Društveni pritisak da kupujemo – uzrok golemom onečišćenju tekstilom

Objavio
Goran Tudor
-
Foto: Michelangelo Pistoletto, Venus of the Rags, 1967, 1974., Hirshorn Museum and Sculpture Garden

Tko se odupre društvenom pritisku u odijevanju, podržava održivost i spašava Zemlju od klimatskih promjena (s možda katastrofalnim rastom temperature od 2-3 stupnja C u budućnosti.). Tim naizgled malim korakom – sustezanjem i odupiranjem – koji, zapravo, i nije tako malen – jer društveni je pritisak na odijevanje valjda najjači od svih!

Brza moda, kao fenomen koji je iz korijena promijenio način na koji danas funkcionira tekstilna industrija diljem svijeta, utječe ne samo na resurse Zemlje, vodu i zrak, već i na ljudsku egzistenciju i prava duž cijelog lanca opskrbe. Tekstilna industrija, nakon naftne, najveći je globalni zagađivač okoliša. Odmah do njih je promet, na kojeg brza moda itekako utječe – jer proizvodi se uglavnom u jednom dijelu svijeta (Aziji) a otprema po čitavoj Zemlji.

I u tome svi sudjelujemo. Proizvodnji toplije Zemlje za 2 ili čak 3 stupnja!

Da li vam je poznato da isplanirani životni ciklus modne serije ponekad iznosi tek 45 dana? Toliko dana (samo) prođe od uvođenja modnog proizvoda na tržište do njegova planskog nestanka, od izlaganja nove serije do rasprodaje preostalih zaliha. Jer – stiže već najnovija kolekcija – nova iluzija!

Ali, kud ide ona „zastarjela“ robica, stara samo par mjeseci? Na smetlište, najviše. Na brda smetlišta, jer toliko se ne stiže reciklirati nit je ikome isplativo. Koliko se samo energije, sirovine, a posebice vode tek potroši za svaki kilogram robice!

Procjenjuje se da iza nas u Hrvatskoj ostaje 50.000 tona tekstilnog otpada na godinu. Samo u Hrvatskoj! Uspije se prikupiti za fazu reciklaže do 10.000 tona.

U modnom biznisu zarade jedino njegovi pokretači – vrhuška modne industrije. A što se tiče mase, naroda koji sudjeluje u tome, uglavnom je stanje ovakvo: siromašni rade u proizvodnji  – siromašni služe u šoping centrima – siromašni kupuju. Manja količina robice ide na bogate, jer njih i nema mnogo.

Ukratko, što povoljnije plaćamo određeni odjevni predmet, mnogo su veće šanse da time izravno sudjelujemo – i podupiremo – potplaćivanje zaposlenih u zemljama Trećeg svijeta, kao i neljudske uvjete rada u kojima ta ista odjeća nastaje. Zapadni je svijet od ovakvog shvaćanja potrošnje profitirao samo prividno.

Da, kupnjom povoljnih i popularnih robnih marki uspijevamo uštedjeti. No, kako se zbog nižih cijena radi o odjeći niske kvalitete, potreba za ponovnom kupnjom (odnosno intenzivnom proizvodnjom) stiže ubrzo potom – samo se dodatno potvrđuje neodrživost ovog sustava. Trebat će nam opet početi nabavljati ono nešto kvalitetnije i skuplje.

Klimatske nevolje, neravnoteža na Zemlji – destrukcije okoliša i rasipanje resursa, nejednakost ljudi, ukupna je cijena svega. S prijetnjom pogibelju Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, već je izjavila ove godine kako je izgledno da se porast prosječne temperature na Zemlji neće zadržati u okvirima ciljanih 1,5 stupnja Celzijusa. Ipak i dalje to priznanje se nije pretvorilo u novu politiku, već vozimo po starom.

Kako ćete se danas odjenuti?  To će vam reći – DRUGI!

Evo vam podsjetnika o društvenim obrascima o – „pristojnom odijevanju“.

  • Danas kao i svakog dana trebate na posao doći odjeveni različito od jučer. Za posebne prilike, možda neki nastup ili odlazak na svečanost neizostavno morate imati na sebi nešto novo. Prvi put pokazano. Nikad isto što ste već jednom odjenuli. Stoga je bila veliko iznenađenje na svečanosti dodjele Oskara 2020. čuvena glumica Jane Fonda (82). Izašla je na podij u istoj haljini koju je nosila šest godina ranije. U siječnju 2020., ta je njezina gesta prihvaćena s odobravanjem, dok bi prije samo 6 godina takvo ponašanje bilo ismijano i odbačeno. Povijest se malo pomakla! Ni Grete nije bilo prije tri godine (još nije bila moguća!).
  • U ovoj sezoni se morate nečim ponoviti jer to se u okruženju i nagrađuje komentarima. Ovako glupasto: „Oho… imaš nešto novo!“ , „Danas smo se ponoviiiili, nema što!“. 
  • Nikad ne smijete biti isto odjeveni kao drugi u vašoj blizini! Nađu li se pak dvojica jedan do drugog negdje u istoj košulji, neugodnjak je obostrani. (Stvarno, u čemu su zgriješili?).
  • Osvježite garderobu! „Stigla nova kolekcija“, javljaju nam važnu vijest u centrima i na TV i na društvenim mrežama. Pratite In Carpet, Red Magazin … Osoba koja ne pozna trendove mode i osvane u nečem de-mode za neke je ljude – „papak“.
  • Nepoželjno je nositi određeni odjevni predmet godinama, makar komad bio kvalitetan i dobro uščuvan. Odjenuti nešto starije, da se vidi da je nošeno, jadno je. Ali kad ono staro čudom, nekim modnim diktatom zvanim „retro“, uđe ponovo u modu, e, onda možete ponosno sve nositi – i od mame i bake.
  • A tek slaganje boja u „ispravne kombinacije“! Kad kupite plave hlače, dobro je nabaviti i plavkastu košulji i majicu. (Jedva čekam da jednom u modu dođu „nemoguće kombinacije od svih drečećih boja“, što bi značilo da možete „nositi sve sa svime“. Ali, ne vjerujem u tu mogućnost – jer bi modna industrija time sebi naštetila najviše.

Želimo biti prihvaćeni, voljeni, iz teorije Maslowa to znamo

Zajednica snažno određuje što treba nositi, “naređuje“ da kupujemo nove, da odbacujemo ispravne predmete, da zatrpavamo ormare. Normalno je ono što misli većina. Nenormalno postaje normalnim kad većina prihvati nenormalno!

Društveni stav o „ispravnom odijevanju“ uokviruje pravila. Malo tko je spreman zanemariti ih i oduprijeti se. Dapače! Jer ljudski nagon za prihvaćanjem, statusom i poštivanjem u skupini, , izuzetno je snažan. Sjetimo se treće razine piramide motiva prema Maslowljevoj teoriji potreba. Činimo to i svjesno i posve nesvjesno.

Dakle, , 90% naših navika u odijevanju oblikuje društvo, iako rado kažemo: „To je moj izbor. Osjećam se u tome dobro.“ Nesvjesni da ne govorimo istinu. Nesvjesni da žudimo za prihvaćanjem. Nesvjesni gradnje svog identiteta pojedinca kroz odobravanje gomile.

Budući da su stavovi o odjeći povijesna kategorija, kroz stoljeća se mijenjaju, evo nas i u 21. st., kad smo počeli uočavati istinu o neslobodi u odijevanju i, s tim povezano, pravu cijenu – posljedice brze mode i uopće mode po Zemlju i Zemljane.

Moja baba u Konavlima 1950.

Vratimo se 50 ili 100-ak godina unatrag, u selo moje babe u Konavlima. U seoskom okruženju mojih predaka postojale su samo dvije konvencije o odijevanju kojima se trebalo udovoljavati: „roba treba biti čista“ i „roba treba biti zakrpana, bez rupa“. Na blagdan i u svečanim prilikama, dodatno tome, nosila se „svečana odjeća“ ili „roba ne za svaki dan“. (bijela košulja i hlače, bijela bluza i plava suknja).

