Objavljeni najnoviji dobitnici priznanja Izvrsnost u izazovima

dobitnici priznanja Izvrsnost u izazovima

Konzultantska kuća SELECTIO od travnja 2020. priznanjem Izvrsnost u izazovima nagrađuje one tvrtke koje demonstriraju visoku razinu brige za svoje zaposlenike tijekom pandemije koronavirusa. Cilj priznanja Izvrsnost u izazovima, uz naglašavanje važnosti kvalitetnog upravljanja zaposlenicima, jest poticanje dijeljenja dobrih praksi koje su mnoge kompanije pokrenule tijekom perioda pandemije.

Kako bi neka tvrtka dobila ovo priznanje, mora proći kroz nezavisnu evaluaciju svojih HR praksi, pri čemu se procjenjuju agilnost i prilagodljivost kompanije, organizacija rada u kriznom periodu, komunikacija sa zaposlenicima, inicijative koje su pokrenute kako bi se osigurala zdravlje i dobrobit zaposlenika te tehnološka spremnost tvrtke za nove načine rada.

Najnoviji nositelji ovog priznanja u 2021. su:

  • Hrvatska poštanska banka
  • Lidl Hrvatska
  • Optika Anda

Iz HPB-a ističu kako im je u ovom periodu izuzetno važno bilo osigurati fizičko i psihičko zdravlje te sigurnost zaposlenika što su i učinili kroz različite interne inicijative. Provedena je anketa u kojoj su zaposlenici imali priliku izraziti svoje mišljenje o radu tijekom pandemije COVID-19 i dati svoje prijedloge za poboljšanja. Na temelju rezultata ankete provedene su mjere koje zaposlenicima dodatno olakšavaju rad u trenutnim okolnostima, povećavaju produktivnost i unaprjeđuju osjećaj dobrobiti. Uz to, organizirane su radionice psihosocijalne podrške za zaposlenike iz potresima pogođenih područja te im je omogućena isplata pomoći za sanaciju štete na objektima u kojima žive. Iako je primarni fokus bio na brizi o zdravlju zaposlenika, u 2020. godini implementirani su procesi upravljanja radnim učinkom i uvođenja u posao koji omogućuju još kvalitetniji razvoj zaposlenika.

„Prošla godina bila je izazovna za sve, pa tako i za našu banku. Uloga menadžmenta i Ureda za upravljanje ljudskim resursom bila je u najvećoj mogućoj mjeri podržati naše zaposlenike kako bi se osjećali što bolje, bili sigurni i zdravi te uspješno obavljali svoj posao. Iznimno smo ponosni na sve njih jer su i u ovim izazovnim uvjetima ostvarili jako dobre poslovne rezultate.“ ističe Ana Đidara, direktorica Ureda za upravljanje ljudskim resursom.

Pojavom pandemije Lidl je svojim zaposlenicima pravovremeno omogućio svu potrebnu preventivnu zaštitu te od početka ovog perioda kontinuirano prilagođava svoju organizaciju rada i svakodnevne procese. Zadržao je čvrst fokus na dobrobiti zaposlenika, očuvanju sigurnosti radnih mjesta, te osiguranju niza financijskih i nefinancijskih pogodnosti kao što su na primjer uskrsnica, novčana nagrada, božićnica, besplatno cijepljenje protiv sezonske gripe, božićni dar za djecu itd. Također, za zaposlenike koji su početkom pandemije bili u najvećoj mjeri izloženi koronavirusu isplaćena je i dodatna novčana nagrada. Osim u brizi za svoje zaposlenike Lidl se u ovom periodu istaknuo i svojim društveno odgovornim poslovanjem te donirao značajne iznose kako u borbi protiv pandemije koronavirusa tako i za pomoć područjima stradalim u nedavnim potresima. I u ovim izazovnim vremenima, Lidl je još jednom dokazao stabilnost i uspješnost svoga poslovanja, značajnu brigu za svoje zaposlenike i odgovorno poslovanje prema lokalnoj zajednici te time još jednom potvrdio svoj status Poslodavac Partner, čiji je ponosni nositelj još od 2011. godine.

Optika Anda je tijekom izazovnog perioda pandemije svojim inicijativama i odlukama pokazala kako su im zaposlenici zaista na prvom mjestu te su pravovremeno implementirane sve potrebne mjere u svrhu zaštite zaposlenika. Zahvaljujući dobrom vođenju i strateškom upravljanju krizom, zaštićena su radna mjesta, osiguran je kontinuitet poslovanja uz minimalne epidemiološke rizike, ostvaren je osjećaj sigurnosti kod zaposlenika, omogućen je nastavak provođenja edukacija u online formi te su predstavljeni ambiciozni planovi za daljnje širenje poslovanja. Agilnost, tehnološka spremnost i snažna interna komunikacija omogućili su brzu i kvalitetnu reorganizaciju rada u poslovnicama te je fokus ostao na dobrobiti i zadovoljstvu svih zaposlenika. Optika Anda pokazala je da živi svoje vrijednosti kroz društveno odgovorno poslovanje i donacije zdravstvenom sustavu uslijed globalne i nacionalne zdravstvene krize.

Selectio
Veljača , 2021

Mirela Drkulec Miletić: Pandemija povećala online kupnju, ali i zagađenja okoliša dostavom!

Foto: Depositphotos

Problem je star i poznat: naime, promet kao sektor spada među tri najveća zagađivača uopće! I ništa posebno se tijekom pandemije nije promijenilo, već se samo još i više usložilo, kako pokazuju neka istraživanja i razmišljanja stručnjaka o tome.

Pandemija korona virusa unijela je velike promjene u navike i ponašanje ljudi. Jedna od promjena odnosi se i na način kako kupujemo stvari potrebne za život. Sve smo skloniji ne napuštati sigurnost doma radi nabavke hrane i osnovnih potrepština, ali i odjeće i drugih proizvoda. Mnogi ljudi koji do izbijanja pandemije nisu koristili kupnju klikom miša, otkrili su jednostavnost i praktičnost online kupnje. Internetska kupnja i prije pandemije bilježila je velik godišnji rast što je kriza Covid-19 dodatno povećala.

TOČNO, ON-LINE PRODAJA JE POVEĆANA!

Danas ljudi češće i više kupuju on-line  nego prije

Pokazuje to i istraživanje provedeno na 3700 potrošača u devet država (Brazil, Kina, Njemačka, Italija, Republika Koreja, Ruska Federacija, Južna Afrika, Turska i Švicarska) prema kojemu tijekom pandemije više od polovine ispitanika sada češće kupuju putem interneta. Potrošači u gospodarstvima u razvoju, napravili su najveći zaokret prema internetskoj kupnji! Pokazuje to istraživanje koje su proveli Konferencija Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD) i Netcomm Suisse eCommerce Association u suradnji s Brazilskim mrežnim informacijskim centrom i Inveonom.

