedostatak stvarne komunikacije vodi  u kroničnu letargiju. Filozofi to prepoznaju kao stanje kliničke dosade i istodobnog nedostatka uvjeta za postojanje. Sociolozi drže da ti preduvjeti predstavljaju jedan od najtežih oblika krize suvremene civilizacije.

Dok poslovni i društveni život zamire, Zemlja, medij naše egzistencije, pokazuje znakove oporavka. Jer u stanju opsesije i opijenosti  suvišnim stvarima bez ikakve obnovljive vrijednosti, zaboravili smo da i Zemlja želi živjeti. I dok pandemijski virus napada naša pluća, organ koji omogućuje život, Zemlja, kao da je konačno iznova prodisala. Virus ne da čovjeku da diše, a Zemlja je oživjela.

Ne znam možemo li se složiti, da upravo čovjek, već dugo, dugo, ne dopušta Zemlji da diše… Da je upravo čovjek počinitelj tog nezahvalnog, nedostojnog, nečasnog i bezbožničkog čina Zemlji. I da taj isti čovjek, uz vidljive i opipljive znakove, ne primjećuje da se vrijeme, i ultimativni događaji sve više ubrzavaju. Da više nema najavnih znakova i simptoma nevolja i ugroženosti. Da smo sve izloženiji prepadu i svršenom činu…

Zaokret u tehnološkoj bajci

Mali podsjetnik na slike pozornice naše suvremenosti, naših okolnosti i stanja: sve je stalo. Stali su svi naši rokovi, nema kalendara, nema brojača minuta, nema fiksnih obveza, nema zrakoplova na obzorima, brodova na morima, automobila na cestama, ne dime ventilatori na proizvodnim pogonima, nema umjetnosti, druženja i susreta ljudi, ne voze poslovni vlakovi, nema estrade … A što da radi čovjek!? Prebire po portalima i prepusti se virtualnosti i sjeća se Raja…? Broji nepotrebne stvari i novčanice?! Ne znajući da onaj koji stvara nepotrebne stvari i nudi ih drugima, i svijetu kao rješenje, i sam postaje nepotreban. I sam završava kao nepotrebna stvar (na otpadu)!?

Treba se upitati: ima li danas, sada, takvih educiranih, hrabrih analitičara, stratega i prognozera da pokažu znanje, anticipaciju planove za barem jedno desetljeće. Gdje su fakiri i vračevi naše moderne da predvide rast, krivulje, trendove, deficite, perspektivu… ?
Što to govori o našim prioritetima!? Upravo da je potreban zaokret u našoj tehnološkoj bajci. Da sigurnost naše civilizacije moraju usmjeravati vjerodostojni pojedinci. Što je bitno? Moramo smisliti kako da ih otkrijemo i damo im placet. A što je poanta? Imamo li ih? I tko će biti onaj koji će uvjerljivo izgovoriti to bitno i započeti novu misiju Zemlje. Tko će prekinuti ovo kliničko stanje u kojem su svi kultni fenomeni našeg vremena bolno izrelativizirani? I još delikatnije, još dvojbenije: komu će, taj netko, povjeriti tu zadaću, tu misiju? A njen je temeljni zahtjev i poruka:

Čovjek i Zemlja moraju disati – za jedno! Zajedno!

Nulla dies sine linea! – rekli su mudri životni Latini. Ni jedan dan bez djela. Stoga je svaki  dan potrebna inventura, štoviše, reinventura. I svaki je dan dragulj za sebe čiji je uspjeh i vrijednost ono što ćemo tog dana planirati i učiniti za druge. Za članove obitelji, prijatelje, marginalizirane, za svoj zavičaj – Zemlju, domovinu, svijet. To ne znati, ne doživjeti i proživjeti, to znači biti dramatično hendikepiran.