A eko Kornati! Modni obrasci na Kornatima 2010.

Izmaknite se odavde, iz gradske sredine, na Kornate, gdje sam s obitelju robinzonski ljetovao na desetke godina,  i zadesit će vas veliko iznenađenje. Čim se iskrcate s broda na malu rivu, vidjet ćete kako nimalo nije važno što vam je majica stara, „ispranih“ boja, a tenisice iznošene. U maloj naseobini od 20-ak kuća, vaš komplet odjeće za 15 dana činit će – samo – bermude 2-3 kom, majice na brtelice 3-4 kom, majice kratkih rukava 2-3 kom, košulja dugih rukava 1 kom, duge hlače za imati „kad je kišno ili zahladi“ 1 kom. I boje su uopće nisu važne.

Tamo, na Kornatima, u ljetnom seocetu okrenutom morskom horizontu, u Kravljačici ili Strižnji, društveni obrazac omogućuje vam živjeti jednostavno. Zapravo, obrasca nema; to je obrazac!

Moji Kornati, moja sloboda! A onda se, u rujnu, vraćam u kalup-grad, u svijet pravila i običaja. Tamo gdje odjeća tek jednim manjim dijelom služi onoj temeljnoj svrsi – da zaogrne toplinom.

Na pitanje kako kao pojedinci možemo pridonijeti gradnji održivog svijeta, evo (još jednog) jednog sigurnog odgovora:

S manje tekstila uz svakog od nas. Tako da prestanimo biti tuđi. Da postanemo opet svoji, jednostavni. Uzmemo natrag sebi svoju slobodu.

Onako prema nauku moje babe i opuštenih Kornata.

„Usporimo!“, sve je češća riječ u svijetu.

Da, od jeseni 2019. nisam nabavio ni jedan komad robe. Imam svega.

Goran Tudor
DOBRA HRVATSKA
Lipanj, 2020.

EU treba više ulagati u otpornost građana na dezinformacije, u uključenost u javni život, u razvoj pluralističkih društvenih medija, u slobode medija… da bi odziv na izbore bio veći od 50,66%

Objavio
Odgovorno
-
Foto: Vecteezy

Znatno niži odaziv glasača na europskim izborima u usporedbi s nacionalnim izborima bio je dugotrajan trend. Međutim, odaziv glasača na izborima za Europski parlament 2019. iznosio je 50,66 %, što je više od 42,6 %, koliko je iznosio 2014. Tako je prvi put nakon 1979. broj glasača porastao u odnosu na prethodne izbore.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) smatra da se iz posljednje izborne kampanje za EP može štošta naučiti i ističe dezinformacije kao najozbiljniju prijetnju europskoj integraciji

Europski gospodarski i socijalni odbor pozvao je institucije EU-a da ulože više sredstava i napora u stvaranje djelotvornih, inspirativnih i uključivijih informativnih i komunikacijskih kampanja kojima bi se Europljane potaknulo da se aktivnije uključe u donošenje političkih odluka EU-a i kako bi se povećalo njihovo informirano sudjelovanje na sljedećim europskim izborima, a i dugoročno.

U mišljenju koje je zatražilo hrvatsko predsjedništvo EU-a, a koje je usvojeno na njegovom posljednjem plenarnom zasjedanju održanom 10. lipnja, EGSO je naglasio da je takvo sudjelovanje javnosti u postupcima donošenja odluka u EU-u ključno za oživljavanje europske demokracije i osiguravanje legitimnosti institucija EU-a.

U mišljenju se također podcrtalo kako institucije EU-a moraju surađivati s građanima, civilnim društvom i socijalnim partnerima u svim oblicima komunikacije, a posebice u kampanjama.

Pozdravio je pristup usmjeren na glasače koji je Europski parlament usvojio u kampanji za europske izbore 2019., a kojim se izravno odgovorilo na zabrinutost građana i mobilizirao veći broj glasača u odnosu na prethodne izbore, nakon desetljeća silaznog trenda.

EGSO je istaknuo dezinformacije kao najveću prijetnju za informirano sudjelovanje građana u političkom životu EU-a, ali i za jedinstvo, blagostanje i globalni utjecaj Europske unije.

Pozvao je EU i države članice da ojačaju otpornost europske javnosti na manipulaciju dezinformacijama podržavanjem kvalitetnog i neovisnog novinarstva, povećanjem medijske pismenosti građana i ulaganjem u građansko obrazovanje kojim se ljude podučava o vrijednostima EU-a.

Prilikom predstavljanja mišljenja na plenarnom zasjedanju EGSO-a, izvjestiteljica Marina Škrabalo rekla je da mišljenje dolazi u pravi čas s obzirom na trenutačnu pandemiju jer zdravstvena kriza iziskuje da ozbiljno shvatimo svoju demokraciju.

Društveni i gospodarski oporavak ne može se ostvariti bez demokratskog donošenja odluka uz uključivanje informiranih, aktivnih i predanih Europljana koji dijele isti opći sustav vrijednosti i imaju povjerenja u svoje političke institucije, izjavila je izvjestiteljica Škrabalo na plenarnoj sjednici.

Od presudne je važnosti da EU uloži više novca i napora u izgradnju političkih kompetencija i u razvoj medijske pismenosti svih Europljana iz svih etničkih i društvenih skupina i lokalnih zajednica. Više nemamo vremena za polarizaciju i segmentaciju u pogledu znanja i sposobnosti za sudjelovanje, istaknula je.

Suizvjestiteljica za mišljenje Cinzia Del Rio izjavila je da je potreba za borbom protiv dezinformacija postala još hitnija tijekom pandemije COVID-a 19, kada su neke netočne informacije o suzbijanju virusa kružile društvenim mrežama i time izravno ugrožavale javno zdravlje.

Europa se poziva da odlučno odgovori na dezinformacije i podrži slobodne, pluralističke i djelotvorne društvene medije te transparentne i pouzdane informacije u kampanjama, izjavila je suizvjestiteljica Del Rio.

EGSO je izrazio snažnu potporu trenutačnim naporima EU-a u borbi protiv vanjskih i domaćih dezinformacija te je pozvao Komisiju da osigura potpunu usklađenost i praćenje regulatornih mjera s obzirom na Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija.

Zatraženo je i da Europska služba za vanjsko djelovanje proširi svoje mjere protiv dezinformacija, s posebnim naglaskom na proširivanju mjera EU-a protiv domaćih dezinformacija.

Sve veće nasilje nad novinarima i njihovo zastrašivanje u državama članicama EU-a zabrinjavajući su trend za europsku demokraciju, kao i bilo kakvo političko uplitanje u medije, stoji u EGSO-ovom mišljenju. Odbor je pozvao na veću potporu javnim službama i neovisnim medijima te istraživačkom novinarstvu, kao i razvoju protumonopolskih mjera za borbu protiv koncentracije medija i monopola vlasništva nad medijima.

EGSO je podsjetio na to da se, iako se prema Svjetskom indeksu slobode medija za 2019. stanje slobode medija u EU po kriteriji problematičnosti je sljedeće:

  • nijedna država članica EU-a ne ubraja u najgoru kategoriju s „vrlo lošom situacijom”,
  • u 1 državi članici EU-a situacija se smatra „lošom”.
  • 6 šest zemalja smatra „problematičnom”,
  • 12 država članica EU-a svrstava samo u skupinu zemalja s „relativno dobrom” slobodom medija

Najveći krivac za brzo širenje lažnih vijesti su neodgovorni društveni mediji, koji često nisu uklanjali izmišljene priče objavljene, među ostalim, kako bi se utjecalo na političku raspravu i rezultate izbora.

EGSO smatra da nije dovoljno potaknuti poduzeća u području društvenih medija i digitalne platforme da usvoje mehanizme za uklanjanje ili provjeru sadržaja, već njihovu odgovornost treba regulirati nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Možda je najsnažnije oružje protiv dezinformiranja kritički pristup prema svim informacijama, što bi se moglo podučavati sustavnim razvojem medijske pismenosti i osiguravanjem građanskog obrazovanja za sve Europljane.

