Europski parlament proglasio klimatsku krizu: cilj od 2 °C već se sada čini neostvariv

Objavio
Odgovorno
-
Foto: Markus Spiske / Unsplash

Malo se radi, puno proklamira i sastanči, svi pogledavaju jedni na druge, vlade brane svoje uske državne interese (Poljska, Mađarska, Češka…), velike tvrtke (najveći zagađivači) kao da su u svemiru i prave se da ih se to ništa ne tiče. Spominju ciljeve i planove za 2040. ili 2050., a klima će se na ljude srušiti već za 10 godina. Siromašni i obični građani će platiti pravu – najveću cijenu.

Europski parlament usvojio je krajem studenog rezolucije o proglašenju klimatske i ekološke krize i o COP25, istaknuvši kako bi se Europska unija na predstojećoj UN-ovoj konferenciji o klimi trebala obvezati na postizanje nulte emisije stakleničkih plinova do 2050. godine.

Zastupnici su zatražili žurne i ambiciozne mjere za ograničenje učinaka klimatskih promjena:

  • Usklađenost Komisijinih prijedloga s ograničenjem globalnog zatopljenja do 1,5 °C
  • Smanjenje štetnih emisija za 55 % do 2030., da bi se postigla klimatska neutralnost EU-a do 2050.
  • Smanjenje globalne emisije štetnih plinova u zračnom i pomorskom prometu

Treba osigurati novo smanjenje emisija za zračni i pomorski promet koji spadaju u vodeći sektor – zagađivača

Zastupnici su istaknuli kako postojeći ciljevi za emisije u zračnom i pomorskom prometu nisu dovoljno ambiciozni za ostvarenje potrebnog smanjenja te smatraju kako bi sve članice EU-a trebale uključiti emisije međunarodnog pomorskog i zračnog prometa u nacionalno utvrđene doprinose (NDC). Također, zastupnici su od Komisije zatražili prijedlog o uključivanju pomorske industrije u EU sustav trgovine emisijama stakleničkih plinova (ETS).

Snažnija financijska potpora za borbu protiv klimatskih promjena, pomoć zemljama u razvoju da se uključe

EU članice trebale bi barem udvostručiti uplate u međunarodni Zeleni klimatski fond, istaknuto je u Europskom parlamentu. EU države ulažu najviše javnog novca u financiranje klimatskih mjera, a EU proračun bi trebao u potpunosti biti usklađen s međunarodnim obvezama članica. Zastupnici su podsjetili na potrebu ispunjenja obećanje o usmjeravanju 100 milijardi američkih dolara godišnje u zemlje u razvoju za ublažavanje katastrofa izazvanih klimatskim promjenama.

Pozvali su sve EU članice na ukidanje izravnih i neizravnih potpora za fosilna goriva.

„Europski parlament prihvatio je ambiciozna stajališta uoči Konferencije UN-a u Madridu. Zbog ekološke i klimatske krize, ključno je smanjiti naše emisije stakleničkih plinova za 55 % do 2030. To je ujedno jasna i pravovremena poruka Komisiji nekoliko tjedana prije objave komunikacije na temu Zelenog plana“, rekao je Pascal Canfin (Renew Europe, Francuska), predsjednik Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane.

Niz zemalja, predstavnici lokalne uprave i znanstvenici upozorili su kako je planet suočen s klimatskom krizom.

Nema dogovora ni jedinstva u EU – i to je uzrok otezanju!

Europska komisija već je predložila cilj postizanja nulte emisije štetnih plinova do 2050. godine, ali u Europskom vijeću još nema dogovora – zbog protivljenja Poljske, Mađarske i Češke.

Konferencija UN-a o klimatskim promjenama održava se u Madridu od 2. do 13. prosinca 2019.

Izvor: Eko vjesnik

DOBRA HRVATSKA
prosinac, 2019.

Napomena uredništva: Naslov i uvodnik te podnaslovi vlastiti.

Mr. sc. Ljudmila Bratko Gašpić: „Tvrtke budućnosti će održivost smatrati svojim glavnim prioritetom. Mi nastojimo raditi to danas.“

Objavio
Odgovorno
-

Tvrtka Heineken Hrvatska d.o.o. primila je prije nekoliko dana nagradu Indeks DOP-a 2019. za područje: Odgovorne politike i prakse u radnoj okolini. Niz nagrada i priznanja okupljenih u vitrinama HEINEKENA Hrvatska, osobito u posljednje vrijeme, otkriva vidljivost, zapaženost i javno prihvaćanje takve politike i prakse. Ono što ovu tvrtku čini posebno zanimljivom, u smislu dobrog primjera – predvodnika, jest sustavnost u radu, jasna profiliranost programa i ciljeva te uključenost i „spoznortsvo“ vodstva nad svime što se radi.

Ljudmila Bratko Gašpić, na poziciji menadžerice korporativnih poslova, sukreatorica je i prva izvršiteljica svega što se na planu zalaganja za održivost u HEINEKENU Hrvatska događa. Javna istupanja i zalaganja otkrivaju nam još i više njezin poslovni i osobni entuzijazam, što nas je dodatno potaklo na ovaj razgovor.

NAČELA I STRATEGIJE

Koliko poslovni planovi i korporacijska kultura tvrtke HEINEKEN Hrvatska odražavaju filozofiju društveno odgovorenog poslovanja i zalaganje za održivost. Kojim se motivima i načelima vodi vodstvo?

Održivost za nas nije tek prazna priča, nego načelo duboko usađeno u vrijednosti naše kompanije i poslovanje. Predvodnici smo na tom području u poslovnom sektoru u Hrvatskoj, a standarde održivog poslovanja kreiramo i poštujemo kroz cijelu organizacijsku strukturu, ali i kroz suradnju s partnerima i lokalnom zajednicom. Visoko na listi prioriteta nam je briga o zaštiti okoliša i energetska učinkovitost jer želimo smanjivati utjecaj na prirodu i stvoriti zdravije okruženje za nadolazeće generacije. Zbog budućih generacija i kvalitete našeg društva konkretnim se projektima  borimo protiv maloljetničke konzumacije te zagovaramo i komuniciramo nužnost odgovorne i umjerene konzumacije naših proizvoda.

Kakva će općenito biti tvrtka budućnosti? Može li biti uspješna ako nije i dobra prema svijetu. Mogu li se miriti zarada i održivost?

Tvrtke budućnosti će održivost smatrati svojim glavnim prioritetom. Mi to radimo i danas. I tu ne mislim samo na održivost poslovanja i profit, već i na održivost u odnosima sa svim svojim dionicima, uključujući zajednicu u kojoj djeluju i svojim ljudima, svojim zaposlenicima. Jednako važno je i promijeniti odnos prema okolišu, voditi računa o klimatskim promjenama jer planet imamo samo jedan.

Heinekenova strategija STVARAMO BOLJI SVIJET prožima i usklađuje mnoge aspekte poslovanja poduzeća prema unutra i vani. U Hrvatskoj se rijetko vidi da tvrtke imaju imenovanu strategiju održivog razvoja. Koji su moduli – ključna područja strategije STVARAMO BOLJI SVIJET?

Naša globalna strategija održivosti koju ste spomenuli temelj je poslovanja svih operativnih kompanija diljem svijeta te ujedno ujedinjuje sve naše brendove – globalne i lokalne. Sastoji se od 6 ključnih područja koja „pokrivaju“ zaštitu okoliša i društvenu odgovornost, a to su: zaštita izvora vode, smanjenje emisije CO2, održiva nabava, suradnja s lokalnom zajednicom, zagovaranje odgovorne konzumacije te promicanje zdravlja i sigurnosti na radu. U svakom od tih područja provodimo određene aktivnosti.

Planirate li strategiju proširiti nekim novim područjima koja se promiču, planiraju i prate s vrha tvrtke.

Rekla bih da ovu strategiju zapravo neprestano unapređujmo i dodajemo nove detalje u postojeći okvir. Primjerice, naše napore na spomenutim područjima usklađujemo s UN-ovim ciljevima održivog razvoja ili ih razvijamo u posebne programe. Tako naš program „Drop the C“ ima za cilj sustavno i opsežno smanjiti emisije ugljikovog dioksida duž našeg cijelog lanca opskrbe: od polja do bara.

