Kao što sam prethodno izvijestila o pozivu gđe M.K. koja se referirala na objavu mog intervjua na temu djelovanja Zaklade Vaša pošta, u travnju o.g., na portalu www.odgovorno.hr čiji ste utemeljitelji i voditelj, potvrđujem da je njezina donacija i uplaćena u dogovorenom roku te da će se njome financirati police osiguranja po projektima „Sačuvajmo njihov zagrljaj“ i „Dobri ljudi – djeci Hrvatske“.
Gospođa M.K. uplatila je 70.000 kuna na račun Zaklade, zbrinuvši tako jednu mladu majku sa djetetom i još jednog štićenika iz dječjeg doma Slavonski Brod.
Naime, poznato je kako je Vaš rad usmjeren na široku afirmaciju dobre prakse DOP-a, bolje rečeno na objavljivanje dobrih priča o dobrim projektima i ljudima dobrih namjera, što je doista divno. Uspijevate djelovati poticajno u promidžbi dobra što je vrlo važno pogotovo u ovim vremenima kada loše vijesti imaju status prioriteta u objavama svih vrsta medija. I ovom objavom uspjeli ste povezati nekoga tko želi pomoći s nekim tko je u velikoj potrebi što je najbolja potvrda svrhovitosti vašeg djelovanja.
Ipak, unatoč predanom i entuzijastičnom radu, jednu lijepu priču ste zaboravili objaviti, a to je ona u kojoj ste i sami kao tvrtka i obitelj sudjelovali.
Poznato Vam je… radi se o Ivanu– Vašem Ivanu iz dječjeg doma Hrvatski Leskovac.. mladiću, studentu , dečku koji je većinu svog života proveo u dječjem domu bez podrške obitelji i pred kojim se otvorilo pitanje neizvjesne budućnosti života izvan institucije što ga je čekalo po navršavanju 18 godina. Tiho i samozatajno putem Zaklade Vaša pošta donirali ste zajedničkom uplatom – Vi, sestra Ana i vaša tvrtka M.E.P. d.o.o., iznos od 6.000 eura za policu osiguranja, omogućivši Ivanu da dostojanstveno započne prve samostalne korake u svom životu. Premija koju ste uplatili isplaćuje se Ivanu tijekom 24 mjeseca u redovnim mjesečnim ratama što mu omogućuje podmirenje osnovnih životnih troškova. Pomogli ste da u jedan mladi život uđu optimizam i vjera u dobro kao nešto što u ovom svijetu realno postoji…
Evo nadam se da ćete uvažiti ovu moju malu napomenu, jer koliko znam ta lijepa poslovno-obiteljska priča tvrtke MEP nije nigdje objavljena…
Stoga koristim ovu priliku, pa ću uz zahvalu na posredovanju u ovoj najnovijoj donaciji gospođe (koja insistira na anonimnosti), a koja je na poticaj intervjua objavljenog na portalu Poslovne inicijative Dobra Hrvatska – odgovorno.hr, dala svoj značajan financijski doprinos, pridodati i druge doprinose sa Vaše strane u protekle tri godine suradnje sa Zakladom Vaša pošta.
Dakle, zahvaljujem i na svim objavljenim člancima o djelovanju Zaklade u M.E.P.- ovom godišnjaku Učinkoviti menadžer, zatim na uključivanje primjera Zaklade Vaša pošta u izradu prve hrvatske knjige DOBRA HRVATSKA koja sublimira najbolje primjere društveno odgovornog poslovanja na državnoj razini te na svim dobronamjernim preporukama drugim donatorima kako bi se pomoglo što većem broju djece i mladih iz sustava socijalne skrbi.
U ime Zaklade Vaša pošta još jednom veliko HVALA, sa željom da imate što više posla jer bi to značilo da je sve više dobrih dobrih događanja oko nas..!
S poštovanjem,
Senka Klarić Upraviteljica Zaklade “Vaša Pošta”
Hrvatska pošta
Ako smatrate da i sami morate nešto učiniti za naš planet Zemlju, vjerojatno umjesto običnih plastičnih vrećica kupujete biorazgradive vrećice. I pri tome plaćate višu cijenu za svaku vrećicu. Ipak, biorazgradive vrećice za koje proizvođači tvrde da se gotovo posve razgrađuju nakon nekoliko mjeseci, kako piše britanski list The Guardian, a prenosi portal Index.hr, ostaju čitave i nakon tri godine što su bile izložene prirodnom okruženju.
Prema najnovijem istraživanju koje je prvi puta neovisno testiralo kompostabilne vrećice, dvije vrste biorazgradivih vrećica i konvencionalne vrećice te ih dugotrajno izložilo moru, zraku i zemlji, ustvrdilo se da se nijedna vrećica nije u potpunosti raspala u svim navedenim okruženjima. Istraživanje je pokazalo da su se kompostabilne vrećice brže razgradile (trebalo im je tri mjeseca izloženosti morskoj vodi) od takozvanih biorazgradivih vrećica. Ipak, stručnjaci ne mogu sa sigurnošću tvrditi jesu li i koliko njihovi razgradni produkti štetni za okoliš. Kompostabilne vrećice ostale su naizgled čitave nakon što su 27 mjeseci provele zakopane u zemlji, ali su bile krte i nisu bile za upotrebu. Biorazgradive vrećice, međutim, bile su čitave i nakon tri godine u moru ili zakopane u zemlji te su bile posve upotrebljive, pa bi mogle izdržati i teret kupljenih namirnica da ste s njima otišli u kupnju.
Znanstvenici sa Sveučilišta Plymouth smatraju da istraživanje, koje je objavljeno u časopisu Environmental Science and Technology, baca sumnju na stopu degradacije koju reklamiraju proizvođači biorazgradivih vrećica te postaje upitno koliko su takve vrećice stvarno rješenje za problem plastičnog otpada. Na mnogim biorazgradivim vrećicama piše da se mogu „reciklirati mnogo brže od obične plastike“ ili da su „biljne alternative plastici“. Međutim, stručnjaci smatraju da se ni za jednu od tih vrećica ne može pouzdano tvrditi da će se razgraditi tijekom trogodišnjeg perioda u prirodnom okruženju.
