Knjiga-planer UM 2021 – Izjava o jedinstvenosti

Objavio
Goran Tudor
-

KNJIGA PLANER „UM – ZNANJE I VRIJEDNOSTI“
 –  IZJAVA O JEDINSTVENOSTI PROIZVODA

UM je brendirana i jedinstvena edicija (godišnji almanah) u Hrvatskoj i Europi, bez uzora i sličnosti s drugim proizvodima u kategoriji višenamjenskih knjiga, planera ili rokovnika. Svoju jedinstvenost i inovativnost UM očituje: multifunkcionalnom namjenom (knjiga – planer) mnogostrukim sadržajem, očitovanjem zalaganja za dobar život, humano društvo i održiv svijet, kao i trajnošću i  širokim prihvatom među čitateljima. UM je uzor!

  • Knjiga-planer UM 2021 / Znanje i vrijednosti izdaje tvrtka E.P. d.o.o. još od 1995., tako da je UM 2021 broj 27.
  • UM je inovacija – „dva predmeta kao jedan“ – i knjiga i planer, na 180 stranica.
  • Svake godine, na dan 10. studenog, poklonici dobivaju osvježen sadržaj za narednu godinu, u 9 književnih vrsta: tjedne inspirativne eseje, biranu poeziju, mudre izreke, karikature, primjere DOP-a, kratke crtice +, reprodukcije likovnih radova, repetitorij 100 značajnih dana u nas i svijetu, preporuka dobrih knjiga.
  • UM koristi 12.000 čitatelja, na poslu, putovanju, godišnjem odmoru, u svom domu… svih 365 dana u godini. UM je najmasovnija knjiga u nas.
  • UM oblikuje autorski tim od 40-ak članova, uspješnih osoba koje su nešto stvorile i koje imaju svijetu nešto kazati: menadžera, znanstvenika, poslovnih savjetnika, javnih ličnosti, stručnjaka, dizajnera. Šest mjeseci radi se svaki novi broj .

Više informacija i narudžba: www.knjizaraum.hr, M.E.P. d.o.o., Hrvatski centar poslovne knjige, Zagreb, Ulica grada Vukovara 226 G

Prelistajte knjigu-planer 2021.

 

DOPRINOS KNJIGE-PLANERA UM
AFIRMACIJI
DOP-a, ODRŽIVOSTI I UNIVERZALNIH VRIJEDNOSTI U HRVATSKOJ

UM je jedinstvena i jedina edicija u nas koja sustavno, godinama, promovira DOP, održivi razvoj i univerzalne vrijednosti. od 2008.

UM u svakom izdanju od 2014. UM obrađuje po 10 do 20 primjera najbolje DOP prakse u nas, tako da je do danas (2020.) UM istražio i objavio preko 80 DOP primjera.

U skladu s podnaslovom Znanje i vrijednosti, UM zagovara znanje, ali i univerzalne ljudske vrijednosti i vrline: integritet, humanost, mir, toleranciju, učenje, smisleno postojanje, razbor svijeta, održivost, kulturu i demokraciju, poštovanje prema Zemlji…

Od  2014. UM je podupiratelj likovnih radionica i stvaralaštva u mladih te redovni donator Srednje škole za primijenjenu umjetnost i dizajn u  Zagrebu. Po 4 ponajbolja likovna radova mladih talenata – učenika škole objavljuju se u svakom UM-u.

Hrvatska udruga poslodavaca dodijelila je tvrtki M.E.P. d.o.o. Godišnju nagradu DOP-a za 2016. za afirmaciju društveno odgovornog poslovanja, i to za projekt knjiga-planer UM.

U velikom intervjuu za Slobodnu Dalmaciju Matešić upozorava da nam otkucavaju zadnje minute za promjenu

Objavio
Odgovorno
-
Mirjana Matešić: Zašto poduzeća toliko kasne u prilagodbi klimatskim zahtjevima
Mirjana Matešić

Ako želimo prijeći na održivi razvoj onda njegova načela moraju biti sadržana u kriterijima za dodjelu sredstava HBOR-a, moraju biti sadržana u kriterijima natječaja za javnu nabavu, kriterijima porezne politike, kupnje novih službenih vozila Vlade, ili načina kako se dodjeljuju potpore za razvoj gospodarstva, istaknula je ravnateljica HR PSOR-a Mirjana Matešić u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju

Potrebno je zadržati visoke standarde održivosti prilikom oporavka jer će oni donijeti dugoročne koristi za gospodarstvo i povećati naš stupanj otpornosti, a ove su prilagodbe nužne kako bismo u sljedećem desetljeću bili u stanju odgovoriti na izazov klimatskih promjena koje će značajno utjecati na naš način života, istaknula je ravnateljica Hrvatskoj poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR) Mirjana Matešić u razgovoru s novinarom Slobodne Dalmacije Ivom Bonkovićem, za specijalni prilog Spektar.

Matešić je komentirala prijedlog mjera koje je HR PSOR poslao ključnim dionicima i političkim akterima, a koje bi osigurale prelazak na održivo gospodarstvo te ujedno i otpornost države na slične pandemije u budućnosti.

„Održivi razvoj je političko pitanje, temelj održivog razvoja sadržan je i u njegovoj osnovnoj definiciji koja kaže da je to razvoj koji zadovoljava naše potrebe, a i omogućuje budućim generacijama isto“, istaknula je. Poručila je da se u predloženim mjerama zalažu za formiranje stručnog tima u Vladi RH, tako bi se osiguralo da mjere zažive, a ne da ostanu u nekoj ladici u ministarstvima, zavodima ili agencijama. No, zasad nema povratnih informacija od Vlade. „Nije dovoljno deklarativno se opredijeliti za održivi razvoj, a onda sve aktivnosti nastaviti po starome, već je potrebno ta načela ugraditi u konkretne odluke te se održivi razvoj mora odraziti u poreznoj politici, gospodarskoj politici, politici javne nabave, obrazovanja i svim drugim temama kojima upravlja Vlada“ – izjavljuje Matešić.

Nema vremena za čekanje

Za održivi razvoj ne samo da ima mjesta i u obrazovanju, već je i prijeko potrebno obrazovati i stvarati mlade ljude koji će misliti na novi način, koji znaju misliti kritički i inovativno, koji razumiju povezanost ekonomije i prirode. „HR PSOR kao organizacija se već desetljeće zalaže za uvođenje održivog razvoja u obrazovanje, ali pozitivnog odgovora i pomaka oko tog pitanja još uvijek nema“, istaknula je.

