DRUŠTVENA RASPRAVA: HUP protiv ograničenja u radu trgovina: Prijeti gubitak radnih mjesta!

HUP protiv ograničenja u radu trgovina

Trgovci su ionako suočeni sa smanjenom poslovnom aktivnosti te nemogućnosti planiranja i neizvjesnostima koje donosi ova kriza. Potencijalni gubitak radnih mjesta uzrokovan ovakvim odlukama dodatno bi produbio razmjere postojeće krize – istaknuo je HUP. u studenom 2020.

HUP-Udruga trgovine poručila je da vrijeme krize uzrokovane pandemijom Covida-19 nije dobar trenutak za nametanje dodatnih ograničenja u radu trgovina, pa tako i za rad nedjeljom, a da se, ukoliko se ipak donese zakon koji bi ograničavalo taj rad, uvede prilagodba od najmanje godinu dana.

“Trgovci su ionako suočeni sa smanjenom poslovnom aktivnosti te nemogućnosti planiranja i neizvjesnostima koje donosi ova kriza. Potencijalni gubitak radnih mjesta uzrokovan ovakvim odlukama dodatno bi produbio razmjere postojeće krize”; istaknuto je u priopćenju Hrvatske udruge poslodavaca.

Poslodavci okupljeni u HUP-Udruzi trgovine istaknuli su i da je za očekivati nastavak trenda pada prodaje zbog smanjenog povjerenja potrošača, pogoršanja na tržištu rada te promijenjenih navika potrošača.

Stoga, ukoliko Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja namjerava ići sa zakonskim rješenjem koje bi ograničavalo rad nedjeljom, prijedlog Izvršnog odbora HUP-Udruge trgovine je da se u tom slučaju uvede razmjerna prilagodba, odnosno rok za primjenu od najmanje godine dana nakon stupanja na snagu novog zakona, zaključuje se u priopćenju.

Premijer Andrej Plenković nedavno je najavio da će Vlada tijekom ovoga mandata predložiti zakon o radu trgovina nedjeljom, koji će tražiti balans između onoga da se u načelu ne radi, a da se omogući, osobito zbog turizma i gospodarstva, jedan broj nedjelja koji bi bio radni.

Prema posljednjim podacima DZS-a, u Hrvatskoj je u kolovozu potrošnja u maloprodaji pala 8,6 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je već šesti mjesec zaredom kako je potrošnja pod utjecajem koronakrize pala na godišnjoj razini.

Izvor: Večernji list   – ovdje…

DRUŠTVENA RASPRAVA Kolumna Mirela Drkulec Miletić: „Nedjelja bez rada doprinos je održivosti društva! Obiteljska sreća i dobrobit zaposlenika bar su jednako važni kao i zarada.

Nedjelja bez rada

Još se živo sjećam vremena kada bih se u tiho nedjeljno jutro spremala za posao dok bi moji ukućani, ali i susjedi još blaženo spavali. Kao novinarka, bila sam dijelom „vojske“ onih koji rade nedjeljom. Moja nedjeljna dežurstva trajala su godinama i, priznajem, kada je ta noćna mora završila, osjećala sam se sjajno. Stoga raspravi o radu, odnosno o zabrani rada nedjeljom pristupam pomalo subjektivno, iako se ona odnosi samo na radne nedjelje u trgovinama.

Za nedjeljni odmor, slobodne aktivnosti i okrjepu zaposlenika i obitelji ogromna je većina građana i zaposlenih 

Rad ili ne nedjeljom jedna je od vječnih tema u našem društvu o kojoj se svako malo razbuktaju strasti. U posljednje se vrijeme rasprava, potaknuta najavama Vlade o regulaciji ovog pitanja, ponovno zahuktala. O toj temi svi imaju nešto za reći – političari, trgovci, sindikati, kupci, Crkva… Najmanje se pita upravo one koji svoje nedjelje umjesto s obitelji provode slažući robu na police trgovina ili radeći na blagajni. Blagajnice u trgovinama postale su, a da ih nitko ništa nije pitao, simbolom mnogočega lošeg u našem društvu – izrabljivanja radnika, malih plaća, obespravljenosti i sl., pa tako i rada nedjeljom. 

A evo što je, prema pisanju Večernjeg lista, rekla jedna od njih, zaposlena u križevačkom trgovačkom divu KTC-u, zajedno s drugim radnicama zaplakavši od sreće kada je potkraj prošle godine doznala da će njezin poslodavac od 1. siječnja ove godine ukinuti rad nedjeljom.

Majka dvoje male djece Jasmina Rušak ovako je opisala svoju sreću: „Djeca su nedjeljom doma, ne idu u školu i iskreno se radujemo što će cijela obitelj taj dan provesti zajedno“.

I njezina kolegica Sanja Ledinski poručila je: „Znamo biti slobodni u tjednu, ali nijedan dan ne može nam zamijeniti nedjelju. To je dan koji treba biti posvećen obitelji”.

Čini se da tako misle i građani, sudeći prema anketi koju je u siječnju na 3000 ispitanika proveo portal Mojposao. Iako su trgovački centri nedjeljom krcati ljudima, čak 84% ispitanika u ovoj se anketi izjasnilo da bi, kad bi se njih pitalo, ukinuli ili ograničili rad trgovina nedjeljom. Većina koja podržava zabranu rada nedjeljom kaže da je to „dan za odmor i obitelj“, a usput s pravom otvaraju i drugu temu: gdje je ta granica kad je rad nedjeljom doista nužan da bi društvo funkcioniralo. Može li se to pitanje proširiti i na ugostitelje i hotelijere kao i druga zanimanja u kojima je rad nedjeljom uobičajen.

Valja znati da je u trgovini zaposleno više od 200 tisuća ljudi, od kojeg broja njih oko 135 tisuća radi u trgovini na malo. Radna nedjelja najviše pogađa žene jer one prevladavaju u toj djelatnosti, a time pogađa i njihove obitelji, osobito djecu. I upravo to je ono najvažnije. Jer, obiteljska sreća i dobrobit zaposlenika jednako su važni kao i zarada, u idealnom društvu i važniji. Znanstveno je dokazano da obitelji s više zajedništva u tjednu i vikendom bolje funkcioniraju, u njima rastu sretnija i uspješnija djeca.

Trgovci razmišljaju različito – imaju svoje argumente

Dok prehrambeni lanci čak i nisu neskloni odluci o potpunoj ili djelomičnoj zabrani rada nedjeljom, jer hrana i kućne potrepštine kupuju se svakodnevno, veliki trgovački centri oštro se protive takvim najavama. Kažu da, primjerice, kupnja namještaja ili bijele tehnike zahtijeva više vremena, a kupci nedjeljom mogu bez pritiska detaljno pregledati ponudu. Njihovi argumenti idu od toga da se način života promijenio pa su ljudi prisiljeni kupovati nedjeljom do toga da će zabrana dovesti do pada prometa i ozbiljno ugroziti čitavo gospodarstvo. Navode da je zatvaranje vrata trgovačkih centara u nekim zemljama dovelo do velikog porasta online kupnje koja zbog nižeg PDV-a ide putem centrala izvan zemlje. Tako član uprave Westgatea Denis Ćupić za Jutarnji list navodi da bi to moglo odnijeti oko 8% ukupnih prihoda koje država ostvari kroz PDV iz maloprodaje. Predstavnici velikih trgovačkih centara u svoju argumentaciju uključuju čak i to ljudi vole nedjeljom provoditi vrijeme u trgovačkim centrima koji im pružaju sve, od cijenom dostupne hrane, igraonica za djecu do brojnih trgovina. Zapravo opisuju kako se šopingiranje (konzumerizam) pretvara u cjelodnevni doživljaj.