Internetske narudžbe ukupno  veće 6 do 10%

Ovo je istraživanje pokazalo da su se samo internetske narudžbe robe široke potrošnje povećale za 6 do 10 posto u odnosu na razdoblje prije pandemije, pri čemu je najveći porast zabilježen u Kini i Turskoj, a najslabiji u Švicarskoj i Njemačkoj, čiji su stanovnici i otprije naviknuli kupovati online. Istraživanje je pokazalo da je najveći porast internetske kupnje zabilježen kod žena i osoba slabijeg obrazovanja, osobito u manje razvijenim zemljama.

Doduše, valja reći da je u tijeku pandemije prosječna mjesečna potrošnja po kupcu znatno niža od one u razdoblju prije pandemije, jer su potrošači odgodili veće izdatke, a najveći pad od čak 75% pretrpjeli su sektori turizma i putovanja. No, to je već neka druga tema.

Promjene će ostati kao trajne

„Pandemija Covid-19 ubrzala je pomak prema digitalnijem svijetu. Promjene kojima sada svjedočimo imat će trajne učinke na svjetsko gospodarstvo kad se ono počne oporavljati“, rekao je glavni tajnik UNCTAD-a Mukhisa Kituyi.

U spomenutom istraživanju većina ispitanika izjavila je da će i nakon pandemije nastaviti kupovati putem interneta.

A kako je u s on-line kupnjom sada u Hrvatskoj?

Čini se da su lockdown u proljeće prošle godine i ograničenja kretanja zbog pogoršanja epidemiološke situacije i kod nas dovele do rasta e-trgovine.

– Prema podacima DZS-a nominalni indeksi prometa od trgovine na malo po trgovačkim strukama u prvih deset mjeseci 2020. godine u odnosu na isto razdoblje 2019. pokazuju da trgovina na malo internetom ili poštom raste i na mjesečnoj i na godišnjoj mjesečnoj razini. Tako je u Hrvatskoj trgovina internetom ili poštom porasla za 12,1 % u prvih deset mjeseci 2020. u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Također i na mjesečnoj godišnjoj razini bilježi se rast prometa u trgovini na malo internetom ili poštom, i to na razini od 18,1% , koliko je porastao u listopadu 2020. u odnosu na listopad 2019. godine – kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

ZAMKE ON-LINE KUPNJE U POGLEDU ZAGAĐENJA

Možda mislite kako je to zapravo dobro i da je internetska kupnja „zelenija“ od kupovine u trgovini. Tome u prilog idu ovi pokazatelji: vozači supermarketa često obavljaju i po 120 isporuka u krugu od 80 kilometara, proizvodeći ukupno 20 kg CO2, dok bi 21 km vožnje do udaljenijeg šoping centra i natrag za jedno kućanstvo generiralo 24 puta više CO2.

Međutim, stvarnost je složenija od toga. Mnoge kućne dostave prvi put propadnu, a vozač mora pokušati isporučiti robu u drugom ili trećem pokušaju. Kupci koji odaberu brzu dostavu dodatno povećavaju ugljični otisak. K tome, mnogi vraćaju proizvode kupljene online jer im ne odgovaraju.

  • Studija u Njemačkoj pokazala je da se vraća čak svaka treća internetska kupnja. Odnosi se to posebno na odjeću. Dvije milijarde takve robe završi na odlagalištu otpada. Naime, mnoge tvrtke smatraju da im je jeftinije vraćene predmete baciti nego platiti sortiranje i čišćenje vraćene odjeće.
  •  Internetska kupnja stvara i puno više otpada od ambalaže, jer se proizvod u postojećoj ambalaži još pakira u ambalažu za dostavu. K tome, proizvodi često dolaze iz različitih distribucijskih centara što rezultira većim emisijama stakleničkih plinova.
  • Jedno istraživanje krajem 2020. iz Velike Britanije također pokazuje kako 42% ispitanika priznaje da im utjecaj na okoliš internetske kupnje nije prioritet ove godine, jer smatraju da nemaju drugu mogućnost. Iako, 44% ispitanika smatra važnim da se ambalaža može reciklirati, a 42% kaže da je važno da omot odgovara veličini proizvoda.
  • Za tvrtke i okoliš osobito je skup takozvani posljednji kilometar do vaših vrata. Dostava proizvoda do kućnih vrata višestruko je povećala broj dostavnih vozila na cestama, a time i gužve i zagađenje. Već sada se najavljuju neka poboljšanja koja bi pomogle da se smanje emisije CO2 uzrokovane dostavom, od korištenja električnih vozila, bicikla (Glovo, Wolt.. ) do noćnih isporuka.

NESLAGANJE ISTRAŽIVAČA: ŠTO ĆE SE DOGODITI „NAKON“?

Doduše, neki se istraživači ne slažu s tvrdnjom da je dostava proizvoda na kućna vrata povećala emisije CO2 u vrijeme pandemije. Kažu, došlo je do povećanja zbog e-trgovine, ali je istodobno smanjena emisija CO2 zbog raznih ograničenja ekonomije koje su uvele pojedine zemlje, npr. manje ljudi svakodnevno putuje na posao jer rade od kuće, drastično je smanjen i avio-prijevoz te turistička putovanja pa tako i putovanja kruzerima… Tijekom „zaključavanja“ zbog pandemije emisije ugljika u svijetu pale su za više od 8%.

Zapravo, pravi porast zagađenja zbog velikog rasta online kupnje tek treba očekivati kada pandemija posustane, a gospodarstva ponovno krenu raditi punom parom. Vrlo je vjerojatno da će se proizvodnja, putovanje na posao, turistička putovanja i sve grane gospodarstva vratiti na staro, a navike kupnje jednim klikom miša malo će se tko odreći. E, tada zaista možemo očekivati veliki globalni rast emisija CO2. Naravno, ako nešto u međuvremenu ne poduzmemo.

DOBRA HRVATSKA/ MDM
Veljača, 2021.

Odgovoran građanin: Savjeti za on-line kupovinu, a da sve bude „zelenije“, održivije.

Foto: freepik - www.freepik.com

Prije nego što kliknete za kupnju, pripremite se i promislite! Iako se na prvi pogled čini kao „zeleniji“ oblik kupnje, internetska trgovina ostavlja znatan ugljični otisak.