Matešić kaže da su alarmantna upozorenja kako hitno moramo nešto poduzeti jer možemo očekivati tektonske promjene u gospodarstvu u narednom desetljeću. „S obzirom na novo stanje, moramo se znati i moći opredijeliti za održivo, zelenije gospodarstvo. Ovo je prilika koja se ne smije propustiti. Skandinavske zemlje već godinama mijenjaju svoje gospodarstvene politike i transformiraju svoja društva u održiva društva. Vrijeme je da Hrvatska prihvati da je vrijeme za pozitivne promjene. Sve kasnije će biti prekasno.

U nastavku donosimo intervju iz Slobodne Dalmacije u cijelosti:

Valamar očuvao sva radna mjesta kroz program „Pauza, Restart“

Objavio
Odgovorno
-

U povijesnoj godini najveće globalne krize suvremenog doba kompanija Valamar je aktivno upravljala poslovanjem, očuvanjem razvojnih potencijala, tržišnog statusa i radnih mjesta…

Prošla 2019. godina bila je rekordna godina poslovanja i posljednja godina petogodišnjeg razvojnog ciklusa u kojem je Valamar ostvario prosječnu stopu rasta operativne dobiti od 22% te napravio strateške iskorake koji će u narednom periodu osigurati stvaranje nove vrijednosti za dionike, pri tome svestrano ulažući u djelatnike, proizvode i destinacije na održiv i društveno odgovoran način.

valamar-rabac

Valamar je s ciljem postizanja dugoročne održivosti poslovanja uz podršku ključnih dionika aktivno upravljao krizom tijekom 2020. godine.

Očuvana su sva radna mjesta uz pomoć mjera Vlade i podrške socijalnih partnera kroz program „Pauza, Restart“ u okviru kojeg je svim zaposlenicima koji ne rade osigurana naknada plaće za čekanje za posao u iznosu od minimalno 60% redovne plaće, ali ne manje od 4.250 kuna neto.. U ožujku je opozvana odluka o isplati dividende za 2019. godinu, članovi Nadzornog odbora odrekli su se svojih naknada, a menadžmentu je smanjena plaća do 30%.

valamar-dubrovnik

Valamar je ove godine potvrdio status najboljeg poslodavca u turizmu te je zauzeo šesto mjesto među poslodavcima u Hrvatskoj prema istraživanju portala MojPosao.

Kako bi se sačuvala sva radna mjesta do početka naredne turističke sezone, nastavit će se provoditi program „Pauza, Restart“ te će se intenzivno raditi na pripremi budućih razvojnih projekata, digitalizaciji i transformaciji poslovanja za novo razdoblje rasta.

DOBRA HRVATSKA
Listopad, 2020.

Otvoren trinaesti natječaj Indeksa DOP-a

Objavio
Odgovorno
-

Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR PSOR) i Hrvatska gospodarska komora trinaestu godinu za redom provode natječaj Indeks DOP-a – ocjenjivanje dobrovoljnih društveno odgovornih praksi hrvatskih poduzeća. Mogućnost sudjelovanja u natječaju imaju sva poduzeća koja su u 2019. godini poslovala pozitivno. Natječaj je otvoren do 19. listopada 2020. godine u 12:00.sati. Najuspješnija poduzeća mogu osvojiti nagradu za postignute rezultate, a ukoliko epidemiološke mjere budu dozvoljavale, nagrade će se, već tradicionalno dodijeliti u sklopu Konferencije o društveno odgovornom poslovanju koja će se održati 10. studenoga 2020. godine.

Indeks DOP-a je metoda procjene društvene odgovornosti poduzeća u Hrvatskoj koju su osmislili Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj i Zajednica za društveno odgovorno poslovanje Hrvatske gospodarske komore. Sudjelovanjem u Indeksu DOP-a poduzeća imaju mogućnost dobiti objektivnu procjenu vlastitih dobrovoljnih praksi i usporediti ih s praksama drugih hrvatskih poduzeća u sedam osnovnih poglavlja:

  • Ekonomska održivost,
  • Uključenost društveno odgovornog poslovanja u poslovnu strategiju,
  • Odgovorne politike i prakse u radnoj okolini,
  • Odgovorne politike i prakse upravljanja okolišem,
  • Društveno odgovorno poslovanje u tržišnim odnosima,
  • Društveno odgovorni odnosi sa zajednicom
  • Odgovorne politike raznolikosti i zaštite ljudskih prava.

Najuspješnija poduzeća mogu osvojiti nagradu za postignute rezultate, a ukoliko epidemiološke mjere budu dozvoljavale, nagrade će se, već tradicionalno dodijeliti u sklopu Konferencije o društveno odgovornom poslovanju koja će se održati 10. studenoga 2020. godine u Hotelu Esplanade Zagreb. Indeks DOP-a dodjeljuje se za svaku od četiri jednakovrijedne kategorije; za velika, srednja, mala te javna poduzeća. Posebna nagrada za najveći napredak dodjeljuje se poduzeću koje je ostvarilo najveću razliku u sveukupnim bodovima u odnosu na prethodnu godinu. Nagrade se dodjeljuju i poduzećima koja ostvare najbolji rezultat u pojedinim specifičnim kategorijama za: Odgovorne politike i prakse u radnoj okolini; Odgovorne politike i prakse upravljanja okolišem; Društveno odgovorni odnosi sa zajednicom te Odgovorne politike raznolikosti i zaštite ljudskih prava, a novost ove godine je suradnja s UNICEF-om koja je rezultirala doradom poglavlja 7. te novo-uspostavljenom nagradom u kategoriji Odgovorne politike i prakse zaštite dječjih prava.

Nakon završetka procesa natječaja te proglašenje dobitnika nagrada, svako poduzeće dobiva individualne rezultate čime im se pruža mogućnost prepoznavanja mjesta za napredak s ciljem unapređenja društveno odgovornog poslovanja.

Uloga društveno odgovornog poslovanja u postizanju održivog razvoja postaje nužna u modernom društvu. Program razvoja UN-a do 2030. sa svojih 17 ciljeva održivog razvoja postavljaju nove razvojne standarde temeljene na održivom razvoju, a uvođenje obveze nefinancijskog izvještavanja za pojedine kategorije poduzeća u EU pokazuje važnost upravljanja i izvještavanja o ključnim pitanjima ekonomije, društva i okoliša.
Za sva pitanja u vezi ispunjavanja upitnika Indeksa DOP-a, možete kontaktirati:
Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj
Tel: 01/4836-650; 01/4836-653
e-mail: katarina.plecas@hrpsor.hr, indeks@dop.hr
i
Hrvatska gospodarska komora
Sektor za energetiku i zaštitu okoliša
Tel.: 01/460-6701; 01/460-6705
Fax: 01/460-6737
e-mail: okolis@hgk.hr

Kolumna Velimir Srića: Bolja Hrvatska – nekad zemlja „bioinformatičkog turizma“, danas i sutra zemlja održivog i digitalno podržanog načina života

Objavio
Velimir Srića
-

Održiva, dobra, lijepa i bogata zemlja Hrvatska. Je li to samo san ili logična mogućnost?  Pred trideset godina kao „mladi ministar“ u Vladi, zalagao sam se za „Bioinformatički turizam“. Pojam je spajao tada aktualne teme „biotehnologije“ i „informatike“. Danas je takav koncept globalno avangardan i zove se „Digital-Natural Lifestyle“, ili održivi život (pa i turizam) zasnovan na povratku prirodnim vrijednostima i  snažnoj, ali razumnoj digitalizaciji. O čemu se zapravo radi? Kako udahnuti život toj staroj ideji na putu prema Boljoj Hrvatskoj?