Ipak, čak i neki trgovci sve su skloniji zabrani, i to ponajprije stoga što ih kronična nestašica radne snage prisiljava da radnicima ponude bolje uvjete rada kako ne bi sreću potražili preko granice. K tome, sve su glasniji i zahtjevi da se, ako se već mora raditi nedjeljom, onda se treba i radnike pošteno i stimulativno platiti za njihov rad.

O argumentima „za“ i „protiv“ rada nedjeljom svi zainteresirani moći će reći svoje mišljenje na javnoj raspravi koju je ministar gospodarstva, obrtništva i poduzetništva Darko Horvat najavio za travanj. Vlada, pak, nastoji pomiriti nepomirljiva stajališta te je najbliža kompromisnoj, djelomičnoj zabrani rada nedjeljom po uzoru na, kako kažu, austrijski model gdje bi se trgovcima omogućilo da rade 12, 14 ili 15 nedjelja godišnje. Tako je već i u Sloveniji, s time da tamo u slučaju rada nedjeljom uz zaposlenike moraju raditi i vlasnici. O nordijskim zemljama da se i ne govori.

Ako težimo izgradnji održivog društva zadovoljnih ljudi, treba dobro razmisliti jesu li kompromisna rješenja dobra. Čini nam se da kad nedjeljni rad nije nužan za redovno funkcioniranje zajednice, onda nije ni opravdan i trebalo bi ga ograničiti ili zabraniti. A u slučajevima kada je rad nedjeljom opravdan i potreban društvu (a ne samo poslodavcima), trebalo bi ga regulirati, a one koji rade nedjeljom pravedno platiti.

Mirela Drkulec Miletić
DOBRA HRVATSKA

Uspješni u godini Covida – Fondacija WWF ADRIA! Pogled unazad u 2020. otkriva što se sve uspjelo učiniti u zaštiti voda i mora, prirode u regiji.

Kakva je to godina bila! Umjesto da kažemo nezaboravna, za mnoge je to godina koju žele čim prije zaboraviti. Unatoč nedaćama, 2020. godina je rezultirala i s nekoliko velikih pobjeda kada je priroda u pitanju, a nama je iznimno drago da smo i mi tome doprinijeli!

Želimo započeti ovu godinu prisjećajući se nekih od najuspješnijih priča iz 2020., s nadom da će ih u 2021. biti još više.

WWF ADRIA 2

Znaš li za našu prekrasnu Europsku Amazonu – područje sliva MURA-DRAVA-DUNAV? Prošlog proljeća, nakon više od 20 godina WWF-ovog rada, UNESCO-u je predana nominacija za prvi u svijetu petodržavni rezervat biosfere “Mura-Drava-Dunav”. S površinom od 930.000 hektara i protežući se kroz Austriju, Sloveniju, Hrvatsku, Mađarsku i Srbiju, ovo će biti najveće riječno zaštićeno područje u Europi. Nadamo se velikoj proslavi ove godine!

Kad već govorimo o rijekama, želimo uredništvu portala www.odgovorno.hr još jednom zahvaliti na sudjelovanju u našoj kampanji #LosingRivers usmjerenoj ka zaustavljanju poticaja za male hidroelektrane u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji. Nakon svega tri tjedna prikupili smo više od 20.000 vaših potpisa i dosegnuli osam milijuna ljudi. Podrška online zajednice zaštiti naših rijeka bila je nevjerojatna i značajan je doprinos našem radu u pojedinim zemljama gdje donosioce odluka tražimo da zaustave poticaje i izgradnju malih hidroelektrana.

Ali pomoć ne dolazi samo od online zajednica: diljem regije, pojedinci i pojedinke te organizacije civilnog društva ustaju protiv malih hidroelektrana i uništavanja naših rijeka. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je donijela odluku o zaustavljanju poticaja za male hidroelektrane koja je već na snazi. Osim toga, obvezali su se izmijeniti postojeće zakone i pravilnike kako bi trajno zabranili izgradnju malih hidroelektrana. U susjednoj Crnoj Gori, nakon što se javno obvezala riješiti problem izgradnje malih hidroelektrana, novoizabrana je Vlada krajem godine raskinula nekoliko ugovora za male hidroelektrane, čime je spašeno šest rijeka.

Dok se nastavljamo boriti protiv projekata malih hidroelektrana u cijeloj regiji i poticati nacionalnu i međunarodnu javnost na djelovanje kako bismo zaustavili ove besmislene projekte, imamo dobre vijesti vezane za naše Jadransko more. Stupio je na snagu novi Pravilnik o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova za hrvatske parkove prirode Telašćicu i Lastovo. To postignuće nije značajno samo za prirodu nego i za ljude koji na tim prostorima žive. Pravilnikom su uspostavljene zone bez ribolova na Telašćici, koje su prvi put donesene u suradnji s ribarima, kao i cijeli niz drugih mjera koje smanjuju ribolovni napor u našim morskim parkovima prirode.

WWF ADRIA 3

Sve za mora puna života! Naši heroji ribolovnog turizma s Lastova, Ivica i Helena, dio su grupe ljudi koje podržavamo kroz naš Plavi poslovni inkubator. Njihove priče se mogu pronaći na globalnoj platformi Ocean Witness koja donosi priče iz srca ribara, ribarica i njihovih zajednica. Nakon što se upoznaš s njihovom pričom, pozivamo te da napraviš kratku stanku od čitanja. Pogledaj dva kratka videa o našim malim ribarima i njihovoj velikoj važnosti za oporavak morskih resursa: Ribolov za turiste i Škampioni iz Velebitskog kanala. Uživat ćeš!

Kad već spominjemo Velebitski kanal, znaš li da su škampi koji tamo žive jedinstveni? Hrvatska znanstvenica Marina Mašanović je provela genetsko istraživanje škampa (Nephrops norvegicus) u Jadranu i otkrila da, suprotno postojećem stajalištu i razumijevanju, ne postoji jedna jadranska populacija, već se sastoji od nekoliko karakterističnih populacija, od kojih je ona u Velebitskom kanalu najstarija. To je važno za naš rad na ribolovu vrsta u Velebitskom kanalu kao i budućnosti njegovog očuvanja.

Vrste… Mi smo WWF, najveća svjetska organizacija za zaštitu prirode, a kada smo prije točno 60 godina nastali, sav je naš rad bio usmjeren na zaštitu divljih vrsta. Naravno da trebamo pričati o vrstama! Dok globalno štitimo pande i tigrove, čiji su brojevi posljednjih godina srećom u porastu, polarne medvjede koji su svakim danom sve bliži ljudima ili slonove koji su sve ugroženiji zbog ljudskih aktivnosti, u regiji je naš rad usmjeren na risove, vukove, smeđe medvjede i jesetre. Nedavno smo prihvatili novi izazov – aktivno ćemo raditi na suzbijanju kriminalnih aktivnosti vezanih za divlje vrste, ovog puta u suradnji s tužiteljima, istražiteljima i predstavnicima vlasti. Novim projektom ćemo pokušati obeshrabriti i u konačnici smanjiti kriminal protiv divljih vrsta.

WWF ADRIA 4

Smanjili smo konzumaciju jesetri u Srbiji! Je li ti poznata naša prva virtualna izložba o jesetrama? Nemoj je propustiti! Iako smo upravo završili naš projekt koji je bio usmjeren na očuvanje jesetri, sretni smo jer znamo da lokalnu zajednicu u Negotinu, s kojom smo blisko surađivali, ostavljamo s poslovnim planom koji će im pomoći da stvore alternativne izvore prihoda koji će pomoći očuvanju jesetarskih vrsta.