Evo nekoliko savjeta kako smanjiti utjecaj na okoliš pri kupnji jednim klikom:

  1. Naručujte što više proizvode lokalnih marki 

Ako naručite proizvode od lokalnih robnih marki manja je vjerojatnost da će vašu narudžbu dostaviti zrakoplovom ili čak kombijem! A znamo da zrakoplovstvo, uz pomorski promet, ima najveći negativni utjecaj na okoliš. Prema studiji u „Journal of Environmental Science and Technology“, zamjena dostavnih vozila električnim teretnim biciklima može dovesti do smanjenja emisije stakleničkih plinova za 26%.

  1. Isplanirajte što i kako želite kupiti, promislite da li vam treba, okrupnite narudžbu…

Izrada višestrukih i odvojenih narudžbi za internetsku kupnju svaki dan i odabir opcije brze dostave umjesto kombiniranja vaših narudžbi u jednu isporuku može potencijalno povećati emisiju stakleničkih plinova. Stopa povrata za internetske narudžbe često je veća nego kod kupnje u trgovinama, što također povećava emisije. Prije kupnje napravite popis onoga što vam zaista treba i naručite sve u jednoj kupnji. Možete čak pokušati kombinirati svoju internetsku narudžbu s narudžbama drugih članova obitelji ili prijatelja kako biste smanjili utjecaj otpadne ambalaže.

  1. Izbjegavajte impulsne kupnje, popusti vrebaju

Iskušenje koje dolazi od internetske kupovine jest da nas tjera da kupujemo stvari koje vjerojatno ne bismo kupili u trgovini. Zato pripazite da kupite samo ono što stvarno trebate kako biste bili zadovoljni kupnjom pa narudžbu nećete morati vraćati. Da, akcije i popusti mogu biti vrlo primamljivi zbog nižih cijena. To je u redu, ali ipak nastojte odoljeti iskušenju da kupite nešto što vam ne treba samo zato što je na sniženju.

  1. Izbjegavajte kupnju proizvoda s namjerom da ih vratite (odluka o kupnji čini se lakom, ako robu možete vratiti…)

Je li vam poznata ona: „Ma, kupit ću taj proizvod, pa ako mi ne odgovara, vratit ću ga“? Učinak povratka internetskih narudžbi na okoliš je velik. Studija tvrtke Deloitte otkrila je da internetska kupnja dovodi do pet puta više vraćenih proizvoda, što može negativno utjecati na okoliš. Uz to, 20% internetskih povrata završi na odlagalištima jer ih prodavač ne može preprodati ili mu se ne isplati novo sortiranje i čišćenje, navodi GreenStory.

  1. Upoznajte se s tablicama i vodičima o veličini odjeće

Nedostatak kupnje putem interneta je taj što ne možete isprobati odjeću i obuću. Grafikoni veličinâ razlikuju se kod različitih robnih marki, što dodatno zbunjuje. Tijekom pregledavanja ponude, provjerite vodiče za veličinu, izmjerite se, pročitajte recenzije ili čak postavite pitanje o prilagodbi, što će sve smanjiti mogućnost da vam proizvod ne odgovara kao i povrat robe.

  1. Odaberite redovitu umjesto ekspresne dostave

Redovita dostava omogućuje poštanskim službama da čekaju puna opterećenja umjesto da isporučuju narudžbe u polupraznim pošiljkama. Nakon što odaberete opciju dostave, pobrinite se da omogućite dostavnoj službi uspješnu dostavu. Jer, kada poštanske službe moraju ponavljati dostavu, to povećava emisiju ugljika.

  1. Naručujte održive kolekcije – podržite proizvođače i trgovce koji čine nešto za održivost svijeta

Vjerojatnije je da će robne marke imati ekološki prihvatljivije dostavne usluge ako u svojoj ponudi imaju održive kolekcije. Također, neke su marke nedavno počele smanjivati emisije ugljika u isporukama aviona. Obično su registrirani pod Carbon Neutral Certifications. Mnogi proizvođači pobrinuli su se da svoje proizvode pakiraju u kompostirajuću ambalažu umjesto plastike te tako smanjuju ambalažni otpad!

DOBRA HRVATSKA/ MDM
Veljača, 2021.

Slavimo dobrobiti od vožnje bicikla. Skrenimo našu pozornost na tog velikog „čovjekova prijatelja“! – Međunarodni dan zimskog bicikliranja

bicikliranja

Danas slavimo – BICIKL! Bicikliranjem koristite zdravlju, štedite novac i pomažete okolišu. Kad je izumljen bicikl na pedale, 1839. u Njemačkoj, služio je uglavnom zabavi bogatih. Kasnije u 20.st., postao je sredstvo osobnog prijevoza, u nekim zemljama, i razvijenim i nerazvijenim, čak masovno. Danas u 21. st. prepoznajemo čitav niz dobrobiti koje nam donosi pedaliranje, i to kud i kamo više nego što se ikad i pomišljalo. Bicikli pridonose i druženju, uživanju i sjedinjenju s prirodom..

***

Pandemija virusa Covid-19 i na našim je cestama povećala broj biciklista. Čak i kada je vrijeme jako hladno, mnogi se ne odriču pedaliranja, kao što je pokazao i nedavno održan Međunarodni dan zimskog bicikliranja. 

– Inicijativa međunarodnog prijateljskog natjecanja među gradovima, državama i organizacijama pokrenuta je u Kanadi 2013. godine i uvijek se održava drugi petak u veljači. Zagreb je 2015., 2016. i 2017. godine odnio titulu grada pobjednika s najviše zimskih biciklista, odnosno s  najviše građana koji su se obvezali barem taj dan koristiti bicikl kao prijevozno sredstvo – kaže Tena Šarić Rukavina iz Sindikata biciklista.

Bicikliranje je poželjni oblik kretanja gradom jer pomaže u održavanju fizičke distance, smanjuje pritisak na javni prijevoz i smanjuje gužve te doprinosi našem zdravlju i zdravlju zajednice. 

Bicikliranje zimi nije nikakav bauk!

Iz Sindikata biciklista pozivaju: “Bicikliranje zimi nije nikakav bauk: potrebno se slojevito obući, no ne predebelo jer se vrlo brzo zagrijemo. Dovoljni su kapa, šal i rukavice te malo dobre volje ujutro. Također, budući da su dani kratki, potrebno je u uvjetima smanjene vidljivosti i noću upaliti prednje bijelo i stražnje crveno svjetlo kako bismo bili vidljivi drugim sudionicima u prometu.“

Više savjeta za bicikliranje možete pronaći na web stranici Sindikata biciklista (www.sindikatbiciklista.hr).

NIZ RAZLOGA ZA BICIKL… 

Do toga da su radnici koji dolaze na posao biciklom zdraviji i produktivniji, a prometnice čistije.