Sebičnost vodi u osamu, u najpogubniju i najsuicidalniju samoizolaciju koja priječi našu uključenost u misiju zajedničke budućnosti i odgovornosti za Zemlju i svijet. A sebičan i egocentričan čovjek i nije čovjek. On ne može doživjeti svijet kao prostor svog opstojanja. Ne može ga smatrati, niti zvati svojim. Jer Zemlja je (i) mnogo prije korona-virusa bila jedna, jedinstvena.

Naša je stvarnost prigoda da ovu činjenicu spoznamo i prihvatimo.

Mihovil Bogoslav Matković

Uvodni esej iz edicije UM 2021/Znanje i vrijednosti
www.odgovorno.hr

DOBRA HRVATSKA
Studeni, 2020.

Privredna banka Zagreb: Niz svakodnevnih zalaganja zaposlenika PBZ u 2020. za veliki cilj – održivost!

Objavio
Odgovorno
-

Glavna načela PBZ grupe na kojima temeljimo politiku zaštite okoliša jesu smanjenje otpada, postupno poboljšanje energetske učinkovitosti te pridavanje pozornosti posljedicama koje naše odluke imaju po okoliš i društvo.

Ponosni smo što kroz razne kanale interne komunikacije ostvarujemo  dobru dvosmjernu „zelenu“ komunikaciju na koji način nam kolege ukazuju na svoje navike i želje u kojem smjeru dalje razvijati inicijative. Kontinuirano pratimo vlastitu potrošnju energije i resursa na radnom mjestu kako bismo je smanjili. Zaposlenike educiramo o važnosti brige za okoliš kroz primjere iz svakodnevnoga poslovnog, ali i privatnoga života. Redovito šaljemo personalizirane poruke e-pošte zaposlenicima, podsjećamo ih neka ne zaborave isključiti računala poslije radnoga vremena, ili isključiti klima-uređaje i grijanje tijekom vikenda, ili odvajati papirnati otpad za reciklažu.

Uz brojne redovite aktivnosti, Privredna banka Zagreb i cijela Grupa Intesa Sanpaolo obilježavaju tijekom godine i važne eko-datume prigodnim kampanjama, koje imaju za cilj dodatno potaknuti zaposlenike na provođenje aktivnosti zaštite okoliša i podizanja svijesti o tom gorućem problemu. Još je jedna pozitivna strana prigodnih inicijativa – okupljanje i druženje; no, kako ove godine svi živimo premisu socijalne distance, tako smo i kampanje prilagodili okolnostima.

Uoči ovogodišnjega obilježavanja Svjetskoga dana zaštite okoliša, 5. lipnja, potaknuli smo kolege na izazov s temom „Biološka raznolikost – poziv na akciju“. Zaposlenici su pozvani sami odabrati zadatak kojim će okoliš učiniti raznolikijim i zdravijim. Mogli su zamijeniti jedan ili više proizvoda u kućanstvu manje štetnim; javiti nam kojim se inovativnim rješenjima koriste s ciljem zaštite okoliša ili pak na koji sve način pridonose čišćenju okoliša i jačanju svijesti o njegovoj važnosti; istražiti bioraznolikosti Hrvatske i opisati zanimljivosti koje su otkrili. Drago nam je da je angažman kolegica i kolega i u ovome bio vrlo uspješan, da smo bogatiji za dragocjene recepte o tome kako sami izraditi eko-omekšivač ili tablete za pranje posuđa. Ujedno zavirili smo i u prekrasne vrtove, sadnice, balkone, jezera, obradive površine naših kolega…

pbz-slika2

U sklopu programa eko-inicijativa uvijek rado i ponovno ističemo kolege koji već niz godina koriste bicikl kao prijevozno sredstvo za dolazak na posao. Naime, samo u Zagrebu, prije ovih Covid-19 okolnosti, bicikliralo je više od 150 naših zaposlenika na dan. Stoga se i PBZ prilagođava biciklistima: raste broj naših parkirnih mjesta za bicikle, a odavno već biciklistima, trkačima i rolerima dostupne su svlačionice i tuševi.