EGSO je zatražio da se posebna pozornost posveti većoj uključivosti europskih izbora jer su očiti problemi kod nekih marginaliziranih kategorija stanovništva:

  • birači s invaliditetom ili pripadnici skupina u nepovoljnom su položaju
  • manjine, migranti ili siromašni kronično nedovoljno zastupljeni na izborima ili čak spriječeni da glasaju.

KONTEKST

Znatno niži odaziv glasača na europskim izborima u usporedbi s nacionalnim izborima bio je dugotrajan trend. Međutim, odaziv glasača na izborima za Europski parlament 2019. iznosio je 50,66 %, što je više od 42,6 %, koliko je iznosio 2014. Tako je prvi put nakon 1979. broj glasača porastao u odnosu na prethodne izbore.

Prema anketi koju je Europski parlament proveo nakon izbora, ključni čimbenici koji su građane potaknuli da glasaju na izborima za Europski parlament 2019. bili su bolja informiranost o EU-u i njegovu utjecaju na njihov svakodnevni život, veći broj mladih kandidata i veći broj žena među kandidatima.

Napomena: Redakcijska oprema članka – naslov, podnaslov i naglasci,

IZVOR:
https://www.eesc.europa.eu/hr/news-media/news/eu-bi-trebao-vise-ulagati-u-otpornost-europljana-na-dezinformacije

DOBRA HRVATSKA
LIPANJ, 2020

OSVRT: Odbacivanje „ružne“ hrane u svijetu – strašne posljedice.

Objavio
Goran Tudor
-

Nevjerojatni zahtjevi bogatih siromašnim proizvođačima.

Isplanirati jelovnik, nabaviti namirnice i pripremiti obrok i nije neka mudrost, rekle bi gotovo sve žene. Ali, ako je uvjet da namirnice moraju biti „neadekvatnog“ oblika, neestetskog izgleda, i da ih je upravo zbog toga uzgajivač prethodno odbacio, onda to bitno komplicira stvar. Sve je to snašlo Tristrama Stuarta, svjetskog aktivista koji se bori protiv bacanja hrane, tog velikoga globalnog problema. No uspio je i to u mnogo konkretnih slučajeva!

Kroz svoj veliki program „Feedback“ organizira javne gozbe diljem svijeta radi podizanja svijesti o nepotrebnom bacanju „ružne“ hrane, još jednom hiru potrošačkog društva. Tako je u Parizu pripravio juhu za 6100 osoba, koristeći 1800 kilograma nedovoljno lijepih, kvrgavih krumpira, deformiranih patliđana, dvorogih mrkvi i naboranih,  crvenih paprika.

U svojoj knjizi Otpad: razotkrivanje globalnog skandala s hranom Tristram navodi zapanjujuće podatke:

Primjerice, uzgajivači u Kolumbiji godišnje bacaju milijune tona jestivih banana jer su „prekratke, preduge ili previše zakrivljene za europsko tržište“.

Zatim, milijuni stabljika šparoga u Peruu ostaju neubrane jer su pretanke ili su im, zamislite, vršci previše rašireni.

U Peruu se također na godinu odbaci i 1,5 milijun kilograma premalih i nedovoljno okruglihglavica luka.

Tristram je imao velikog uspjeha u Keniji, gdje je zajedno s proizođačima pobijedio bahate Britance. Pomogao je, naime, uzgajivačima da pobijede u borbi protiv nepoštenih i nelogičnih trgovinskih običaja. Dimenzije ambalaže diktirale su uspjeh prodaje. Naime, osim što se golema količina plodova mahuna odbacivala u pogonima za pakiranje zbog njihova nezadovoljavajućeg izgleda, apsurd je povećao i uvjet koji su postavili britanski trgovački lanci: vrškovi i repovi mahuna moraju se odrezati da bi se one mogle smjestiti u odgovarajuću, kratku ambalažu. Svojim angažmanom Tristram je uspio postići to da se ambalaža poveća, da se mahune na taj način obrezuju na jednom kraju i da se time smanji otpad!

Znate li nešto o posljedicama:

Čak 46% proizvedenog voća i povrća nikad ne dospije do stolova zbog ˗ previsokih estetskih standarda! Zastrašujuće je to neodgovorno ponašanje Zemljana prema svom planetu ograničenih resursa, na kojem se do 2050. godine očekuje još i povećanje broja stanovnika za nove 2 milijarde. Prema FAO UN-a, danas u svijetu:

  • Gladuje gotovo 800 milijuna ljudi!
  • A bacamo 1,3 milijarde tona hrane!
  • Dvaput više bacamo nego li je potrebno da se gladni nahrane!

Ipak, trend povratka „domaćoj“ i „ružnoj“ hrani raste. Sve je češća potražnja za lokalnim, neuniformiranim proizvodima ˗ kvrgavim, s mrljama, različitim po veličini i obliku, trononogim, dvorogim… Predstoji nam promjena svijesti i navika. Moramo se ponovno učiti jesti plodove prirode onakve kakvi oduvijek jesu.

Na toj poruci Amerikanac Ron Clark osnovao je tvrtku Imperfect (Nesavršeno) čija je poruka:

Jedimo ružno!

Njegova tvrtka, kako smo pročitali u National Geograficu,otkupljuje nesavršene plodove i prodaje ih svojim pretplatnicima po jako sniženim cijenama.

sc. Milna Tudor Kalit

DOBRA HRVATSKA
Lipanj, 2020.

Kolumna Linda Poščić Borovac*: Međugeneracijsko učenje i povjerenje – početak sklada u održivom društvu. Jedna neočekivana priča. (O svjetlu.)

Objavio
Linda Poščić Borovac
-
Foto: freepik.com

Uvijek su mi se činile važnim ove dvije mudrosti:

  • Što sam stariji, to mi je moj otac pametniji.
  • Što djecu više gledam, to bolje vidim koliko mi je još za učiti.

Ističe li mi vrijeme za učenje i u ovom slučaju?

Prije nekoliko godina upoznala sam divnu djevojčicu. Na moju sreću još se družimo, ona je meni pravi učitelj-majstor, a ja njoj pravi učenik, barem tako mislim, onaj koji je spreman učiti, upiti, primati, razumjeti, ne samo slijepo slijediti. Volim je kao mentora. Nikada mi ne daje pravila, obrasce, ne pokazuje mi put. Ona mi daje svjetlo i kaže: „Uzmi ga, da vidiš mrak.“ Pa ne lutam kao mnogi. Uostalom ona zna da će mi svjetlo uvijek pokazati put, ne treba mi mapa. Moj put je ionako drugačiji od njenog. Postojanje se nikad ne ponavlja, svako od nas je jedinstven. Zna ona to dobro, zato je volim. I začudo, u ovoj nakupini tuđih mišljenja na svakom milimetru našeg daha, ona ne robuje nikakvim društvenim mrežama. Zna ona da život može bez njih, da joj je život ljepši bez njih. Zadovoljna je sobom, zato se ne hvali. A, imala bi s čime da hoće.

Za sebe tek skromno kaže da ima nepresušnu maštu, kreativne ruke i VELIKO SRCE. Voli se izražavati kroz pokret. Odmalena pleše. Pleše od kad je prohodala, pleše dok čeka red u dućanu, pleše dok hoda niz ulicu. Zna ona da se ljepotu mora osjetiti, glazbu se mora osjetiti, i ples se mora osjetiti u svojem tijelu, umu i duši. Ne može to onaj koji robuje pravilima.

No, ona nije samo – ples, ona je kada hoće i krojačica, i kiparica, i vrtlarica, i cirkuski virtuoz, ona je sve što hoće biti.

Linda Poscic Borovac

Linda Poščić Borovac*
Autorski članak

Moja 12-godišnja učiteljica

Ona ima 12 godina, ali kaže da se zna dogoditi i da ima manje dok se igra, voli i mašta, a može imati i puno više kada pričamo o predanosti, odgovornosti, trudu, upornosti… Jednostavno je prirodna, spontana, iskrena, i ne treba dokazivanja.

Čemu uostalom ta potreba stalnog ljudskog dokazivanja?