Lokalne zajednice su nam, kao što možeš vidjeti, vrlo važne! Radimo s mnogima, a s nekima od njih smo u kontaktu kroz WWF-ovu Akademiju za prirodu. Prošla godina nije bila godina u kojoj se moglo raditi kao inače pa smo morali usvojiti novi uspješan model. Sve u svemu, surađivali smo s deset škola iz sedam različitih zaštićenih područja u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Bili su naša treća generacija „ambasadora zaštićenih područja“, prva su generacija naše online Akademije. Radili smo s njima održavajući predavanja svaki mjesec, dijeleći materijale za čitanje, detaljne vodiče koji objašnjavaju korak po korak, dajući specijalizirane zadatke učenicima i učiteljima. Tako su, iako daleko od prirode, učili o njoj!

U 2020. smo naučili kako živjeti i raditi online. Čak smo organizirali i svoj prvi online Sat za planet Zemlju! Taj događaj poznat je kao najveći volonterski događaj na svijetu koji se bori protiv klimatskih promjena, a ove se godine morao premjestiti s krcatih ulica i trgova na Zoom i slične platforme. I uspjeli smo – pozivali smo ljude da ostanu kod kuće, ugase svijetla  i snime svoju poruku.

I to nije bilo sve što smo prebacili na mrežne platforme. Otišli smo korak dalje s klimatskim programom!

WWF ADRIA 5

Uspješno smo uključili klimatske promjene u nacionalni kurikulum za treće i četvrte razrede prirodnih i matematičkih srednjih škola u Srbiji te u kurikulum preddiplomskih studija na Biološkom fakultetu Sveučilišta u Beogradu gdje će se temama ekologije i klimatskih promjena baviti i na diplomskim studijima. Kao dodatna podrška toj aktivnosti prilagođen je i preveden na srpski jezik masovni, otvoreni internetski tečaj (MOOC) Klimatske promjene, rizici i izazovi koji se koristi u obrazovanju na nacionalnoj razini.

Na WWF-ovoj internetskoj stranici imamo i novi Klimatski kutak za male pande. On sadrži edukativne interaktivne aktivnosti koje djeca i roditelji mogu raditi sami kod kuće. Moramo živjeti u skladu s vremenom – vremenom koje nas je naučilo da svi ovisimo o zdravoj prirodi, vremenu koje nas je naučilo da moramo živjeti u harmoniji s prirodom. Zapravo, imamo i dodatni materijal za djecu. Pogledaj što smo sve osmislili!

Ovdje smo da bismo zaštitili prirodu, a to ne možemo sami. Sretni smo zbog dobre suradnje s brojnim udrugama civilnog društva! S nekima od njih smo dio „Partnerstva 27“ u Bosni i Hercegovini. Zajedno smo stvorili prvi Izvještaj iz sjene za Poglavlje 27, koji je pokazao stvarno stanje usklađivanja i primjene okolišnih zakona u BiH u procesu europskih integracija s fokusom na okoliš i klimatske promjene. Rezultati, nažalost, baš nisu najbolji.

Pred sam kraj godine pokrenuli smo Program podrške za organizacije civilnog društva. Program je namijenjen organizacijama iz Bosne i Hercegovine, Kosova*, Sjeverne Makedonije i Srbije za projekte zaštite prirode i očuvanja zaštićenih područja. Dostupna sredstva za financijsku podršku projekata iznose 30.000 eura, a podijelit će ih deset organizacija koje se mogu prijaviti do 29. siječnja!

WWF ADRIA 6

Nakon svega možemo reći da je 2020. ipak bila uspješna godina, zar ne? Osim toga, svakako je bila godina koja nas je naučila da moramo još više cijeniti prirodu! Prirodu koju brzo gubimo.

Prema posljednjem Izvještaju o stanju planeta veličina populacija sisavaca, ptica, riba, vodozemaca i gmazova smanjena je za zabrinjavajućih 68% od 1970. godine. Okrenimo krivulju i promijenimo tu nezahvalnu situaciju. Moramo to učiniti, za naše dobro i za dobro našeg planeta. A to možemo jedino zajedno.

Hvala što podržavaš naš rad! U znak zahvale, preuzmi naš kalendar koji ovog mjeseca može krasiti tvoje računalo! Svaki mjesec predstavit ćemo po jednu šarenu vrstu teško izgovorljiva imena. Radi se o puževima stražnjoškržnjacima koji su zbog žarke obojenosti i mnogobrojnih oblika tijela među spektakularnijim morskim organizmima.

Želimo ti mirnu i lijepu 2021. godinu, punu smijeha i zagrljaja, u predivnoj prirodi koja nas okružuje!

PODRŽI NAŠ RAD!

WWF ADRIA
Gundulićeva 63
10000 Zagreb
CROATIA
Print

Mirjana Matešić: Nacionalna razvojna strategija – još jedan neprovediv, razočaravajući dokument, bez oslonca na COR-a UN 2030.

Nacionalna razvojna strategija rađena je tri godine, temelji se na 16 podloga koje je za potrebe izrade Strategije izradila Svjetska banka te je na njenu izradu ukupno potrošeno 32 milijuna kuna. Kada čujete informacije, zaključit ćete kako se radi o, u najmanju ruku, solidnom dokumentu. Iako zbog prethodnih iskustva, nove strateške dokumente RH čitam niskih očekivanja, ipak me nacrt Nacionalne razvojne strategije 2030 uvelike razočarao.

Mirjana Matesic1
Dr. sc. Mirjana Matešić
autorski članak

Kako sam u posljednjih nekoliko godina, u vrijeme trajanja izrade Strategije, bila u kontaktu s njenim izrađivačima, u više navrata sam uvjeravana da će se razvojna strategija temeljiti na Ciljevima održivog razvoja UN-a (COR). Kao organizacija, HR PSOR se već gotovo 25 godina zalaže za razvoj temeljen na načelima održivosti jer jedino to i ima smisla u svijetlu svjetskih trendova, važnosti borbe protiv klimatskih promjena, Europskog zelenog plana. Bilo kakav razvoj koji u sebi nema sadržane kriterije održivosti, ugljične neutralnosti i resursne učinkovitosti ne može se niti smatrati razvojem već pukim nazadovanjem. No Strategija je sukladno mojim strahovima propustila razumjeti i integrirati Ciljeve održivog razvoja.

Umjesto toga COR se prvi puta spominju na str. 96 da bi se još jednom pojavili na slici Dodatka 3 na 135. od 143 stranica Strategije gdje su samo načelno, grafički prikazane veze između strateških ciljeva Strategije i ostvarenja COR.

Pri tome se ni na koji način autori nisu potrudili objasniti kako će Strategija doprinijeti ostvarenju 17 COR te koji su pokazatelji kojima će se pratiti ta provedba.

Na žalost, upravo zbog nedostatka uvažavanja i razumijevanja utjecaja planiranog razvoja na održivi razvoj, ova Strategija je manjkava i nije dorasla vremenu u kojem živimo i razvojnim izazovima koji nas očekuju u narednom desetljeću. Strategija, kao i mnogi strateški dokumenti prije nje, definira razvoj gospodarstva po načelu business-as-usual, da bi, sukladno trendovima dodala nekoliko zasebnih poglavlja u kojima su nasumično nabacani termini održivosti, ne povezavši ih sa stvarnim procesima, aktivnostima ili projektima gospodarskog razvoja, što ukazuje da autori u stvari ne znaju što bi s njima niti razumiju kako razvoj temeljiti na održivosti.