Koliko impulsa dobivate s razine korporacije, a koliko sami planirate i poduzimate, birate područja, projekte i akcije? Dio javnosti, naime, smatra da hrvatske podružnice internacionalnih korporacija tek provode tzv. politiku odozgo, iz centrala.

Spomenula sam već da je strategija održivosti zajednička svim HEINEKENOVIM pivovarama, no ipak sami definiramo vlastite prioritete i načine provedbe aktivnosti. Jedan primjer je projekt „Za odgovorno odrastanje mladih“, kojeg smo prije šest godina pokrenuli u suradnji s Psihološkim centrom Tesa, a kasnije nam se u suradnji priključila i Policijska uprava karlovačka. Cilj projekta su edukacija roditelja i djece o štetnim posljedicama maloljetničke konzumacije alkohola te pružanje podrške u uspostavljanju dobre komunikacije između roditelja i djece. Projekt se prvotno provodio samo na lokalnoj razini, u gradu Karlovcu, a od ove se godine provodi na nacionalnoj razini uz podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

ZALAGANJA I PODRUČJA

Većini uspješnih tvrtki pa i vama važna tema su prirodni resursi koji ulaze u poslovni ciklus – energija, voda, sirovine. Imate li rezultate za zadovoljstvo, što se,  kako i od kada događa?

Samo u zadnjih par godina učinili smo nekoliko značajnih pomaka i investirali jako puno u povećanje svoje energetske učinkovitosti. Uz korištenje HEP-ove električne energije iz obnovljivih izvora ZelEn i sâmi smo na krov našeg energetski učinkovitog, 2,5 milijuna eura vrijednog zelenog skladišta ugradili 1.380 solarnih panela te tako počeli koristiti sunčevu energiju u proizvodnji piva. Zahvaljujući samo tome, smanjili smo ugljični otisak za 118,5 tona. Također, zamijenili smo halogenu rasvjetu u pivovari učinkovitijom LED rasvjetom. Dodatno povećanje udjela obnovljivih izvora ostvarujemo korištenjem bioplina u proizvodnji i u manjoj mjeri za grijanje. On nastaje kao nusproizvod prilikom pročišćavanja otpadnih voda. Kad smo kod vode, 43% je manje trošimo za proizvodnju jedne litre piva u usporedbi s 2008. godinom, a 5% manje nego godinu prije – ponajviše zbog nove linije za punjenje koja zahtijeva manje vode te poboljšanja u samom procesu.

Kako se nosite s onim nepoželjnim što ostaje na izlazu iza vašeg poslovanja, poglavito u Karlovačkoj tvornici – emisije, otpadne vode, plastika, ostalo? Kakav ekološki trag ukupno ostavlja Heineken u Hrvatskoj? Trend?

Naš ekološki trag sve je zeleniji i trendovi su uistinu pozitivni. Nastavno na raniji odgovor, ponosimo se i na činjenicu da  smo emisiju CO2 smanjili za 25% u odnosu na prethodnu godinu, a ona je čak 67% manja u usporedbi s 2008. To smo ostvarili neprestanim tehnološkim unapređenjima i prelaskom na energiju dobivenu iz obnovljivih izvora. Naglasak stavljamo na staklenu ambalažu. Dokaz tomu je i naša nova, moderna kombinirana linija za punjenje piva u staklene boce. Njenim uvođenjem unaprijedili smo proces punjenja, povećali sigurnosne standarde, ali istodobno i smanjili potrošnju struje, vode i toplinske energije.

Važan aspekt održivog poslovanja kompanije uključuje i nabavu sirovina iz domaćeg podrijetla. Hrvatski ječam u karlovačku tvornicu!  Samo hrvatske mandarine ! Vidimo to kao jaku potporu razvoju hrvatskog gospodarstva i to onom „malom“. Pojasnite motive, mjere iz programa te rezultate.

U Hrvatskoj je vertikalna povezanost poljoprivredne i prerađivačke industrije izrazito manjkava. Često smo svjedoci da se u domaćim prehrambenim proizvodima koristi strano voće ili povrće, dok hrvatski primarni proizvođači naglašavaju kako nemaju kome prodati plodove svoga rada. Takva neusklađenost jedan je od uzroka problema u domaćoj poljoprivredi. Zato smo 2014. pokrenuli projekt nabave domaćeg pivarskog ječma za svoje najpopularnije pivo – Karlovačko. Uz to, rezultati istraživanja reputacije koje svake godine provodimo govore da naši dionici od nas očekuju djelovanje na području doprinosa domaćem gospodarstvu.

Imate li u vidu još neke skore nove slične projekte?

Ne mogu komentirati/odavati konkretne poslovne planove, ali zasigurno ćemo nastaviti doprinositi hrvatskom gospodarstvu putem različitih projekata i poslovnih poteza.

U travnju ove godine održali ste u krugu tvornice u Karlovcu rijetku svečanost: „1000 dana bez nesreće“, što je tada značilo – dvije i pol godine, a sad će uskoro tome biti i pune tri. Zašto se odlučili za takav da tako kažemo društveni događaj? Što je ostalo za pamćenje?

Naših 1000 dana bez nesreće u krugu pivovare poklopilo se s obilježavanjem Svjetskog dana sigurnosti i zdravlja na radu. Bio je to povod da na internom događanju, uz tortu i bezalkoholno pivo, zaposlenici proslave ovo važno postignuće, ali i podsjete se na činjenicu da inzistiranje na sigurnosti na poslu nije još jedna u nizu politika tvrtke, već nešto što svatko mora shvatiti osobno. Vjerujem da svi prisutni kolege još pamte da je svoj doprinos dao i sâm predsjednik Uprave podijelivši svoju osobnu priču o tome kako je jedna prometna nesreća promijenila njegov stav prema sigurnosti.

Kako ste postigli toliku sigurnost i zaštitu zdravlja, kojim mjerama?

Naši zaposlenici upoznati s time da je dio naše strategije održivosti između ostalog i inzistiranje na najvišim standardima zaštite na radu te sigurnosti na radnom mjestu općenito. Osim što se zaposlenici pridržavaju 12 osnovnih kompanijskih pravila – Pravila koja spašavaju živote – i kompanija ulaže velike napore i sredstva kako bi pomoću njih osigurala radno okruženje koje je sigurno te doprinosi dobrobiti zaposlenika.

U kojoj su interakciji zaposlenici s programom sigurnosti i zdravlja? Što ako netko nekom nepažnjom ili slučajem dovede do nesreće i „brojčanik 1200“ vrati na nulu? Prihvaćaju li, predlažu li? Brinu li o sebi i zajedničkom cilju: nula nesreća?

Među svima nama postoji visoka razina svjesnosti da sigurnost uvijek mora biti na prvom mjestu te će se na taj način izbjeći nesreće bilo koje vrste. Nula nesreća je zajednički cilj i nema veze s brojčanikom, a ostvariti ga se može ako se krene od samog sebe. Sigurnost i na radnom mjestu zapravo treba shvaćati osobno jer uvijek postoji netko tko vas čeka i nada se vašem sigurnom povratku kući. Smatram da se i najstroža pravila ponašanja (poput onih vezanih za sigurnost i zaštitu na radu) puno lakše prihvaćaju i poštuju uz humaniji pristup i ako im se da osobnija dimenzija.

Koliko ste dobar susjed? Upravljate li i sa tim poslovnim aspektom?

Pozitivan doprinos lokalnoj zajednici važan je dio naše korporativne društvene odgovornosti. U zajednicu ulažemo putem sponzorstava nekih od najvažnijih lokalnih događaja (Dani piva, Dan grada, Ivanjski krijes, Riječno kino uz Karlovačko i brojni drugi) te donacijama kroz koje podržavamo projekte i aktivnosti koji doprinose boljoj kvaliteti života u Karlovcu i Karlovačkoj županiji. Svakako bih izdvojila i suradnju s Gradom Karlovcem na projektu KAkvart u sklopu kojeg je dosad podržano četrdesetak projekata u sinergiji Grada, privatnog sektora (nas u HEINEKENU Hrvatska) te volontera.