Često je vidim da skakuće amo-tamo zajedno sa svojim psićem, pa škraba, šiva, oblikuje, i grli drveće u šumi, pa popriča s njim, pa onda nekako drveće grli nju. Kaže mi na to: „Tako učim slušati“.

Ponekad se zaista uz nju osjećam glupo. Slušam je, gledam je i pitam se čemu sva ta pravila, uputstva, smjernice, silne knjige o odgoju djeteta, čemu sva ta promišljanja, napetosti, stezanja, nepotrebna uništenja te toliko lijepe, nesvjesne prirode zvane – dijete! Dijete, koje jednostavno zna živjeti bez plana, bez cilja, bez straha i to sada i ovdje, ne sutra, ne jučer, jer nekako prirodno zna da je ono što možda neće doći i ono što je već prošlo nevažno u odnosu na SADA.

S veseljem mi priča da voli avione, planine i nebo jer joj pokazuju kako je malena ustvari, a ja se na to s nekim čuđenjem nasmijem i istovremeno shvaćam koliko sam ja ustvari mala u odnosu na nju. Tolike mi godine pokazuje silne ljepote, a ja se ne mogu oteti dojmu da nekako i dalje slabo vidim.

Negdje sam pročitala da je najbolji način učenja podučavanje, jer ono što želite naučiti neće vam biti potpuno jasno sve dok to ne počnete podučavati. Zaista je to tako.

Podučavati djecu vrijednostima života, ali pustiti i djecu da podučavaju nas

Puno vrijednoga i ispravnoga možemo naučiti od njih. Možda i to da se cijeli život vrti oko pogrešnih stvari. Možda i to da je sve okrenuto naglavačke, da nam je pristup pogrešan, da nam je sve ono što je lijepo postalo nevažno, beskorisno…da u svemu gledamo samo neku korist. Neki više, ili stalno, neki manje. A, tome nas nažalost uče od samih naših početaka, čitavo obrazovanje, kultura, civilizacija uče nas kako postati istaknut, prvi ovdje, prvi ondje, dobitnik ovoga, dobitnik onoga, i kako postati „korist“. Nitko neće (čast izuzecima), kada ga netko upita: „Tko si?“ reći, poput male divne djevojčice: „Ja sam rasplesani kozmos, nepresušna mašta, kreativnost, predanost, odgovornost, iskrenost, vjetar, cipelice, ja sam razigrana priroda i njen veliki slušač, ja sam VELIKO srce, ja cvjetam za sebe… Već će reći: „Ja sam doktor, odvjetnik, inženjer, stolar.“ Što pod time misli kada tako kaže? To nije osobnost, to je funkcija, uloga. To nije biće, to je korisnost! Neki filozofi spominju novu opasnost (bez)smisla: čovjek je sve manje ljudsko biće, a sve više tek obično ljudsko djelovanje! Kao što postoji i obično strojno djelovanje. Čovjek ima funkciju, stroj ima funkciju. Naravno, užas! Društvo te koristi kao takvog, i što mu je važnija tvoja korist, tim te društvo više cijeni?! Ali, da li je to odgovor na pitanje: „Tko si?“ Ako da, ako je to tvoj jedini vapaj, postat ćeš stvar, iskreno neispunjen, označen, procijenjen, objavljen, potrošen, izgubljen…

Slušajmo djecu, učimo od njih. Iznenadit ćete se koliko ne znate, koliko gubite, koliko ne osjećate, razmišljajući o životu, a ne živeći ga, upravljajući njime po nekim svojim teorijama, misleći da ste majstori u tome, stavljajući se u bezvezne okvire u kojima ste sve, samo ne vrlo živi. Tako i ja.

Vjerujte. Ne gledajte na sat, sat ima dosadne brojeve, dijelite vrijeme jednostavno; neka vam noć počinje kada poljubite dijete za laku noć, a završava kada mu se ujutro nasmijete i zagrlite ga. Tada počinje ponovno vaš sat. Sat učenja življenja. Iskusite ga. Divan je.

Poruku-završetak koju ste upravo pročitali kazala mi je, i nju, ova moja djevojčica, na onaj svoj izvorni način. A meni na um pada moj zaključak:

Uvijek kad društvom, među njegovim naraštajima, teku u svim smjerovima sokovi života i ljubavi, spoznaja i informacija, grade se i temelji održivog društva. A kad to zanemarimo, tkivo se kida. Nije nam dobro, ni kao zajednici ni kao pojedincima. I sve si mislim kako je sada to tako prisutno.

Zato sam sa veseljem, i s namjerom, uzela ovu moju malu prijateljicu kao veoma važnu učiteljicu. Dok još imam vremena, dok (i ona) ne odraste.

Linda Poščić Borovac
*Poduzetnica, CEO tvrtke Crocon d.o.o., promotorica djelovanja za opće dobro, pjesnikinja,  utemeljiteljica Udruge za dramsku rekreaciju Happy ThinGS Academy, autorica svjetski nagrađenih kreativnih projekata …

DOBRA HRVATSKA
Lipanj, 2020.

INA brine o zajednici i u najtežim vremenima. Tada je to posebno…

Objavio
Odgovorno
-
18.06.2020., Zagreb - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Svecano urucenje donacija INE d.d. Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, Muzeju za umjetnost i obrt i Arheoloskom muzeju u Zagrebu.

U kontinuitetu, već godinama, INA brine o zajednici u kojoj posluje što dokazuje i u ovim osobito teškim okolnostima pandemije koronavirusa, koje je u Zagrebu dodatno bremenitima učinio snažan potres. Za prevenciju i borbu protiv korone te sanaciju šteta nastalih nakon potresa i obnovu kulturne baštine grada Zagreba kompanija je donirala 3,9 milijuna kuna.

Ovim odlukom INA olakšat će nabavu materijala i opreme i ojačati ukupne napore zdravstvenog sustava, institucija, civilnog društva i svih koji sudjeluju u suzbijanje golemih posljedica dviju nemilih nepogoda po našu zemlju..

Dugačak je niz onih kojima se pomoglo

Kako bi pomogla iznimne napore zdravstvenih djelatnika INA je donirala po 250.000 kn Klinici za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević i Domu zdravlja Primorsko-goranske županije.

„Zahvalni smo Ini što nam je kao društveno odgovorna tvrtka donirala sredstva koja ćemo uložiti u nabavku zaštitne opreme za naše djelatnike koji brinu o stanovnicima Primorsko-goranske županije. U ovim zahtjevnim vremenima epidemije COVID-19 svi djelatnici u zdravstvu ulažu iznimne napore kako bismo na razini Županije imali što veće standarde zdravstvene skrbi“, rekao je ravnatelj Doma zdravlja Primorsko-goranske županije, doc.dr. sc. Vladimir Mozetič.

Općoj bolnici dr. Ivo Pedišić Sisak i Crvenom križu donirano je po 100.000 kuna. Ravnatelj Opće bolnice iz Siska mr. sc. Tomislav Dujmenović, dr. med.  zahvalio je na donaciji rekavši kako bolnica u ovo vrijeme zahtjeva drugačije funkcioniranje radi prevencije, dijagnosticiranja i liječenja bolesnika sa COVID-19, u čemu će im donacija značajno pomoći.

Zahvaljujući Ini, Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra te Hrvatski zavod za hitnu medicinu dobili su donacije po 50.000 kuna. Sve donacije će biti iskorištene za nabavu zaštitne zdravstvene opreme, medicinskog materijala, uređaja i sredstava za dezinfekciju te medicinsku opremu i uređaja potrebnih za skrb o bolesnicima te za lakšu organizaciju rada hitnih službi.

Zakladi dječje onkologije Rebro donirano je 200.000 kn za izgradnju i opremanje dječje hematologije i onkologije, a Općoj bolnici Pula 100.000 kn za Odjel pedijatrije.