Osim korone, evo još nekoliko dobrih razloga zašto bismo bicikl trebali koristiti mnogo češće.

  1. Lakše je financirati novi bicikl nego novi automobil
    Neusporedivo manje novca bit će vam potrebno za dobar bicikl nego za prosječni automobil. Kupite kvalitetan bicikl, dodajte još nešto novca za svjetla, pribor, opremu za kišu i dobit ćete prijevoz za sve vremenske uvjete koji će vjerojatno nadživjeti većinu automobila.  
  2. Bicikl ima mali proizvodni trag u usporedbi s automobilom
    Sva proizvedena roba ima utjecaj na okoliš, ali bicikli se mogu proizvesti za djelić materijala, energije i troškova proizvodnje automobila. 
  3. Bicikli ne proizvode značajno onečišćenje tijekom rada
    Bicikli ne ispuštaju otrovne pare u atmosferu. Također, uklanjaju tragove ulja, goriva i hidraulične tekućine koje iz automobila cure na površinu ceste, što znači i manje otjecanja otrovnih tekućina u vodu.
  4. Bicikli štede novac poreznih obveznika smanjenjem habanja prometnica
    Bicikl od 20 kilograma puno manje oštećuje kolnik od limuzine od dvije tone. Svaki bicikl koji na cesti zamijeni automobil štedi nam novac koji ulažemo u održavanje i krpanje gradskih ulica. 
  5. Bicikli su učinkovita alternativa drugom automobilu
    Možda niste u mogućnosti bicikl prihvatiti kao primarni prijevoz, ali on je odlično drugo vozilo u vašem kućanstvu. Možete puno uštedjeti koristeći ga za putovanje na posao ili vikendom obavljajući nabavku potrepština za kuću. 
  6. Korištenje bicikla za prijevoz može vam pomoći da smršavite i poboljšate zdravlje
    Zdravstvene dobrobiti redovitog aerobnog vježbanja dobro su poznate. Ovisno o vašem stilu vožnje i uvjetima na lokalnoj cesti, brzim biciklizmom lako možete sagorjeti 600 kalorija na sat. Većina ljudi koji putuju biciklima kažu da su izgubili i po 15 kilograma tijekom prve godine vožnje bez promjene prehrambenih navika. 
  7. Umjesto jednog automobila parking za desetak bicikala
    Parkirališta imaju ogroman okolišni i financijski utjecaj, posebno u urbaniziranim područjima. Na parkirno mjesto za parkiranje jednog automobila stane i do desetak parkiranih bicikala. 
  8. Manje sagorijevanje fosilnih goriva
    Bicikle pokrećemo snagom mišića nogu, pa su oni ekološka alternativa automobilima koji sagorijevaju znatne količine benzina te zagađuju zrak.  
  9. Bicikl brži od auta za vrijeme velikih gužvi
    Je li vam se dogodilo da, vraćajući se s posla, dugo čekate u koloni vozila? Vrlo vjerojatno jeste. U gužvama na prometnicima velikih gradova bicikl je često brži od automobila. 
  10. Održavanje bicikla puno je jeftinije
    Čak i kad se nešto na biciklu pokvari, popravak stoji puno manje nego kvar na automobilu. Da ne spominjemo godišnji tehnički pregled, osiguranje i registraciju automobila. 
  11. Bicikli pružaju mobilnost
    Neki ljudi ne žele vozačku dozvolu ili je ne mogu dobiti. Ili si možda ne mogu priuštiti trošak kupnje, osiguranja i održavanja automobila. Zato je tu jeftin i pristupačan bicikl, pomoću kojega ipak mogu postići mobilnost. Osim hodanja, bicikli su najisplativiji prijevoz na planetu. 
  12. Zdraviji i produktivniji su radnici koji na posao dolaze biciklom
    Studije pokazuju da su ljudi koji na posao putuju biciklom zdraviji, produktivniji i potrebno im je manje pauza i odmora na poslu. Zdravi radnici su bolji radnici, shvaća to sve više poslodavaca koji počinju uređivati garderobe za radnike koji na posao stižu biciklom i parkinge za njihove bicikle.

DOBRA HRVASTKA/ MDM
Veljača, 2021.

Tradicionalni projekt „Za naše male genijalce“ ide dalje.! HEP darovao prva računala u 2021. osnovnim školama u Slavoniji! Slijede druga.

Za naše male genijalce

Do kraja veljače HEP će u 27 osnovnih škola diljem Hrvatske u 2021. dodijeliti ukupno 100 novih računala. Zajedno s tom dodjelom, HEP je do sada u sklopu akcije „Za naše male genijalce“ osigurao čak 450 računala za učenike u 130 osnovnih škola diljem Hrvatske. Ukupna vrijednost darovane informatičke opreme iznosi 1,75 milijuna kuna.

U sklopu akcije „Za naše male genijalce“ Predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarić uručio 11 novih računala učenicima i nastavnicima osnovnih škola Matije Petra Katančića u Valpovu i Mladost u Osijeku. Uz njih, podjela računala održana je i u Područnoj školi Ivanovci (OŠ Ladimirevci), OŠ Stari Mikanovci i Područnoj školi Šodolovci (OŠ Ernestinovo).

„U HEP-u razumijemo potrebe društva u kojem djelujemo, a ulaganje u znanje vidimo kao ulaganje u budućnost. Ponosni smo što ovom, sada već tradicionalnom akcijom, doprinosimo hrvatskom obrazovnom sustavu i našim najmlađima. Zbog toga ćemo u drugoj polovici ove godine provesti novi natječaj za dodjelu računala malim genijalcima i time im pružiti prigodu za stvaranje novih znanja i uspjeha“, izjavio je Frane Barbarić.

Akcijom „Za naše male genijalce“ HEP od 2015. godine daruje osnovne škole novom računalnom opremom i na taj način pridonosi razvoju računalne i informacijske pismenosti u Republici Hrvatskoj.

Škole dobitnice aktualne dodjele su: OŠ Čazma, OŠ Slava Raškaj iz Ozlja, OŠ Podmurvice iz Rijeke, OŠ Ivana Lovrića iz Sinja, OŠ Antun Mihanović iz Slavonskog Broda, OŠ Stjepana Cvrkovića iz Starih Mikanovaca, OŠ Matije Petra Katančića iz Valpova, OŠ Šimuna Kožičića Benje iz Zadra, OŠ Vladimir Nazor iz Duge Rese, OŠ Ostrog iz Kaštel Lukšića, OŠ Mladost iz Osijeka, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Virovitice, OŠ Ljudevita Gaja iz Nove Gradiške te zagrebačke osnovne škole: OŠ Trnsko, OŠ Augusta Harambašića, OŠ Kajzerica, OŠ Retkovec, Salezijanska osnovna škola, OŠ Voltino, OŠ Markuševec i Centar za odgoj i obrazovanje Dubrava.