Kroz svoje kampanje pozivate svoje potrošače na odgovornu konzumaciju alkohola. Ako je proizvođačima prvenstveno važno da se njihovi proizvodi kupuju čim više, zašto to činite,? Koliki je doseg vašeg zalaganja? Imate li u vidu pojačanja zalaganja ili neke novosti na tom području?

Beskompromisno zagovaranje odgovorne konzumacije jedan je od stupova naše strategije. Snaga brenda Heineken globalno se koristi za promociju umjerenosti i nastojanja da potrošači shvate da je to „cool“. Koliko to ozbiljno shvaćamo govori i činjenica da 10% godišnjeg oglašivačkog budžeta brenda usmjeravamo za promociju odgovorne konzumacije (trenutno s fokusom na poruku „nikad ne pij kad voziš“). U konačnici, i na ovaj način stvaramo dobar odnos s potrošačima, imamo brend kojem vjeruju. Zloupotreba alkohola je kompleksan društveni problem i nema jednostavnog, sveobuhvatnog rješenja. Za nas kao proizvođače piva to je središnje pitanje naše društvene odgovornosti. Odgovorna konzumacija te inzistiranje na kvaliteti, a ne kvantiteti, jamči održivost našeg poslovanja.

Kakav je status i položaj zaposlenih, plaće, radni uvjeti, korporativno ozračje, vertikalno prihvaćanje u oba smjera i dr. To se nekako manje ističe u vašim osvrtima i izvješćima, infografikama…

U našoj kompaniji veliku pažnju pridajemo razvoju zaposlenika i brizi o njihovoj dobrobiti. Zaposlenike se na vrijeme informira o poslovnim ciljevima i aktivnostima te oni dobro razumiju na koji način doprinose strategiji. Interna komunikacija je dvosmjerna i uključuje sve razine organizacije i različite kanale, od onih tradicionalnih pa sve do internih društvenih mreža. Svi su uključeni u sustav procjene radne uspješnosti koji je transparentan i pošten te povezan s poslovnom strategijom, obrazovanjem i nagrađivanjem. Organizacijska klima i zadovoljstvo zaposlenika redovito se ispituju, a traže se i njihove sugestije za poboljšanje svih procesa. Niska stopa fluktuacije, kao i činjenica da je 91% zaposlenika ponosno što rade za HEINEKEN Hrvatska, potvrda su nam se sav trud i ulaganja isplate. To pokazuje i certifikat Poslodavac Partner unutar kojeg stalno dobivamo sve veći postotak bodova – trenutno smo na 96%

Tijekom pripreme za razgovor vidjeli smo i vaša godišnja izvješća za 2016., 2017., 2018.  o održivosti. Kako se ostvaruju planovi za ovu 2019. – što ćete napisati kad ista mine?

Preliminarni podaci su ohrabrujući, no morat ćemo se svi skupa još malo strpjeti do kraja prikupljanja svih relevantnih informacija i službene objave za koji mjesec.

 

KOMUNICIRANJE I ŽIVLJENJE DOP-A

U 2017. tvrtka je primila „Nagradu SJAJ za vidljivost prakse i afirmaciju DOP-a na svojim komunikacijim kanalima“, koju dodjeljuje Poslovna inicijativa DOBRA HRVATSKA i portal www.odgovorno.hr .  Vaše internetske stranice, čim ih otvorimo, odaju posvećenost održivosti. I drugim kanalima obavještavate javnost o sebi. Koliko su vidljivost zalaganja i dobre prakse važne poslovno načelo za hrvatsku perspektivu?

Važne su kako bismo vlastitim primjerom pokazali našim dionicima, drugim kompanijama, ali i puno šire, da se ulaganje značajnih financijskih sredstava i angažmana u svim područjima održivosti isplati na dugi rok te da je to istinski zalog za budućnost i uspjeh u poslovanju.

Neke kompanije koriste svoje aktivnosti humanitarnog i sličnog sadržaja u marketinške svrhe, sračunato izlaze u javnost. S druge, pak, neke druge ne žele govoriti o DOP dostignućima da im se ne bi zamjerilo da ih koriste za stvaranje „zelenog imidža“? Kako naći ravnotežu? Kako ste vi to riješili?

Slažem se da treba pronaći ravnotežu i pažljivo odabrati ciljnu publiku. Svi naši potezi i projekti na različitim područjima održivosti integralan su dio našeg poslovanja i ne pokrećemo ih samo kako bismo ih koristili u marketinške svrhe. No, to ne znači da ne biramo različite prikladne kanale i alate kojima komuniciramo ta naša dostignuća jer nam je ipak stalo da naši dionici budu upoznati s uspjesima i naporima kojima nastojimo utjecati na povećanje kvalitete njihovih života, života zajednice i budućnosti našeg planeta.

Dobili ste mnoga priznanja, naročito zadnjih godina. Upoznajte nas sa sadržajem Heinekenove vitrine.

Ako izuzmemo priznanja koje se odnose na kvalitetu naših proizvoda, recentne vrijedne nagrade za društveno odgovorno poslovanje uključuju Index DOP-a za Odgovorne politike i prakse upravljanja okolišem dvije godine zaredom, veliku HUP-ovu nagrada za održivo poslovanje 2018., ali i nagradu HUOJ-a za projekt Hrvatski ječam za Karlovačko pivo. Vjerujemo da tu nije kraj ovog popisa jer smo baš neki dan dobili i Indeks DOP-a u kategoriji Odgovorne politike i prakse u radnoj okolini.

I Vi osobno često nastupate na skupovima i tumačite suvremenu održivu strategiju tvrtke. Kako se osjećate?

Prije svega osjećam ponos što radim u kompaniji koja je u tolikoj mjeri usmjerena na održivo poslovanje i društvenu odgovornost. Drago mi je kad dobijem priliku (uključujući i ovaj intervju) upoznati javnosti s bar dijelom onog što svi mi u HEINEKENU Hrvatska živimo i radimo svaki dan.

Koliko sebe i tvrtku kojoj pripadate smatrate dokazanim promicateljem DOP-a i održivosti i zašto? Kako ga živite na poslu, a kako privatno?

Kroz svoj posao i svoju funkciju, ali i privatno nastojim se držati načela održivosti i obazrivosti prema okolišu. A želim i inspirirati svoju obitelj i okolinu na isto. U mojoj je torbi uvijek platnena vrećica za kupovinu, izbjegavam kupovati i koristiti plastičnu ambalažu, a smanjujem i količinu odjeće. Stare stvari se trudim popraviti koliko god je moguće, umjesto da ih odmah zamjenjujem novima. Ponekad se čini da su to male stvari, ali ako svaki pojedinac čini maksimalno koliko može, rezultati će se u konačnici itekako primijetiti.

DOBRA HRVATSKA
Studeni, 2019.

Kolumna: Tko je svjetski kralj brze mode i zašto se uplašio (Grete)?

Objavio
Mirela Drkulec Miletić
-

Uznemirena reakcija šefa švedskog modnog lanca H&M-a, Karl-Johana Perssona, pokazala je kako je mlada Šveđanka Greta Thunberg ponovno uprla prstom u pravi problem. Perssona brine što će ljudi možda početi manje kupovati. A Greta i mnogi drugi u svijetu koji zagovaraju i predvode novi pokret susprezanja od rasta (u stručnoj terminologiji „ODRASTA“; na engleskom degrowth) promoviraju baš to – življenje s manje posjedovanja i trošenja. Jer jedino to može zaustaviti uništavanje resursa Zemlje i rastuću emisiju CO2 te klimatsku katastrofu. To, naravno, znači i manju svjetsku proizvodnju i zaustavljanje mnogih neuravnoteženosti.

Karl-Johan Persson, izvršni direktor H&M-a te sin multimilijardera i predsjednika koncerna, zamjerio je najpoznatijoj svjetskoj klimatskoj aktivistici, tinejdžerici Greti Thunberg, da potiče na suzdržavanje od kupnje, a šopingiranje izlaže posramljivanju.

U jednom je intervjuu kazao da ga zabrinjava to što pokret promovira zabrane određenih ponašanja te što prosvjednici “zahtijevaju da se prestane letjeti, prestane trošiti i generalno prestane raditi neke stvari”.