Većina malih nacija ima problem kolektivnog osjećaja inferiornosti. Zato se i nakon tri desetljeća samostalnosti vidimo kao zemlju bez reformi, žrtvu loše politike i tajkunizacije, balkansku krčmu, korupcijsko blato i besperspektivni prostor iz kojeg se bježi u Irsku i Njemačku. Ili se smatramo žrtvom svjetskih i europskih zavjera, masonskih i židovskih spletki i kombinatorike velesila koje su se urotile da nas podjarme i unište. Takve negativne misli ogroman su uteg oko vrata i pojedinaca i poduzeća.

Zamjena destruktivnih i negativnih misli pozitivnima

Svaki je narod ono što o sebi misli, ali može postati ono što poželi biti! Zato je prvi korak prema „boljoj Hrvatskoj“ zamjena destruktivnih i negativnih misli pozitivnima. Bezbroj je primjera da se “sve može kad se hoće”. Iskustvo mnogih zemalja govori da ništa nije nemoguće ako vjerujemo i u viziju uložimo vrijeme, znanje, energiju i spremnost na žrtvu. A naši ljudi mogu, od informatičara do znanstvenika, od liječnika do sportaša…

v-srica
Velimir Srića*
autorski članak

Sjetimo se hrvatske košarkaške reprezentacije koja je 1992. godine u finalu Olimpijskih igara za igrala zlatnu protiv „Dream Teama“ SAD-a. Bilo je to prvi put da su američki košarkaši nastupili na Olimpijadi. (Postali smo „srebrni“, Amerikanci „zlatni“). Sjetimo se naših rukometaša i vaterpolista koji su bili svjetski prvaci i zlatni olimpijci, svjetske bronce i srebra naših nogometaša, dvostrukog Davis Cupa, a o Kostelićima da se i ne govori. Ako smo u stanju u gotovo svakom sportu biti na vrhu svijeta, isto s dosta šansi vjerojatno možemo postići u ekonomiji, obrazovanju, zdravstvu, znanosti ili turizmu.

Najvažniji resursi Hrvatske njeni su ljudi, prirodne ljepote i geopolitički položaj. Naša osnovna razvojna snaga treba biti znanje, a naš cilj demokratska, bogata, međunarodno afirmirana Hrvatska, regionalni lider, zemlja koju slikovito opisuje slogan „Hrvatska kao Kalifornija Europe“. I više od toga jer Hrvatska je sigurna i ugodna zemlja bogatog povijesnog i kulturnog nasljeđa. Hrvatska je zelena i ekološka zemlja, poželjna za život i stanovanje. Ona brzo može postati zemlja prosperiteta i inovacija, s odgovornom i razumnom upravom, zdrava i aktivna domovina bioinformatičkog turizma.

Hrvatska treba stvoriti pravu sliku o sebi

Već sam spomenuo da je ta ideja stara preko tri desetljeća. Kad smo se za nju zalagali, pod bioinformatičkim turizmom podrazumijevao sam koncept „prodaje hrvatskog stila života“ koji u perspektivi vidi potencijalne turiste kao kupce našeg vina, kulena, pršuta, maslinovog ulja, turističkih aranžmana, ali i kao korisnike naših informatičkih usluga, pacijente naših klinika, obožavatelje naše kulture, navijače naših sportskih klubova ili studente naših sveučilišta. Hrvatska treba stvoriti takvu sliku o sebi da ljudi širom Europe i Svijeta požele posjetiti nas, doživjeti naš životni stil, kupovati i trošiti naše proizvode i usluge, kontinuirano povećavajući obujam suradnje. Radi se o tome da postanemo mjesto društvene odgovornosti, zdravog života, intenzivnog korištenja informatičke tehnologije i konzumiranja organske hrane. Naši hoteli i apartmani postaju kombinacija informatiziranog sanatorija, welnessa, fitnessa i restorana zdrave prehrane. Naša medicina tome daje potporu kroz razvijanje znanosti i prakse nutricionizma, vrhunske dijagnostike i terapije aktivnog života. Glavni element ponude postaje zdrava mediteranska prehrana s organski uzgojenom hranom, maslinovim uljem, ribom i integralnim žitaricama. U školama i medijima podržava se i objašnjava takva filozofija prehrane i života, gradeći image Hrvatske kao zemlje zdravlja. Gostima nudimo autentične zdrave specijalitete od ribe na gradelama i mediteranskog povrća ispod peke do škampa s organskom rižom i zagorskih štrukla od integralnih žitarica.

Naša poljoprivredna proizvodnja i prerađivačka industrija razvijaju namirnice bez pesticida i herbicida, uzgajane na prirodan način. Informatička industrija stvara tehnološku infrastrukturu modernih dijagnostičkih uređaja, telemedicinskih sustava i zdravstvenih Internet usluga.

Farmaceutska industrija razvija lijekove, preparate i drugu infrastrukturu zdravog života.

Sportske priredbe, kulturni događaji, stanogradnja, cestogradnja, hortikultura, građevinarstvo i druge djelatnosti služe bioinformatičkom turizmu.

Brodogradilišta proizvode brodove–parkirališta koji uklanjaju problem gužve vozila u turističkim središtima u punoj sezoni. Uklapajući se i stvarajući svjetske ekološke trendove…

Hrvatska nudi zdravlje i održivost podržane suvremenom tehnologijom

Naši prirodni resursi omogućavaju da u skladnu cjelinu vežemo pojmove kao što su ekološka država, ekološka poljoprivreda, eko-turizam, eko-hoteli, eko proizvodi, eko-suveniri, eko stil života. Pritom posebno mjesto treba naći strategija društvene odgovornosti koja govori o zajedništvu, skladu, kooperaciji, pomaganju i suradnji.

Moramo znati da se uspjeh događa onome tko se bori, tko ga izaziva, tko preuzima rizik i poduzima akcije. Želimo li uspjeti, valja pokrenuti kampanju u kojoj ćemo prvo sebe uvjeriti da smo jedinstveni, a nakon toga valja krenuti u uvjeravanje ostalih.