Proizvođači, međutim, tvrde da je za stopu biorazgradivosti ključan način odlaganja otpada. „Važno je razumjeti razlike između izraza: kompostabilni, biorazgradivi i (okso) razgradivi“, rekao je glasnogovornik kompanije Vegware, proizvođača testiranih biorazgradivih vrećica. „Nije dovoljno samo baciti vrećice u okoliš. Zakopavanjem se ne kompostira materijal. Za pravilno kompostiranje potrebno je pet ključnih uvjeta: mikrobi, kisik, vlaga, toplina i vrijeme“, objasnio je.
Teretna vozila ugovornih prijevoznika CEMEX-a koja sudionici u prometu mogu vidjeti na našim cestama nose poruku nove kampanje ove tvrtke usmjerene na sigurnost pješaka u prometu “Ne riskiraj!”. Kampanja, koja je započela u Velikoj Britaniji, dio je CEMEX-ovog sigurnosnog programa koji obuhvaća cijelu Europu.
CEMEX je tako označio mikser za prijevoz betona i cisterne za rasuti cement jasno uočljivim porukama svoje nove kampanje, a brošura s detaljnim savjetima o kretanju pješaka u prometu može se preuzeti na internetskim stranicama tvrtke.
„Svi znamo osnovne savjete poput „dobro pogledaj lijevo i desno, ne pretrčavaj cestu“ ili „ne prelazi tamo gdje nema zebre“. Ovom kampanjom nastojimo skrenuti dodatnu pozornost na još cijeli niz detalja i signala iz okoline koje pješaku mogu pomoći da se sigurno kreće u prometu. Primjerice, mnogi se danas kreću gradovima sa slušalicama i glazbom u ušima. Treba imati na umu da je osjetilo sluha jednako važno u procjeni okoline kao i ono vida. Stoga je naša osnovna poruka: Ne riskirajte – dobro pogledajte i poslušajte prije nego iskoračite na cestu“, kaže Alen Voloder, voditelj lanca opskrbe CEMEX Hrvatske.
Statistike Ministarstva unutarnjih poslova govore da su u 2018. godini u 21 posto smrtnih slučajeva na hrvatskim prometnicama stradali upravo pješaci, što je 18 posto više u odnosu na 2017. Također, u Splitsko-dalmatinskoj županiji zabilježen je porast stradanja pješaka u prometu od 14 posto u usporedbi s 2017. Shvaćanje da upravo teretna vozila predstavljaju posebnu opasnost za pješake, ali i uzimajući u obzir sve opasnosti s kojima se pješaci svakodnevno susreću na prometnicama, potakla je CEMEX da pokrene javnu kampanju podizanja svijesti.
Više od 7 milijuna sigurno prijeđenih kilometara – nagrade za najsigurnije vozače 2018.
Kampanja „Ne riskiraj!“ novi je u nizu projekata koje CEMEX provodi kako bi povećao sigurnost u prometu. Svake godine, uoči početka školske godine, tvrtka poziva vozače svojih ugovornih prijevoznika i sve druge sudionike u prometu na poseban oprez prema školarcima.
Također, CEMEX godišnje nagrađuje i najsigurnije vozače svojih ugovornih prijevoznika. Tako je i ove godine između više od 300 vozača kamiona za prijevoz cementa, betona i agregata te 120 tvrtki partnera odabrao i proglasio najbolje vozače i tvrtku u 2018. godini.
Najsigurnijim vozačem u prijevozu cementa proglašen je Dalibor Zajec iz Obrta za prijevoz i proizvodnju betona Gizdić
U prijevozu betona najsigurnijim vozačem proglašen Stjepan Milković iz tvrtke Grude.
U jakoj konkurenciji tvrtki partnera, titulu najbolje odnijela je tvrtka Prijevozničko građevinski obrt Marko Tešija iz Klisa.
Dalibor Zajec je vozeći sigurno u 2018. godini prešao više od 42.000 kilometara i pritom prevezao gotovo 7.000 tona cementa.
Vozeći beton pumpu, Stjepan Milković ispumpao je preko 8.000 m3 betona.
Prijevozničko građevinski obrt Marka Tešije svojim vozilima prešao više od 300 tisuća kilometara vozeći CEMEX-ove proizvode do kupaca.
Kako bi se ponijela titula najboljeg vozača nije dovoljno samo prijeći najviše kilometara bez nezgode ili prometnog prekršaja, već i poštivati stroga CEMEX-ova pravila sigurne vožnje. Stoga prilikom odabira najboljeg vozača CEMEX kao metodu koristi matematički izračun svojih jasno utvrđenih pokazatelja sigurne vožnje. U 2018. godini broj prijeđenih kilometara CEMEX-ovih prijevoznika iznosio je preko 7,1 milijun. ”Više od 300 vozača naših tvrtki partnera provede gotovo cijeli svoj radni dan na cesti. Upravo zato kontinuirano podižemo standarde sigurne vožnje čime doprinosimo sigurnosti ne samo zaposlenika, vozača i kooperanata, već i cijele zajednice”, kaže je Fabjan Ruščić, voditelj odjela zaštite na radu CEMEX Hrvatske.
CEMEX sustavno radi s vozačima svojih ugovornih prijevoznika te za njih provodi obuke sigurne vožnje. Svi kamioni koji prevoze proizvode tvrtke CEMEX označeni su naljepnicom „Kako vozim“ i imaju istaknut besplatan broj telefona na kojeg ostali sudionici u prometu mogu dojaviti nepridržavanje prometnih pravila ili bilo koje druge propuste u prometu vozača ugovornih prijevoznika.
Klimatske promjene i društveno-ekonomski rizici za Republiku Hrvatsku naziv je skupa koji će se održati 23. svibnja, u 10 sati, u vijećnici Hrvatske gospodarske komore, na adresi Rooseveltov trg 2 u Zagrebu. Zajedno ga organiziraju Podravka i Zajednica za društveno odgovorno poslovanje HGK.