Požalio se: „Da, to će možda imati mali pozitivan utjecaj po pitanju zaštite okoliša, ali će nas uništiti i imati užasne društvene posljedice.“

Evo zašto su se moćne korporacije uplašile poznate tinejdžerice!

Greta je pokrenula lavinu i inspirirala milijune ljudi diljem svijeta da iziđu iz svojih domova i ljuštura te da dignu glas za spas planeta, čime je izravno ugrozila interese moćnika. Potaknula je svijest da se može i treba živjeti jednostavnije, da ne moramo baš stalno kupovati nešto što nam baš i ne treba, samo zato što je „in“, i da svatko od nas može učiniti nešto dobro.

Razumije se, što nas je više, to smo jači. Potaknula je trend osvješćivanja, trend kojim se u prvi plan ističe naša pojedinačna odgovornost za negativan utjecaj na okoliš i društvo.

Najprije su u Gretinom pokretu na „stup srama“ (preispitivanja) dospjeli avionski letovi, a sada i industrija odjeće i takozvana brza moda. Sjetimo se da je u jesen 2019. na summit o klimi u New Yorku Greta doputovala iz Europe brodom, i to  jedrenjakom. Odbila je putovati avionom.

Moćnici se ne mijenjaju dok ih na to ne prisili velika moć građana!

I dok s jedne strane jača pritisak javnosti na vlade svjetskih zemalja da poduzmu prave akcije, s druge strane jača i svijest da svatko od nas svakoga dana mora činiti nešto za spas našeg planeta. Jača svijest da ne smijemo samo čekati državnike i koncerne da se sami od sebe promijene. Moćnici se neće promijeniti sve dok se ne promijenimo mi – građani, potrošači, glasači. Jer, prava moć je u našim rukama!

Htjele to korporacije i države ili ne, promjenom ponašanja nas građana prestat će se održavati proizvodnje koje troše resurse, osiromašuju mase, a bogate vlasnike i elite. Pa je tako i H&M ekspresno razvio „osjećaj“ za klimu te najavio testiranje novog poslovnog modela – najma odjeće, ali i to da će do 2040. postati „klimatski pozitivna“ kompanija. Persson kao da ne zna ništa o prognozi rasta prosječne temperature na Zemlji i nesagledivim posljedicama koje će nastupiti već u 2030-im, i ranije. Teške klimatske udarce osjećamo već i danas, jučer.

Svjetski kralj brze mode H&M – negativan ekološki otisak

Budući da se godišnji promet svjetske tekstilne industrije procjenjuje na 2,5 bilijuna dolara, a H&M u tom biznisu ima velik dio kolača, dramatična reakcija njegova čelnika posve je očekivana.

Nedavno je H&M bio prisiljen braniti se (nevješto) od optužbi da koristi jeftini dječji rad u azijskim tvornicama, a zapao je i u financijske probleme, iz kojih se ipak polako izvlači.

U klasičnoj modi ciklus od dizajniranja nove kolekcije do njezina stavljanja u prodaju traje šest mjeseci, a u brzoj se modi skraćuje na samo 45 do 60 dana. Stalno se potiču novi modni trendovi, a odjeća je jeftina što potrošače navodi na češću kupnju. Rezultat su goleme količine odjeće koje se proizvode mahom u siromašnim azijskim zemljama i Kini, odakle kontingenti brodovima, koji su iznimno veliki zagađivači, putuju do potrošača na zapadu. Odjeća se nosi sve kraće, često je izrađena od sintetičkih tkanina za čiju je razgradnju potrebno stotinu godina. Iako je gotovo sva odjeća pogodna za recikliranje, reciklira se tek neznatna količina, a sve ostalo završi na odlagalištima otpada. I za to nikoga nije briga, a najmanje one koji odjeću proizvode. Europske direktive o održivosti najavljuju skori obračun s takvim industrijskim ponašanjima.

A treba kazati i ovo: iza takvog poslovanja i proizvodnji ostaju, pored svega, istrošeni prirodni resursi te sirotinjski plaćena radna snaga po Aziji, Africi i Južnoj Americi.

Kome je na kraju dobro? Eliti. Koja ne dopušta promjene! Koja gura sve u kataklizmička stanja! Procjene su nekih znanstvenika i stručnjaka da će svjetska elita „ostati“ egoistično gluha – do kraja, bez obzira na krajnje grube posljedice po svijet.

Prema podacima UN-a, industrija odjeće stvara 10% globalne emisije ispušnih plinova i troši više energije nego zračni i pomorski promet zajedno!

Promjena ponašanja i stila života Zemljana itekako bi donijela nevolje modnom divu H&M, ali i svim njegovim pratiteljima-konkurentima, poput Zare, C&A, Primarka, Topshopa i drugih. Ali, značila bi, zapravo, pravi početak stvarnih promjena za spas Zemlje.

Dakle, budimo razumni, budimo suzdržani!

DOBRA HRVATSKA

MDM &GT

Prosinac, 2019.

Dodijeljene 12. nagrade Indeks DOP-a

Objavio
Odgovorno
-

Na godišnjoj konferenciji o društveno odgovornom poslovanju 12. su put dodijeljene nagrade Indeksa DOP-a. Nagrade se dodjeljuju poduzećima za najbolja postignuća u društveno odgovornom poslovanju, a u organizaciji Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR) i Hrvatske gospodarske komore. Poduzeća su nagrađena u devet kategorija, a ove ih se godine natjecalo više od stotinu.

Indeks DOP-a je metoda procjene društvene odgovornosti poduzeća u Hrvatskoj koja se temelji na sustavu rangiranja koji omogućuje objektivnu procjenu društveno odgovornih praksi poduzeća i usporedbu s praksama drugih.

 

Nagrade su dodijeljene u sljedećim kategorijama:

U kategoriji Velikih poduzeća

Dobitnik nagrade je: AD PLASTIK d.d.

U kategoriji Srednjih poduzeća

Dobitnik nagrade je: HiPP Croatia d.o.o.

U kategoriji Malih poduzeća

Dobitnik nagrade je: Media Val d.o.o.

U kategoriji Javnih poduzeća

Dobitnik nagrade je: Odašiljači i veze d.o.o.

 

Dobitnici nagrada u pojedinim područjima su:

Za područje: Odgovorne politike i prakse u radnoj okolini

Dobitnik nagrade je: Heineken Hrvatska d.o.o.

Za područje: Odgovorne politike i prakse upravljanja okolišem

Dobitnik nagrade je: Ericsson Nikola Tesla d.d.

Za područje: Društveno odgovorni odnosi sa zajednicom

Dobitnik nagrade je: DVOKUT-ECRO d.o.o.

Za područje: Društveno odgovorne politike raznolikosti i zaštite ljudskih prava

Dobitnik nagrade je: INA – industrija nafte d.d.

Nagradu za najveći napredak dodijelila poduzeću: Vinag d.o.o.

„Svi dobitnici Indeksa DOP-a ističu se ugradnjom društveno odgovornih praksi u svoje poslovanje te integracijom ciljeva održivosti u svoje poslovne strategije. Svi nagrađeni svojim izvrsnim primjerima u poslovnoj odgovornosti, ali i izgradnji odnosa s dionicima, razvoju napredne radne okoline, posebnom brigom za okoliš te zalaganjem za ljudska prava potvrđuju da je odgovornost danas nedjeljivi dio njihovog liderstva. Jačanje svijesti o važnosti ulaganja u odgovorne prakse i predanosti Uprava održivom razvoju dokazuje stalni visoki interes među hrvatskim poduzećima, kojih je preko stotinu sudjelovalo u Indeksu DOP- a u ovoj godini. Uz to, stalno se povećava kvaliteta rezultata Indeksa DOP-a u svi ispitivanim kategorijama. Nadamo se da će se ovi pozitivni trendovi nastaviti i narednih godina, s posebnim naglaskom na provedbu Ciljeva održivog razvoja.” izjavila je Mirjana Matešić, ravnateljica HR PSOR-a.