A novac? Tu su europski fondovi i svjetski kapital koji samo čekaju pametne projekte. Prve korake već imamo. Dubrovnik se proslavio snimanjem Igre prijestolja, Ratova zvijezda i Robina Hooda. Zagreb je tri godine za redom bio najbolja božićna destinacija Europe. Hrvat je došao na čelo jedne od najboljih svjetskih zdravstvenih institucija, Klinike u Clevelandu. Infobip je jedna od najboljih svjetskih informatičkih tvrtki u svojoj djelatnosti, procijenjena na preko milijardu dolara. Nanobit je upravo prodan za milijardu kuna.

Bolja „bioinformatička“ Hrvatska, održiva, dobra i lijepa, digitalizirana zemlja iz utopije može prerasti u stvarnost. Koroni i globalnoj krizi usprkos!

Velimir Srića
*Sveučilišni je profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i konzultant iz menedžmenta i informatike u nizu tvrtki. Objavio sedamdesetak knjiga i preko petsto članaka, a koautor je i Međunarodne enciklopedije menadžmenta. Gostujući profesor na sveučilištima UCLA i Renmin te predavač na nizu sveučilišta . Ekspert je Svjetske banke za Change Management…

DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2020.

ĐURO HORVAT, utemeljitelj i direktor kompanije TEHNIX: Izjava ponosa. Poruka Vladi.

Objavio
Odgovorno
-

Mi u Donjem Kraljevcu imamo 1700 stanovnika, a preko 2000 zaposlenih, mi znamo kako smo to postigli. Želimo i dalje biti partner u razvoju nacionalne ekonomije.

Kompanija Tehnix među vodećim je tvrtkama u eko-industriji u Europi. Vlastiti razvoj postigli smo inovativnošću i radišnošću, konkurentnošću u svakom smislu. Gotovo 350 vlastitih inovativnih proizvoda omogućuju nam stalni rast zaposlenosti. Danas zapošljavamo gotovo 500 djelatnika, vrsnih stručnjaka i proizvodnih radnika s kojima radimo najkvalitetnije proizvode i kompletne tehnologije za potrebe domaćeg, europskog i svjetskog tržišta. Razvili smo najbolju MO-BO-TO tehnologiju za reciklažu otpada. MO-BO-TO je tehnologija budućnosti kojom se postiže cirkularna ekonomija i održivi razvoj. Primjenom naših tehnologija komunalni otpad postaje gospodarski resurs.

tehnix 2020 2

Ostvarujemo sve planove, i više od toga!

Ove 2020. godine izgradili smo desetu tvornicu. I k tome zaposlili 65 nova djelatnika. Time ćemo ostvariti planirane ciljeve, što znači 400 milijuna eura ukupnog prihoda, od toga 80% izvoza na zapadna tržišta. Razvili smo više novih tehnologija, proizvoda i postrojenja koji nam omogućuju stalnu zaposlenost i dobre plaće. Veseli nas visoki standard zaposlenih, nove tehnologije koje omogućuju da motivirani djelatnici, zajedno sa mnom i rukovodećim timom, prepoznaju kvalitetu i produktivnost koju zahtijeva globalno tržište, a kompaniji Tehnix osigurava konkurentnu prednost.

tehnix 2020 1

Veselimo se svakom uspjehu, svakom uspješnom razvoju.

Ovog ljeta zaposlili smo pet mladih djelatnika koji su bili naši stipendisti. Završili su uspješno stručno obrazovanje. Od danas su stalno zaposleni, rade na specijalnim CNC strojevima koji izrađuju kompletne dijelove za vozila EKOMUNAL, koja smo razvili u suradnji s kompanijom Mercedes. Dosada su se takva specijalna komunalna vozila uvozila, i koštala krajnje korisnike puno više nego naša.

Svi naši kupci su zadovoljni. Radnici Tehnixa su zadovoljni. Naš susretljiv odnos i poslovna suradnja sa lokalnom i najširom zajednicom ispunjavaju radošću.

Ja kao direktor i utemeljitelj Tehnixa nakon skorih tri desetljeća poslovanja, zajedništva i timskog duha sa svojim suradnicima, na sve ostvareno sam jako ponosan. Jednako kako me ponosom ispunjavaju i naši veliki planovi u pogledu razvoja tehnologija, osvajanja i potvrde tržišta, dobrobiti za sve dionike Tehnixa.

S radošću smo prihvatili sva priznanja, nagrade i medalje, kojima smo ja osobno i Tehnix počašćeni u svijetu.

tehnix 2020 3

Gradimo uspješnu budućnost zajedno!

Pozdravljamo Vladu Republike Hrvatske i čekamo promjene.

Najvažnije i prvo, da gospodarstvo uđe u najuži fokus djelovanja svih nas u Hrvatskoj, da svijest kako su rad i proizvodnja – industrijska, turistička, građevinska ili poljoprivredna i svaka druga, temelj dobra za sve nas. Naša domovina, nažalost, još uvijek ne predstavlja najpogodnije okruženje za gospodarsku aktivnost, pogotovu onu izvoznu. Učiniti u svijetu sve što smo mi u Tehnixu i drugi hrvatski izvoznici uspjeli, tim je još veće.

tehnix 2020 4

Pozdravljamo svako iskreno i profesionalno djelovanje državnih institucija, posebice Vlade u ovom smjeru. Našim novim tehnologijama u gospodarenju komunalnim otpadom možemo bitno unaprijediti sadašnji sustav gospodarenja otpadom i doprinijeti smanjenju klimatskih promjena. Siguran sam da nema brzog razvoja bez uključivanja znanosti u razvoj domaće proizvodnje, kako za vlastite potrebe, a nakon toga za globalno tržište. Vlada Republike Hrvatske je odgovorna za razvoj nacionalne industrije zajedno s nama koji smo poduzetno orijentirani i u tome uspješni. No, svoju politiku mora jačati ne samo u dijelu pribavljanja novca iz Europske unije, nego i u preuzimanju i ostvarenju svoje zadaće na planu industrijskog razvoja. Mi u Donjem Kraljevcu imamo 1700 stanovnika, a preko 2000 zaposlenih, mi znamo kako smo to postigli. Želimo i dalje biti partner u razvoju nacionalne ekonomije.

Đuro Horvat
i 500 zaposlenih

DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2020.

Uzbuna u Parku prirode Lonjsko polje – u tijeku borba s agresivnom invazivnom biljnom vrstom!