Sasja Beslik, glavni direktor održivog financiranja u Nordea grupi, predstavit će Izvještaj o procjeni klimatskih rizika za Republiku Hrvatsku. Izvještaj je pripremila Nordea, vodeća nordijska grupa za financijske usluge i jedna od najvećih banaka u Europi.
Redoviti profesor Geofizičkog odsjeka na PMF-u Branko Grisogono održat će predavanje Klima danas i sutra – globalno i u Hrvatskoj,
Osvrt na utjecaj klimatskih promjena na kompaniju Podravku dat će Matija Hlebar, voditelj održivog razvoja u Podravci.
U sklopu panel-rasprave razmotrit će se utjecaji klimatskih promjena na Republiku Hrvatsku i nužne prilagodbe.
Međuvladin panel o klimatskim promjenama nedavno je objavio Izvještaj o globalnom zatopljenju od 1,5˚C, koji je ocijenjen kao poziv za buđenje i alarmantno upozorenje: nastavi li se trenutačna stopa emisije ugljičnog dioksida, svijet će između 2030. i 2052. godine dosegnuti zatopljenje od 1,5˚ C.
Događaj se organizira u sklopu nove suradničke platforme Hrvatske gospodarske komore HGK_COR akcelerator, čiji je cilj ubrzavanje promjena na ostvarenju 17 globalnih ciljeva UN-a. Odgovor na klimatske promjene jest 13. cilj održivog razvoja.
Ljubazno molimo da svoje sudjelovanje potvrdite putem poveznice, najkasnije do 22. svibnja 2019. godine.
Više informacija o samom događaju možete saznati putem poveznice.
Za sva dodatna pitanja stojimo na raspolaganju:
jmartulas@hgk.hr
01/4606-729
Sektor za energetiku i zaštitu okoliša
Hrvatska gospodarska komora
INA ima gotovo 1400 volontera i predvodnik korporativnog volontiranja u Hrvatskoj
INA Klub volontera djeluje još od 2011. godine
INA je također potpisala Povelju o volontiranju zaposlenika
Volonterski centar Zagreb održao je 7. svibnja 2019. treću Konferenciju o korporativnom volontiranju i Sajam volontiranja u Kongresnom centru Forum u Zagreb. Na konferenciji je Ini uručeno Priznanje za izrazito veliki i značajni doprinos razvoju korporativnog volontiranja u Hrvatskoj kako bi se naglasila spremnost kompanije na suradnju i doprinos u području korporativnog volontiranja.
Također, kao predvodnik korporativnog volontiranja u Hrvatskoj, kompanija je uz ostalih 20-ak tvrtki i institucija potpisala i Povelju o volontiranju zaposlenika, čime su još jednom potvrđene Inine dobre prakse.
Član Uprave Ine g. Niko Dalić zahvalio je na vrijednom priznanju: „Tijekom više od pet desetljeća poslovanja INA je uvijek bila pouzdan partner lokalnim zajednicama u kojima djeluje te društvu u cjelini. Iznimno mi je drago što smo danas dio ovog događanja i što zajednički gradimo sustavniji pristup volontiranju u organizacijama. Ovo priznanje vrlo nam je značajno jer smo kao kompanija uložili puno truda i vremena, ali i ljubavi u mnogobrojne volonterske projekte koje smo proveli, kako samostalno, tako u suradnji s različitim partnerima. Veoma sam ponosan na sve naše zaposlenike uključene u Inin Klub volontera.“
INA je 2011. pokrenula Projekt korporativnog volontiranja svojih zaposlenika s ciljem dobrovoljnog ulaganja osobnog vremena, truda, znanja i vještina za opću dobrobit. Tako je nastao INA Klub volontera, koji danas djeluje u čitavoj Hrvatskoj i broji gotovo 1.400 članova te je sudjelovao u ukupno više od 240 volonterskih akcija.
Godine 2010. i 2012. godine Klub je dobio nagradu Volonterskog centra Osijek za doprinos poslovnog sektora razvoju volonterstva na području Slavonije i Baranje. Posebna priznanja Volonterskog centra Osijek za doprinos poslovnog sektora razvoju volonterstva Klub je primio pet godina zaredom od 2014. godine, a u 2018. godini Klub je osvojio i nagradu lokalnog volonterskog centra Orkas za najbolju kompaniju koja provodi volonterski program.
O INA Grupi
INA Grupa ima vodeću ulogu u naftnom poslovanju u Hrvatskoj te značajnu ulogu u regiji u istraživanju i proizvodnji nafte i plina, preradi nafte te distribuciji nafte i naftnih derivata. INA Grupu čini više ovisnih društava u potpunom ili djelomičnom vlasništvu INA, d.d. Sjedište Grupe nalazi se u Zagrebu, Hrvatska. U području istraživanja i proizvodnje nafte i plina, INA danas posluje, osim u Hrvatskoj, u Angoli i Egiptu. Prerada nafte odvija se u Ininim rafinerijama nafte; RN Rijeka i RN Sisak, dok se regionalna maloprodajna mreža sastoji od 500 maloprodajnih mjesta u Hrvatskoj i u susjednim zemljama. INA Grupa je članica MOL Grupe.
Tokyo – Japan već desetljećima institucije prilagođava usporenom ekonomskom rastu i starenju
„Jedino možemo očekivati daljnji porast duga“, kaže Reiner Klingholz iz berlinskog instituta koji je proveo istraživanje o izazovima svijeta bez ekonomskog rasta „Rješavanje strukturnih problema, smanjivanjem kamatnih stopa i zaduživanjem, dakle korištenjem cikličnih ekonomskih instrumenata – pogrešno je.“
Svjedočimo li prekretnici u povijesti čovječanstva? Potkraj prošle godine berlinski Institut za demografiju i razvoj objavio je studiju koja istražuje problem dugotrajne stagnacije ekonomskog rasta u svijetu, s naglaskom na razvijenim zemljama. Institut smatra kako je malo vjerojatno da će industrijske zemlje povratiti visoke stope ekonomskog rasta iz prošlosti. No naši sustavi o kojima ovisimo razvijali su se te ovise o ekonomskom rastu. Ostanu li kakvi su danas, širi društveni slojevi neće sudjelovati u prosperitetu i porastu kvalitete života kakve očekuju. Jesmo li pripremljeni na ono što slijedi?