Indeks DOP-a poduzećima omogućava objektivno upravljanje, praćenje, mjerenje i interpretiranje vlastitih specifičnih utjecaja. Koristeći ovaj alat, poduzećima je vidljivije ono što se radi dobro u odnosu na svoje dionike, u usporedbi s drugim poduzećima te ukazuje na moguća područja unapređenja. Kako bi osigurale vlastitu održivost i razvoj, poduzeća u svim aspektima svog poslovanja i svim odnosima moraju pokazivati kontinuirano dobre rezultate.

Izvor: HRPSOR

Fotografija: Dražen Lapić

Pitanje: Kako osigurati održivu budućnost? Odgovore je davala i 11. Konferencija o odgovornom poslovanju  HRPSOR i HGK

Objavio
Odgovorno
-

Kako izgleda održiva budućnost u Hrvatskoj? Što sve trebamo poduzeti da je ostvarimo? Koji su modeli financiranja održivih projekata? Koja je uloga politike, a koja gospodarstvenika? Odgovore na ta pitanja su na dvodnevnoj stručnoj konferenciji o društveno odgovornom poslovanju dali vodeći svjetski stručnjaci iz održivog razvoja i odgovornog poslovanja te lideri hrvatskih poduzeća.

Rekordni broj vrhunskih svjetskih stručnjaka iz tema održivog razvoja i društveno odgovornog poslovanja okupila je 11. Konferencija o odgovornom poslovanju okupila je u Zagrebu, održana u Zagrebu, 19. i  20.11.2019. . U dvodnevnim raspravama nastojalo se dati odgovore na provokativna pitanja koja su uključila teme:

  • kako EU i Vlada pripremaju odgovore na klimatske promjene,
  • kako formuliraju svoje politike prema Ciljevima održivog razvoja UN-a i zašto su one važne,
  • koje su najbolje prakse korporativnog sektora u tim pitanjima,
  • kako se financiraju održivi projekti te kako se stvara uspješna korporativna klima i drugo

Klimatske promjene – izazovi i mogućnosti. Promjene klime utječu ne samo na naše životne prilike, odabire i uvjete, već zahtijevaju potpunu promjenu smjera u razmišljanju država, lokalnih zajednica i poduzeća. Uvodnik u temu je dao Srgjan Kerim, makedonski diplomat, predsjedavajući 62. sjednice Skupštine UN-a i posebni izaslanik Glavnog tajnika UN-a za klimu u vrijeme donošenja prvih ključnih dokumenata o klimatskim pitanjima. U panel diskusiji su osim njega sudjelovali Petra Remeta, direktorica programa WWF Adria, Mirko Orlić, profesor s Prirodoslovno matematičkog fakulteta, a panel je moderirala Dunja Mazzocco Drvar, istaknuta hrvatska metereologinja s RTL-a.  U raspravi su prezentirane činjenice koje govore u prilog ozbiljnosti situacije kada je promjena klime u pitanju i važnosti brzog djelovanja, ne više toliko na borbi protiv klimatskih promjena, budući da se klima već promijenila, nego na snažnijoj prilagodbi promjenama u gospodarstvu i načinu života koje će neminovno uslijediti. Svi su se sudionici složili da je najvažnije da političari počnu slušati znanstvenike i njihova upozorenja o krizi u kojoj se nalazimo. Naglašeno je da su znanstvenici često i previše konzervativni u svojim mišljenjima te je apel koji upućuju zaista razlog da se ozbiljno počnemo baviti svojim utjecajem na klimu.

Na koje načine mogu europske politike podržati i ubrzati ostvarenje Ciljeva održivog razvoja UN-a tema je kojoj je uvodničar Pedro Ortun, bivši direktor Glavne uprave za poduzeća i industriju u Europskoj komisije. On je iznio tri načina na koje se može ubrzati ostvarenje Ciljeva: pametna kombinacija instrumenata, razvoj poslovnog modela provedbe, te intenzivna suradnja sa svim dionicima u provedbi politika. Panel na temu politika vodila je Maja Božićević Vrhovčak iz Energertskog instituta Hrvoje Požar, a na njemu su sudjelovali Amadeo Watkins s Cranfield University School of Management, Davor Škrlec s Fakulteta elektrotehnike i računarstva i bivši zastupnik Europskog Parlamenta te Dijana Varlec iz Hrvatske gospodarske komore. Za uspješno oblikovanje politika za provedbu Ciljeva održivog razvoja, ključno je koliko često se o njima razgovara na najvišoj razini u organizaciji, kvaliteti odnosa stručnjaka koji se bave DOP-om s članovima Uprave te iznosi budžeta koje smo spremni izdvojiti za provedbu ciljeva i unapređenje održivosti.

Korporativni sektor u Hrvatskoj je predvodnik provedbe Ciljeva održivog razvoja, a o tome su na panelu govorili predstavnici poduzeća – lidera DOP-a. Korporativni sektor u Hrvatskoj razumije rizike povezane s klimatskim promjenama te je bilo govora o tome što rade na ublažavanju posljedica. Posebno je istaknuta važnost utjecaja velikih poduzeća na održivost odgovornim upravljanjem u cijelom njihovom lancu vrijednosti. Prilagodbe inovacijama i novim rješenjima danas su pitanje opstanka, a ne samo izvrsnosti. Na panelu su sudjelovali Sara del Fabbro, predsjednica Uprave i glavna direktorica za održivost IKEA za Jugoistočnu Europu,  Ivana Budin Arhanić, potpredsjednica Valamar Riviere, Marinko Došen, predsjednik Uprave AD Plastik te Angelika Brnada, direktorica održivog razvoja i zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša u Ini, a moderirala ga je Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj.

Na panelu posvećenom održivom financiranju raspravljalo se o novim modelima financiranja održivih projekata. Financijske institucije u Hrvatskoj trebale bi sastaviti popis održivih poduzeća ili projekata, što im može pomoći u upravljanju rizicima, jedan je od zaključaka panela u kojem je uvodničar i moderator bio Sasja Beslik, voditelj održivog financiranja u J. Safra Sarasin Group. Banke trebaju razvijati nove instrumente ulaganja u održivi razvoj, premda se mlade generacije sve više okreću i drugim vrstama i izvorima kapitala. Financijski sektor, a posebno razvojne banke su odgovorni za edukaciju dionika o razvoju održivih praksi kako bi poduzeća razvijala otpornost koju traže investitori i kreditori. Veća transparentnost poduzeća jedan je od bitnih zahtjeva osiguravatelja kapitala. Na panelu su raspravljali Andrea Liverani iz Svjetske banke, Victoria Zinchuk, direktorica EBRD-a u Hrvatskoj, Renata Brkić iz Feelsgood Capital Partners i Hrvoje Galičić iz HBOR-a.

Osim održivosti okoliša i ekonomije, sve više pažnje se posvećuje zdravoj izgradnji poduzeća. Organizacijska klima, izgradnja korporativne kulture i brendiranje poslodavaca postaju teme od iznimnog značaja, a sve više utječu na odgovornost i konkurentnost poduzeća. Uvodnik je iznijela i panel moderirala Zrinka Lovrenčić, direktorica Great Place to Work iz Australije, a u razgovoru su sudjelovale Zdravka Demeter Bubalo, viša potpredsjednica za ljudske potencijale u MOL Grupi i Mirna Koričan Lajtman, profesorica na Luxembourg School of Business. Mladi zaposlenici danas umjesto izgradnje karijere traže „iskustva“. Kulture se moraju graditi odozdo prema gore, kao i najbolje prakse. „Slušajte što vam govore vaši ljudi“, poruka je panelistica. Izgradnja i razvoj uspješne organizacije ne provodi se planovima koje izrađuju Uprave, nego autentičnim inicijativama zaposlenika i njihovim uključivanjem.

Na temu korporativne kulture posebno je predavanje održao Andre Spicer profesor s Cass Business School iz Londona koji je govorio o „sporom upravljanju“ i dao savjete kako poduzeća mogu ostvariti održivost u radnoj okolini.

  1. DOP konferencija uključila je tri radne sekcije na kojima su predstavljeni stručni i znanstveni radovi te studije dobre prakse na teme: korporativno upravljanje i alati održivog razvoja; jačanje održivosti: mediji, obrazovanje, standardizacija i analize; te primjeri dobre prakse u ostvarenju ciljeva održivosti.

