Bez papira (paperless) u svakodnevnom životu ili na poslu

Objavio
Odgovorno
-

Model bez papira (paperless) je usmjeren na smanjenje potrošnje papira u svakodnevnom životu i/ili na poslu. To znači manje ispisa dokumenata i potrošnje papira te manje prostora za arhiviranje.

Zabrinutost i briga za okoliš danas progresivno raste. Brojni su ljudi već prihvatili da je promjena određenih navika nužna u borbi protiv klimatskih promjena te važan doprinos za održivi razvoj planeta. Ovom prilikom želimo naglasiti potrebu za smanjenjem upotrebe papira. Povod za ovu temu nova je HEP-ova kampanja “Misli zeleno, djeluj digitalno“. Kampanja je napravljena kako bi motivirala kupce na prelazak s papirnatih računa na zaprimanje računa putem e-maila.

Zastanite i razmislite na trenutak o sljedećem pitanju: Prođe li dan, a da ne koristite papir? Knjige, bilježnice, novine, časopisi, pisma, računi, karte, brošure… Papir je puno prisutniji u našem svakodnevnom životu nego što mislimo.

Ekološki otisak papira

Ekološki otisak papira odnosi se na utjecaj proizvodnje i potrošnje papira na okoliš. Uključuje potrošnju resursa (poput drveća, vode i energije), emisije u zrak i vodu te stvaranje otpada. Manji ekološki otisak papira može se postići korištenjem recikliranog papira, smanjenjem potrošnje papira i odabirom papira iz održivih izvora.

Kako biste dobili ideju o opsegu ovog problema, evo nekoliko detalja:

  • Prema Greenpeaceu, 40% drva posječenog za industrijsku upotrebu koristi se za proizvodnju papira.
  • Između 30% i 40% komunalnog krutog otpada koji se stvara u Europi je papir i karton.
  • Svake se godine u uredima diljem svijeta koristi 115 milijardi listova papira, a prosječna godišnja potrošnja po osobi iznosi 48 kg.
  • Životni ciklus papira štetan je za okoliš od početka do kraja. Uključuje krčenje šuma, vrlo visoku potrošnju energije i onečišćenje zraka u proizvodnji te konačno probleme u gospodarenju otpadom.
  • Njegova proizvodnja troši ogromnu količinu vode. Jedan list papira A4 formata zahtijeva do 10 litara vode.
  • U procesu proizvodnje papira oslobađaju se štetne kemikalije koje mogu zagađivati vodu i zrak.
  • Papirni otpad zauzima veliki prostor na odlagalištima i može biti izvor zagađenja.

Suzbijanje negativnog ekološkog utjecaja papira pridonosi postizanju zdravijeg i održivijeg okoliša, a zahtijeva suradnju svih nas.

Odavno smo upoznati s mjerama smanjenja, ponovne upotrebe i recikliranja (Reduce, Reuse, Recycle), koje nas uče da poboljšamo ekološki otisak koji ostavljamo za sobom. Međutim, vrijeme je da razmotrimo te usvojimo i četvrtu mjeru, a to je zamjena (Replace).

Dobra je vijest da nikada nismo bili spremniji za to. Digitalizacija i tehnološki alati mogu nam pomoći da zamijenimo papir i vodimo život bez papira.

Bez papira u svakodnevnom životu i/ili na poslu?

Papir je često najranjiviji format za dokument: može se izgubiti, može doći do pogrešaka u transkripciji, pa čak i krivotvorenja.

Prisjetimo se kako su u vrijeme COVID-a brojne firme i zaposlenici bili prisiljeni ubrzano usvojiti rad na daljinu. Naučili smo pri tom da možemo bez ureda, fiksnog stola, printera i stotina papira nagomilanih u ladici.

Postoje uvjerljivi razlozi za prelazak s papira na digitalni oblik. Procjenjuje se da je vrijeme potrebno za pronalaženje arhiviranog papira oko 18 minuta, a da je više od 21% dnevnog gubitka produktivnosti posljedica problema povezanih s pronalaženjem dokumenata. Zbog toga tvrtke koje se odlučuju za bezpapirne sustave povećavaju svoju agilnost i fleksibilnost.