Kampanja za mobilnost

Nakon ljeta pokrenuli smo novu kampanju povodom Europskoga tjedna mobilnosti, kojom smo željeli dodatno potaknuti zaposlenike da što više vremena provedu u šetnji i da nam šalju fotografije prijeđenih koraka. I ova kampanja pokazala je da svijest o važnosti kretanja, boravka u prirodi i zajedništva s prirodom zaposlenicima PBZ puno znači. Ponosni smo činjenicom da je 38 zaposlenika ovogodišnji tjedan mobilnosti obilježilo s ukupno prehodanih 2,3 milijuna koraka, diljem Hrvatske.

Iako jedan dan pedaliranja ili pet dana hodanja ili pak zamjena jednoga proizvoda bio-proizvodom ne može znatno pridonijeti smanjenju emisije ugljikova dioksida u atmosferu, sigurni smo da ovim našim malim, ali značajnim koracima mijenjamo naše navike i okruženje u zdravijem i ekološki poželjnom smjeru.

Darija Anić, glavna koordinatorica,
Ljudski resursi i Organizacija, PBZ

DOBRA HRVATSKA
Studeni, 2020.

www.odgovorno.hr
Preuzeto iz godišnje knjige-planera UM/Znanje i vrijednosti 2021

Osvrt: Odijevanje u kontekstu povijesti. S generacijom Z-mladih interes za modom poprilično splašnjava… Možda i Covid učini svoje?

Objavio
Odgovorno
-
Foto: wayhomestudio - www.freepik.com

Umjesto svakodnevnog sređivanja za posao, brige o tome što obući ili pripreme radne uniforme, mnogi zaposlenici proteklih su koroninih mjeseci dan provodili u trenirkama, majicama, puloverima, papučama. Životne okolnosti koje je nametnula pandemija općenito su modu i raskošan životni stil učinili gotovo neprimjerenim trenutku. U povijesti je poznato da su pojedini događaji ili pojave sa sobom nosili i revoluciju u odijevanju. Oni koji su preživjeli kugu u srednjem vijeku, primjerice, uzimali su odjeću manje sretnih bogatih sugrađana, što je potaknulo ekonomiju luksuza, ali i donošenje zakona kojim se ograničava razmetljivost. Također, tijekom prvog svjetskog rata, pak, žene su potaknute na nošenje hlača, a mijenjala se i njihova društvena pozicija. Kako će koronakriza utjecati na naše stavove i način odijevanja ostaje za vidjeti, ali već je izgledno da bi modna industrija mogla biti na gubitku.

Mnogo prije pojave koronakrize, već nakon 2015-e, zamijećeno je da ljudi postaju skloniji nošenju rabljene odjeće, recikliranju te promicanju jednostavnosti i minimalističkog stila. Jedan od razloga tome svakako je povećana briga o klimatskim promjenama i okolišu. Također, svijest o negativnom utjecaju modne industrije na okoliš mnoge je mlade ljude ponukala da više koriste usluge popravaka, najma i rabljenih proizvoda. Tome je zacijelo pridonio i utjecaj osoba kao što su Greta Thunberg i David Attenborough koji promiču brigu za planet, pa se čak uvriježio i termin “Greta efekt”.

Istraživanja. Što pokazuju velike brojke?

Istraživanje agencije Mintel među mladim Britancima pokazalo je: interes za modu prilično je splasnuo! Na prvome mjestu mladima je štedljivost i briga za okoliš.

KUPNJOM NOŠENE ODJEĆE ODJEĆA DULJE ŽIVI. Oko 52 posto mladih u dobi od 25 do 34 godine lani je kupilo nošenu odjeću. Ukoliko odjeću više ne žele nositi, mladi je ne bacaju već će nastoje unovčiti što je lani činilo njih 50 posto,

PREPRAVKE. A 50% mladih krpalo je ili prepravljalo iznošenu odjeću.

RAZMJENA. Jednako raširen trend među mladima postala je razmjena odjeće s prijateljima ili znancima. Čak 75 posto njih u dobi od 16 do 24 godine mijenjalo je modnu odjeću ili bi to rado činili u budućnosti.