Odnos rasta i razvoja

U uvodnom dijelu, Strategija govori o razvojnim potrebama i razvojnim potencijalima te o produktivnosti faktora proizvodnje kao temelju za održiv rast. Autori ne prepoznaju razliku termina rasta i razvoja, ne razumiju prednost kvalitativnog razvoja u odnosu na kvantitativni rast, potrebu za razdvajanjem procesa stvaranja vrijednosti od procesa potrošnje resursa i energije, kao paradigme održivog razvoja u odnosu na klasičan gospodarski rast.

Istovremeno se koriste pojmovi koji bi nas trebali uvjeriti da je Strategija u skladu sa Europskim zelenim planom. Spominje se zelena infrastruktura, biogospodarstvo, zeleno ruralno gospodarstvo, pametno i održivo gospodarstvo… Pojmovi nisu nigdje pojašnjeni tako da niti onim čitateljima koji se ovim temama stručno bave, nije u potpunosti jasno na što se misli. Primjerice, iz objašnjenja zelene infrastrukture u kontekstu urbanog razvoja, može se zaključiti da se radi o sadnji zelenih površina u gradovima.

Strategija obiluje nedovoljno dobro promišljenim rečenicama. Primjerice u jednom se trenutku izjavljuje da „Hrvatska mora ojačati svoj izvozni sektor jer iskustva drugih zemalja pokazuju da upravo sektori koji sudjeluju u međunarodnoj razmjeni robe imaju najveću produktivnost.“ Nije li stvar upravo obrnuta? Oni sektori koji su najproduktivniji sudjeluju u međunarodnoj razmjeni budući da su dovoljno konkurentni. Iz toga proizlazi da treba jačati produktivnost, a izvoz će onda doći kao posljedica. Na to Strategija nastavlja: „Rastući izvozni sektor i promjena njegove strukture prema proizvodima više dodane vrijednosti predstavljaju najveći potencijal hrvatskog gospodarstva za brži rast u narednom desetljeću.“ Mislim da je svaki komentar suvišan.

Razvojni smjerovi i ciljevi

Razvojni smjerovi Hrvatske dijele se u 4 smjera. Čini se prema autorima Strategije da ćemo posebno razvijati održivo gospodarstvo i društvo, a neovisno o njemu razvijati zelenu i digitalnu tranziciju te da ova dva razvojna puta nisu povezani odnosno jedina im je poveznica „ulaganje u ljude“.

Strateški razvojni ciljevi pri tome su samo dijelom razvojni. Primjerice, strateški cilj broj 3, bavi se stavljanjem državne imovine u funkciju. Očekivala bih da Strategija razvoja nudi nove, inovativne načine stvaranja vrijednosti i nove ideje za razvoj. Upravljanje imovinom nešto je što bi se samo po sebi trebalo razumijevati. Otprilike kao što se zamjena crijepa na krovu za glavu obitelji podrazumijeva i ne može se uspoređivati s novim radnim mjestom s ciljem višeg osobnog dohotka. Slično je s izrađivanjem međunarodnog identiteta Hrvatske. Identitet se gradi određivanjem razvojnog smjera. Naravno da kada se isti ostvari, potrebno ga je i komunicirati, no to samo po sebi ne čini razvoj i nije očekivan sadržaj Strategije razvoja. Slijede strateški ciljevi 6, Demografska revitalizacija i bolji položaj obitelji te 7, Sigurnost za stabilan razvoj. Demografija može biti samo posljedica pametnog razvoja. Odnosno pametnim razvojem, promijenit će se i demografska slika. Sva pažnja Strategije trebala bi biti usmjerena prema gospodarskom razvoju temeljenom na održivom razvoju. Niti pitanje sigurnosti nije razvojna tema. Naglasak Strategije treba biti na temama koje stvaraju vrijednost, a ne koje predstavljaju centre troška odnosno troše sredstva proračuna.

Općenito je tekst preopširan te objašnjava već više puta utvrđene činjenice što opterećuje Strategiju nudeći stranice bez sadržaja, čime se gubi bit. Tekst je trebao biti uskraćen nepotrebnih rečenica. Možemo zamisliti da bi tekst Strategije bez izjava kao npr. „aktiviranje većeg broja ljudi na tržištu rada omogućava značajan izvor mogućeg povećanja radne snage..“ bio puno jasniji i čitljiviji.

Nedostatan održivi razvoj razvojne strategije

Najvažniji odgovor koji bi Strategija trebala ponuditi jest način kako Republika Hrvatska planira razvijati gospodarstvo na načelima održivosti te ostvariti Ciljeve održivog razvoja i Europski zeleni plan. Najbliže odgovoru ponuđeno je rečenicom: „Ispunjavajući ciljeve tranzicije na niskougljični razvoj, zaštite okoliša i smanjivanja rizika od klimatskih promjena na način koji je sukladan provedbi Europskog zelenog plana, pridonijet će se postizanju klimatske neutralnosti i ispunjavanju ciljeva održivog razvoja iz Programa Ujedinjenih naroda za održiv razvoj 2030.“ Na žalost, bojim se da ovako načelan pristup neće ostvariti održivi razvoj Hrvatske. Na isti način pokrivene su i druge teme. Naime niti u jednom trenutku nije odgovoreno na pitanje kako, već su planirane aktivnosti objašnjene glagolima: poticati, jačati, razvijati, stvorit će se uvjeti…Tako su prioriteti na području energetske politike: promicanje energetske tranzicije; povećanje energetske samodostatnosti; uvođenje naprednih energetskih sustava; dekarbonizacija, uklanjanje, skladištenje i oporaba ugljikovog dioksida; istraživanje, razvoj i primjena novih tehnologija; ulaganja u čiste tehnologije povezane s vodikom; energetska obnova zgrada i suzbijanje energetskog siromaštva.

Naravno da će nam biti tumačeno kako se radi o strateškom okviru te da će on biti detaljno definiran putem operativnih programa. U Dodatku 4 dan nam je: „Indikativni popis akata strateškog planiranja kojima se podupire provedba strateškog okvira NRS-a“ koji se sastoji od 67 dokumenata koji bi trebali raspisati sektorske strategije, o operativnim planovima da ne govorimo. Procjenjujemo da će izrada ovih dokumenata u najmanju ruku trajati do 2030. godine.

Sve u svemu, neinventivan i sterilan dokument kojem nedostaje hrabrosti i odlučnosti da jasno utvrdi prioritete, podilazi mnogima, a ne određuje smjer, posebice, kako smo se nadali, prema održivom razvoju.

Dr. sc. Mirjana Matešić

Izvor – preuzeto s www.dop.hr

Ericsson Nikola Tesla pomaže kad treba – višestruka podrška stradalima u Sisačko-moslavačkoj županiji

U Ericssonu Nikoli Tesli su odmah nakon primljene vijesti o potresu u Sisačko-moslavačkoj županiji krenuli pomoći mnogim stradalima.

Stručni kompanijski timovi odmah nakon potresa otišli su na pogođeno područje te ulažu ogromne napore kako bi osigurali nesmetano funkcioniranje telekomunikacijske infrastrukture i internet veze te pojačanu potrebu korisnika za komuniciranjem. Brojni volonteri, kompanijski zaposlenici također pomažu koliko mogu.

U želji da se priključimo valu humanosti i dobrote koji je odmah zahvatio cijelu Hrvatsku, Uprava i poslovodstvo Ericssona Nikole Tesle donijelo je odluku o donaciji 400.000 kuna na račun koji je Vlada RH otvorila s ciljem prikupljanja pomoći za sanaciju posljedica potresa u gradovima Petrinji, Sisku i Glini te drugim gradovima i općinama koje su pogodili razorni potresi.