Štoviše, u svakom poslovnom procesu koji zahtijeva opsežnu upotrebu papira, najslabija karika je uvijek sam papir. Pogreške se češće javljaju kada su informacije u ovom formatu – papiri se gube, može doći do pogrešaka u transkripciji, pa čak i krivotvorenja. Model bez papira ima mnogo prednosti koje treba uzeti u obzir:

  • minimiziranje utjecaja ureda na okoliš,
  • poboljšava se učinkovitost upravljanja dokumentima,
  • poboljšana sigurnost informacija,
  • ušteda prostora.

Brži i učinkovitiji procesi, poticanje suradnje i komunikacije, povećanje sigurnosti i održivosti poslovanja… Bezpapirno poslovanje otvara vrata dizajnu održivijih i učinkovitijih radnih prostora, sposobnih odgovoriti na nove zahtjeve društava.

Kako uspješno usvojiti model bez papira

Ako ste zainteresirani za prestanak korištenja papira kod kuće, na poslu ili oboje, evo nekoliko savjeta i preporuka kako biste ovu promjenu uspješno proveli:

  • Prvi korak! Bez kojeg papira mogu? Važno je da započnete procjenom gdje nakupljate najviše papira i za što ga koristite.
  • Danas imamo na raspolaganju potrebnu tehnologiju za stvaranje okruženja bez papira. Ako skeniramo dokumente koje imamo pohranjene u mapama kod kuće, možemo spremiti te podatke bez zauzimanja prostora. Osim toga, možemo napraviti sigurnosnu kopiju važnih dokumenata u drugu datoteku tako da se nikada ne moramo brinuti da ćemo ih potpuno izgubiti.
  • Ako ste pretplaćeni na kataloge, vrijeme je da se odjavite. Ne samo zato što zauzimaju puno papira i prostora, već i zato što iste proizvode možete vidjeti na web stranicama trgovina.
  • Isto vrijedi i za časopise i novine. Umjesto da ih kupujete fizički, pretplatite se na njihove online verzije. To će vam dati pristup istom sadržaju, ali se nećete morati riješiti fizičkih časopisa nakon što ih pročitate.
  • Prebacite se na elektroničke račune. Većina tvrtki vam nudi mogućnost primanja računa, karata ili ulaznica izravno putem e-pošte. To je način uštede papira i sigurnog čuvanja dokumenata koji se lako izgube.
  • Najvažnije je riješiti se pisača. Možemo izbjeći korištenje većeg dijela papira koji stvaramo. Ako nemamo pisač pri ruci, bit će puno lakše izbjeći iskušenje ispisivanja nepotrebnih dokumenata.

Zapamtite da je u pogledu zaštite planeta svaka akcija važna.

DOBRA HRVATSKA

Smjernice Europske komisije o zaštiti maloljetnika na internetu

Objavio
Odgovorno
-
o zaštiti maloljetnika na internetu
Foto: freepik

Europska komisija je 14. srpnja 2025. predstavila smjernice o zaštiti maloljetnika, kao i prototip aplikacije za provjeru dobi u skladu sa Zakonom o digitalnim uslugama (DSA). 

Internetski svijet je mjesto beskrajnih mogućnosti. Između ostalog djeca i mladi tako mogu proširiti svoje učenje, kreativnost i komunikaciju. No to je također mjesto s mnogim rizicima, posebno za maloljetnike. Kako bi se ti rizici sveli na najmanju moguću mjeru, Komisija je predstavila smjernice o zaštiti maloljetnika. Također je istovremeno predstavljen i prototip aplikacije za provjeru dobi.

Smjernice i aplikacija za provjeru dobi nadovezuju se na rasprave u radnoj skupini za zaštitu maloljetnika, koja je dio Europskog odbora za digitalne usluge. Oba tijela dodatno jačaju rad Komisije na zaštiti maloljetnika na internetu putem Strategije za bolji internet za djecu, Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama i nadolazećih inicijativa, kao što je Zakon o digitalnoj pravednosti.

Smjernice o zaštiti maloljetnika

Smjernice o zaštiti maloljetnika osiguravaju djeci visoku razinu privatnosti, sigurnosti i zaštite na online platformama. Izrađene su nakon uključivog i opsežnog razdoblja konzultacija, uključujući i s mladima.