NAJAM. Općenito, sklonosti i navike generacije Z (od 16 do 24 godine) usmjerene su prema uslugama najma pa nije iznenađujuće da to obuhvaća i odjeću. Njih 54 posto izjasnilo se da su zainteresirani za najam modne odjeće.

NOVA SVIJEST: MNOGO ODJEĆE ŠTETI SVIJETU! Otpad koji stvara modna industrija je golem pa ne iznenađuje da 57 posto Britanaca smatra da je kupnja previše odjeće loša za okoliš.

Studije pokazuju da se samo u Velikoj Britaniji godišnje baci 350 tisuća tona odjeće.

Odjevni komadi u prosjeku nose se (samo) sedam puta, a potom se bacaju.

Analitičari agencije Mintel zaključuju da bi trend ponovnog korištenja, smanjenja kupnje i recikliranja odjeće mogao predstavljati veliku prijetnju za tekstilnu industriju koja, uz naftu i promet, predstavlja vodećeg zagađivača planeta.

Što se iz svega da još zaključiti? Reciklaža je veoma važna, ali nije i jedini način odgovornog djelovanja odgovornog građanina. Sve važnije postaje zalaganje za produljenje vijeka korištenja odjeće te općenito susprezanje i kritički stav prije kupnje, kako je pokazalo i istraživanje među mladim Britancima.

I na kraju, tom postavljanju čvršćih zahtjeva prema zaštiti okoliša, mladi zauzimaju sve istaknutije mjesto.

Marina Klepo

DOBRA HRVATSKA
Listopad, 2020.

Kolumna Mirela Drkulec Miletić: Ljudi koji uživaju i poštuju prirodu grade održiv svijet. O Vladimiru Dimiću, čovjeku koji voli i sadi stabla.

Objavio
Mirela Drkulec Miletić
-

Njegova su ljubav – stabla. Priznat ćete, neobična je, premda lijepa i uzvišena. Posadio je u Zagrebu, u tajnosti, preko tisuću sadnica (sam i u akcijama koje je organizirao), a u prava visoka stabla izraslo je njih oko sedam stotina. Proizvode kisik, mašu granama, u krošnjama ugošćuju ptice, u hladu okrepljuju ljude…

Voli ih jako, bezgranično, ponekad mu se čini i više nego ljude. Osobito kada se prisjeti kako čovjek nemilice siječe i uništava ta plemenita živa bića, koja rastu polako, tiho, nikome ne smetajući, a nude toliko dobroga i ljudima i životinjama. Vladimir Dimić dugo je skrivao tu svoju ljubav.

Prije više desetljeća u Zagreb je stigao iz plodne Slavonije, iz Vinkovaca. I baš ondje u njemu se razvila strast prema prirodi, prema zelenilu i bujnim krošnjama koje se njišu na vjetru. U Zagrebu mu je sve to nedostajalo. Asfalt, zgrade, automobili i u cijeloj toj betonskoj džungli tek pokoji komadić zelene površine. A i on, često, bez ijednog drveta.

U 33-oj, snažan poriv da oživi stablima svijet oko sebe

Nakon nuklearne katastrofe u Černobilu 1986. Vladimir je osjetio neodoljivi poriv da prostor oko sebe oživi stablima. Imao je tada 33 godine i upravo je po drugi put postao otac.

„Shvatio sam da je potrebno nešto napraviti i vratiti dug planeti Zemlji. Svi dišemo, a zrak nije besplatan, proizvode ga upravo stabla“, kaže Vladimir.

Od tada drveće sadi neprestano. Dugo je to činio potajice. Zapravo, ilegalno. Za dozvole i birokraciju nije imao ni vremena ni živaca. Zato je o svojoj tajnoj ljubavi šutio godinama. Samo su njegovi najmiliji znali kakva dobročinstva Vladimir čini za sve nas.