Ekonomski rast u industrijskim državama polako godinama usporava (Slike 1 i 2). Trend je uzrokovan strukturnim faktorima kao što sudemografske promjene i povećanje nejednakosti. Države koje su pogođene trendovima trebale bi sustave pripremati za kontinuirano smanjenje rasta.
Slika 1. Godišnje stope rasta BDP-a Njemačke u desetogodišnjim intervalima (%) od 1951. godine. Izvor: Penn World Table, German Federal Statistical Office (as of 2015) 23, Berlin Institute.Slika 2. Desetogodišnji prosjek rasta BDP-a za odabrane zemlje (%) od 1951. d0 2015. godine. Izvor: Penn World Table, German Federal Statistical Office (as of 2015) 23, Berlin Institute.
Rast se pojavljuje kao ultimativni cilj na međunarodnim samitima i u ekonomiji, u ustavima i programima političkih stranaka. Sadržan je čak i u Ciljevima održivog razvoja UN-a (Cilj 8) iako se suprotstavlja pojmu održivosti.
Direktor Berlinskog instituta, dr. Reiner Klingholz rekao je: „Oblik rasta koji koristi ljudskom društvu, sve je teže postići. Rast je u svim industrijskim zemljama snažno usporio. U Njemačkoj je desetogodišnji prosjek u 50-tim godinama bio oko 8%, ova se brojka prepolovila u 60-tima dosegnuvši 1,5% u periodu 2011 – 2016.” (Slika 1)
U međuvremenu su i zemlje u razvoju suočene s usporavanjem rasta.
Reiner Klingholz
Zanimljivo je da rast usporava usprkos jačanju globalizacije, liberalizaciji trgovine i digitalnoj revoluciji, procesima koji su svi prepoznati kao poluge jačanja ekonomskog rasta. Slab ekonomski rast nije cikličan kako pokazuje Slika 2. Iako su vidljivi periodi recesije i oporavka trend trajnog usporavanja je vidljiv. Primjerice, ekonomija EU nije se oporavila nakon recesije 2008 – 2010 (Slika 3).
Slika 3: Desetogodišnji prosjek rasta (%) i godišnje vrijednosti BDP (u bilijunima US dolara) Europske unije. Izvor: Svjetska banka, MMF, Berlinski Institut.
PREPREKE RASTU
Najvažnije poluge rasta gube zamašnjak: zaustavlja se demografski rast, nejednakost buja i ograničava potrošnju nižih društvenih skupina koje su sve brojnije, šteta na okolišu dodatno doprinosi usporavanju. Koliko je BDP u ovisnosti o demografskom rastu pokazuje Slika 4.
Slika 4: Globalni BDP u bilijunima međunarodnih dolara (apsolutne vrijednosti, kupovna moć 1990. godine) i svjetska populacija u milijardama, nulta godina do 2008. Izvor: Angus Maddison.
„Kako bismo potaknuli ekonomski rast, vlade i središnje banke ponovno u funkciju stavljaju klasične instrumente ekonomske politike kao što su investicijski programi financirani javnim novcem ili niže kamatne stope. Rješavanje strukturnih problema korištenjem cikličnih ekonomskih instrumenata je pogrešno. Jedini rezultat koji možemo očekivati je daljnji porast duga. “ kaže Klingholz.
Ironija je u tome da bolja medicinska skrb, bolje obrazovanje i kvalitetniji život utječu na dulji životni vijek dok istovremeno utječu na manji broj djece (Slika 5). To znači da što je građanima život kvalitetniji to je demografski rast sporiji, a time usporava i ekonomski rast.
Slika 5. Broj djece po ženi (ukupna stopa fertiliteta) u odabranim zemljama od 1950. do 2015. godine.
U mnogim zemljama jača nejednakost. Prosperitet i bogatstvo su sve neravnomjernije rasprostranjeni. Profit od rasta raspodjeljuje se neravnomjerno unutar viših slojeva i onih s višim primanjima. Kućanstva s nižim primanjima ne sudjeluju u raspodjeli ove vrijednosti, pokazuju istraživanja OECD-a. To smanjuje kupovnu moć, potražnju za proizvodima i uslugama te sprečava kućanstava nižih primanja da ulažu u razvoj ljudskog kapitala što u konačnici negativno utječe na ekonomski rast.
Još je jedna prepreka rastu degradacija okoliša koju uzrokuje prekomjerna potrošnja i emisije na koje utječe sve veća ljudska populacija. Zagađenje zraka i zagađenje pitke vode utječu na zdravlje ljudi i produktivnost. Klimatske promjene mogu kompletno promijeniti tijesno nastanjena područja uništavanjem poljoprivrede i posredno postrojenja za proizvodnju. Suše i poplave koje uzrokuju snažne kiše i oluje ugrožavaju poljoprivredu u mnogim dijelovima svijeta te potiču migraciju koja postaje sve veći problem.
OVISNOST O RASTU
Problem je da vlade, gospodarstvo i društvo ovise o trajnom rastu. Klingholz: „Trenutna društvena organizacija je takva da države ovise o ekonomskom rastu kako bi servisirale dug ili održale učinkovitost socijalnih sustava u društvima koja stare.“ Dapače, u demokraciji vlade se ocjenjuju po tome jesu li stvorile preduvjete za ekonomski rast. Bez rasta poduzeća moraju smanjivati očekivanja profita i investicija, što će utjecati na vjeru građana da će im biti bolje nego prethodnim generacijama. Demokracije su nastajale i preživljavale na širokoj distribuciji bogatstva. Stagnacija pred nas stavlja još nepoznate izazove.
Dosadašnji odgovor vlada je podizanje kredita i povećanje javne potrošnje. Središnje banke su smanjile kamatne stope kako bi potaknule državne i privatne investicije. Uvode se subvencije ili smanjene porezne stope kako bi se potaknula potrošnja. Za poticanje inovacija koriste se dugoročni instrumenti rasta, ukidaju trgovinske barijere te financira istraživanje. No nisu riješeni fundamentalni problemi, slabosti ekonomije uzrokovane demografskim promjenama, smanjenom koristi od porasta produktivnosti te rastućom nejednakosti, a to ne može riješiti monetarna politika.