Predsjednica Ericssona Nikole Tesle mr. sc. Gordana Kovačević tom prigodom je naglasila: „Nažalost,  umjesto blagdanske sreće i veselja ovu izazovnu godinu zaključujemo sa šokantnim prizorima nesretnih ljudi u Petrinji, Sisku, Glini i njegovoj okolici koje je pogodio niz snažnih potresa, a tlo još uvijek podrhtava. Ja osobno i svi zaposlenici Ericssona Nikole Tesle u mislima smo sa stanovnicima tog područje, a posebno s obiteljima čiji su najmiliji izgubili život ili su teško ozlijeđeni te im poručujemo da nisu sami. Naš predan rad na terenu u osiguravanju telekomunikacijske infrastrukture te ova donacija najbolji su primjer kako treba pomagati kada je to najvažnije. Ericsson Nikola Tesla, kao društveno odgovorna kompanija, tijekom cijele ove teške i nepredvidive godine već je usmjerila niz donacija prvenstveno prema zdravstvenim ustanovama koje su na prvoj liniji borbe s korona virusom te drugim ugroženim dionicima u našem okruženju.“

Uprava, poslovodstvo i zaposlenici Ericsson Nikole Tesle Grupe

DOBRA HRVATSKA
Siječnja 2021 

OTP banka pomaže kad treba – 3,5 milijuna kuna pomoći za više kategorija nastradalih

OTP banka d.d. donirala je bolnici Sisak 1,5 milijun kuna i to za obnovu medicinske opreme, uređaja i objekata oštećenih u potresu. Dodatnih milijun pomoći kuna banka će izdvojiti za pomoć Gradu Sisku i Sisačko-moslavačkoj županiji. U svom programu Zeleno svjetlo za poduzetništvo s dodatnih 500.000 kuna pružit će potrebnu pomoć stradalim poduzetnicima. Posebnim fondom od pola milijuna kuna pomoći će svojim zaposlenicima čiji su domovi oštećeni potresom.

U razornom potresu koji je u protekla dva dana uzrokovao velike štete na područjima Sisačko-moslavačke županije i središnje Hrvatske pogođeni su mnogi naši sugrađani, klijenti, suradnici, partneri  i zaposlenici.

U teškim uvjetima dok svi koji rade u zdravstvenom sustavu ulažu iznimne napore u suzbijanju pandemije uzrokovane virusom Covid-19 i brinu o zdravlju svih nas, štete od potresa su još više otežale rad djelatnika Opće bolnice u Sisku S obzirom na značaj bolnice za cijelu Sisačko-moslavačku županiju, kao i na broj pacijenata o kojima skrbe, OTP banka osjeća odgovornost i potrebu pomoći u saniranju štete nastale u potresu. Za pomoć sisačkoj bolnici banka je izdvojila 1,5 milijun kuna.

Kako bi se olakšalo saniranje štete i osigurali najnužniju pomoć građanima, Gradu Sisku i Sisačko-moslavačkoj županiji bit će pružena pomoć od milijun kuna. U okviru svog programa Zeleno svjetlo za poduzetništvo, banka će s dodatnih 500 000 kuna osigurati pomoć stradalim poduzetnicima iz tog područja.

Za svoje zaposlenike čiji su domovi stradali u potresu OTP banka je osigurala pola milijuna kuna za obnovu te hitnu financijsku pomoć od 15 tisuća kuna svakom pogođenom zaposleniku.

„Svi mi u OTP banci suosjećamo sa stanovnicima pogođenih područja, a obiteljima smrtno stradalih izražvamo našu sućut. U posebno teškoj su situaciji liječnici, medicinsko osoblje i njihovi pacijenti koji su u ovim i onako teškim vremenima doživjeli dodatni strah i stres. Iznimno cijenimo velike napore koje zdravstveni djelatnici u svim krajevima Hrvatske ulažu u liječenje pacijenata u ovim izazovnim okolnostima. Nadamo se da ćemo donacijom pomoći sisačkoj bolnici, stanovnicima ovog područja i barem malo olakšati situaciju. Stradalim gradovima smo osigurali pomoć kako bi mogli skrbiti za najteže nastradale. Posebno ćemo se pobrinuti da svi naši zaposlenici koji su izgubili domove u potresu dobiju pomoć i skrb koja im je potrebna,” izjavio je Balázs Békeffy, predsjednik Uprave OTP banke d.d.

OTP banka je u ovoj godini za sanaciju šteta od potresa, borbu protiv Covid-19 pandemije te opremanje dječjih odjela pomogla bolnice diljem Hrvatske s više od 5 milijuna kuna.

OTP d.d.

DOBRA HRVATSKA
Siječnja 2021.

INA pomaže kad treba – 2.500.000 kuna za potresom pogođena područja

INA Grupa se aktivno uključila u pružanje neophodne stručne pomoći potresom pogođenih područja, da bi sada odlučila pomoći i s dodatnih 2.500.000 kn. Sredstva se doniraju za potresom pogođene krajeve u Sisačko-moslavačkoj županiji, a dio od tog iznosa bit će usmjeren i za obnovu Opće bolnice “dr. Ivo Pedišić“ u Sisku.

Uz to, INA Grupa danas je ustupila Stožeru civilne zaštite skladišne prostore u Sisku. Na taj je način osiguran dodatni prostor za zaprimanje humanitarne pomoći koja stiže u potresom pogođeno područje što će uvelike pomoći nadležnim službama u redistribuciji pomoći prema potrebitima.

INA je osigurala višednevne količine goriva i plinskih boca za žurne službe putem INA kartica Ravnateljstvu civilne zaštite u Petrinji koje koordinira aktivnosti službi na terenu te za agregate Nacionalne udruge ugostitelja koja nakon tragičnog potresa u Petrinji priprema obroke za stanovništvo, žurne službe, članove Crvenog križa te brojne volontere koji danonoćno rade na terenu. Gorivo je na isti način donirano i HGSS-u koje će ga dopremiti stanovništvu za agregate, alpinistima i električarima volonterima na terenu te Gradskom društvu Crvenog križa Zagreba koji prikupljaju i dostavljaju pomoć u potresom pogođeno područje.

Također, na Ininim maloprodajnim mjestima Sisak Zagrebačka, Petrinja, Lekenik i Galdovo je bila osigurana i besplatna kava te voda od 0,5 l za policiju, medicinsko osoblje, profesionalne i dobrovoljne vatrogasce, pripadnike civilne zaštite, Crvenoga križa, HGSS-a te vojsku, a na lokacijama Sisak Frankopanska, Sisak Cvetkovićeva te Gvozd besplatna voda od 0,5 l.

Podsjećamo, INA Maziva jučer su donirala 620 litara neophodno potrebnog dezinficijensa INA Dezinol te veće količine dezinfekcijskih maramica INA Dezinol Plus koji će preko Crvenog križa biti distribuiran na potresom pogođena područja.

Nakon jučerašnje dvije mobilne kućice, danas su dodatne dvije poslane u Glinu i okolno područje kako bi se osigurao siguran krov nad glavom obiteljima čiji su domovi stradali u potresu.

U radnički hotel Crosca u Ivanić-Gradu smješteno je do sada sedmero osoba i na raspolaganju je dok se ne popune kapaciteti.