Izvor: HR PSOR

Fotografija: Dražen Lapić

GRAWE i trkači za netrkače: Kilometri koji vrijede dvostruko!

Objavio
Odgovorno
-

Uspjeli smo! Kako smo potaknuli trkače da pokrenu netrkače i da svi zajedno omogućimo da djeca koja dosad nisu mogla trčati učine svoje prve trkačke korake.

Jeste li znali da u Hrvatskoj do 2019. ni jednom djetetu s amputiranim i/ili oštećenim donjim ekstremitetima nije bila dostupna tzv. aktivna proteza, koja bi mu omogućila da odrasta ravnopravno s vršnjacima, uživa u igri ili sportu, i to zato što takve proteze nisu na popisu odobrenih pomagala HZZO-a? Proteze koje ta djeca uobičajeno dobivaju omogućavaju im samo ono osnovno: hodanje i estetsku funkciju. I ništa drugo. Čak i one svakodnevne, „obične“ aktivnosti, poput penjanja i silaska stubama, vezanja obuće na protezi, njima su nezamislive.

Čim smo za to saznali, znali smo da nešto moramo učiniti! Odlučili smo iskoristiti svoje mogućnosti, resurse, energiju i zajedništvo i pokrenuti promjenu koja bi toj djeci ubuduće znatno unaprijedila život. Cijela se ideja odlično uklapala u naš projekt „PoKRENI“, koji provodimo već pet godina radi poticanja sugrađana na promjenu i usvajanje važnih zdravih navika kao temelja za kvalitetniji život i budućnost.

KAKO?

U sklopu naše inicijative „PoKRENI – pokloni svoje kilometre“ izazivamo trkače da svoje istrčane kilometre putem mobilne aplikacije pripišu, tj. „poklone“ zajedničkom cilju: sakupiti 100.000 km do „GRAWE noćnog maratona“ koji se svake godine održava zadnje subote u kolovozu. Kad trkači uspiju prikupiti ciljnu kilometražu, GRAWE će donirati 100.000 kuna jednoj udruzi ili savezu koji se bave zdravstvenim poteškoćama djece. Kako bismo osigurali da trkači brže i lakše dođu do cilja, pozivamo ih da u akciju uključe što više ljudi iz svoje okoline. Onako kako cijele godine potičemo ljude na usvajanje zdravih navika, tako ih usmjeravamo na pomaganje drugima, onima kojima nije dano da trče. Cijele godine podižemo svijest u ljudi o problemima u kojima žive djeca za koju prikupljamo kilometre.

 

PRVE TRI PROTEZE ZA TRČANJE INVALIDNIH OSOBA U HRVATSKOJ DAROVALI SU TRKAČI!

Pretrčane kilometre odlučili smo 2019. pretvoriti u donaciju koja je omogućila kupnju prvih triju sportskih proteza u Hrvatskoj za djecu s amputiranim ili oštećenim donjim ekstremitetima. U suradnji s Udrugom amputiranih grada Zagreba i Zagrebačke županije (UAZ) i predsjednicom UAZ-a Anom Sršen, pristupili smo prvoj trojki takve djece. Bili su to Marija (11 godina), Klea (7 godina) i Karlo (9 godina). Pomoću donacije, koju su svojim kilometrima osigurali trkači, Marija, Klea i Karlo započeli su ovu školsku godinu ravnopravno s vršnjacima. Pomoću aktivnih proteza napokon se mogu posvetiti sportu koji vole.

Zahvaljujući razumijevanju životnih problema s kojima se suočavaju pojedinci u našoj zajednici, zahvaljujući zajedništvu, posvećenosti, dobroj volji i trudu, uspjeli smo potaknuti na promjene: mnogi sada zdravije žive, a neki mladi čine i svoje prve trkačke korake, odrastaju uz osjećaj ravnopravnosti s vršnjacima, žive u svijetu jednakih mogućnosti.

Koga biste Vi mogli pokrenuti? Razmislite i pridružite se inicijativi za više trčanja 2020. godine! Krenimo zajedno u pozitivne promjene!

Morana Stričić, Odjel za korporativne komunikacije i marketing

GRAWE Hrvatska d.d.

dm: Desetljeće posvećenosti sunčanoj strani zdravlja – poticaj građanima na oprez s melanonom

Objavio
Odgovorno
-

Društvena odgovornost temeljno je načelo dm-a koje strateški određuje poslovanje tvrtke i karakter njezina odnosa prema čovjeku, bez obzira je li riječ o partneru, kupcu ili djelatniku. U takvome vrijednosnom okviru dm razvija svoje aktivnosti od dolaska na hrvatsko tržište, uzimajući u obzir široku lepezu društveno korisnih aspekata, od ekološkog angažmana preko osviještenog pristupa različitim socijalnim potrebama zajednice pa sve do ustrajnog poticaja na zdravstvenu prevenciju, aktivan život i bavljenje sportom te usmjerenu edukaciju.

„Moje ljeto – nešto drugačije“

Dm-ova inicijativa „Moje ljeto – nešto drugačije“ posjetila je tijekom srpnja i kolovoza 2019. šest gradova u kojima su dermatolozi Hrvatskog dermatovenerološkog društva u sklopu tradicionalnih dm-ovih događanja obavljali besplatne preglede kože i madeža. Na gradskim kupalištima i plažama u Puli, Slavonskom Brodu, Karlovcu i Makarskoj te na dm ženskoj utrci u Zagrebu i u sklopu dm millennium jumpa na zadarskoj rivi dermatolozi su pregledali 1.590 posjetitelja pri čemu su 97 uputili na daljnje preglede i liječenje. Većini pregledanih koji su upućeni na daljnje preglede dijagnosticirani su displastični madeži koje je nužno redovito kontrolirati, a petorici građana dijagnosticiran je melanom.

Inicijativu čiji je cilj prevencija bolesti kože i edukacija građana o važnosti zaštite od sunca, dm je 2019-e. u suradnji s Hrvatskim dermatovenerološkim društvom proveo desetu godinu zaredom, od 2010.

 

Rezultati desetljeća

Tijekom desetljeća dm-ove posvećenosti brizi za zdravlje zajednice besplatnim pregledima kože i madeža, pristupilo je 11.600 građana. Oko 10 posto pregledanih upućeno je na daljnje preglede i liječenje.

Kontinuitet provođenja dm-ove inicijative uz ostvarene rezultate izražene u brojkama, donosi i dodatnu vrijednost u zajednici. dm tako dermatolozima Hrvatskog dermatovenerološkog društva omogućuje platformu za djelovanje, zahvaljujući kojoj mogu izravno doprijeti do velikog broja građana, uključujući i one najmlađe i educirati ih u području zaštite kože od sunca. Za bezbrižno i sigurno ljeto oni ističu tri najvažnija pravila: obavljanje preventivnog dermatološkog pregleda, izbjegavanje sunca kada je ono najintenzivnije te redovito nanošenje proizvoda sa širokim spektrom zaštite od UVA i UVB zraka tijekom boravka na suncu.

Omogućivši neposredan kontakt stručnjaka sa širim krugom zajednice, ali i sve svoje klasične i moderne komunikacijske platforme, kao i kompetentan asortiman u području zaštite kože od sunca, dm se već 10 godina predano posvećuje ovome važnom području zdravstvene prevencije. Odaziv i ukazano povjerenje zajednice iz godine u godinu važan je indikator izvrsnosti i koristi dm-ove inicijative.

Đurđica Sedlić, asistentica u Odjelu marketinga i PR-a
dm Hrvatska d.o.o.

DOBRA HRVATSKA
Studeni, 2019.