Područne škole dobitnice su: PŠ Šodolovci (OŠ Ernestinovo), PŠ Mirlović  Zagora (OŠ Jakova Gotovca Unešić), PŠ Bernarda M. Luketića Zagorje (Prva Osnovna škola Ogulin), PŠ Nova Jošava (OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Orahovice), PŠ Voloder (OŠ Zorke Sever iz Popovače) i PŠ Ivanovci (OŠ Ladimirevci).

Škole su izabrane temeljem više kriterija:

  • imaju velik broj učenika po računalu, odnosno
  • neadekvatnu i dotrajalu računalnu opremu,
  • a čiji su učenici na kreativan i originalan način snimili video radove, objasnili zašto su im potrebna nova računala te predstavili kvalitete svoje škole i posebnosti kraja iz kojega dolaze.

Pobjedničke video uratke možete pogledati na poveznici: http://genijalci.hep.hr/pobjednici.aspx .

Kontakt:  Sektor za korporativne komunikacije (odnosisjavnoscu@hep.hr)

DOBRA HRVATSKA
Veljača , 2021

Briga Saponije Osijek za očuvanje okoliša i poboljšanje kvalitete života građana, potvrđuje se novim velikim projektom

Briga Saponije Osijek za očuvanje okoliša

„Biti vodeća deterdžentsko-toaletna industrija u regiji zahvaljujući inovativnim proizvodima i korporativnom načelu održivog razvoja novih proizvoda s ciljem maksimalne dobiti za potrošača uz minimalan utjecaj na okoliš,  Vizija je Saponije“, ističe predsjednica Uprave Saponije, Dajana Mrčela, i dodaje:  „Svojim dosadašnjim, a i budućim poslovanjem želimo biti partner građanima u našem okruženju, tvrtka na koju se mogu osloniti i koja će biti ponos Osijeka i regije.

Kao tvrtka koja je svjesna svog utjecaja na okoliš i zajednicu u kojoj djeluje, Saponia nastavlja s investicijskim ciklusom koji poboljšava njezin okolišni otisak. Kako bi ostvarila viziju poslovanja koja uključuje održivi razvoj s minimalnim utjecajem na okoliš, Saponia je za strateški smjer poslovanja odredila smanjenje visoke potrošnje energije isporučene iz distribucijskih mreža kroz proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (OIE), povećanje energetske učinkovitosti proizvodnih pogona i energetske obnove zgrada proizvodnih pogona. Cjelokupna investicija od 50,5 milijuna kuna u suradnji s INSTITUTOM IGH upravo je prijavljena na Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja “Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u proizvodnim industrijama” za sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj kroz koji želimo dobiti dodanu vrijednost na projektu i povući maksimalni dostupni iznos od 20 milijuna kuna.

Lokacija na kojoj djeluje Saponia nalazi se u srcu osječkog Donjeg grada i većina pogona izgrađena je prije 1968. godine, te će se planiranim ulaganjima u potpunosti promijeniti vizura tog dijela Osijeka i značajno smanjiti utjecaj na okoliš čime će se i poboljšati kvaliteta života građana.

Energetska obnova šest objekata proizvodnih pogona koji obuhvaćaju bruto površinu građevina od 21.000 m2 dovest će do smanjenja utroška energenata i buke (a time i ugodnijeg života neposrednih susjeda), dok ulaganja u rasvjetu, sustav grijanja i hlađenja donose ne samo uštede, nego i značajno poboljšanje radnih uvjeta za radnike Saponije. Tehnološke mjere u proizvodnom pogonu kozmetike uključuju zamjenu postojeće linije za punjenje i pakiranje kozmetičkih proizvoda novom energetski učinkovitijom linijom što će dovesti do smanjenja potrošnje isporučene energije za proizvodnju jednake količine proizvoda od sedamdesetak posto. Postavljanje novih sustava za proizvodnju električne energije iz energije sunca na pročelju dijela i krovnoj plohi svih proizvodnih pogona rezultirat će povećanom količinom energije dobivene iz OIE za šestotinjak megavatsati godišnje, kao i značajnim učinkom smanjenja emisije CO2 od više od 1.200 t/g.

Uz navedenu proizvodnju energije iz OIE-a provedba ostalih planiranih mjera rezultirat će smanjenjem količine isporučene energije u proizvodnim pogonima, uz ukupnu uštedu energije u projektnoj cjelini većoj od 4400 MWh.

SAPONIJA OSIJEK
Veljača, 2021.

Natječaj s velikim nagradama: Institut EIB i ove godine organizira Social Innovation Tournament (SIT)

Social Innovation Tournament

SIT je vodeća inicijativa socijalnog programa EIB Instituta koja prepoznaje i podržava najbolje europske socijalne poduzetnike čija je primarna svrha ostvarenje socijalnog, etičkog ili okolišnog utjecaja.

Prihvatljivi projekti

Na natječaj se mogu prijaviti projekti koji pridonose ostvarenju društvenog, etičkog ili okolišnog utjecaja, odnosno koji pridonose ostvarenju barem jednom od 17 ciljeva održivog razvoja.

Svrha natječaja je potaknuti pozitivan utjecaj na živote ljudi, a uključuje projekte u različitim područjima, od edukacije i zaštite zdravlja do prirodnog i urbanog okoliša i to bilo da se radi o novih tehnologijama, sustavima ili postupcima.

Nagrade

Povodom desete obljetnice SIT-a, predviđene su novčane nagrade pobjednicima natjecanja te pohađanje programa edukacije na području društvenog poduzetništva.

Novčane nagrade u općoj i posebnoj kategoriji iznose 75 tisuća eura za prvo mjesto, 30 tisuća eura za drugo mjesto, te 10 tisuća eura za projekt po izboru publike (Audience Choice Award).

Ovogodišnja nagrada za posebnu kategoriju namijenjena je projektima usmjerenim na Sustainable living.

Rok za podnošenje prijava:

Natječaj ističe dana 3. ožujka 2021.

Više pojedinosti

O natječaju, uvjetima i načinu prijave može se pronaći na web stranicama Instituta EIB.

U slučaju potrebe za dodatnim informacijama, javiti se na donju adresu:

Iva Saraga
Ured Uprave
Voditeljica Poslovnih komunikacija i marketinga
www.hbor.hr 

Povelje o raznolikosti Hrvatske, Slovenije i Rumunjske udružuju snage na razvoju metoda učenja i mentoriranja potpisnica

Lideri uključivosti na radnome mjestu

Nakon uspješnog lansiranja Povelja o raznolikosti u 2017., organizatori povelja Slovenije, Hrvatske i Rumunjske najavljuju udruženu akciju namijenjenu ubrzanju uključivanja i promicanja politika raznolikosti u regiji.