Ekonomisti podupiru tezu da je jedina strategija u kapitalističkom sustavu „rasti ili nestani“. Stoga je za očekivati da će se usredotočenost poslovnog sektora na rast pod svaku cijenu nastaviti i dalje.
Većina demokracija još nije dovoljno dugo iskusila stagnaciju da osjete pad primanja i probleme u socijalnim sustavima. No bez ekonomskog rasta sve će više društvenih slojeva osjetiti gubitke te se okrenuti političkim snagama koje će obećavati povratak na staro. Države će morati provesti ozbiljne reforme sustava i društva.
NIŽI RAST VEĆA ODRŽIVOST?
Ekonomska aktivnost i ekonomski rast neupitno ovise o potrošnji resursa. U uvjetima ograničenih resursa i prijetnji za ekološku održivost planete, zaštitari okoliša zagovaraju nulte stope rasta. No nije sigurno može li usporavanje doprinijeti oporavku okoliša. Za očekivati je da će kreatori javnih politika reagirati cikličkim intervencijama i zanemariti okolišni učinak. To znači da bi se moglo dogoditi da prestanak rasta kojeg već dugo prizivaju okolišni stručnjaci i organizacije, u stvari prouzroči suprotan učinak na okoliš od očekivanog. Iako ekolozi i fizičari već dugo upozoravaju da trajan ekonomski rast, odnosno stalan porast proizvodnje proizvoda i usluga u zatvorenom sustavu kakav je Zemlja, jednostavno nije moguć, mi smo i dalje ovisni o rastu.
Jevonsov paradoks: efikasnija proizvodnja nekog proizvoda povećava potražnju za njim te raste proizvodnja, a time i utjecaj proizvoda na okoliš. Ovaj efekt je i danas vidljiv na – posjedovanju drugog hladnjaka, povećanju životnog prostora po osobi…
Danas je moguće povećati BDP s manjim ekološkim otiskom no što je bio slučaj u prošlosti. Ipak, moderna društva teško mogu odvojiti rast od potrošnje prirodnih resursa. Djelomično je tome uzrok Jevonsov paradoks: efikasnija proizvodnja nekog proizvoda povećava potražnju za njim te raste proizvodnja, a time i utjecaj proizvoda na okoliš. Ovaj efekt je i danas vidljiv na: posjedovanju drugog hladnjaka, povećanju životnog prostora po osobi, energetski-učinkovitim televizorima čiji se ekrani stalno povećavaju i slično.
Dugotrajna stagnacija mogla bi dovesti do odbacivanja okolišnih ugovora pa da se ponovo u funkciju stave zastarjele tehnologije kao što je korištenje ugljena, kako bi se potaknula ekonomija na kratak rok. Ovi su trendovi vidljivi u Sjedinjenim Američkim Državama. Politika i gospodarstvo će trebati s tržišta izbaciti kompanije koje su odgovorne za najveće štete na okolišu. Samo tada će dugotrajna stagnacija rasta dovesti do sveukupnih koristi za okoliš.
Čini se da je jedina opcija postizanje nultog rasta na globalnoj razini. Upravo ovu ideju promovira pokret „degrowth“ (odrast, hrv. prev). Ciljevi pokreta su smanjiti posljedice rasta štedljivim pristupom kako bi budućim generacijama ostalo dovoljno prostora da sami odrede svoje mogućnosti i životne stilove. Zagovornici života bez rasta propituju dogmu rasta, trude se ukazati na postojeće alternative te ukazuju na globalnu odgovornost.
KAKO DALJE?
U svakom slučaju, države moraju pripremati alternativna rješenja temeljena na dugotrajnom padu ekonomske aktivnosti i naći načina da odbace snažnu ovisnost o rastu. Moraju pronaći načina kako osigurati dobrobit građana u svjetlu smanjenog ili potpunog nestanka ekonomskog rasta.
Nitko do sada nije ozbiljno pokušao pripremiti društvo za stagnaciju ili potpuni prestanak rasta.
Potrebna je socio-ekonomska reforma poreznog sustava.
Bit će potrebno oporezivati ekološki štetne poslovne prakse te smanjivati pritisak na troškove rada.
Neki stručnjaci predlažu uvođenje temeljnog dohotka.
Svakako je potrebno pojačati investicije u održive tehnologije.
Autori studije zaključuju da kreatori javnih politika mogu birati između dva puta: mogu odlučiti spriječiti štetne posljedice ili mogu učiniti ništa i nadati se da će se problemi riješiti sami od sebe, da će ljudi naći načina da pomognu sami sebi.
Tema svakako nije ugodna, ali društvo mora početi pregovarati o novim društvenim ugovorima u kontekstu prestanka rasta kao novog okvira. Razvijene zemlje imaju ogromno znanje o odnosima ekonomije i okoliša. Još je važnije da imaju funkcionalne institucije i financijska sredstva za provođenje potrebnih istraživanja o načinu kako zaista krenuti održivim putem.
Na njima je odgovornost da pronađu plan B za izlazak iz ove zamke ovisnosti o rastu.
dr. sc. Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj
Izvor: www.ideje.hr
Napomena: naslov i bold naglaske u članku odredilo je uredništvo portala www.odgovorno.hr
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava objavilo je otvoreni (trajni) Poziv na dostavu projektnih prijedloga “Pridruži se – Aktivni u mirovini” – Jačanje sposobnosti organizacija civilnoga društva za unaprjeđenje mogućnosti aktivnog sudjelovanja i socijalne uključenosti umirovljenika. Poziv će biti otvoren do 31. prosinca 2019. godine ili do iscrpljenja raspoložive financijske omotnice
Poziv je objavljen u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020., a namijenjen je organizacijama civilnoga društva za njihovo jačanje u području aktivnog starenja i povećavanja kvalitete života umirovljenika, odnosno jačanju kapaciteta organizacija civilnoga društva za provođenje programa aktivnog starenja na lokalnoj razini namijenjenih povećanju kvalitete života i socijalne uključenosti umirovljenika te razvoju socijalnih inovacija u radu s umirovljenicima i inovativnih programa.