„Od srca zahvaljujemo Ini na velikodušnoj donaciji i nastojanjima što, i u ovim teškim vremenima, omogućujete da projekt izgradnje i opremanja novog Odjela ide dalje. Radi se o nacionalnom projektu izgradnje i opremanja Zavoda za dječju hematologiju i onkologiju KBC-a Zagreb koji je namijenjen cijeloj Hrvatskoj i koji će omogućiti roditeljima da cijelo vrijeme liječenja borave uz svoje dijete. Izgradnja novog odjela poboljšat će standarde i uvjete liječenja te samim time i stopu izlječenja maligno oboljele djece“, rekla je Anamarija Zorović, upraviteljica Zaklade.

INA 2020 kamensko maske

Također, INA je donirala i 50.000 kuna udruzi Kamensko koja šiva pamučne maske za Udrugu slijepih osoba, DVD Selce, domove za beskućnike, korisnike pučkih kuhinja i domove za starije i nemoćne, dok je Tehničkoj školi Ruđera Boškovića iz Vinkovaca donirano  10.000 kn za izradu vizira na 3D printerima koje će ta škola donirati hrvatskim bolnicama.

„Od  srca  hvala Ini. Pomogli  ste  na  više  načina… napaćenim  ženama dali  ste  nadu, primijetili  ste  nas male, dali  nam šansu  da pokušamo  sačuvati  njihova  radna  mjesta, uložili  ste  u  hrvatsko  gospodarstvo i, ono  najvažnije,  pomogli  ste  onima  najpotrebnijima  koje  je  društvo  zaboravilo“, istaknula je predsjednica udruge Kamensko Đurđa Grozaj u čijoj radionici, koja se prilagodila trenutnoj situaciji, radi pet zaposlenih radnica i tri volontera.

Kako bi pomogla u sanaciji štete nastale u potresu koji je pogodio Zagreb INA je odmah donirala i 250.000 kn akciji „Zajedno za Zagreb“, 100.000 kn Klinici za dječje bolesti Zagreb. Svjesna teške situacije u kojoj se našla povijesna jezgra grada Zagreba nakon razornog potresa, a uz podršku MOL Grupe, INA je odlučila dodatno donirati sa po 800.000 kn Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, Muzej za umjetnost i obrt i Arheološki muzej u Zagrebu i na taj način olakšati razdoblje neizvjesnost i nesigurnosti u kojem su se ove institucije našle.

 „Hvala vam što ste svojim doprinosom omogućili da u što skorije vrijeme vratimo građanima grada Zagreba i svekolikoj javnosti mogućnost ponovnog izlaganja arheološke građe. Vjerujemo kako ćemo uz dobivenu pomoć i podršku uspjeti vratiti stalni postav u stanje prije potresa, poboljšati prezentaciju i osigurati sigurnost našim posjetiteljima. Osobito Vam srdačno zahvaljujemo na prepoznavanju hitnosti djelovanja, čime ste nam omogućili da što prije započnemo sa zahvatima na sanaciji zgrade, restauracijom i drugim intervencijama“, izjavio je ravnatelj Arheološkog muzeja Sanjin Mihelić.

„U svoje ime i u ime svih djelatnika MUO-a, i uvjeren sam, cjelokupne kulturne javnosti, izražavam veliku zahvalnost Ini na vrijednoj donaciji koja će nam biti poticaj da, usprkos svim nedaćama, što prije osposobimo muzejsku zgradu za posjetitelje i nastavimo s programima važnima za očuvanje kulturnog identiteta svih nas. Hvala Ini što je prepoznala naš trud i viziju u nastojanjima da vratimo sjaj jednoj od najstarijih temeljnih nacionalnih kulturnih institucija u Hrvatskoj Muzeju za umjetnost i obrt“, izjavio je Miroslav Gašparović, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt.

Među oštećenim zgradama su i zgrade u vlasništvu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koje se nalaze u povijesnom zaštićenom dijelu grada.

„U ime svih članova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i svoje osobno želim iskreno zahvaliti na velikodušnoj donaciji koju ste nam uputili, a koja nam je u ovim teškim trenucima stvarno potrebna. Potporom najvišoj hrvatskoj znanstvenoj i umjetničkoj ustanovi INA je kao jedna od povijesno vodećih tvrtki u Hrvatskoj opet iskazala svoju društvenu odgovornost pruživši inspirativan primjer solidarnosti i prijateljstva. Neizmjerno cijenimo vašu vrijednu i brzu pomoć koja će biti od neprocjenjivog značaja pri obnovi Akademijinih dobara“, rekao je akademik Velimir Neidhardt, predsjednik HAZU.

„Okolnosti s kojima se susrećemo zaista su bez presedana. Ovo je trenutak kada trebamo biti svi zajedno jer samo zajedničkim snagama možemo nadvladati izazove s kojima se nosimo ovih dana. INA već godinama kontinuirano pruža potporu hrvatskom zdravstvenom sustavu i kulturnim institucijama i to će nastaviti činiti i dalje. Kao i uvijek do sada, želimo pomoći onima kojima je to najpotrebnije, pridružiti im se, dati im podršku i zahvaliti na svemu što čine na dobrobit društva u cjelini“, rekao je predsjednik Uprave Ine Sándor Fasimon.

INA je pomogla i u opskrbi Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske deficitarnim dezinficijensom za površine donirajući mu 720 litara INA Denizola, novog proizvoda INA MAZIVA.

INA BRINE Dom Sv. Josip

INA MAZIVA su ovaj proizvod također donirala i zagrebačkim domovima za starije osobe koji imaju najveći broj korisnika – Sveti Josip, Trešnjevka, Medveščak i Maksimir – jer su upravo starije osobe podložnije zarazi virusom COVID-19 i za njih je nužno da se pridržavaju općih mjera zaštite. Dezinficijens za površine INA Dezinol u potpunosti su razvili stručnjaci iz INA MAZIVA, a proizvod je odobren i od strane Ministarstva zdravstva.

„Naših prvih deset godina“, i nastavlja se

Iako su vremena izazovna, INA je nastavila desetogodišnju suradnju sa SOS Dječjim selom Hrvatska, donirajući 130.000 kn za projekt „Naših prvih 10 godina – Ostani doma u SOS Dječjem selu Hrvatska“.

Zahvalivši na donaciji g. Zoran Relić, direktor SOS Dječjeg sela Ladimirevci je rekao:

„Mjesec svibanj je u našem Dječjem selu Ladimirevci najveseliji mjesec jer slavimo rođendan, a niti jedan u zadnjih 10 godina nije prošao bez naših prijatelja iz Ine. Inina novčana donacija, koorporativno volontiranje kojim pomažu u održavanju infrastrukture, božićni pokloni za djecu koje su oni sami odabrali, a Inini radnici ih s ljubavlju kupili, čine odrastanje naše djece sigurnijim i radosnijim. Zahvaljujemo na desetogodišnjoj vjernosti i podršci koju nam pružaju. Ostali smo doma, a Ini hvala što je ostala uz nas!“ Pored financijske potpore djeca u skrbi SOS Dječjeg sela Hrvatska od Ine su dobili slatkiše i pamučne zaštitne maske koje su sašile članice udruge Kamensko.

Na iznimnoj predanosti u radu INA je zahvalila zdravstvenim, vatrogasnim i policijskih djelatnicima,  s više od 72.000 besplatnih kava na odabranim maloprodajnim mjestima u okviru akcije „Kava za heroje“.

INA društvu u ovoj teškoj situaciji pomaže i kroz osiguravanje neometane opskrbe tržišta gorivima. Pridržavajući se svih uputa i mjera za suzbijanje širenja koronavirusa, kontinuitet poslovanja je tijekom trajanja krize bio cijelo vrijeme osiguran na čemu posebna zahvala ide svim radnicima Ine u proizvodnji, preradi, opskrbi, maloprodaji te drugim lokacijama.

NATAŠA ŠAKIĆ

INA – Korporativne komunikacije i marketing
Stručnjak za odnose s javnošću

DOBRA HRVATSKA
Lipanj, 2020.