Projekt “Lideri uključivosti na radnome mjestu” (Workplace Inclusion Champion – W.I.C.), kojeg financira Europska komisija, The Rights, Equality and Citizenship Programme (REC), u iduće dvije godine koliko će trajati, okupit će širok raspon dionika i stručnjaka.

Glavni rezultat W.I.C. projekta biti će razvoj Sedmo-modularnog treninga za potpisnike povelja o raznolikosti te uspostava Regionalnog sustava mentorstava za raznolikost kojim će se stvoriti sveobuhvatan okvir za učenje i mentorstvo potpisnika povelja te će im se omogućiti da se praktično i strateški bave načelima raznolikosti.

Inicijatori smatraju kako su „potpisnicama potrebna iskustva u učenju u odgovarajućim formatima kako bi unaprijedili sadržaj politika raznolikosti i uključivosti unutar svojih organizacija, kao i kritičko razmišljanje te dobili inspiraciju od drugih organizacija, potpisnica povelja, koje se suočavaju sa sličnim problemima i izazovima“.

Projekt će razviti mnogostruke aspekte učenja, kao što je razvoj znanja, vještina i stavova potpisnika, njihovo osobno znanje, unaprijedit će organizacijsku kulturu, te znanje kako surađivati s različitim grupama.

Serije treninga o raznolikosti će pomoći potpisnicima povelja, ne samo da unaprijede svoje vještine i znanja o temi raznolikosti, već i da osvijeste koristi koje primjena politike raznolikosti nosi u praksi. Razmatranje politika raznolikosti i uključivosti na praktičan i interaktivan način, pomoći će polaznicima treninga da sami integriraju praksu raznolikosti istovremeno stvarajući čvrsti okvir za međusobnu suradnju i dijeljenje najbolje praske među organizacijama potpisnicama povelja.

Program je dizajniran da potpisnicima omogući ugradnju raznolikosti na strateškoj razini, što je napredak u odnosu na jednokratne prakse. Ovaj pristup će sudionike opremiti potrebnim alatima, znanjem i vještinama kako bi se odmaknuli od kopiranja i improvizacije, te pristupili uvođenju raznolikosti u organizacije na strateški način.

Aktivnosti razmjene i dijeljenja znanja na lokalnoj i međunarodnoj razini kao što su međunarodna događanja i publikacije, dodatno će ojačati regionalnu i lokanlu raspravu o važnosti upravljanja raznolikošću unutar organizacija u regiji.

Povelja raznolikosti Hrvatska

Povelja o raznolikosti u Hrvatskoj inicijativa je koja je nastala tragom uspješnog modela drugih europskih zemalja, a temelji se na skupu načela koje potpisnici dobrovoljno prihvaćaju u svrhu promocije raznolikosti, nediskriminacije, uključivosti i jednakih mogućnosti na radnom mjestu. Nositelj projekta u Hrvatskoj je Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR PSOR) pod čijim okriljem je do sada u RH Povelju potpisalo 90 potpisnica, većinom poslovnih organizacija koje sudjelovanjem u inicijativi daju pozitivan doprinos uvođenju politike raznolikosti i kulture tolerancije i prihvaćanja. Potpisnice javno komuniciraju svoj sustav vrijednosti, ali i sudjelovanjem u aktivnostima uče, dijele znanje, inspiriraju i udružuju se na promicanju i širenju ovih vrijednosti na čitavo društvo. Više o Povelji raznolikosti Hrvatske na: https://www.hrpsor.hr/povelja-o-raznolikosti/

HRPSOR

Veljača, 20201.

Linda Poščić Borovac i Goran Tudor: Jedan novčić za umjetnu inteligenciju, dva za ljudsku svijest i duh! Ako ne, nije održivo!

AI vs homo sapiens
Foto: rawpixel.com - www.freepik.com

O vs. O, ergo O! (Održivost vs. Osvještenost, ergo Oxygen!)

Tko zna koliko će, za nekih stotinu godina od danas, našim potomcima naša duboka vjera u demokraciju i ljudska prava izgledati luda i smiješna? Kao što nama danas izgledaju neshvatljivo i besmisleno neke stoljetne priče o odlascima u rat i herojstvima u zamjenu za odlazak u raj? Ali doista; ljudi su hitali u križarske pohode od 11. do 13 stoljeća, motivirani, uz ostalo, i aktom pape o oprostu svih grijeha i rezerviranom mjestu u raju. Fikcija, čista – sa strašnom snagom i posljedicama! 

Hoće li se netko sprdati i sa pojmovima kao što su održivost, humanost, ravnopravnost, odgovorno življenje u koje također mnogo nas vjeruje da mogu postojati? Ili ćemo mi ovi današnji ući u zapise kao mentalno anastezirana bića koja su toliko besmisleno vjerovala u neku nestvarnu nadu za slogom i dobrotom. Fikciju? Može li u trenutku biranja između navedenih pojmova – demokracije i ljudskih prava i ekonomije sa druge strane, u ovakvom svijetu (Trumpovom, Bezosovom ili Muskovom) pobijediti išta drugo negoli rast, interes, novac, egoizam, brojke i strojevi?

Linda
Linda Poščić Borovac

tudor
Goran Tudor

Homo sapiens

Hoće li naši potomci, na kraju ovog stoljeća imati prilike ikada uživo upoznati divlje životinje, lavove, slonove, žirafe, čimpanze, medvjede ili će ih gledati samo na slikama, kako i mi već danas  gledamo izgubljene dijelove amazonske prašume i artičkih ledenjaka? Hoće li još uvijek moći grliti stabla, šetati kroz šume, slušati šumove rijeka, ili će im i ti pojmovi biti strani i nepoznati?

Kako će nas uopće zvati ti potencijalni budući Homo deusi, ljudski bogovi sa ugrađenim čipovima i algoritmima za sve i svašta, i više od toga? Da li ćemo ostati zabilježeni kao Homo sapiensi, umni ljudi? Ili ćemo biti prepoznatljiviji po nazivu Homo Hypocrita, licemjerni ljudi, koji su jedno pričali, a drugo radili i sve trpjeli?  (Zbog tzv. duševnog mira, komoda, oportunizma enormnih razmjera.) Vrlo moguće je i ovo drugo. Ionako se svakodnevno kunemo da se držimo – vrijednosti, kvalitete, vrlina, ponašanja, morala, a uistinu ih sustavno, već sada, kršimo i zanemarujemo. Iako se dnevno busamo u prsa kao najveći borci za očuvanje ekosustava, klime, šuma, rijeka, mora, jezera…; čim nam netko zašuška sa novčanicama, predajemo se kao eko-borci istog trena. Što bliži vrhu vlasti i moći, to je to sve očitije!