Objavio
Odgovorno
-

Invazivna izvorno američka biljka čivitnjača napala čak 70 posto travnjaka u Lonjskom polju i ozbiljno ugrozila izvorni biljni ambijent, autohtonu floru. Invazivne vrste su jedan od glavnih uzroka gubitka biološke raznolikosti. Zasad se tek ispituju razne metode suzbijanja…

Čivitnjača, grmolika biljka podrijetlom iz Sjeverne Amerike, proširila se na pet tisuća hektara, tj. 70 posto travnjaka u Parku prirode Lonjsko polje. Na dvije tisuće hektara ta je biljna vrsta u potpunosti istisnula ostale ili nad njima dominira.

Utvrđeno je to kartiranjem nešumskih staništa u Parku prirode Lonjsko polje u sklopu projekta SavaTIES zahvaljujući kojem je u ovom dijelu Europe započela borba s čivitnjačom, agresivnom invazivnom vrstom koja je na naš kontinent donesena iz Amerike kako bi učvršćivala željezničke nasipe, a danas se brzo širi poplavnim vodama i satire autohtoni biljni svijet. Lonjsko polje kao retencija u sustavu obrane od poplave jako je ugroženo.

„U Parku prirode Lonjsko polje čivitnjača se ubrzano krenula širiti sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća što znači da je lice njegovih travnjaka drastično promijenila u samo 25 godina. Za očuvanje staništa ključno je korištenje zemljišta. Odlazak ljudi iz ruralnih područja te smanjivanje poljoprivrednih aktivnosti, prije svega stočarenja, za posljedicu imaju zarastanje travnjačkih staništa, a jedna od biljaka koja najbrže buja i uništava autohtonu floru, je čivitnjača“, kazala je Valerija Hima, stručna voditeljica u Parku prirode Lonjsko polje.

 

Projektom SavaTIES prate se invazivne vrste u slivu rijeke Save, dakle, od njezina izvora do ušća u Dunav. Uz glavnog partnera zakladu EuroNatur iz Njemačke na projektu surađuje osam zaštićenih područja uz Savu iz četiri zemlje – Srbije, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Hrvatske.

Nakon što je utvrđeno stanje sa čivitnjačom u tim zaštićenim područjima, nastavlja se njezino praćenje te se isprobavaju različiti načini suzbijanja čivitnjače kako bi se odredio onaj najučinkovitiji.

Sa ciljem podizanja svijesti javnosti o projektu SavaTIES te važnosti prekograničnog upravljanja invazivnim vrstama, Park prirode Lonjsko polje u Posjetiteljskom je centru Repušnica postavio izložbu o invazivnim vrstama. Naime, invazivne su vrste jedan od glavnih uzroka gubitka biološke raznolikosti. Ta izložba svojim se edukativnim sadržajem nadovezuje na multimedijsku izložba Diverterra čiji je nositelj Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Ta izložba posjetiteljima omogućuje saznanja o zaštiti prirode i okoliša, proizvodnji hrane, nužnosti odvajanja otpada, održivom korištenju energije i klimatskim promjenama. Obje se izložbe mogu razgledati do kraja mjeseca.

 

Opis fotografija:
Travnjak u kojem je u tijeku suzbijanje čivitnjače
Čivitnjača u kulturi visokih šaševa
Predio nakon uklanjanja čivitnjače

Helena Radić Bosanac
v.d. ravnatelja Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje

info@pp-lonjsko-polje.hr

DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2020

SUNČANA STRATEGIJA HEP-a se potvrđuje rezultatima. U pogonu je i SE Vis!

Objavio
Odgovorno
-

Ovih je dana u rad puštena sunčana elektrana Vis, snage 3,5 MW, prva velika sunčana elektrana na hrvatskim otocima koja će omogućiti zadovoljavanje potreba iz najsuvremenijih održivih izvora oko 1.600 kućanstava. Ulaganje u SE Vis iznosi 31 milijun kuna, dok će ukupna ulaganja HEP-a u 2020. iznositi rekordnih više od 4 milijarde kuna. Investicijski ciklus izgradnje sunčanih elektrana u razdoblju od 2019. do 2023. godine vrijedan je 750 milijuna kuna.

 Izgradnjom sunčane elektrane, otok Vis dobio je vlastiti izvor obnovljive energije i veću sigurnost opskrbe električnom energijom, posebno u razdobljima povećane potrošnje tijekom turističke sezone.

Izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić i predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarić pustili su danas u rad 31 milijun kuna vrijednu Sunčanu elektranu Vis, najveću sunčanu elektranu u Hrvatskoj. SE Vis, snage 3,5 MW, prva je od sedam HEP-ovih sunčanih elektrana koje će se pustiti u rad tijekom ove godine u sklopu 750 milijuna kuna vrijednog ciklusa izgradnje sunčanih elektrana u razdoblju od 2019. do 2023. godine.

SE Vis 2

„Puštanje u rad najveće sunčane elektrane u Hrvatskoj povijesni je dan za otok Vis i početak onoga što će se u Hrvatskoj događati u narednih 10 godina. Vlada Republike Hrvatske je još 2017. godine snažno krenula u realizaciju nove energetske politike Hrvatske i Europske unije, koje su usmjerene ulaganjima u zelenu energiju. Ova elektrana je najbolji primjer takvog ulaganja i u ime Vlade čestitam HEP-u i KONČARU na ostvarenju ove vrijedne investicije za hrvatsku energetiku i gospodarstvo“, izjavio je Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja te izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske na današnjem događanju.

SE Vis je prva velika sunčana elektrana izgrađena na hrvatskim otocima.

Elektrana snage 3,5 MW godišnje će proizvoditi, bez poticaja i na potpuno tržišnoj osnovi, oko 5 milijuna kWh električne energije, što odgovara potrošnji oko 1.600 kućanstava. Izgrađena je na zemljištu površine 5,5 hektara, na brdu Griževa glavica u blizini Žene Glave, 3,6 kilometra jugozapadno od grada Visa i 4,8 kilometara istočno od Komiže.

„Sunčana elektrana Vis, uz niz drugih projekata u izgradnji, dokaz je da mi u HEP-u danas više ne govorimo samo o planovima i obećanjima, već o projektima koji su stvarni i koji se realiziraju. Provedbom ukupnih investicijskih projekata, a samo ove godine očekujemo rekordnu realizaciju u iznosu većem od 4 milijarde kuna, pogotovo projekata s velikim udjelom domaće komponente, snažno doprinosimo razvoju i stabilnosti hrvatskog gospodarstva. Fokus nam je na projektima koji su u funkciji povećanja kvalitete života na otocima“, izjavio je Frane Barbarić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede d.d.

„Sunčana elektrana Vis će zajedno s ostalim projektima sunčanih elektrana u izgradnji poput SE Vrlika i projektima u razvoju kao što su elektrana Bogomolje na Hvaru i drugi, Splitsko-dalmatinska županija će ostati predvodnica u obnovljivim izvorima u Hrvatskoj. Drago mi je da je naš prelijepi otok Vis, zahvaljujući sunčanoj elektrani na dobrom putu da ostvari energetsku samodostatnost“, izjavio je Blaženko Boban, župan Splitsko-dalmatinske županije.