CEMEX, sveobuhvatna politika i mjere zaštite okoliša

Objavio
Odgovorno
-

Uz zaštitu zraka, CEMEX njeguje sustavni pristup praćenju, upravljanju, umanjivanju i ublažavanju utjecaja svojih aktivnosti na sve sastavnice okoliša, učinkovito korištenje prirodnih resursa te očuvanje bioraznolikosti. Primjerice, tvrtka kontinuirano stvara akcijske planove kako bi sustavno i odgovorno upravljali zemljištem unutar i oko svojih operacija povećavajući svoj doprinos očuvanju prirode i zaštiti biološke raznolikosti.

Provođenjem procesa rekultivacije površina rudnika CEMEX primjenjuje smjernice Politike održivog razvoja, čime eksploataciju sirovina usklađuje s potrebom za očuvanjem biološke raznolikosti.

Biološka rekultivacija provodi se s ciljem stvaranja zaštitnog šumskog pojasa, sprečavanja erozije, osiguravanja stabilnosti zemljišta, zaštite tla i regulacije otjecanja vode. Odabrane biljne vrste su skromne u svojim zahtjevima prema staništu, dobro štite tlo od erozije, brzo rastu te su dekorativne. Primarno su to nasadi stabala maslina, koje obrađuju zadrugari Poljoprivredno-braniteljske zadruge Lintar, a koji daju više puta nagrađivano ekstra-djevičansko maslinovo ulje Lintar.

Ako govorimo o energetskoj učinkovitosti, CEMEX uvođenjem energetski učinkovitije regulacije rada četiriju ventilatora na hladnjaku klinkera u tvornici cementa Sv. Juraj, planira smanjiti potrošnju električne energije za otprilike 25 posto, odnosno 1.175.249 kWh. Za izvođenje ovog projekta tvrtka je 2018. dobila bespovratna sredstava namijenjena povećanju energetske učinkovitosti i korištenju obnovljivih izvora energije u proizvodnim industrijama. Sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj financira se tako polovica vrijednosti ovog projekta.

Slijedeći strategiju učinkovitog korištenja prirodnih resursa, CEMEX je odlučio osigurati i vlastiti izvor vode – bunare,  za potrebe tehnološkog procesa i navodnjavanja zelenih površina svojih pogona. Zahvat je ujedno predvidio i cirkulaciju crpljene vode kroz toplinske pumpe kojom se zamijenila postojeća toplinska podstanica. Time se voda iz bunara može koristiti kao jedan od najefikasnijih ponora/izvora topline za sustave toplinskih pumpi što je tvrtki omogućilo efikasno hlađenje u ljetnom i grijanje u zimskom periodu radnih prostorija. Primjerice, ukupna potrošnja vode u svim proizvodnim segmentima u 2017. godini bila je 48 posto manja u odnosu na 2016. Ovaj projekt osim što je tvrtki omogućio značajne energetske uštede, smanjio je i količinu vode koja se prije crpila iz vodoopskrbnog sustava te tako osigurao veće količine pitke vode stanovništvu.

Martina Tadin

Korporativne komunikacije

Kolumna Velimir Srića: Krize i društvena odgovornost u traženju izlaza, pravog puta

Objavio
Velimir Srića
-
Foto: rawpixel.com - www.freepik.com

Živimo u zanimljivim vremenima. Oko nas pandemija i rastući broj protesta, od Amerike i Brazila do Hong Konga i žutih prsluka u Parizu, potresi na svjetskim burzama, veliki pad zaposlenosti i zastoj gospodarstava u karanteni. Procjene godišnjeg pada BDP-a Covidom zahvaćenih zemalja vrte se između 7 i 10% godišnje. Propada industrija zračnog prijevoza, pad prodaje automobila iznosi 90%, industrija luksuza i kultura su na izdisaju, globalni turizam i ugostiteljstvo grcaju u dubokim nevoljama. U drugi plan pala su pitanja ekologije i društvene odgovornosti. Svi se boje recesije i krize koja bi mogla biti jednako razorna, ako ne i gora od one zadnje, započete 2008. godine.

Što bi poslovni ljudi i poduzetnici trebali znati o tome? Kakvi izazovi stoje pred nama? Zašto nastaju ovakve krize? Kakvi nas konflikti očekuju? Koja je u tom kontekstu uloga društveno odgovornog poslovanja i kako ju promovirati?

Većina analitičara krivce krize vidi u pandemiji, ali i u globalnom financijskom sustavu. Novčana infrastruktura postala je kockarnica, bolesni spoj Wall Streeta i Las Vegasa. Kao da od bankomata zatražiš isplatu 500 kuna, a on ti ponudi: Dvostruko ili ništa! Umjesto da novcem i kreditima servisira proizvodnju, sustav izmišlja raznorazne „derivate“. Usmjeren na kratkoročnu dobit, proglasio je špekuliranje vrlinom, a pohlepu i stvaranje vrijednosti ni iz čega pretvorio u normu ponašanja. To je činio pod ruku s potrošačkom groznicom. Oboljeli smo od bolesti koja se zove „stuffocation“, gušenje posjedovanjem nepotrebnog. Imamo sve više stvari i postali smo njihovi zarobljenici. Duh potrošačkog društva bogate je učinio još bogatijima, a većinu ostalih bacio u dužničko ropstvo.

velimir srica
Prof.dr.sc. Velimir Srića*
Autorski članak

Moramo promijeniti uvjerenja, stavove i vrijednosti. Onda ćemo moći i drugo!

Stanje u svijetu posljedica je uvjerenja o tome što je poželjno, dobro i korisno, ispravno i prihvatljivo. Ljudi se ponašaju u skladu s onim u što vjeruju. Zato poduzeća ne brinu istinski o ekologiji dok klimatske promjene ne udare u glavu. Zato kompanija koja dođe u probleme, otpušta radnike i prebacuje proizvodnju tamo gdje je rad jeftiniji, a mogla je izabrati strategiju bolje izobrazbe djelatnika i jačanja njihove lojalnosti, što bi povećalo kvalitetu i smanjilo troškove. Sve ovisi o uvjerenju vlasnika i menadžera. Političko vodstvo zemlje može jačati utjecaj tako da nagrađuje poslušnike, ili da radi demokratske reforme. Opet, sve ovisi o uvjerenju političara.

Želimo li promijeniti ponašanje, moramo prvo promijeniti uvjerenja, stavove i vrijednosti. Najkraće rečeno, svaku krizu generiraju ili zaustavljaju ideje. One nas pokreću jače od motora.

Imamo li pravih ideja o prevladavanju kriza? Na pretek! S dubinom problema raste broj proroka koji znaju što činiti. Nevolja je jedino u tome da se većina njih ni oko čega ne slaže.

Krenimo od politike. Krenimo od ekonomije.

Krenimo od politike. Treba li jačati demokratske oblike vlasti, ili je bolji despotizam i koncentracija moći u rukama pojedinca? Krenimo i od ekonomije. Treba li štedjeti ili poticati potrošnju? Treba li akumulaciju usmjeravati na javne investicije ili jačati infrastrukturu slobodnog poduzetništva? Hoće li razvoj doći od snaženja, ili slabljenja uloge države u gospodarstvu? Je li rješenje u čvrstoj monetarnoj politici ili nam opet treba (kontrolirani) rast inflacije? Mnogi tvrde da je slobodnom tržištu i globalizaciji kraj jer nam je oboje donijelo pandemiju. Za jedne je monetarna politika ključna, drugi sve nade polažu u fiskalnu politiku, treći se kunu da nema rješenja bez poticaja poduzetništva, četvrti su protiv svakog poticaja jer se njime »deformira« sloboda privatne inicijative.

Međutim, skoro svi se slažu da je ključni problem današnjice erozija morala, istinoljublja i povjerenja u politici i poslovnom svijetu. Umjesto da surađujemo, mi potenciramo konflikte. Ideologija slobodnog tržišta reducirala je sve odnose na transakcije i sebični interes, a osjećaj vrijednosti svela na potrošačev izbor. Za Oscara Wildea, cinik je bio čovjek koji svemu zna cijenu, a ničemu vrijednost. Danas smo svi postali cinici. Posjedujemo više stvari, ali smo svemu uspjeli smanjiti vrijednost.