Ukupni iznos bespovratnih sredstava iznosi 100.000.000,00 HRK, a udio financiranja po pojedinom projektu iznosi 100% prihvatljivih troškova, odnosno prijavitelji i partneri ne osiguravaju sufinanciranje projekata iz vlastitih sredstava.
Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom projektu iznosi 500.000,00 HRK, a najviši iznos koji se može dodijeliti pojedinom projektu iznosi 2.000.000,00 HRK
Od ukupnih sredstava, 85% sredstava osigurano je sredstvima Europskog socijalnog fonda dok će obavezni udio nacionalnog sufinanciranja od 15% osigurati Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.
Poziv će biti otvoren do 31. prosinca 2019. godine ili do iscrpljenja raspoložive financijske omotnice, a cjelokupna natječajna dokumentacija dostupna je OVDJE.
Kada govorimo o društveno odgovornom i održivom poslovanju neke tvrtke, odnos prema dobavljačima najčešće nije u prvom planu. No, on je itekako važan jer utječe na širenje prakse društveno odgovornoga poslovanja (DOP) i mnogo dalje i šire od tvrtke koja ta načela provodi u vlastitu poslovanju. Zato pozornosti stručne javnosti nije promaknula vijest da je Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) krajem 2018. godine pri dodjeljivanju svoje godišnje nagrade HUP DOP 2018 za doprinose u području društveno odgovornoga poslovanja svojim vrijednim priznanjem nagradila tvrtku Coca-Cola HBC Hrvatska, i to upravo za
PROMICANJE DRUŠTVENO ODGOVORNOGA POSLOVANJA UNUTAR DOBAVLJAČKOG LANCA.
Coca-Cola HBC Hrvatska, koja na hrvatskom tržištu posluje već 50 godina, vrlo često ističe da je u svoju poslovnu strategiju ugradila načela društvene odgovornosti i održivog poslovanja, a pošteno poslovanje, društvenu osjetljivost i zaštitu prirode shvaća i kao svoju konkurentsku prednost. U takvom poslovnom modelu, dakako, ni opskrbni lanac nije mogao ostati izvan važećih standarda. Tim više što su izvori i nabava sirovina glavni doprinos tvrtke ekonomskom, operativnom i ekološkom utjecaju. Stoga Coca-Cola HBC Hrvatska pomno procjenjuje koliko njezini dobavljači poštuju načela društveno odgovornog i održivog poslovanja te surađuje samo s onim dobavljačima koji se drže najviših standarda za smanjenje ispuštanja ugljikova dioksida i uporabe vode, koji poštuju ljudska prava i podižu svijest o važnosti održivoga poslovanja.
Coca-Cola HBC Hrvatska promiče uporabu održive ambalaže i njezino primjereno zbrinjavanje nakon uporabe. Sve tvrtke koje sudjeluju u zbrinjavanju otpada redovito se procjenjuju svake godine kao i svi drugi dobavljači s kojima tvrtka surađuje. K tome, Coca-Cola HBC Hrvatska omogućava partnerima da prate svoj napredak i s njima dijeli svoja znanja iz tih područja.
Kada ih upitamo što to Coca Cola HBC Hrvatska u odnosu na dobavljače radi drugačije od nekih drugih velikih tvrtki, u toj nam tvrtki odgovaraju:
– Ponajprije uvijek istražujemo domaće tržište kako bismo uvidjeli što od potrebnih sredstava možemo nabaviti od domaćih dobavljača čime podržavamo domaću proizvodnju i gospodarstvo. Osim kupovine, razmišljamo i o tome kakav svijet ostavljamo u nasljeđe uvijek ispitujući i tražeći mogućnosti prikladne za očuvanje okoliša. Aktivno pristupamo dobavljačima i istražujemo nove mogućnosti. Evo samo jedan od mnogih primjera: neke marketinške materijale od sirovina koje nisu biorazgradive mijenjamo oporabljivim aluminijskim okvirima i tekstilnim materijalima.
Ipak, postavlja se pitanje koliko zapravo tvrtka koja u svome poslovanju već ima ugrađenu praksu održivog i društveno odgovornog poslovanja može utjecati ili zahtijevati od svojih dobavljača da i oni čine isto. Pri odabiru dobavljača Coca-Cola HBC Hrvatska daje prednost onima koji dijele njezine vrijednosti te se zalažu za jednake ciljeve pri poslovanju. Stoga je razumljivo da su i pred njih postavljena jasna očekivanja u smislu društvenog, ekološkog i etičkog poslovanja. Suradnjom s dobavljačima Coca-Cola HBC Hrvatska gradi čvrste partnerske odnose, u kojima se i jedna i druga strana zalažu za smanjenje učinaka na okoliš i privlačenje ulagača u lokalna gospodarstva.
Njihovi dobavljači dolaze iz raznih država, u kojima su i uvjeti poslovanja drukčiji. Ipak, na razini Skupine Coca-Cola HBC postoji razvijena metodologija prilagođena svakoj državi tako da se dobavljači unutar pojedinih država vrednuju i promatraju na istovjetan način. Matrice za vrednovanje imaju ugrađena načela društveno odgovornog poslovanja. Uz to, od određenih se dobavljača traži da imaju potvrde Ecovadis ili Sedex, koje u sebi sadržavaju vrlo iscrpno propisane smjernice i zahtjeve.
VODA JE COCA-COLI KLJUČNA SIROVINA
Budući da je voda ključna sirovina za ovu tvrtku, važno je što Coca-Cola HBC Hrvatska čini za zaštitu voda. U Izvješću o održivome poslovanju Coca-Cole HBC Hrvatska za 2018. godinu navodi se da je tvrtka od 2010. do 2017. uspjela postići smanjenje potrošnje vode od 11 posto. Zanimalo nas je kako.