Između ostalog, smjernice daju preporuke za rješavanje:

  • Ovisnički dizajn: Maloljetnici su posebno osjetljivi na prakse koje mogu potaknuti ovisničko ponašanje. Smjernice predlažu smanjenje izloženosti maloljetnika takvim praksama. Također i onemogućavanje značajki koje potiču pretjerano korištenje online usluga, poput ‘potvrda o čitanju’ u porukama.
  • Kibernetičko nasilje: Smjernice preporučuju osnaživanje maloljetnika da blokiraju ili utišavaju korisnike, osiguravajući da se ne mogu dodavati u grupe bez njihovog izričitog pristanka. Također preporučuju zabranu računa za preuzimanje ili snimanje zaslona sadržaja koji objavljuju maloljetnici kako bi se spriječila neželjena distribucija seksualiziranog ili intimnog sadržaja.
  • Štetan sadržaj: Neki sustavi za preporuke stavljaju djecu u štetne situacije. Smjernice daju mladim korisnicima veću kontrolu nad onim što vide. Pozivaju platforme da daju prioritet eksplicitnim povratnim informacijama od korisnika, umjesto da se oslanjaju na praćenje njihovog ponašanja pregledavanja. Ako mladi korisnik naznači da ne želi vidjeti određenu vrstu sadržaja, on se ne bi trebao ponovno preporučivati.
  • Neželjeni kontakt sa strancima: smjernice preporučuju da platforme postave račune maloljetnika koji su prema zadanim postavkama privatni – odnosno da nisu vidljivi korisnicima koji nisu na njihovom popisu prijatelja – kako bi se smanjio rizik da ih kontaktiraju stranci na internetu.

Smjernice usvajaju pristup temeljen na riziku, poput Zakona o digitalnim uslugama (DSA), prepoznajući da online platforme mogu predstavljati različite vrste rizika za maloljetnike, ovisno o njihovoj prirodi, veličini, svrsi i korisničkoj bazi. Platforme bi trebale osigurati da su mjere koje poduzimaju primjerene i da ne ograničavaju nesrazmjerno ili nepotrebno prava djece.

Aplikacija za provjeru dobi

Prototip aplikacije za provjeru dobi jednostavan je za korištenje i štiti privatnost, postavljajući “zlatni standard” u online osiguranju dobi. Primjerice, omogućit će korisnicima da lako dokažu da imaju više od 18 godina prilikom pristupa ograničenom online sadržaju za odrasle, a istovremeno će imati potpunu kontrolu nad svim ostalim osobnim podacima, poput točne dobi ili identiteta korisnika. Nitko ne bi mogao pratiti, vidjeti ili rekonstruirati koji sadržaj pojedini korisnici pregledavaju.

Zaštita osobnih podataka

Aplikacija za provjeru bit će testirana i dodatno prilagođena u suradnji s državama članicama, online platformama i krajnjim korisnicima. Predvodnici – Danska, Grčka, Španjolska, Francuska i Italija – bit će prvi koji će surađivati s Komisijom oko tehničkog rješenja s ciljem pokretanja nacionalnih aplikacija za provjeru dobi. Ovaj prototip može se integrirati u nacionalnu aplikaciju ili ostati samostalna aplikacija.

Smjernice o zaštiti maloljetnika opisuju kada i kako platforme trebaju provjeravati dob svojih korisnika. Preporučuju provjeru dobi za platforme sa sadržajem za odrasle i druge platforme koje predstavljaju visok rizik za sigurnost maloljetnika. Navode da metode provjere dobi trebaju biti točne, pouzdane, robusne, nenametljive i nediskriminirajuće.

Aplikacija za provjeru dobi postavlja temelje za širu primjenu usluga primjerenih dobi u budućnosti. Temelji se na istim tehničkim specifikacijama kao i europski digitalni novčanici za identitet (eID) koji će biti uvedeni prije kraja 2026. godine.

Saznajte više o Smjernicama za zaštitu maloljetnika

Saznajte više o nacrtu za provjeru dobi

Izvor: European Commission 

Svjetski dan stanovništva 2025.: Osnaživanje mladih da izgrade obitelji kakve žele

Objavio
Odgovorno
-
Svjetski dan stanovništva 2025.
Foto: U ovogodišnjem vodećem izvješću o stanju svjetskog stanovništva, UNFPA je anketirao oko 14.000 ljudi u 14 zemalja. Prema ovom istraživanju otprilike svaki peti anketirani kaže da neće moći imati onoliko djece koliko bi želio. / UNFPA - © Stina Persson

Svjetski dan stanovništva obilježava se svake godine 11. srpnja kako bi se podigla svijest o globalnim problemima stanovništva. Ovaj dan usmjerava svjetsku pozornost na probleme stanovništva, s ciljem promicanja održivog razvoja i dobrobiti.