Bez morala, slobodno tržište rada, roba i ideja za većinu ljudi postaje glavni izvor »neslobode«. Na njemu se sve može kupiti i prodati, bila to pozicija, vlast, posao, ljubav, moć, položaj, pravda, zdravlje, mladost, sportski rezultat ili sudska presuda. Novac će te izvući iz svake nevolje! Sveprisutna korupcija najbolje pokazuje što se događa kad se izgubi dostojanstvo, a zavlada primitivna potrošnja i njeno veličanstvo, novac.

Istodobno, mi smo doista žrtve dvojnog morala: vjerujemo slatkim snovima, a živimo u gorkoj realnosti. Propovijedamo raj, a prakticiramo pakao. Na primjer, stvari kojima se divimo poput velikodušnosti, dobrote, otvorenosti, poštenja i empatije, uglavnom vode neuspjehu u poslovnom svijetu. Istodobno, osobine koje kolektivno preziremo poput grubosti, agresivnosti, zavisti, pohlepe, egoizma i sklonosti osobnom interesu uglavnom vode uspjehu. Zadivljeni prvom skupinom osobina, postali smo zarobljenici rezultata druge skupine. Na riječima nam je društveno odgovorno poslovanje, na djelima smo skloni zanemariti ili zaboraviti sva ta načela u potjeri za profitom.

Tržište i demokracija pretpostavljaju moralnost, ali sustav baš ne kontrolira »zločeste«. Umjesto da bude brana, politika je često u sprezi s kriminalom, otvoreno ili suptilno promičući njegove interese. Naime, bez financijske podrške najprljavijeg novca, teško je dobiti „demokratske“ izbore. Većina osjeća da su moralne vrijednosti nestale pa raste potražnja za »duhovnim vođama« i astrologijom. Kako staromodno zvuči Shakespeare kad kaže “izgubim li čast, izgubio sam sebe”. Jesmo li izgubili sebe, a da to nismo ni primijetili?

Pandemija je sve ove procese i dileme ubrzala.

Jesmo li svjedoci povijesnog trenutka u kojem stare boce više ne mogu čuvati novo vino? Je li postojećem načinu života i rada istekao rok trajanja? Dan za danom dobivamo signale da je promjena nezaustavljiva. Raste broj bijesnih pojedinaca i grupa koje pružaju otpor, dolazi do nezadovoljstva, nemira, štrajkova i uličnih sukoba. Napetost se pretvara u proteste, ljudi masovno izlaze na ulice zbog zanemarivanja rasnih problema, zbog neetičnog ponašanja vlasti, institucija ili poslovnih sustava, zbog osjećaja da može i mora bolje, zbog potrebe za dubljim reformama i suštinskim promjenama.

Sve to posebno u prvi plan stavlja brigu za okoliš, za druge, za sklad i održivost, za sve ono što leži u suštini pojma društvene odgovornosti. Ipak, mnogi misle da promjene nisu nužne. Ne želimo konflikte! Vrag kojeg poznamo bolji je od vraga kojeg ne poznamo! Zato je pametnije raditi samo sitne reforme, udahnuti novi život starim idejama koliko god one, možda, bile loše!

Bojim se da je taj potencijal potrošen. Kriza koja nailazi ojačat će svijest da nema vraćanja na staro. Nailazi suton gospodarskog modela kakvog smo poznavali. Već se tresu najveći poput SAD, Kine i Europske unije.

Klasične ideje “kapitalizma” i “socijalizma” postale su besmislene

Da, klasične ideje “kapitalizma” i “socijalizma” postale su irealne i besmislene, ideologije su se ispremiješale i od fraza ne vide ljude. Treba nam sustav koji istinski u središte stavlja održivi rast, pravednost, poštenje, kvalitetu života i brigu za čovjeka. Borba protiv krize je šansa da se traže novi, bolji, nekonfliktni gospodarski i politički obrasci ponašanja. Borba protiv krize bitka je za punu afirmaciju društveno odgovornog poslovanja i isto takvog ponašanja. To danas postaje najvažnija zadaća svakog poduzetnika, svakog poslovnog čovjeka, svake osobe, koja želi bolji svijet, ma gdje bila i što god radila.

Nemojmo proklinjati mrak ako možemo, svatko na svojem mjestu, zapaliti barem po jednu svijeću.

Velimir Srića
*Sveučilišni je profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i konzultant iz menedžmenta i informatike u nizu tvrtki. Objavio sedamdesetak knjiga i preko petsto članaka, a koautor je i Međunarodne enciklopedije menadžmenta. Gostujući profesor na sveučilištima UCLA i Renmin te predavač na nizu sveučilišta . Ekspert je Svjetske banke za Change Management…

DOBRA HRVATSKA
Lipanj, 2020.

 

Najmlađi stanovnici Ivanić-Grada dobili novu oazu za čitanje. INA pomogla i Gradsku knjižnicu!

Objavio
Odgovorno
-

U gradskoj knjižnici Ivanić- Grad bilo je radosno povodom nove svečanosti knjige! Otvoren je novouređeni novi dječji odjel i čitaonica.

INA je podržala ovaj projekt iznosom od 59 tisuća kuna, a ostala sredstva osiguralo je Ministarstvo kulture i Grad Ivanić-Grad.

„INA se kao društveno odgovorna kompanija uvijek osjeća dijelom zajednice u kojoj posluje. Gradsko, ali i okolno ivanićgradsko područje važno je za Inino poslovanje. Stoga, želimo pomoći zajednici kroz podržavanje projekata i inicijativa od važnosti za poboljšanje životnih uvjeta lokalnog stanovništva. Iznimno nam je drago što smo mogli doprinijeti u realizaciji još jednog važnog projekta – rekonstrukciji Gradske knjižnice. Vjerujemo da će svi građani,  bez obzira na životne uzraste, od djece do treće dobi, uživati u novom prostoru“, istaknula je Nikolina Lukačić Petrović, direktorica Inine Proizvodne regije središnja Hrvatska

„Mogu iskazati samo zadovoljstvo radom naše knjižnice, kao i radom ravnateljice i zaposlenika knjižnice. Zahvaljujući svemu tome imamo jedan potpuno novi prostor koji će biti kvalitetno uređen, koji će biti dijelom namijenjen za najmanje uzraste, dijelom i za potrebe Visoke škole te opću knjižničku funkciju. Prostor je lijep i kvalitetno opremljen. Pozivam građane Ivanić-Grada da posjete knjižnicu uskoro i da koriste novouređeni prostor, a donatorima zahvaljujem na potpori“, izjavio je gradonačelnik Ivanić-Grada, Javor Bijan Leš.

Funkcionalnost novouređenog prostora pojasnila je ravnateljica Gradske knjižnice Ivanić- Grad, Senka Kušar Bisić: „Ovdje je riječ o rekonstrukciji dijela knjižnice, čitaonice i dječjeg odjela čime se osigurava veći i funkcionalniji prostor za niz aktivnosti, posebice kada govorimo o  dječjem odjelu. Napokon su djeca dobila ono što i zaslužuju. Sada imamo novouređen prostor i doista smo sretni i zadovoljni što se to napokon dogodilo.“

Ovo je jedan od brojnih projekata koje je u ovome kraju podržala INA. Prošle je godine kompanija u Graberju Ivaničkom donirala svoju nekretninu za proširenje podružnice Dječjeg vrtića Ivanić-Grad. Sufinancirala je s gotovo pola milijuna kuna izgradnju vrijedne sportske dvorane u Osnovnoj školi Posavski Bregi. Podržala je manifestaciju Bučijada i sudjelovala u mnogim drugim projektima kojima je cilj bio podizanje kvalitete života lokalne zajednice.

O INA Grupi

INA Grupa ima vodeću ulogu u naftnom poslovanju u Hrvatskoj te značajnu ulogu u regiji u istraživanju i proizvodnji nafte i plina, preradi nafte te distribuciji nafte i naftnih derivata. INA Grupu čini više ovisnih društava u potpunom ili djelomičnom vlasništvu INA, d.d. Sjedište Grupe nalazi se u Zagrebu, Hrvatska. U području istraživanja i proizvodnje nafte i plina, INA danas posluje, osim u Hrvatskoj, u Angoli i Egiptu. Prerada nafte odvija se u Ininim rafinerijama nafte; RN Rijeka i RN Sisak, dok se regionalna maloprodajna mreža sastoji od više od 500 maloprodajnih mjesta u Hrvatskoj i u susjednim zemljama. INA Grupa članica je MOL Grupe.