Drveće sadi planirano, na uređenim zelenim površinama, te kaže da vodi računa o propisima i okolišu, položaju okolnih zgrada, alergenima i slično. Sadi ondje gdje su se posušila stabla koja su bili posadili radnici Zrinjevca. Priznaje, doduše, da ga ljubav prema stablima zanese pa ponekad pretjera – umjesto tri, posadi devet stabala.

dimic-vladimir-2

Pod čudnim stalnim pritiskom: je li to dozvoljeno?

I sam priznaje da je „duboko svjestan“ da to što radi „i nije baš dozvoljeno“. „Do svoje pedesete godine skrivao sam se, sadio sam sadnice krišom. Ponekad sam čak glumio radnike Zrinjevca“, povjerio se Vladimir novinarima.

Vladimir ih nikada ne prepušta na milost i nemilost sudbini, pa ih godinu dana, dok se dobro ne prime, obilazi i provjerava, zalijeva, stavi im kolac kao potporu, dobro zagnoji zemlju i s njima razgovara. I zato se njegova stabla gotovo uvijek prime i lijepo rastu. Iako, nesavjesni ih ljudi često oštećuju, čupaju i kradu.

U zadnje vrijeme Vladimir o svojoj ljubavi govori javno. Zaredali su se intervjui medijima, a o ovom neobičnom čovjeku, koji kao da je izašao iz alegorijske priče Čovjek koji je sadio drveće Jeana Gionoa, nedavno je Dalibor Platenik snimio i dokumentarni film Čovjek i drvo.

Veliki trud, ljubav i vrijeme, ali i novac!

U sadnju stabala Vladimir je uložio trud, ljubav i vrijeme, ali i novac. Jer, sadnice koštaju. Budući da radi u Vijeću gradske četvrti Trnje, naknadu koju dobije iskoristi za kupnju sadnica, a pomažu mu i donacije.

Poneka stabla Vladimir posveti poznatim i/li dragim ljudima. Za glumicu Enu Begović posadio je lipu, za glumca Predraga Vušovića drenak, a za slikara Aleksandra Srneca magnoliju, koju su mu, nažalost, ukrali, iščupali s korijenjem i odnijeli. Neka, odmahuje rukom Vladimir, važno je da je nisu polomili kao Vušovićev drenak, pa neka raste i cvate negdje drugdje.

dimic-vladimir-3

Kada vidite kako drvo cvjeta, sav trud vam se isplati, kaže Vladimir, dodajući da sve to za njega ima gotovo religiozni karakter. Ja moram u životu saditi. I to ću raditi do kraja života. Ne znam sve odgovore i zašto je tako. Jednostavno tako osjećam, poručuje Vladimir Dimić.

Drveće uglavnom sadi u Zagrebu, najviše u svojoj četvrti Trnje, ali i drugdje po Zagrebu, Vinkovcima, Istri…

Posadio je tisuću sadnica (sam i u akcijama koje je organizirao), a u prava visoka stabla izraslo je njih oko sedam stotina. Sedamsto zelenih krošnji koje pružaju dom i hranu pticama, a ljudima hladovinu, čist zrak i ljepotu. Od jednog čovjeka, koji se još morao i skrivati da ih posadi, više nego dosta.

Eh, kada bi svatko od nas skoro osam milijardi ljudi u svom životu posadio samo jedno drvo, Zemlja bi bila ljepše mjesto za život!

Mirela Drkulec Miletić

Preuzeto iz tradicionalne knjige – planera UM / Znanje i vrijednosti 2021, nakladnik M.E.P. d.o.o/
knjizaraum.hr – https://knjizaraum.hr/knjiga/um-ucinkovit-menadzer-2021-iz-tiska-10-11-2020/

Poslovna inicijativa DOBRA HRVATSKA
Studeni, 2020.