UNICEF-ova CSR Akademija završila treći edukativni ciklus „DJECA SU NAŠ NAJVAŽNIJI POSAO”

Objavio
Odgovorno
-

Nova skupina predstavnica poslovnog i javnog sektora stekla vrijedna znanja o uključivanju prava djece u poslovanje tvrtki

U sklopu suradnje UNICEF-a i Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) na promicanju društveno odgovornog poslovanja koje poštuje i promiče prava djece održan je treći ciklus CSR akademije „Djeca su naš najvažniji posao”. Ovaj jedinstveni nacionalni edukativni program osvještava poduzeća o njihovu utjecaju na djecu te ih podržava u uključivanju dječjih prava u načela poslovanja i poslovne prakse te u organizacijsku kulturu. Edukacijom je dosad obuhvaćeno više od 60 predstavnica i predstavnika  organizacija iz poslovnog i javnog sektora Hrvatske, kojima će usvojena stručna znanja i praktični alati pomoći da bolje razumiju dječja prava i potrebe te da ih uključe u svakodnevno poslovanje i upravljanje.

U trećem ciklusu CSR akademije „Djeca su naš najvažniji posao” održane su četiri radionice na temu dječjih prava i poslovanja pod vodstvom stručnjaka za društveno odgovorno poslovanje i održivi razvoj, uz sudjelovanje predstavnica i predstavnika AD Plastika, A1, HEP-a, Jamnice, Hrvatske pošte, Hrvatske narodne banke, Energia naturalis grupe, Arena Hospitality Grupe, Veleučilišta Velika Gorica, agencije Senor, Spona komunikacija, savjetničke kuće Hauska & Partner i Zagrebačke burze.

“Djeca su doista naš najvažniji posao. O tome koliko smo se tom poslu spremni posvetiti danas, ovisi kakvo će naše društvo biti sutra. Za početak, važno je promišljati dječja prava, a zatim i djelovati – privatno i poslovno – na njihovoj zaštiti. Pa i aktivnostima koje nam se mogu činiti neznatnima. Upravo takvim pristupom i djeci dajemo dobar primjer, dobar model društveno odgovornog djelovanja koji će slijediti i usavršavati. Na radionicama u okviru UNICEF-ove CSR akademije “Djeca su naš najvažniji posao” osvijestili smo zašto je važno štititi dječja prava i naučili kako tu zaštitu ugraditi u poslovanje organizacija u privatnom i javnom sektoru. Sada ta znanja valja primijeniti, što je proces s mnogo etapa. U svakom slučaju, pohađanje ovih sjajnih, interaktivnih radionica odličan je prvi korak”, poručila je Dejana Rebernik, direktorica Direkcije za odnose s javnošću HNB-a.

Program edukacije „Djeca su naš najvažniji posao” u organizaciji UNICEF-a i HUP-a nastavlja se novim ciklusom radionica u 2020. godini. Sudjelovanje na radionicama se ne naplaćuje, a više informacija o edukaciji i prijavama možete potražiti na UNICEF-ovim internetskim stranicama.

Za dodatne informacije obratite se Ani Tkalec Barić, Ured UNICEF-a za Hrvatsku, tel. 01/4095 867, atbaric@unicef.org.

NOVO U NAS! Prva Nacionalna studija o praksi nefinancijskog izvješćivanja – što je nađeno za 2017. i 2018.?

Objavio
Odgovorno
-
Foto: jannoon028 - www.freepik.com

„Dijagnoza je postavljena, a terapija ovisi o svijesti poduzetnika da im nefinancijsko izvješćivanje olakšava put.“

U Hrvatskoj je u 2017. godini bilo 67, a u 2018. godini 69 tvrtki koje su bile u obvezi sastavljati nefinancijska izvješća. Od toga je za godinu 2018. izvješća je predao 61 obveznik, dok je 13 poduzeća izvješće sačinilo dobrovoljno,što je za svaku pohvalu. U ovu analizu nefinancijskog izvješćivanja ukupno je uključeno 74 poduzeća.

Kada je 1. siječnja 2017. godine uvedena obveza nefinancijskog izvješćivanja za poslovne subjekte od javnog interesa koji su ujedno i veliki poduzetnici te imaju više od 500 zaposlenika, bila je to za mnoge velika promjena. Neki su je poduzetnici nerado prihvatili, shvaćajući je kao samo još jednu novu obvezu. Neki su od njih razumjeli zašto je nefinancijsko izvješćivanje važno, ali nisu znali kako izvješćivati niti su imali kadrove. Ali, bilo je i poduzeća koja su već znatno ranije, i bez zakonske prisile, takva izvješća radila pa im to i nije bila velika novost. Ipak, novost je što je sredinom studenog 2019.  u Ministarstvu financija predstavljena prva Nacionalna studija o stanju u nefinancijskom izvješćivanju u Hrvatskoj za 2017. i 2018. godinu. Tako smo zapravo prvi put dobili jasan uvid o tome kako se poduzeća snalaze u nefinancijskom izvješćivanju, s kojim se problemima susreću i na kojim područjima imaju prostora za  napredak.

– Ovom studijom postavljena je dijagnoza, a terapija ovisi o potrebama poduzetnika i njihovoj svjesnosti da je praksa nefinancijskog izvještavanja zapravo za njihovo dobro i održivost – rekla je dr. sc. Nikolina Markota Vukić, suosnivačica i predsjednica Instituta za društveno odgovorno poslovanje (IDOP), koordinatora izrade studije.

A što je ustvari nefinancijsko izvješćivanje? To je izvješćivanje o informacijama vezanim za razvoj, poslovni rezultat, položaj poduzetnika te učinke njegovih aktivnosti koje se odnose na okolišna, društvena i kadrovska pitanja, poštovanje ljudskih prava, borbu protiv korupcije i pitanja u vezi s podmićivanjem.

U suvremenom poslovanju investitori zahtijevaju transparentnije informacije o utjecaju poslovanja nekog poduzeća na okoliš i društvo, pa shodno takvim informacijama donose odluke o ulaganjima. Stoga je nefinancijsko izvješćivanje veoma važno da se preusmjere investicijski tokovi i potaknu ulaganja. Naravno, nitko ne spori činjenicu da biti okolišno i društveno održivo poduzeće zahtijeva i dodatna ulaganja da se ti ciljevi postignu. No, dr. Markota Vukić najavila je i sredstva koja će u tu svrhu osigurati Europska investicijska banka i Europski investicijski fond, a procjenjuje se da je riječ o 650 milijardi eura do kraja 2027. godine na razini Europske unije.

I državni tajnik Ministarstva financija Zdravko Zrinušić istaknuo je kako se studijom prvenstveno žele istaknuti koristi koje nefinancijsko izvješćivanje donosi poduzetnicima. Objavljivanjem ciljeva i transparentnim izvješćivanjem postiže se pozitivan stav investitora za dugoročna ulaganja, privlači se kvalitetna radna snaga i dobavljači te se omogućava veća dostupnost sredstava namijenjenih poticanju ulaganja. Jer, za dugoročna ulaganja više nije dovoljna samo profitabilnost poslovanja već investitori traže i informacije o pozitivnom utjecaju poslovanja poduzetnika na okoliš i društvo jer je društveno odgovorno poslovanje preduvjet održivog razvoja.

Stoga je u interesu poduzeća iskoristiti prednosti koje im pruža nefinancijsko izvješćivanje, a to je u prvom redu lakši pristup kapitalu i komparativna prednost, jer nefinancijsko izvješćivanje pokazuje orijentaciju poduzeća ka održivosti i transparentnosti čime ostvaruje prednost pred poduzećima koji takvo izvješće nemaju. Prema globalnim istraživanjima i kupci sve više očekuju da poduzetnici osim ekonomske stvaraju i društvenu vrijednost te štite okoliš pa se cijeni njihovo transparentno poslovanje.

– Zakonodavac je postavio ljestvicu, ali kompanije moraju prepoznati da nefinancijsko izvješćivanja ide njima u korist – rekla je dr. Markota Vukić, dodajući: – U tom smislu je i važnost ove studije koja treba kroz determinaciju stanja i analizu usklađenosti izvješća sa zakonskim okvirom i predloženim smjernicama pomoći investitorima u donošenju odluka u vezi s održivim financiranjem te pomoći poduzetnicima da usklade svoje poslovanje s provedbom europskih okolišnih i društvenih politika, zadovoljavajući visoka očekivanja civilnog društva za smanjenje negativnog utjecaja na društvo i okoliš te za povećanje proizvodnje.

 

POKAZATELJI: NEKI DOBRI, NEKI UPUĆUJU NA USAVRŠAVANJE!