Homo Hypocrita! 

Ionako svakodnevno briljiramo u komentiranju svega i svakoga, a teško priznajemo da nemamo hrabrosti niti kapaciteta nešto poduzeti, jer smo obični prosjek koji se povlači kroz život. Nemilice tražimo prava za sebe, istovremeno ignorirarjući bilo kakvu osobnu odgovornost za stanje i za budućnost koje se javljaju kao Ying na Yang (kao nespojivi pojmovi koji se nadopunjuju). 

Hvalimo se kako su nam djeca najvažnija i kako ih volimo, no ne učimo ih vrijednostima, vrlinama kroz život, nego cijenama, kupujući ih raznim materijalističkim ucjenama, skrivajući tako svoje nezadovoljstvo, zbunjenost, nesigurnost, kupujući tako svoj „mir“, i ukazujući time samo na moć novca. 

Pričamo kako smo iscrpljeni, da previše radimo, jedva čekamo odmor i vrijeme sa obitelji, a kada nam jedna pandemija čak i omogući da usporimo, shvatimo da to nismo htjeli. Galamimo čak kako nam je dosta izolacije i odricanja, pustog mira, dosade. Organiziramo luckaste prosvjede „HOĆEMO SLOBODU – DOLJE MASKICE!“ Povećavamo nasilje u obitelji, propijemo se, prolupamo… 

Nezahvalni na onome što imamo, i nikad zadovoljni. Uvijek u potrazi za nečim većim, za više, više, više…jer je žudnja za još, jača od zadovoljstva. Razbacujemo se, radi svoje važnosti, gomilama tajanstvenih riječi poput globalizacija, globalna ekologija, umjetna inteligencija, reinžinjering, liberalno  tržište…, koje ni približno ne pokušavamo razumijeti, riješiti, proniknuti im u poantu važnoga. I dobro razumijevati razliku – u kom svom dijelu su čovječanstvu korisni, a u kojem prijeteći za njega i planet Zemlju.

Čovjek – robotoid 

Čovjek koji nije probuđen, najbolji je materijal za još jače, veće, moćnije manipulacije, lažnije priče, sve veće fikcije. A, one su u ovom modernom svijetu uglavnom usmjerene prema neposrednim potrebama ekonomskog i političkog sustava, ali ne i dugoročnim potrebama nas kao svjesnih bića. Potrebama moćnih sustava koji nas tretiraju kao „vlastiti proizvod“, igraju se s našim fokusom, pomiču ga kao iz šale, skreću s pravih tema od važnosti za dobrobit naših života (poput zdravlja, mira, prirode, zraka,…) na apsolutne nebitnosti (reklama, samoreklama, kupnje, obilja, senzacija,…).  Ne vjerujete? 

E, pa prolazimo tolike godine odgoja, obrazovanja, edukacije, života,  a da nas nitko nije učio kako voljeti sebe i zašto je to važno? Ne, zbog bujanja ega, već zbog osvještenosti, zbog samopouzadnja, zbog nevjerovanja u sve što čuješ i pročitaš, zbog manje mogućnosti manipulacije, zbog dobrote i boljeg svijeta (jer kada si dobro sa sobom nisi zločest, jalan, gnjevan…), zbog zahvalnosti, zbog podsjetnika da ne morate raditi sve što i drugi rade, …zbog činjenice da bi u tom slučaju svim moćnim gospodarskim sustavima, svim društvenim mrežama, svim politikama ovog svijeta bilo puno teže, kada odluče, gurnuti nas tek tako s palube.  

Tko zna, hoćemo li ikada shvatiti koliko  bi bilo ispravno i nužno da uz svaki novac i svaku minutu koje uložimo u razvoj umjetne inteligencije i tehnologija, jednako toliko (i više), pošteno uložimo i u razvoj ljudske svijesti i savijesti. 

Izlaz

Nećemo valjda stati na pola puta u evolutivnoj transformaciji homo sapiesna, animalnog u prošlosti, do najuzvišenijeg bića ikad – homo sapiesna slodobnog i oslobođenog. A time i izbjeći najgori scenarij – prvo redukciju, a potom  i konačni nestanak jedne humane civilizacije (homo sapiesna) i na njezinim ostacima uspon one nove, drugačije, koja će se zvati „strojna civilizacija“. S čovjekom – robotidom, kako kažu neki, sa svemogućim strojevima oko sebe, ali i u sebi (čipovima, uređajima, polugama). Čuli ste za aforizam: „U tvornici budućnosti radit će jedan stroj i jedan čovjek. Šef će biti stroj!“. 

Naš veliki znanstvenik i intelektualac svjetskog glasa, istraživač svemira iz Višnjana –  Korado Korlević u svom životnom intervjuu u Obzoru Večernjeg lista u jesen 2020. već je najavio apsolutnu prevagu strojne civilizacije kao veoma moguću, do kraja stoljeća.   

Dakle, mi današnji radimo u korist svoje neodrživosti. Održivi razvoj je još jedna nemogućnost i licemjerje kojima se peru nositelji nesmiljenog iskorištavanja resursa Zemlje i ljudi na njoj. Održivi razvoj – bolje išta nego ništa! Ali, izlaz je u smanjenoj potrošnji i posjedovanju predmeta i svega što koristimo i ne koristimo, a imamo (od prekomjerne količine odjeće u ormarima, stvari, plovila, uređaja do građevina i hala, u posjedu su – a nikome ne služe). Izlaz je u dokidanju kriterija „rasta“ i „BDP“ kao pokazatelja uspješnosti društva, za što se znanost i stručnjaci već dugo zalažu, ali ne ide (u manjini su/smo, još). Pa zar veća potrošnja, proizvodnja, veći BDP i sl., ne znače i više otpada, uništenih šuma, zamućenih voda… Dakle, pravi smjer nije RAST nego ODRAST (odlična je knjiga  „Odrast – pojmovnik za novu eru, 2017., Moderna vremena). Izlaz je razborita proizvodnja te pravedna i poštena raspodjela svjetskog narodnog bogatstva među kontinentima, državama, narodima, građanima.! 

Treba nam stati, i preusmjeriti sve ciljeve prema samo jednom – dobrobiti nas, čovjeka!

Ne bih dala ovaj svijet ni za što, ni onda kad sam ljuta na njega.