U elektrani je instalirano 11.200 fotonaponskih modula snage 340 Wp te pet frekvencijskih pretvarača nazivne snage 720 kW, koje je kao jedan od ključnih elemenata elektrane, razvio i proizveo KONČAR. Sustav upravljanja i nadzora rada elektrane također je razvijen i proizveden u KONČARU. Radove na izgradnji SE izveo je KONČAR – Inženjering za energetiku i transport, a vođenje gradnje i nadzor obavila je tvrtka Fractal iz Splita.

SE Vis

„Rezultat zajedničkih napora HEP-a i KONČARA na putu ka energetskoj autonomiji i samodostatnosti hrvatskih otoka izgradnja je suvremenih projekata poput prve neintegrirane sunčane elektrane ovdje na Visu. Istaknuo bih kako je zahvaljujući razvoju KonSol pretvarača, KONČAR osigurao direktno spajanje elektrane na distribucijsku mrežu te na taj način smanjio gubitke u transformaciji energije. Nadam se da će KONČAR kroz isporuku pretvarača i sustava upravljanja i nadzora elektrana i dalje pratiti HEP u najavljenim ulaganjima u energiju Sunca“, izjavio je Gordan Kolak, predsjednik Uprave KONČAR – Elektroindustrije d.d.

Veliki investicijski planovi HEP-a do 2030. – čak 1.500 novih MVA

HEP će do 2030. godine izgraditi novih 1.500 MW proizvodnih kapaciteta, od čega gotovo polovinu u vjetroelektranama i sunčanim elektranama, što odgovara snazi NE Krško. Investicijski ciklus izgradnje sunčanih elektrana u razdoblju od 2019. do 2023. godine vrijedan je 750 milijuna kuna. U tijeku je izgradnja sunčane elektrane Marići kod Žminja, snage 1 MW i vrijednosti 9 milijuna kuna, SE Kaštelir 2, također u Istri (2 MW, 15 milijuna kuna), SE Cres, najveće sunčane elektrane u izgradnji u Hrvatskoj (6,5 MW, 41 milijun kuna), SE Obrovac (5,5 MW, 42,6 milijuna kuna), SE Vrlika Jug (2,1 MW, 11 milijuna kuna) i SE Stankovci (2,5 MW, 26,3 milijuna kuna). Do kraja 2020. u komercijalni će rad biti puštena i VE Korlat (snage 58 MW i vrijednosti investicije više od 500 milijuna kuna), prva vjetroelektrana u proizvodnom portfelju HEP-a.

Ovdje pogledajte video prilog o puštanju u rad Sunčane elektrane Vis.

Lidija Džaja Moharić
odnosisjavnoscu@hep.hr

DOBRA HRVATSKA
rujan, 2020.

Zoonoze su bolesti U PORASTU! Ekološka neravnoteža tome pogoduje!

Objavio
Odgovorno
-

“Iako su mnogi na svijetu iznenađeni covidom-19, mi koji radimo sa zoonozama (bolestima životinja i ljudi) nismo. Ta pandemija bila je vrlo predvidiva”, kaže Delia Randolph, veterinarska epidemiologinja iz ILRI-ja i vodeći autor jednog važnog izvješća. Naime, skupina stručnjaka u izvješću iz rujna 2020. upozorila je da raste broj bolesti izazvanih virusima koji su sa životinja prešli na čovjeka, a jedna od njih je covid-19.

Ebola, MERS, bolest izazvana virusom zapadnog Nila i groznica riftske doline primjeri su zoonotskih zaraznih bolesti, a tom trendu pridonosi uništenje okoliša, navode UN-ova agencija za okoliš (UNEP) te Međunarodni institut za istraživanja u području stočarstva (ILRI).

Randolph je opisala “vrlo jasan trend” otkako su 30-te godine pokazale da 75 posto novih bolesti potječe iz divljine. COVID-19, na primjer, najvjerojatnije potječe od šišmiša, navode UNEP i ILRI.

Nove bolesti – pojavit će se

Nove bolesti pojavit će se ako vlade ne poduzmu aktivne mjere da spriječe druge zoonotske bolesti da prijeđu na ljudsku populaciju, upozorava UNEP.

Izvješće identificira sedam trendova odgovornih za prevalenciju zoonoza, a među njima su povećana potražnja za životinjskim proteinom, rast intenzivne i neodržive poljoprivrede, rast korištenja i eksploatacije područja na kojima obitavaju divlje vrste te klimatske promjene. 

“Znanost jasno kaže da ako nastavimo eksplotirati divljinu i uništavati naše ekosustave, tada možemo u godinama koje su pred nama očekivati stalan rast tih bolesti koje sa životinja prelaze na ljude”, kaže izvršna direktorica UNEP-a Inger Andersen.

Zaštita okoliša može pomoći zaštititi ljude od dugotrajne globalne pandemije kao što je covid-19 jer često upravo ljudska aktivnost ruši prirodne barijere koje su nekada štitile ljude od patogena”, navodi UNEP.

Ogromne brojke… A u to još nisu uračunate posljedice od Covida…

  • Svake godine oko 2 milijuna ljudi, uglavnom u državama niskih i srednjih primanja, umire od zanemarenih zoonoza, kaže se u izvješću.
  • Samo u zadnja dva desetljeća, zoonotske bolesti izazvale su gospodarske gubitke veće od 100 milijarda dolara, a tu nije uključen gubitak izazvan covidom-19 za koji se očekuje da će dosegnuti 9 bilijuna dolara u idućih nekoliko godina, kaže UN.

Afričke zemlje – a brojne među njima uspješno su riješile zoonotske pandemije – imaju potencijal da iskoriste to iskustvo za buduće pandemije kroz pristup koji uključuje ljudsko, životinjsko te zdravlje okoliša.

“Iskustvom stečenim u epidemiji ebole i drugih novih bolesti, afričke zemlje pokazuju proaktivne načine kako se nositi s pandemijama”, kaže generalni direktor ILRI-ja Jimmy Smith.

Afričke nacije kombiniraju primjerice javno zdravlje, veterinare i stručnjake za okoliš i oni zajedno rade kako bi brzo odgovorili na epidemiju zoonoza.

Drugi važni aspekti su nadzor i rano otkrivanje te rani odgovor. “Ako se pandemija otkrije u samom početku [studije su to pokazale] troškovi se mogu smanjiti za 90 posto”, kaže  Randolph.