Analiza je ustanovila: većina poduzetnika je zadovoljila obvezu zakonski propisanog sadržaja poput:

  • navedeni su ključni nefinancijski pokazatelji (87%),
  • opisane su poslovne politike poduzetnika u odnosu prema društvu i okolišu (92%) te rezultati tih politika (67%).

No, nakon dvije godine prakse uočavaju se područja gdje su potrebna poboljšanja izvješća, o čemu svjedoče naročito neki podaci:

  • 21% poduzetnika je postavilo ciljeve – a nije 79 %
  • 26% je opisalo dijalog s ključnim dionicima u procesu određivanja sadržaja – nije 74 %
  • 28% je identificiralo osnovne rizike od klimatskih i društvenih utjecaja – a nije 72%
  • Samo 18% poduzetnika izjasnilo se da im je poslovanje povezano sa 17 globalnih ciljeva održivog razvoja (SDG).

Dodatno, premali je i broj onih poduzetnika koji su prepoznali važnost dijaloga s dionicima pri oblikovanju poslovnog modela i materijalnih tema. Samo 42% poduzetnika provelo je dijalog s ključnim dionicima u cilju definiranja sadržaja nefinancijskog izvješćivanja, a samo 26% poduzetnika detaljno je opisalo provedeni proces dijaloga u postupku procjene materijalnosti.

Trećina (33%) poduzetnika opisalo je poslovni model za razumijevanje poslovnog razvoja i učinaka poslovanja i poslovnih procesa na društvo i okoliš.

ŠTO BI TREBALO RADITI – SMJERNICE:

S rastom svijesti interesnih strana očekuje se da će poduzetnici sve veći naglasak stavljati na materijalne teme i održivi poslovni model s ciljem stvaranja dodane vrijednosti i ostvarivanja konkurentske prednosti.

Upravo tu se otvaraju i velika područja za napredak. Kao prvo, u području edukacije. Treba stalno raditi na edukaciji novih i postojećih kadrova iz područja DOP-a i zaštite okoliša. Drugo veliko područje za napredak je minimiziranje rizika. U tom smislu valja unaprijediti praksu praćenja značajnih unutrašnjih i vanjskih rizika povezanih sa zaštitom okoliša, društvenim utjecajem, financijama, operacijama i usklađenosti. Tu je i prilagođena komunikacija s dionicima u sklopu koje treba poboljšati načine i oblike komunikacije s ključnim dionicima, posebno sa zaposlenicima. Treba poraditi i na poboljšanju osjetljivih procesa, odnosno ispitati procedure i kanale komunikacije za pojedince koji žele prijaviti rizično ponašanje i kršenje zakona te druge neregularnosti unutar poduzetničke organizacije. Važan je i nadzor procesa pa treba ispitati procese nadzora i ulogu internih nadzornih tijela te njihovog odnosa s upravom. I na kraju, treba stalno poticati transparentnost u djelovanju te ispitati transparentno djelovanje uprave, ali i menadžera na svim organizacijskim razinama o njihovom odlučivanju i djelovanju u domeni utjecaja organizacije na okoliš i društvo.

Netom predstavljena studija tek je prva u nizu, jer odlučeno je da se svake dvije godine provodi ovakva analiza i objavljuje nacionalna studija, čime će se – nadaju se svi uključeni – podići i svijest o važnosti nefinancijskog izvješćivanja ne samo kod poduzetnika nego i u široj javnosti.

Studiju je provelo Ministarstvo financija s partnerima Institutom za društveno odgovorno poslovanje, Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskom udrugom poslodavaca, Global Compact mrežom Hrvatska i PwC-om Hrvatska.

DOBRA HRVATSKA / MDM
Studeni, 2019.

Valamarov zeleni val pošumljavanja: Akcija „1000 novih stabala godišnje“ povećava biljni fond od 30.000 stabala

Objavio
Odgovorno
-

Zeleni nasadi i šume su ukras, ugoda za boravak, tvornice kisika, domovi za životinjski svijet…; i zato je stalna briga za biljni fond tvrtke, svakog od nas, izraz brige i zalaganja za održivi svijet!

Valamar Riviera pokreće inicijativu „1.000 stabala Valamara“, a plan im je zasaditi minimalno tisuću novih stabala godišnje u svojim destinacijama duž Jadranske obale. Time Valamar Riviera želi naglasiti važnost održivog razvoja turizma i brige za okoliš kao neizostavan kriterij stvaranja nove vrijednosti i dugoročne kvalitete turističke ponude u Hrvatskoj. Već u 2019. godini u Valamar hotelima, ljetovalištima i kampovima bit će zasađeno više od tisuću stabala te više od 50.000 raznih sadnica poput visokih grmova i trajnica.

BILJNI FOND –  30.000 STABALA – RASTE I DALJE

Inicijativa će se nastaviti i u idućem razdoblju u kojem Valamar namjerava posaditi barem 1.000 stabala godišnje te nastaviti intenzivnu brigu o zaštiti i obnovi autohtonih biljnih vrsta u svojim destinacijama, a njihov postojeći biljni fond uključuje više od 30.000 stabala na ukupnoj zelenoj površini od 589 ha od Istre do Dubrovnika.

– Kao lider u turizmu u Hrvatskoj inicijativom 1.000 stabala Valamara dajemo svoj direktan doprinos u očuvanju okoliša i sredine u kojoj poslujemo i živimo. Imamo odgovornost da stvaramo novu vrijednost na način koji će za buduće generacije sačuvati i razvijati naše visoko vrijedne prirodne resurse. Prošle godine smo u Zeleni Valamar uložili oko 22 milijuna kuna, od čega gotovo 7 milijuna kuna samo u hortikulturu. Drago mi je također što se u naše akcije sadnje drveća rado uključuju i naši djelatnici – istaknula je Ivana Budin Arhanić, potpredsjednica za poslovni razvoj i korporativne poslove Valamar Riviere.

 

UKUPNOST VALAMARAVIH ZALAGANJA

Inicijativa „1.000 stabala Valamara“ nastavak je razvoja programa društveno odgovornog poslovanja Zeleni Valamar u sklopu kojeg Valamar već godinama sustavno provodi aktivnosti iz područja zaštite okoliša. Valamar koristi 100% zelenu električnu energiju iz obnovljivih izvora, čime je u razdoblju od 2015. do 2019. smanjena emisija stakleničkih plinova za čak 65%. U proteklih šest godina Valamar je ugradio i 5.200 četvornih metara solarnih panela. Također, prošle je godine Valamar u potpunosti izbacio plastične slamke iz upotrebe u svojim hotelima i kampovima.

Valamar radi i na podizanju ekološke svijesti gostiju, djelatnika i šire zajednice što uključuje i akcije čišćenja Jadranskog mora i priobalja, u kojima svake godine sudjeluju i brojne sportske udruge.

PRIZNANJA DRUGIH

U svim Valamarovim objektima uveden je i sustav upravljanja okolišem ISO14001, a 75% smještajnih jedinica u hotelima i ljetovalištima posjeduje i certifikat Travelife, što potvrđuje održivost poslovanja po najvišim međunarodnim standardima.

Čak šest kampova Valamara ove je godine dobilo prestižni europski certifikat EU Ecolabel čime su uvršteni među najodrživija turistička ljetovališta u Europi.

DOBRA HRVATSKA
Studeni, 2019.

1...121122123...188Stranica 122 od 188

NAJČITANIJE

zimsko računanje vremena

Ljetno i zimsko računanje vremena – Kada će Europa stati na...

Odgovorno -
Ove 2026. godine ljetno računanje vremena počinje 29. ožujka u dva sata ujutro. Kazaljke se pomiču za jedan sat unaprijed pa dva sata postaje...

17 ciljeva održivog razvoja – AGENDA UN 2030.

Dan bez automobila

Dan bez automobila

Europski tjedan mobilnosti 2026.: Međugeneracijska pravednost

Europski tjedan mobilnosti 2026.: Međugeneracijska pravednost

Svjetski dan čišćenja 2026.: Od čistih tanjura do čistih gradova

Svjetski dan čišćenja 2026.: Od čistih tanjura do čistih gradova

Velebit – rujan 2023.

Promotori DOP-a od A-Z