– Sustavno se ulaže u sustave za oporabu, odnosno ponovnu uporabu vode za proizvodni postupak, tj. postupak hlađenja i slično. Jedan je od vidova programa i projekata za smanjenje potrošnje vode inicijativa provedbe deset najboljih programa za uštedu vode. Oni su u zagrebačkoj punionici provedeni u potpunosti. Primjeri su navedenih inicijativa oporaba i ponovna uporaba vode koja se koristi za ispiranje ambalaže i ispiranje proizvodne opreme, oporaba i ponovna uporaba vode koja se koristi za ispiranje različitih filtara u proizvodnom postupku, optimizacija parametara unutarnjega i vanjskog pranja opreme, suho podmazivanje prijenosnih traka za plastičnu ambalažu (bez vode), uporaba oporabljene vode u sustavima za hlađenje i optimizacija potrošnje vode na peračici staklenih boca. Ujedno svaki stroj ima ugrađen mjerač protoka vode, pa u svakome trenutku imamo podatke o potrošnji vode na određenome dijelu opreme te preko izrađene mape potrošnje vode možemo pratiti ukupnu potrošnju i reagirati odmah na svaki rezultat izvan zadanih vrijednosti – odgovaraju u Coca-Coli HBC Hrvatska.
U zagrebačkoj se punionici provode i programi Near Loss i GMP (engl. Good Manufacturing Practice, hrv., dobra proizvođačka praksa) u koje su uključeni svi zaposlenici u proizvodnji, održavanju i skladištima putem prijave i brzog otklanjanja svakog curenja vode čime se sprečavaju gubici.
U Coca-Coli HBC Hrvatska kažu da uštedi vode doprinosi i stalno ulaganje u nabavu nove proizvodne opreme koja tijekom rada troši manje vode. Postavljaju se i godišnji ciljevi potrošnje vode po litri proizvedenoga pića koji se prate u izvješćima za Skupinu Coca-Cola HBC na mjesečnoj, tromjesečnoj i godišnjoj razini te se poduzimaju korektivne mjere ako je rezultat izvan zadanog cilja. Svi zaposlenici prolaze godišnju obuku zbog obnove znanja iz područja zaštite okoliša (koje obuhvaća i gospodarenje vodom), a svaka novozaposlena osoba u tvrtki prolazi niz usavršavanja koja obuhvaćaju i područje gospodarenja vodom i vodnim bogatstvom.
U Coca-Coli HBC Hrvatska posebno se ponose zlatnom potvrdom međunarodno priznatoga standarda European Water Stewardship, koji su dobili za dobro gospodarenje vodom i vodnim bogatstvom te odgovorno ponašanje unutar zajednice u kojoj posluju. Ističu, također, da je Coca-Cola Hrvatska jedna od rijetkih punionica u svijetu koja električnu energiju u potpunosti dobiva iz obnovljivih izvora energije.
Mirela Drkulec Miletić DOBRA HRVATSKA Travanj, 2019.
Koncepcija društvenog poduzetništva (DP) odnosi se na poduzetničke poduhvate kojima su u temelju načela društveno, ekonomski i ekološki održivog poslovanja. Društveni poduzetnici, kao akteri društvenog poduzetništva, usmjereni su na rješavanje društveno-ekonomskih izazova i neravnoteža.
Na razvoj društvenog poduzetništva utjecali su sve očitiji nedostaci dominantnoga ekonomskog modela temeljenog na neoliberalnoj politici, kao i sve prisutnije smanjivanje uloge javnog sektora u zadovoljavanju potreba različitih skupina dionika, osobito onih osoba koje su zbog različitih razloga isključene iz tržišta rada.
U Hrvatskoj je razvoj društvenog poduzetništva gotovo na početku. Tek je 2015. Vlada RH usvojila “Strategiju razvoja društvenog poduzetništva u Hrvatskoj”, što sada predstavlja kvalitetan pravni i institucionalni okvir za intenzivniji razvoj društvenog poduzetništva.
U 2016. godini u nas je mapirano stotinjak društvenih poduzetnika. Neki od najuspješnijih društvenih poduzetnika stasali su u Čakovcu: ACT Printlab d.o.o., ACT Konto d.o.o., Socijalna zadruga Humana Nova i Centar za eko-društveni razvoj CEDRA. Tu su još, da spomenemo samo neke od njih, Rodin let d.o.o. u Zagrebu, Hedona d.o.o. u Križevcima i društveno poduzeće Punkt u Puli.
Visoko obrazovanje i društveno poduzetništvo
U području visokog obrazovanja društveno poduzetništvo (DP) ima sve važniju ulogu. Prvo je predavanje o DP-u održao J. Gregory Dees, profesor Poslovne škole Fuqua Sveučilišta Duke u SAD-u sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća. Danas je DP zastupljen kao kolegij ili nastavna tema na brojnim poslovnim školama i ekonomskim fakultetima. U Hrvatskoj više visokoškolskih institucija podržava društveno poduzetništvo, npr.: Odjel za socijalnu politiku Pravnoga fakulteta u Zagrebu, Ekonomski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet ekonomije i turizma “Dr. Mijo Mirković” Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Poslovna škola Vern u Zagrebu, Zagrebačka škola za ekonomiju i menadžment u Zagrebu i druge.
O DP-u na Fakultetu ekonomije i turizma (FET) u Puli studenti imaju priliku učiti na nekoliko kolegija, ali i na projektima. Tijekom akademskih godina 2015./2016. i 2016./2017. FET je – u suradnji s udrugom Alfa Albona, Gradom Labinom, LAG-om Istočna Istra i Srednjom školom “Mate Blažina” iz Labina – provodio projekt “Mladi u društvenom poduzetništvu” (MuDP), sufinanciran sredstvima Ministarstva socijalne politike i mladih. Cilj projekta bio je promicati DP i međusektorskom suradnjom pružiti mladima priliku da aktivnim sudjelovanjem pridonose ekonomskom i socijalnom osnaživanju svojih lokalnih zajednica.