Tko zna da li će, za nekih stotinu godina o našim potomcima ljudska svijest biti samo mit ili ipak priča koja se je i zaista dogodila?

Linda Poščić Borovac i Goran Tudor

Linda Poščić Borovac
Poduzetnica, CEO tvrtke Crocon d.o.o., promotorica djelovanja za opće dobro, pjesnikinja, utemeljiteljica Udruge za dramsku rekreaciju Happy ThinGS Academy, pjesnikinja i spisateljica, autorica svjetski nagrađenih kreativnih projekata…

Goran Tudor
Poduzetnik, konzultant i autor, utemeljitelj Poslovne inicijative DOBRA HRVATSKA, urednik portala www.odgovorno.hr, direktor M.E.P. d.o.o., predsjednik Udruge Mijelom CRO za podršku oboljelima od multiplog mijeloma i članovima obitelji, filantrop.

DOBRA HRVATSKA
Veljača, 2021.

HEP opskrba: Zašto volontiramo? Najosjetljivije skupine društva uvijek su u našim srcima.

HEP opskrba

Mnoga istraživanja pokazuju da su volonteri u prosjeku sretniji od drugih. Među sretnijima su i angažirani članovi udruga, društava, Caritasa, Crvenog križa, ali i osobe – zaposlenici koji zajedno, i češće, rade za opće dobro i u tome nalaze sebe. U takvim prilikama upoznajemo nove ljude, sudjelujemo i družimo se, stječemo nova iskustva i vještine. Možda je drugi razlog i važniji – osjećamo snažno “zadovoljstvo više razine”. Volontiranje unosi dodatan smisao u naš život, postajemo svjesniji da ima ljudi koji ovise o pomoći sa strane, kojima je teško, mnogo teže nego nama.

VVV – vedri vrijedni volonteri HEP Opskrbe među drugima i s drugima

Društveno odgovorno poslovanje dio je organizacijske kulture HEP Opskrbe te pozitivan način uključivanja u zajednicu. Pozivitan stav zaposlenika o društveno odgovornom poslovanju tvrtke te njihovo sudjelovanje u programima pomaganja potrebitima i kampanjama mijenjanja društvene svijesti, uživanje i gradnja pozitivnog ozračja, timskog duha, izraz su zajedništva i pozitivne organizacijske kulture tvrtke.


U suradnji s udrugom Argonauta koja se bavi zaštitom prirode i okoliša te promicanjem održivog razvoja prvenstveno na otoku Murteru, murterskom kraju i Kornatskom otočju, zaposlenici HEP Opskrbe organizirali su čišćenje teško dostupnog sjevernog dijela obalnog područja otoka Murter. Sudjelovanjem u ovakvim zelenim akcijama sami stvaramo zajednicu u kojoj želimo živjeti.

Nedavno smo povodom jednodnevnog korporativnog volontiranja, obojili zidove spavaćih soba u Caritasovoj kući za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi na Trešnjevci. Jer osmijeh djeteta velika je sreća, a činjenica da smo nekome olakšali teške trenutke, mnogo nam znači.

Svake posljednje srijede u mjesecu veljači nosimo ružičasto. “Dan ružičastih majica” svjetski je program prevencije vršnjačkog nasilja (Pink Shirt Day) kojim se podiže svijest o tom velikom problemu među djecom i mladima. Kupnjom majica pridružujemo se organiziranim aktivnostima i dajemo podršku djeci-žrtvama.

 

Veselje nam je podržati u radu i Udrugu “NINA – Naša inicijativa, nečija alternativa”, pomoći djeci oboljeloj od malignih bolesti i njihovim obiteljima. U prioritetno djelovanje ove udruge ulazi i hrabrenje roditelja da istraju i savladaju sve izazove. Udruga “Bubamara” već dugi niz godina okuplja osobe s invaliditetom, pruža im raznu tehničku i informacijsku pomoć te osigurava aktivno uključivanje članova u radne sadržaje i život društvene zajednice. Doniranjem sredstava i susretima, HEP Opskrba pomaže njihovo djelovanje. U znak potpore osobama s Downovim sindromom, svakog 21. ožujka, na njihov Međunarodni dan, i mi oblačimo šarene čarape i time skrećemo pozornost na probleme i izazove s kojima se one susreću, podržavamo ih, pridonosimo senzibiliziranju društva. Nošenje rasparenih šarenih čarapa odražava život tih osoba; one ih, naime, ne razlikuju po bojama. Sudjelovali smo i u akciji “Vrapčanski jastuci”. Te jastuke izrađuju pacijenti Psihijatarske bolnice u Vrapču, želeći otvaranje dijaloga i osvješćivanje društva o predrasudama, stereotipima, stigmatizaciji osoba koje boluju od duševnih bolesti i poremećaja. Udruga invalida Križevci osnovala je 2013. svoje socijalno poduzeće – “Hedonu”, za proizvodnju čokolade i pralina. Dobivši tamo zaposlenje, osobe s invaliditetom dobivaju i novi smisao, osjećaj samostalnosti i jednakosti. HEP Opskrba redovito kupuje njihove čokolade i daruje ih partnerima. Širimo svijest o postojanju “Hedone” i o njihovom vrijednom radu.

Briga i za naše zdravlje

HEP Opskrba na različite načine želi dati svoj doprinos društvu u kojem djeluje, a ovaj put smo na nešto drugačiji način pružili podršku UNICEF-u za unaprjeđenje uvjeta u svim nacionalnim rodilištima, kako bi sve novorođene djevojčice i dječaci u Hrvatskoj te njihove obitelji imali najbolji mogući početak u životu. Sudjelovali smo na UNICEF-ovoj humanitarnoj utrci Mliječna staza 2019. i otrčali pet kilometara kao rekreativni trkači.

Zaposlenici bicikliraju i u nacionalnoj kampanji “Biciklom na posao” u organizaciji Sindikata biciklista. Vozeći se tog dana biciklima u kolonama, izbjegavamo gužve na putu do posla i natrag, uživamo na zraku. Uključujemo se time i u opća zalaganja za energetski učinkovit promet, što podrazumijeva i smanjenje motoriziranog prometa te povećanje korištenja bicikla ili hodanja.

Zajednički obilježavamo Međunarodni dan sreće, svakog 20. ožujka. Afirmiramo temeljno ljudsko pravo na sreću, svjesni da pristup njoj u svijetu nije pravedan ni uravnotežen.

Svojim primjerom šaljemo poruku i drugim organizacijama da se uključe u slične projekte i pomognu kad god mogu.

Tina Barbarić, Sektor za marketing,
HEP Opskrba d.o.o.

DOBRA HRVATSKA
Veljača, 2021.

NAJČITANIJE