Izvor: Hina

****

ŠTO SU ZOONOZE – DEFINICIJA

Vrh obrasca

Zoonoze (od grčkih riječi zoon – životinja i nosos – bolest) predstavljaju skupinu zaraznih bolesti, zajedničkih ljudima i pojedinim životinjskim vrstama, koje se mogu prenositi sa životinja na ljude (prvenstveno)  i obratno. Uzročnici zoonoza se prvenstveno nalaze među životinjama ali se pod određenim okolnostima mogu prenijeti i na čovjeka. Izvori širenja zoonoza mogu biti i domaće i divlje životinje.

Ljudi se mogu inficirati direktno preko živih životinja (kontaktom sa slinom, izmetom, mokraćom te ugrizom ili ogrebotinom) ili nakon konzumiranja onečišćene hrane životinjskog porijekla. Težina simptoma oboljenja u ljudi može varirati od blagih simptoma do po život opasnih stanja. Zoonoze mogu biti posebno opasne za bebe i djecu, trudnice, starije osobe, te za ljude s oslabljenim imunološki sustavom. Svake godine milijuni ljudi obole zbog zoonoza porijeklom od hrane

Zoonoze mogu biti infekcije odnosno infestacije.

  • Infekcija(od latinske riječi inficere – “onečistiti”, “zaraziti”) je terminološki izraz koji u medicini označava zarazu, odnosno prodor stranih patogenih organizama u tijelo domaćina čije djelovanje može izazvati smetnje u normalnom funkcioniranju domaćinovog organizma.
  • Infestacija ili invazija(od latinskih riječi infeste – neprijateljski, infesto – napasti) je medicinski terminološki izraz za skupinu bolesti kod kojih uzrok oboljenja parazit (od grčkih riječi para = pored i sitos = hrana). Paraziti su patogeni organizmi koji žive u (endoparaziti) ili na (ektoparazit) drugom organizmu, koji se naziva domaćin, tijekom dužeg vremenskog perioda.

Zoonoze su poznate kroz mnoga stoljeća, a do danas ih je opisano preko 200. Kao patogeni organizmi koji mogu biti uzrokom pojave zoonoza najčešće se navode organizmi mikroskopske veličine poput virusa, bakterija, parazita, gljivica ili drugih nekonvencionalnih uzročnika poput priona. Najčešće su, ipak, zoonoze uzrokovane bakterijama među kojima, kao značajnije valja navesti Salmonellu i Campylobacter. Glavni simptomi kod zoonoza uzrokovanih navedenim bakterijama su: povišena temperatura, dijareja, bolovi u trbuhu, slabost i mučnina.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (eng. World Health Organization – WHO) oko 75% novih bolesti koje su pogodile ljude u zadnjih desetak godina uzrokovano je patogenim organizmima koji potječu od životinja ili od proizvoda životinjskog podrijetla. Velik broj tih bolesti imaju potencijal za širenje na različite načine i na velike udaljenosti te vrlo lako mogu postati globalni problem.

Pojedine se zoonoze, poput bjesnoće, bruceloze, lišmanioze i ehinokokoze kontinuirano pojavljuju u većem broju zemalja, posebice u zemljama u razvoju u kojima pogađaju najsiromašnije dijelove ljudske populacije, uzrokujući velik broj oboljenja, koji se godišnje mogu iskazati u milijunima, od kojih velik broj ima i smrtan ishod. Dodatno, važnije zoonoze utječu na efikasnu proizvodnju hrane životinjskog podrijetla i stvaraju zapreke i međunarodnoj trgovini životinja i proizvoda životinjskog podrijetla te se stoga može ustvrditi da imaju važan utjecaj na socioekonomski razvoj

Izvor: www.hah.hr

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu

 

DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2020

Znate li koliko je vrsta nestalo? Alarmantni IZVJEŠTAJ O STANJU PLANETA ZA 2020. WWL je objavljen…!

Objavio
Odgovorno
-

Populacije divljih životinjskih vrsta smanjene su za 20 posto! Ili još jedan podatak: od 1970. godine, populacije sisavaca, ptica, riba, vodozemaca i gmazova smanjena je za 68%.   Izvještaj o stanju planeta World WildLife Found za 2020. godinu ukazuje da je odnos ljudi s prirodom narušen, da se posljedice tog gubitka na našu dobrobit samo gomilaju. Ako želimo da se priroda oporavi, i da nama bude dobro s njom, moramo djelovati odmah, poručuju saopćenjem iz WWF Adria. U suprotnom, moguće pogibelji po ljude su velike, pa se i Covid 19 dijelom u tom kontekst spominje.

Svjetske populacije sisavaca, ptica, vodozemaca, gmazova i riba u prosjeku su smanjene za dvije trećine u manje od pola stoljeća, otkriva danas objavljeni Izvještaj o stanju planeta 2020. svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF.

Zoonoze po nas mogu biti pogubne. Kako nastaju?

To je velikim dijelom rezultat uništavanja okoliša od strane ljudi koje doprinosi i pojavi raznih zoonotskih bolesti poput pandemije COVID-19. (Zoonoze su bolesti zajedničke životinjama i ljudima. Prijelaz bolesti s životinja na ljude povećava se u uvjetima narušavanja ravnoteže u prirodi, čega smo sve više svjedoci, o čemu govori i Izvještaj.). Izvještaj o stanju planeta predstavlja sveobuhvatnu studiju stanja naše prirode kroz Indeks živućeg planeta (Living Planet Index, LPI), koji prati stanje broja populacija divljih vrsta. LPI, koji osigurava Londonsko zoološko društvo (Zoological Society of London), pokazuje kako isti faktori, za koje se vjeruje da povećavaju mogućnost izbijanja pandemija, stoje iza stope smanjenja od 68% u veličini populacija kralješnjaka između 1970. i 2016. godine. Iako ti pokretači uključuju prenamjenu zemljišta i trgovinu divljim vrstama, glavni uzrok dramatičnog smanjenja populacija gubitak je i degradacija staništa, uključujući i sječu šuma, a sve zbog načina proizvodnje hrane.

“Izvještaj o stanju planeta 2020. ističe kako ubrzano uništavanje prirode, kao posljedica ljudskih aktivnosti, ima katastrofalne utjecaje ne samo na populacije divljih vrsta, nego i na ljudsko zdravlje i sve druge aspekte naših života”, ističe Marco Lambertini, generalni direktor WWF Internationala. “Ne možemo zanemariti dokaze pred nama jer je ozbiljan pad populacija divljih vrsta upozoravajući znak koji ukazuje na kvar sustava.”