Učenje kroz natjecanje “Izazovi društvenog poduzetništva”
Projekt je provođen natjecanjem studenata pod nazivom “Izazovi društvenog poduzetništva”. Studentima su društveni poduzetnici, vanjski suradnici projekta, ponudili izazove, realne poslovne situacije, za koje su oni, u interdisciplinarnim timovima, tražili rješenja. Edukacija, mentoriranje i rješavanje poslovnih slučajeva provodilo se na temelju metode dizajnerskog promišljanja (engl. design thinking). Metoda je usmjerena iznalaženju kreativnih rješenja na temelju razumijevanja potreba ili iskustava korisnika, i to u pet koraka: uživljavanje/razumijevanje potreba korisnika, definiranje problema, razvoj ideja i idejnih rješenja, izrada prototipova te njihovo testiranje na budućim korisnicima.
Odabrani primjeri izazova:
Društveno poduzeće Punkt Pula, osnovano radi otvaranja radnih mjesta za osobe s intelektualnim teškoćama kao i za ostale teško zapošljive skupine educirane za poslove u ugostiteljstvu. Izazov: izraditi prijedlog inovativne metode promocije usluga na području grada Pule i Istarske županije.
Projekt “Društveni vrtovi Labin”. Izazov: predložiti poslovni model pokretanja društvenih vrtova na području grada Labina koji bi uskladio interese i mogućnosti dionika.
3. Gradnja zgrade društvenog poduzetništva – hostela za mladeu gradu Labinu. Izazov: predložiti održiv poslovni model.
Zadruga za etično financiranje, osnivač buduće Etične banke, usmjerena je i na poticanje poslovne suradnje svojih članova. Izazov: izrada modela povezivanja članova Zadruge radi intenzivnije suradnje na internom tržištu.
Društveno poduzeće Socijalna zadruga Humana Nova Istra potiče zapošljavanje osoba s invaliditetom i drugih društveno isključenih osoba kroz proizvodnju i prodaju kvalitetnih i inovativnih tekstilnih proizvoda od ekoloških i recikliranih materijala za domaće i inozemna tržišta. Izazov: izraditi SWOT analizu tržišta tekstila u Istarskoj županiji te prijedlog poslovnog modela.
Kreativna cvjećarnica “List i kist” – pokreću ju dvije mlade, nezaposlene majke kako bi uskladile poslovne i obiteljske obveze. Izazov: poslovni model cvjećarnice koja bi, temeljem lokalno i ekološki uzgojenog cvijeća, nudila različite proizvode cvjećarstva, organizirala radionice i sl.
Dvogodišnje iskustvo rada sa studentima na temu DP-a potvrdilo je otvorenost studenata za razumijevanje specifičnosti i izazova DP-a te njihovu spremnost da primjenom kreativnih metoda rada pridonose rješavanju konkretnih poslovnih izazova.
Izvan.prof.dr.sc. Kristina Afrić Rakitovac i
izvan.prof.dr.sc. Violeta Škugor
Ericsson Nikola Tesla i tvrtka RUNE Crow potpisali su u travnju 2019. ugovor vezan uz implementaciju pristupa širokopojasne svjetlovodne mreže u ruralnim područjima Istarske i Primorsko-goranske županije.
Rural Network Project (RUNE) je prvi i u ovom trenutku jedini međunarodni projekt na razini Europe kojim se povezuje teritorij više zemalja članica putem jedinstvene prekogranične svjetlovodne mreže. Izgradnjom mreže u ruralnim područjima koja trenutno nisu pokrivena svjetlovodnom infrastrukturom i gdje ne postoji komercijalni interes postojećih davatelja internetskih usluga, RUNE će jedinicama lokalne samouprave pomoći u dostizanju ciljeva Digitalne agende za Europu 2020. Također će pridonijeti liberalizaciji tržišta elektroničkih komunikacijskih usluga, što u konačnici svim operatorima jamči ravnopravan pristup krajnjim korisnicima uz jednake uvjete. Ovaj projekt se financira putem Connecting Europe Broadband Fund (CEBF), fonda za financiranje infrastrukture širokopojasne mreže diljem Europe, kao prve investicijske platforme za podršku širokopojasne infrastrukture u okviru European Fund for Strategic Investment (EFSI), središnjeg stupa investicijskog plana za Europu.
Goran Ožbolt, direktor prodaje i marketinga za alternativne operatore, Ericsson Nikola Tesla, istaknuo je svoje zadovoljstvo ugovorom: „Ovaj projekt je iznimno važan za širenje širokopojasnog pristupa u ruralnim područjima kao temelja njihovog razvoja jer postoji jasna korelacija između dostupa do širokopojasne infrastrukture i porasta BDP-a. Odabir Ericsson Nikole Tesle za partnera u realizaciji ovog jedinstvenog pionirskog projekta, za nas predstavlja veliko priznanje, ali i obavezu da svojim proaktivnim pristupom, kvalitetom usluga i profesionalnošću opravdamo povjerenje koje nam je ukazano.“
Goran Živec, osnivač RUNE projekta je izjavio: “Ispred nas je veliki zadatak i zato za njegovu realizaciju biramo najbolje partnere. Zahvaljujem svim lokalnim zajednicama i ostalim dionicima koji su nam dali povjerenje da alternativnim pristupom realiziramo širokopojasnu svjetlovodnu mrežu u ruralnim područjima Istarske i Primorsko-goranske županije.“
Saša Ukić, član Uprave RUNE Crow kaže: „Želim naglasiti važnost početka ulaganja u izgradnju širokopojasne infrastrukture po modelu optika do svake kuće (FTTH) u ruralnim područjima. Suradnja s kompanijom Ericsson Nikola Tesla na razvoju projekta RUNE daje dodatnu potvrdu ozbiljnosti, kao i sigurnost da će važni dio posla biti u rukama onih koji će svojim iskustvom i znanjem doprinijeti uspješnoj implementaciji projekta. Uzbuđen sam što ćemo kroz suradnju sa stručnjacima Ericssona Nikole Tesle stvoriti novo, dragocjeno iskustvo koje će nam pomoći i za druge projekte sličnog tipa.“
Međunarodni dan obitelji obilježava se svake godine 15. svibnja sukladno rezoluciji UN-a iz 1993. godine. Obilježavanje pruža priliku za promicanje svijesti o pitanjima vezanim...
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.