PR INA

DOBRA Hrvatska
Lipanj, 2020

 

Predsjednik Milanović, povodom Svjetskog dana okoliša: „Zeleno gospodarstvo u fokusu je svih naprednih država.“

Objavio
Odgovorno
-

Povodom Svjetskog dana zaštite okoliša, 5. lipnja, predsjednik Republike Zoran Milanović primio je izaslanstvo Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HRPSOR) i tom prilikom posebno naglasio: „Zeleno gospodarstvo sve je više u fokusu naprednih država koje promišljaju izazove budućnosti. U trenutku kada je korona kriza iza nas, a pred onu financijsku koja nas vjerojatno očekuje, vrijeme je da razvoj gospodarstva stavimo u puno širi i drugačiji kontekst koji vodi računa o održivom razvoju.“.

U izaslanstvu Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj bili su ravnateljica HR PSOR- a Mirjana Matešić, direktorica tvrtke Dvokut Ecro Marta Brkić, potpredsjednica za poslovni razvoj i korporativne poslove kompanije Valamar Riviera Ivana Budin Arhanić, predsjednik uprave tvrtke PricewaterhouseCoopers John Mathias Gasparac, član uprave tvrtke INA Darko Markotić, predsjednik uprave tvrtke Messer Croatia Plin Robert Mustač, članica Upravnog odbora i direktorica globalnog upravljanja proizvodima tvrtke JGL Dorotea Pernjak Banić, član uprave poduzeća AquafilCRO Saša Muminović, generalni direktor tvrtke Vetropack Straža Tihomir Premužak, direktor tvrtke Regeneracija Anđelko Švaljek i predsjednica uprave tvrtke Holcim Hrvatska Virna Višković-Agušaj.

„Svjetski dan zaštite okoliša pravi je podsjetnik kojim smjerom treba krenuti. Ova kriza pokazala nam je da priroda bez nas može, ali isto tako znamo da mi bez nje ne možemo opstati. Svjesni činjenice da smo bogati onim resursima koji će u budućnosti biti važni, svjesni činjenice da je iduća potencijalna kriza ona klimatska, svjesni činjenice da se sustav na kojem funkcionira hrvatsko gospodarstvo i ovako nalazi na jako klimavim nogama i da ga treba mijenjati, trenutak je u kojem i Hrvatska upravo kroz pozitivne i dobre primjere prakse velikih, ali i malih tvrtki te svakog od nas može uhvatiti smjer u kojem ćemo živjeti u održivom društvu, odgovorni za okoliš u kojem se nalazimo“, poručio je predsjednik Zoran Milanović povodom Svjetskog dana zaštite okoliša.

Na sastanku s Predsjednikom Republike razgovaralo se o primjeni održivog razvoja u hrvatskom gospodarstvu, pri čemu je upozoreno  kako se u Hrvatskoj ne vodi dovoljno računa o održivom razvoju. Predstavnici HRPSOR-a iznijeli su ciljeve svoga djelovanja, a to su: zastupati gospodarske interese u održivom razvoju, podupirati usmjerenja prema održivom razvoju u gospodarskom, političkom, pravnom i društvenom životu i poticati promjene koje će pospješiti prijelaz na održivi razvoj u Hrvatskoj.

„Zaštita okoliša nije više pitanje pojedine udruge ili hobizma kako većina to i danas razumije. Zaštita okoliša u koju prije svega spada naglasak na energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije pitanje je ljudske budućnosti. Budućnosti naše djece. Ako ne napravimo zaokret prema Zelenom gospodarstvu, ne potaknemo naše gospodarstvo upravo u tom smjeru i kroz to mu uopće damo priliku da se pokrene i oživi, sada kada će EU osigurati dovoljnu količinu novca, klimatska kriza koja nam prijeti bit će najgora koju je pamtila ljudska povijest. Protiv prirode se ne može boriti, ali se možemo svojim ponašanjima prilagoditi kako bismo smanjili svoj utjecaj na prirodu. To je ono na što i poziva organizacija Svjetskog dana zaštite okoliša“, istaknuo je posebni savjetnik Predsjednika Republike za klimu i energiju Julije Domac.

Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se svake godine 5. lipnja na godišnjicu održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda u Stockholmu (1972.) posvećene okolišu, na kojoj je usvojen Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP). Godina 2020. posvećena je sloganu „Vrijeme je za prirodu“.

Ured predsjednika RH,

Fotografija: Ured predsjednika RH

DOBRA HRVATSKA
Lipanj , 2020.

Greenpeace: Našoj planeti, Zemlji, treba velik zeleni oporavak

Objavio
Odgovorno
-

Foto:  © Nevio Smajić – Greenpeace

Održivo gospodarstvo treba biti glavna tema predstojećih izbora!

Aktivisti Greenpeacea u utorak su ispred zgrade Hrvatskog sabora na Trgu sv. Marka, na četverometarskim nosilima donijeli rekvizit planeta Zemlje spojen na infuziju. Ovim performansom ukazali su na alarmantno stanje našeg planeta te naglasili potrebu za „zelenim oporavkom“, odnosno stavljanjem zaštite okoliša i klime u središte planiranja oporavka od pandemije koronavirusa.

Hrvatska, kao i ostatak Europe i svijeta, suočena je s globalnom gospodarskom krizom izazvanom pandemijom COVID-19. Aktivisti su poručili da rješavanje ove krize, kao i ublažavanje još veće, klimatske krize zahtijeva hitan odmak od dosadašnjih štetnih i neodrživih gospodarskih praksi. Pozvali su stranke koje sudjeluju na predstojećim izborima da u svojim programima vode računa o nužnosti zelenog oporavka te da zaustavljanje klimatske krize bude visoko među političkim prioritetima.

Greenpeace - zemlja na infuziji 1
Foto: © Bojan-Haron Markičević – Greenpeace

„Gospodarske mjere koje se donose moraju staviti fokus na zaštitu okoliša i klime, dobrobit ljudi i niskougljičnu budućnost. U odabiru predstavnika koji će Hrvatskom upravljati iduće četiri godine, hrvatski birači će se voditi i kriterijem odnosa prema okolišu te pitanjima poput zaštite mora, onečišćenja plastikom, važnosti lokalne hrane i poljoprivrede, obnovljivih izvora energije, zelenih radnih mjesta te održivog turizma. Sve političke odluke koje se danas donose moraju biti zalog za budućnost planeta, a ne potpora zagađivačkim industrijama. Pozivamo i glasače da to prepoznaju“, rekla je Petra Andrić, voditeljica Greenpeaceove kampanje.

Greenpeace će ovog tjedna strankama, odnosno koalicijama koje sudjeluju na predstojećim parlamentarnim izborima poslati anketni upitnik tražeći da se izjasne po pitanju rješavanja klimatske krize te poticanja novog, održivog razvoja.

To podrazumijeva znatna ulaganja u zelenu infrastrukturu i transformaciju poslovnih modela prema održivom transportu, niskougljičnoj budućnosti, zelenoj gradnji, održivoj energetici, zaštiti okoliša i razvoju kružnog gospodarstva.

„Ova kriza je prilika da napravimo zaokret od štetnih praksi. U većini europskih zemalja ozbiljno se raspravlja o gospodarskom oporavku koji je ujedno pravedan i zelen, stoga tražimo od stranaka da na predstojećim izborima stave fokus na održivo gospodarstvo. Vremena za čekanje više nema“, dodala je Andrić.

Izvor: Greenpeace Hrvatska / Ekovjesnik

https://www.ekovjesnik.hr/clanak/2984/greenpeace-zemlji-treba-zeleni-oporavak

 

1...106107108...182Stranica 107 od 182

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z