***

Veliko srce nastavljaju pokazivati i radnici Ine koji su se samoinicijativno organizirali i uz pomoć INA Kluba volontera prikupljaju potrebnu humanitarnu pomoći na lokaciji u Rijeci, Zagrebu i Ivanić Gradu koja će biti dostavljena hrvatskom Crvenom križu, a pojedine kolege službenim automobilima sudjeluju u distribuciji pomoći stanovništvu ili pomažu strojevima u obnovi.

Ponosni na naše radnike i zajedništvo koje pokazuje cijela zemlja, INA nastavlja osluškivati potrebe te će nastaviti pružati podršku.

INA d.d., 31.12.2020.

DOBRA HRVATSKA
Siječnja 2021.

Primjer 200!!! ….. dm-ov ŠARENI BOŽIĆ U DJEČJEM DOMU

Za nekoliko dana dolazi još jedan Božić. Kroz zimsku noć naziru se lagane pahulje. Iz nekoliko osobnih vozila parkiranih pred ulazom kuće desetak osoba iznosi lijepo upakirane i vrpcama ukrašene darove. Na svakom stoji ime djeteta. Iz kuće izviruju dječja lica, nasmiješena i ozarena.

Stižu toliko iščekivani darovi za Božić!

U toploj i prostranoj prostoriji čeka nas još desetak, dvadeset veselih i nasmiješenih dječjih lica. Neki su nam već poznati i s njima se grlimo i pozdravljamo, a neki su novi i sramežljivi. Upoznajemo se i izmjenjujemo nekoliko riječi.

Tako izgleda svaki naš odlazak u Kuću Sv. Josipa za nezbrinutu djecu u Hrvatskom Leskovcu i to već godinama, točnije od 2015. dm je naime od 2011. godine pokrenuo inicijativu Više od mene kojom je motivirao svoje djelatnike da volontiraju. Djelatnici dm-a volontiranjem u dječjim vrtićima, domovima za starije i nemoćne, centrima za odgoj i obrazovanje te nizu udruga, društava i centara naučili su dati – više od sebe. Naučili smo svoje vrijeme dijeliti s drugima. Naučili smo djelić sebe dati onima kojima je najpotrebnije.

Tako smo na inicijativu jedne kolegice krenuli volontirati u Kuću Sv. Josipa – zajedno smo izrađivali božićne čestitke i ukrase, a ubrzo smo započeli s darivanjem malenih korisnika doma. Zamolili bismo požrtvovne tete u domu da prikupe stvarne želje svojih štićenika. Na popisu bi se tako našle zimske kape i rukavice, trenirke, role ili autići. Želje su redovno vrlo skromne, pa bi se kolegice i kolege međusobno dogovorili tko će kupiti koji poklon i u paket dodali pokoji slatkiš, čarapice, igračkicu, slikovnicu ili knjigu, ovisno o uzrastu malenih prijatelja. S velikom pažnjom bi upakirali darove i napisali čestitke.

dm-200-2

Nakon otvaranja darova uslijedilo bi druženje. Zajedno pjevamo Božićne pjesme uz gitaru, igramo se, pričamo, častimo se kolačićima. Ne zna se tko je sretniji, djeca kojima su se ispunile želje ili mi kojima su srca ispunjena i sretna.

Na kraju večeri teško se rastati.

Sudjelovanje u ovoj akciji sve nas je veselilo od samog početka.  Ali s vremenom je to postao događaj bez kojeg bi Božić u našim srcima ostavio prazninu.

Svi mi imamo svoje obitelji s kojima dijelimo čaroliju druženja ispunjenog ljubavlju. Imamo i lijepe borove nakićene svjetlucavim ukrasima i bogate trpeze. Ali imamo i naše štićenike doma, djecu, koju svake godine „moramo“ razveseliti svojim poklonima.

Možda je baš neko od te djece onaj pravi Božić koji svi priželjkujemo u svojim srcima!

Za nekoliko dana je Božić, možda sa snijegom i hladnoćom. Ali, zima nam ne može ništa jer nas grije ljubav koju smo međusobno dijelili u jednoj posebnoj predbožićnoj večeri.

Nataša Odak, menadžerica Razvoja ljudskih resursa

Kolumna Matija Hlebar: Zeleni plan EU i transformacija globalne prehrambene industrije. Nestlé već objavio svoj plan!

Foto: gpointstudio - www.freepik.com

Iako je u svijetu počeo prelazak na održivije sustave proizvodnje hrane, daleko smo od cilja. I dalje smo taoci posljedica pogibeljnog stanja – onečišćenja tla, vode i zraka, gubitka biološke raznolikosti, klimatskih promjena i mnogošta drugog. Eto na primjer: – apsurd je da se za prehranu svjetskog stanovništva troše prekomjerne količine prirodnih resursa, a istovremeno se veliki dio hrane rasipa i baca, dok velik dio svjetskog stanovništva gladuje.

Europski zeleni plan i nova europska prehrambena strategija „OD POLJA DO STOLA“

U središtu Europskog zelenog plana nalazi se nova europska prehrambena Strategija pod nazivom „OD POLJA DO STOLA“ koju je Europska komisija predstavila 20. svibnja 2020. Njezin je konačni cilj oblikovanje pravednog i zdravog prehrambenog sustava koji je prihvatljiv za okoliš.

Strategijom „od polja do stola” se podupire djelovanje europskih poljoprivrednika i ribara koji su presudni u njezinoj provedbi. Ključni instrumenti za potporu tim nastojanjima i dalje su zajedničke poljoprivredne i zajedničke ribarstvene politike koje trebaju osiguravati pristojan život poljoprivrednika, ribara i njihovih obitelji.

U prijedlozima Komisije za iduće proračunsko razdoblje 2021.–2027. propisano je da bi najmanje 40 % ukupnog proračuna zajedničke poljoprivredne politike i najmanje 30 % proračuna zajedničke ribarstvene politike trebalo pridonijeti djelovanju u području klimatskih promjena!

HLEBAR MATIJA 2
Matija Hlebar
autorski članak

Strategija „od polja do stola” pridonosi i ostvarenju kružnoga gospodarstva. Njome se smanjuje utjecaj sektora prerade hrane i maloprodaje na okoliš djelovanjem u području prijevoza, skladištenja, pakiranja i rasipanja hrane.

Naposljetku, strategija „od polja do stola” potiče održivu potrošnju hrane i promiče cjenovno pristupačnu zdravu hranu za sve. Posljedično, uvezena hrana koja nije u skladu s relevantnim standardima EU-a u području okoliša neće biti dopuštena na europskom tržištu.

Ciljevi koje treba osigurati ODRŽIVI EUROPSKI PREHRAMBENI SUSTAV

Strategija „od polja do stola“ želi ubrzati prijelaz na održivi europski prehrambeni sustav koji ima CILJEVE:

  • održavati neutralan ili pozitivan utjecaj na okoliš
  • pomoći u ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi njihovim utjecajima
  • preokrenuti gubitak biološke raznolikosti
  • omogućiti sigurnost hrane, prehranu i javno zdravlje, vodeći pritom računa da svi imaju pristup dovoljnoj količini sigurne, hranjivim tvarima bogate i održive hrane
  • sačuvati pristupačnost hrane istodobno generirajući pravednije gospodarske povrate
  • poticati konkurentnost sektora opskrbe EU-a i
  • promicati poštenu trgovinu.

od polja do stola
Slika: Ciljevi Strategije „od polja do stola“

NESTLÉ UDVOSTRUČUJE NAPORE U BORBI PROTIV KLIMATSKIH PROMJENA

Najveća svjetska prehrambena kompanija Nestlé objavila je prošlog tjedna da planira tijekom sljedećih pet godina uložiti oko 3,6 milijardi dolara s ciljem ispunjenja svoje klimatske neutralnosti do 2050. godine. Tim potezom je Nestlé postao jedna od prvih kompanija u svijetu koja je s javnošću podijelila svoj detaljan i ambiciozan, vremenski definiran klimatski plan!