Prijavite se na online konferenciju – Predstavljanje poslovnih praksi odgovornih prema djeci

Objavio
Odgovorno
-

U organizaciji UNICEF HRVATSKA- Inspirirajte se idejama za unaprjeđenje odnosa poslovnog sektora prema djeci. Saznajte o dokazanim praksama koje omogućuju bolju usklađenost obiteljskog i poslovnog života i kako su iste došle do izražaja tijekom pandemije koronavirusa. Sudjelujte u predstavljanju poslovnih praksi odgovornih prema djeci

Online konferencija:

Predstavljanje poslovnih praksi odgovornih prema djeci

Pridružite nam se 20. studenog od 10 do 11.30

Djeca su ključni dionici poslovanja – kao potrošači, članovi obitelji zaposlenih, mladi radnici ili kao budući zaposlenici i poslovni lideri. No usprkos tome, istraživanje UNICEF-a je pokazalo da je u Hrvatskoj svijest o tome relativno niska te da je potrebno povećati vidljivost postojećih poslovnih praksi koje uvažavaju prava i dobrobit djece.

Na Međunarodni dan djeteta Savjetodavni odbor za dječja prava i društveno odgovorno poslovanje organizira online konferenciju na kojoj će predstaviti primjere odgovornih poslovnih praksi hrvatskih poduzeća prema djeci, koje su mapirali studenti i studentice Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu vodeći se Načelima o pravima djece i poslovanju.

Na konferenciji Vas očekuje i panel-diskusija na kojoj će se raspravljati o prednostima poslovnih praksi koje omogućuju bolju usklađenost obiteljskog i poslovnog života te kako su takve prakse došle do izražaja tijekom pandemije koronavirusa.

U programu konferencije sudjeluju:

  • studenti i studentice Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
  • mentorice članice Savjetodavnog odbora za dječja prava i DOP
  • predstavnici poslovnog sektora i akademske zajednice
  • predstavnice UNICEF-a.

Pridružite nam se 20. studenog od 10 do 11.30 i inspirirajte se idejama za unaprjeđenje odnosa poslovnog sektora prema djeci – idejama koje ujedno doprinose boljim poslovnim rezultatima i održivom razvoju društva.

Prijavite se na online konferenciju putem LINKA

Prijave su otvorene do 16.11.2020. Podaci potrebni za pristupanje stići će u Vaš elektronički poštanski sandučić nekoliko dana prije konferencije.

UNICEF Ured za Hrvatsku,
Radnička cesta 41/7, 10 000 Zagreb, Hrvatska

——————-
Savjetodavni odbor za dječja prava i društveno odgovorno poslovanje je platforma za razmjenu znanja i dobrih praksi usmjerena k povećanju vidljivosti dječjih prava u poslovnoj zajednici. Članovi Savjetodavnog odbora: Hrvatska udruga poslodavaca, Global Compact Mreža Hrvatska, Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj, Hrvatska gospodarska komora, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagrebačka burza d.d., IKEA Hrvatska d.o.o, Ericsson Nikola Tesla d.d., Hrvatska udruga banaka, Komunikacijski ured Colić, Laco i partneri, Telemach Hrvatska d.o.o., A1 Hrvatska, Hrvatska udruga društava za tržišno komuniciranje, Institut zaposlena mama, članovi Mreže mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu, Ured UNICEF-a u Hrvatskoj.

1...106107108...188Stranica 107 od 188

NAJČITANIJE

zimsko računanje vremena

Ljetno i zimsko računanje vremena – Kada će Europa stati na...

Odgovorno -
Ove 2026. godine ljetno računanje vremena počinje 29. ožujka u dva sata ujutro. Kazaljke se pomiču za jedan sat unaprijed pa dva sata postaje...
Dan bez automobila

Dan bez automobila

17 ciljeva održivog razvoja – AGENDA UN 2030.

Europski tjedan mobilnosti 2026.: Međugeneracijska pravednost

Europski tjedan mobilnosti 2026.: Međugeneracijska pravednost

Velebit – rujan 2023.

Misija EU za prilagodbu klimatskim promjenama pokreće 18 novih projekata

Promotori DOP-a od A-Z