Najugroženija je biološka raznolikost slatkovodnih ekosustava

Slatkovodna biološka raznolikost nestaje brže nego u bilo kojem drugom ekosustavu. Od 1900. godine nestalo je više od 70% svjetskih vlažnih staništa, a od 1970. populacije slatkovodnih vrsta smanjile su se za 84%, više nego one koje žive u šumama ili oceanima. Svjetske rijeke pretrpane su postojećom i planiranom infrastrukturom, potrošnja vode raste iz godine u godinu, slatkovodna ribolovna područja prepolovljena su, a životi milijuna ljudi postaju sve nesigurniji. Slično je i u našoj regiji.


Foto: WWF, rijeka Krupa u Hrvatskoj

Hrvatska se može smatrati netaknutim, po svjetskim kriterijima, ali privatni interesi i pogodovanja rastu

“Za razliku od većine EU zemalja, Hrvatska se još uvijek može pohvaliti nevjerojatnom prirodom, netaknutim rijekama i bogatom biološkom raznolikosti. No, teme zaštite prirode i okoliša zauzimaju sporedno mjesto. Zakoni se mijenjaju kako bi pogodovali privatnim interesima, pa je tako primjerice dopušteno iskapanje pijeska i šljunka iz rijeka za potrebe navigacije i obrane od poplava bez obveze ishođenja okolišnih dozvola, neovisno o opravdanosti i lokaciji. Konkretno, na temelju ove odredbe dozvoljeno je iskapanje sedimenta iz Drave, rijeke koja je dio UNESCO-ovog rezervata biosfere ‘Mura-Drava-Dunav’, regionalni park i dio ekološke mreže Natura 2000, što je bez procjene utjecaja na okoliš nedopustivo. To je samo jedan u nizu slučajeva gdje se dopušta iskorištavanje prirodnih resursa bez razmišljanja o opravdanosti tih radnji, utjecaju na prirodu i dugoročnim posljedicama po cijelo društvo”, zabrinuta je Irma Popović Dujmović iz WWF Adrije.

“Iako se maćehinski odnosimo prema prirodi, još uvijek imamo vremena djelovati. Usvajanjem Europskog zelenog plana, usmjeravanjem na održivo gospodarstvo i rješenja temeljena na prirodi, koja su okosnica zelenog oporavka nakon krize izazvane pandemijom koronavirusa, poticanjem širenja mreže zaštićenih područja, pogotovo onih u moru i rijekama, i smanjenjem potrošnje prirodnih resursa možemo izgraditi budućnost za prirodu i ljude.”

Povećavajući slatkovodnu biološku raznolikost, na različite načine doprinosimo poboljšanju ljudskog zdravlja, od smanjenja mogućnosti pojave novih bolesti do povećanja dostupnosti hrane. Trenutno stanje ukazuje na to da moramo djelovati odmah. Kako bi zaustavili gubitak slatkovodne biološke raznolikosti, potrebno je provesti ambiciozni interventni plan. On uključuje omogućavanje prirodnog toka rijeka, smanjenje zagađenja, zaštitu ključnih vlažnih staništa, zaustavljanje prelova ribe i neodrživog iskapanja sedimenta, kontroliranje invazivnih vrsta i zaštitu i obnovu veza koje slatkovodna staništa imaju s okolnim ekosustavima.

Proizvodnja i potrošnja hrane ključni pokretači gubitka biološke raznolikosti

Sličan plan neophodan je za cjelokupnu svjetsku biološku raznolikost. Stabilizacija i zaustavljanje gubitka prirode bit će mogući samo ako hrabro i ambiciozno radimo na očuvanju prirode te ako promijenimo način na koji proizvodimo i konzumiramo hranu. Potrebne promjene uključuju učinkovitiju i ekološki održiviju proizvodnju hrane i njezinu trgovinu, smanjenje otpada te odabir zdravije i ekološki prihvatljivije prehrane.

Pad biološke raznolikosti u svijetu doprinosi povećanju globalnih nejednakosti, produbljujući podjele između globalnog sjevera i juga. Isto tako, to povećava ranjivost malih zajednica koje će najviše biti pogođene gubitkom prirode. Stoga bi svi planovi za zaustavljanje gubitka prirode trebali uključivati i bavljenje temeljnim socijalnim i ekonomskim problemima koji se gubitkom biološke raznolikosti samo produbljuju.

Moramo se usmjeriti na pravedno i održivo gospodarstvo i proizvodnju hrane, poštenu naknadu za rad, smanjenje otpada, jednak pristup prirodnim resursima i integrirani pristupu obnavljanju i očuvanju prirode. Zajednička provedba ovih mjera omogućit će nam brže ublažavanje pritisaka na staništa divljih vrsta. Suprotno tome, ako nastavimo kao do sada, stopa gubitka biološke raznolikosti nastavit će rasti.

Svjetski čelnici moraju odmah djelovati

Izvještaj o stanju planeta 2020. objavljen je svega nekoliko dana uoči 75. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih naroda (UNGA), kada se očekuje da će svjetski čelnici razmotriti napredak postignut u postizanju ciljeva održivog razvoja, Pariškog sporazuma i Konvencije o biološkoj raznolikosti. UNGA 2020 okupit će svjetske čelnike, korporacije i civilno društvo kako bi razvili okvir za djelovanje nakon 2020. godine i tako označili prekretnicu u postavljanju temelja za hitno potreban novi sporazum za prirodu i ljude.

Lambertini zaključuje: “Ako se želimo nadati obnovi prirode kako bismo sadašnjim i budućim generacijama pružili jednaku šansu, svjetski čelnici moraju, pored napora za očuvanje prirode, učiniti naš sustav proizvodnje hrane održivijim na način koji uključuje zaustavljanje krčenja šuma. S obzirom na skoru Generalnu skupštinu UN-a, WWF-ov novi izvještaj može pomoći da osiguramo neophodan novi sporazum za prirodu i ljude kao temelj dugoročnog preživljavanja divljih životinja, biljaka i insekata te cijele prirode, što uključuje i čovječanstvo.”

Referenca:

https://livingplanet.panda.org/hr/about-the-living-planet-report

https://www.wwfadria.org/

WWL Adria / HRVATSKA

Foto: Daniel Nelson

****

DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2020.

1...108109110...188Stranica 109 od 188

NAJČITANIJE

zimsko računanje vremena

Ljetno i zimsko računanje vremena – Kada će Europa stati na...

Odgovorno -
Ove 2026. godine ljetno računanje vremena počinje 29. ožujka u dva sata ujutro. Kazaljke se pomiču za jedan sat unaprijed pa dva sata postaje...
Dan bez automobila

Dan bez automobila

17 ciljeva održivog razvoja – AGENDA UN 2030.

Europski tjedan mobilnosti 2026.: Međugeneracijska pravednost

Europski tjedan mobilnosti 2026.: Međugeneracijska pravednost

Velebit – rujan 2023.

Misija EU za prilagodbu klimatskim promjenama pokreće 18 novih projekata

Promotori DOP-a od A-Z