Nestlé-ov klimatski plan je rezultat cjelovitog pregleda poslovanja i operacija kako bi se razumjela dubina klimatskog izazova i odredile radnje potrebne za njegovo rješavanje. Ovakav sveobuhvatan pristup najbolje dočarava činjenica da je kompanija u 2018. emitirala čak 92 milijuna tona stakleničkih plinova, što će nadalje poslužiti kao polazna osnova za mjerenje napretka.

Nestlé već poduzima mjere za 50-tno % smanjenje svojih emisija do 2030. i postizanje njihovog 100-tnog % smanjenja (klimatske neutralnosti) do 2050., u uvjetima dok se kompanija razvija i raste. Nastavno, aktivnosti kompanije su usmjerene na:

  • podršku poljoprivrednicima i dobavljačima s ciljem unapređenja regenerativne poljoprivrede
  • sadnju stotina milijuna stabala u sljedećih 10 godina
  • dovršetak prijelaza na 100 % električnu energiju iz obnovljivih izvora do 2025. i
  • kontinuirano povećanje broja „ugljično neutralnih“ marki proizvoda/brandova.

Navedene mjere i aktivnosti najbolji su mogući dokaz da Nestlé-ov Odbor prepoznaje stratešku važnost poduzimanja odlučnih mjera za rješavanje klimatskih promjena. Također, podržava ubrzanje i povećanje rada menadžmenta kako bi se osigurao dugoročni uspjeh kompanije i pridonijelo održivoj budućnosti za generacije koje dolaze.

nestle-building

Nestlé se fokusira na regenerativnu poljoprivredu

Gotovo jedna trećina novca (1,2 milijardi dolara) koji Nestlé namjerava uložiti bit će namijenjena unapređenju regenerativnih poljoprivrednih praksi na više od 500 000 farmi i kod 150 000 dobavljača od kojih kompanija nabavlja sastojke za svoje proizvode. Takve prakse poboljšavaju zdravlje tla, smanjuju ovisnost o sintetičkim gnojivima te održavaju i obnavljaju raznolike ekosustave.

Zauzvrat, Nestlé namjerava nagraditi poljoprivrednike i dobavljače kupnjom sastojaka uz premiju, kupnjom većih količina i zajedničkim ulaganjem u potrebne kapitalne izdatke. Nestlé očekuje da će do 2030. godine regenerativnom poljoprivredom nabaviti preko 14 milijuna tona svojih sastojaka, povećavajući tržišnu potražnju za takvom robom.

Nestlé također pojačava svoj program pošumljavanja kako bi u sljedećih 10 godina svake godine sadio 20 milijuna stabala na područjima iz kojih nabavlja sastojke za svoje proizvode. Više drveća znači više sjene za usjeve, više uklonjenog ugljika iz atmosfere, veće prinose, veću biološku raznolikost i veće zdravlje tla.

Također, Nestlé se obvezao da će njegovi primarni lanci opskrbe “ključnim sastojcima” za proizvode, poput palminog ulja i soje, biti bez krčenja šuma do 2022.

Kroz sve opisane napore Nestlé gradi dugoročna partnerstva i poljoprivrednim zajednicama pruža veću sigurnost i veće prihode.

Prijelaz na 100 % obnovljivu električnu energiju

Nestlé očekuje da će u sljedećih pet godina u svojim operacijama završiti tranziciju na svih 800 lokacija na kojima posluje u 187 zemalja svijeta na 100 % obnovljivu električnu energiju.

Također, kompanija planira do 2022. prebaciti svoju globalnu flotu vozila na opcije s nižim emisijama te smanjiti i ukloniti nepotrebna poslovna putovanja.

Kontinuirano povećanje broja „ugljično neutralnih“ marki proizvoda

Unutar svog portfelja proizvoda, Nestlé kontinuirano širi svoju ponudu biljne hrane i pića te preoblikuje proizvode kako bi postali okolišno prihvatljiviji. Tom cilju je posvećeno čak 300 njegovih znanstvenika koji rade samo na alternativama s brendovima kao što su Garden Gourmet (za pljeskavice i kobasice), Sweet Earth Foods (za burito i sendviče za doručak) i Sensational Vuna (za ribu).

Također, kompanija povećava broj „ugljično neutralnih“ marki proizvoda koje nudi potrošačima kako bi im pružio priliku da doprinesu borbi protiv klimatskih promjena. Tako će biljna hrana Garden Gourmet, kao i dodaci Garden of Life postići ugljičnu neutralnost do 2022. godine; hrana na biljnoj bazi Sweet Earth Foods, među ostalim robnim markama, učinit će to isto do 2025. Potom dolaze na vrh predanosti Nespresso, San Pellegrino, Perrier i Acqua Panna ka ugljičnoj neutralnosti do 2022. godine, dok će ostatak Nestlé Waters kategorije postići isto do 2025. godine.

Daljnji koraci Nestléa na putu prema klimatskoj neutralnosti

Izvršni direktor Nestléa Mark Schneider istaknuo je sljedeće:

  • Rješavanje klimatskih promjena ne može čekati, a ne možemo ni mi. Nužno je za dugoročni uspjeh našeg poslovanja.
  • Imamo jedinstvenu priliku da se pozabavimo klimatskim promjenama, jer djelujemo u gotovo svim zemljama svijeta i imamo veličinu, opseg i doseg da učinimo razliku. Surađivat ćemo s poljoprivrednicima, industrijskim partnerima, vladama, nevladinim organizacijama i našim potrošačima da smanjimo naš utjecaj na okoliš.
  • Nestlé će kontinuirano raspravljati o svom napretku vezanom uz klimu i potrebnim ulaganjima, imajući na umu dugoročni pogled.
  • Neki Nestléovi menadžeri već imaju poticaje usklađene s ispunjavanjem klimatskih ciljeva, kao dio svoje naknade. Krećući se naprijed, cijeli izvršni tim imat će dio svoje plaće vezan uz ostvarenje klimatske metrike.
  • Nestlé će pružati godišnja ažuriranja svojih ostvarenja klimatskih ciljeva kako bi osigurao transparentnost svog napretka.

Utjecaj nove Nestléove, ali i Unileverove strategije na globalnu prehrambenu industriju

Profesor ekonomije i menadžmenta na Sveučilištu Cornell u državi New York, Chris Barrett, predvidio je da će nova Nestléova strategija – kao i potezi koje je Unilever najavio ranije ove godine – imati efekt mreškanja među dobavljačima i konkurentima u cijelom prehrambenom sustavu.

Također je istaknuo da postupak velikih kompanija ima nesrazmjernu važnost jer su njihova ulaganja, vrijedna više milijardi dolara, sama po sebi značajna. Te su radnje posebno važne jer tržišni lideri prisiljavaju druge kompanije da slijede njihov primjer, a ugovorni uvjeti koje postavljaju za svoje dobavljače i očekivanja koja postavljaju potrošači, utjecat će na ostale proizvođače hrane, trgovce i lance restorana.

Detaljnije informacije na ovu temu mogu se pronaći na sljedećim linkovima:

https://www.greenbiz.com/article/nestle-digs-deeper-regenerative-ag-puts-36b-behind-net-zero-plan

https://www.bloomberg.com/news/articles/2020-12-03/nestle-to-invest-3-6-billion-in-fight-against-climate-change

https://www.nestle.com/media/pressreleases/allpressreleases/nestle-efforts-combat-climate-change

Autor: Matija Hlebar
Stručnjak za održivi razvoj i nefinancijsko izvještavanje, voditelj održivog razvoja u Podravki d.d., predsjednik Udruge za održivi razvoj Hrvatske

DOBRA HRVATSKA
Prosinac, 2020.

Kolumna Senka Klarić: BOŽIĆNA PRIČA O PETRI

Vjerovanje u dobro svijeta čini stvari dobrim.

Bliži se Božić. Sve je u znaku svjetlosti, topline i ozračju posebne svetosti pune nade, mira, vjere i vjerskih obilježja koji na osobit način krase ovo blagdansko vrijeme upućujući nas na dublje promišljanje o smislu života uopće.

Prolazeći tako kroz retrospektivu vlastitih životnih iskustava, s odmakom vremena sve jasnije vidim da sam u životu postigla sve u što sam iskreno vjerovala i čemu sam dala svoj maksimum u smislu zalaganja i odgovornosti prema poslu koji radim. A priroda mog posla takva je da me povezuje s krajnostima – s jedne strane, s uspješnim poslovnim svijetom i, s druge strane, s potrebitima iz svijeta socijale. Pritom sam uočila kako se ljudski karakter u svojoj osnovnoj podjeli može promatrati i kroz uzorak „dobitnika“ i „gubitnika“. Zanimljivo je bilo spoznati – na što se to dobitnici i gubitnici pozivaju tumačeći („pravdajući“) svoj život? Na sudbinu? Na univerzalne vrijednosti i principe? Otkriveni smisao i vlastitu svrhu, talente i karakter… Ili pak na vjeru kao izvor najveće snage.

Senka Klaric
Senka Klarić
Autorski članak

Susrećući se s mnogima u ovom poslu, uočila sam da je jednima vjera izvor snage za ostvarenje ciljeva, a drugima je pak vjera izvor snage da se trpi, odnosno prihvati „križ“ života. Znanost kaže da osnove tog odnosa u pravilu još kao djeca usvajamo iz svojih obitelji kada nesvjesno i najjače upijamo uzorke ponašanja i razmišljanja upravo od starijih članova iz svog okruženja. To, možda, objašnjava zašto neki ljudi, sasvim nesvjesno, kroz vjeru traže snagu za borbu, a neki snagu za trpljenje.

Jedno od mojih prvih posebnih iskustava u radu s djecom u jednom dječjem domu bila je djevojčica Petra. Ona je bila među prvim kandidatima za osiguranje u projektu Dobri ljudi – djeci Hrvatske kojim se pribavljaju police životnog osiguranja za štićenike iz dječjih domova te ujedno i moja prva lekcija o drukčijem poimanju vjere i svega onoga što taj pojam nosi sa sobom.

Petrina priča

A njezina priča ide ovako: nakon smrti Petrina oca njezina se majka ponovno udala i nastavila život s očuhom u jednom manjem mjestu. Majka je u tom braku dobila još djece, a Petra je od najranijeg djetinjstva postala žrtvom očuhova gnjusnog zlostavljanja. Bio je zlostavljač najgore vrste. Rasla je u najgorem mogućem okruženju uz majku koja je sve vrijeme znala za zlostavljanje, ali nikada nije ništa poduzela da zaštiti Petru; jedina joj je briga bila kako sve dobro zataškati da se ništa ne sazna. To iživljavanje i mučenje trajalo je godinama sve dok Petra, tada već srednjoškolka, jedne večeri, nakon višesatnog maltretiranja, nije pobjegla iz obiteljske kuće. Cijelu je noć pješačila, dio puta i kroz šumu, te različitim putovima i cestama kako bi do jutra stigla do prvoga najbližeg centra za socijalnu skrb u susjednom gradu. Puna straha, izmrcvarena, promrzla i gladna imala je samo jednu molbu – da se više nikada ne vrati kući!!! Molila je i preklinjala za smještaj u bilo kojem dječjem domu, bilo gdje u Hrvatskoj – što joj je nakon uvida u cijelu situaciju po žurnom postupku i odobreno. Od tog dana Petra je smještena u dječji dom, a odgajatelji i druga djeca koju je ondje zatekla postali su njena nova obitelj.

Psiholozi često ističu da su u pravilu svi zlostavljači bili nekada i sami zlostavljani i da čovjek ne može dati nešto što sam nije nekada primio. Ako je to točno, onda, s obzirom na to što je sve Petra proživljavala tijekom odrastanja u ključnim, formativnim godinama svog života, moglo se očekivati da će se i sama pretvoriti u čisti ljudski gnjev koji ne znati živjeti drukčije doli nanositi ljudima zlo, patnju i bol. Ali ne… u ovoj priči dogodilo se nešto sasvim suprotno. Iako joj život nije dao ni jedan jedini razlog za vjeru u dobro, ona je odlučila ne samo vjerovati nego i praktično u djelu to dobro i živjeti!

Petra se brzo prilagodila novim okolnostima i životu u dječjem domu te je s vrlo dobrim uspjehom završila srednju školu. Jednu godinu poslije, nakon što je izašla iz doma, Petra se ubrzo zaposlila u jednoj uspješnoj tvrtki u kojoj se pokazala dobrim i kvalitetnim radnikom u svakom smislu – i u poslovnom i u ljudskom. Iako nije radila u struci za koju se obrazovala, brzo je usvajala nova znanja, a radna sredina ju je rado prihvatila. Svojim trudom, radom i zalaganjem, koji nisu mogli proći nezapaženi, u prvih je godinu dana već zarađivala sasvim pristojnu mjesečnu plaću.

U to je vrijeme do nje stigla vijest da se njezina majka teško razboljela i da je operirana, ali s vrlo lošim prognozama za oporavak. Unatoč traumi koja je obilježila njihov odnos, Petra ju je odlučila posjetiti. No majka je iz bolnice preko rodbine poručila kako ju ne želi vidjeti – nije joj mogla oprostiti što je očuh nakon Petrina odlaska od kuće procesuiran i kažnjen. Petra nije bila iznenađena; mirno je primila tu poruku i nakon jednog tjedna ipak otišla u bolnicu kako bi razgovarala s liječnikom koji je vodio liječenje.

Nakon nešto više od dva mjeseca Petrina majka otpuštena je iz bolnice u puno boljem stanju nego što se itko, pa i sam liječnik nadao. Znao je Petrinu priču – naravno, ne sve pojedinosti – ali i samo mali dio te priče bio je dovoljan da shvati kako je Petra osoba kakvih je jako malo na ovom svijetu. Naime, u liječenju njezine majke primijenjena je nova terapija koja se pokazala učinkovitom i presudnom za njen oporavak, a sve zahvaljujući djelovanju skupih lijekova koji su pribavljeni u zadnji tren.

O kupnji i primjeni novih lijekova šira obitelj nije znala ništa– za njih je oporavak Petrine majke bio čudo. Nitko od njih, pa ni sama majka, nikada nisu saznali da su spasonosni lijekovi plaćeni godišnjom ušteđevinom djeteta koje je uz nju proživjelo pravi pakao. Nakon višemjesečnog liječenja Petrina majka se za Božić oporavljena i sretna vratila kući drugoj djeci, kojoj je i posvetila sav svoj život, nikada ne saznavši da je Petra spasila njezin.

Kada vas život stavi pred izazove, sjetite se ove priče… i pokušajte otkriti Petru u sebi!

Neka je svima sretan Božić i bolja nova godina.

Senka Klarić
Upraviteljica Zaklade „Vaša pošta“

DOBRA HRVATSKA
Prosinac 2020.

NAJČITANIJE