Trebale su stotine tisuća godina da svjetska populacija naraste na milijardu. Zatim se u samo još 200 godina povećala sedmerostruko. Godine 2011. globalna populacija dosegla je 7 milijardi. Već 2021. iznosi gotovo 7,9 milijardi, a očekuje se da će narasti na oko 8,5 milijardi 2030. Daljnja projekcija je 9,7 milijardi 2050. i 10,9 milijardi 2100. godine.

Ovaj dramatičan rast uvelike je potaknut sve većim brojem ljudi koji preživljavaju do reproduktivne dobi. Osim toga popraćen je velikim promjenama u stopama nataliteta, sve većom urbanizacijom i ubrzanjem migracija. Ti će trendovi imati dalekosežne implikacije za buduće generacije.

Svjetski trendovi stanovništva

U nedavnoj prošlosti došlo je do ogromnih promjena u stopama fertiliteta i očekivanom životnom vijeku. Početkom 1970-ih žene su u prosjeku imale 4,5 djece. No do 2015. godine ukupni fertilitet u svijetu pao je na ispod 2,5 djece po ženi. U međuvremenu, prosječni globalni životni vijek porastao je sa 64,6 godina početkom 1990-ih na 72,6 godina 2019. godine.

Osim toga, svijet bilježi visoku razinu urbanizacije i ubrzanje migracija. 2007. bila je prva godina u kojoj je više ljudi živjelo u urbanim nego u ruralnim područjima. Očekuje se da će do 2050. godine oko 66 posto svjetske populacije živjeti u gradovima.

Ovi megatrendovi imaju dalekosežne implikacije. Utječu na gospodarski razvoj, zapošljavanje, raspodjelu dohotka, siromaštvo i socijalnu zaštitu. Također utječu na napore za osiguranje univerzalnog pristupa zdravstvenoj skrbi, obrazovanju, stanovanju, sanitarnim uvjetima, vodi, hrani i energiji. Kako bi održivije odgovorili na potrebe pojedinaca, kreatori politika moraju razumjeti koliko ljudi živi na planetu, gdje se nalaze, koliko su stari i koliko će ljudi doći nakon njih.

Stanje svjetskog stanovništva 2025.: Prava kriza plodnosti

U 2025. godini, pad stope nataliteta puni naslovnice diljem svijeta. Neke vlade upozoravaju na „kolaps stanovništva“ i uvode drastične politike za poticanje nataliteta. No istovremeno, milijuni ljudi diljem svijeta ne mogu imati onoliko djece koliko žele – bilo da žele više, manje ili biti bez djece.

  • Strahovi od budućnosti – poput klimatskih promjena, degradacije okoliša, ratova i pandemija – utječu na odluke o plodnosti, a gotovo 1 od 5 ispitanika kaže da su te brige dovele ili bi dovele do toga da imaju manje djece nego što žele.
  • Ekonomski čimbenici, uključujući stanovanje, troškove brige o djeci i nesigurnost posla, glavna su ograničenja veličine obitelji; 39% ispitanika izjavilo je da financijske probleme utječu na njihovu sposobnost da imaju željeni broj djece.
  • Prosječna globalna dob rađanja djece stalno raste i sada iznosi 28 godina.
  • Gotovo 20% odraslih osoba reproduktivne dobi očekuje da neće moći imati željeni broj djece.
  • Pristup reproduktivnoj zdravstvenoj zaštiti i dalje je izazov, s 18% ispitanika koji prijavljuju poteškoće u dobivanju kontracepcije ili usluga povezanih s plodnošću.

Izvor: UNFPA

Prema najnovijem izvješću UNFPA-e o stanju svjetskog stanovništva, prava kriza nije u broju stanovnika nego o činjenici da ljudi gube sposobnost vlastitog odlučivanja. To je kriza reproduktivne slobode.

Osnaživanje mladih da izgrade obitelji kakve žele

Stanimo uz mlade ljude i izgradimo budućnost u kojoj svaka osoba može oblikovati svoju sudbinu u svijetu koji je pravedan, miran i pun nade.

Glavni tajnik UN-a António Guterres

Svjetski dan stanovništva 2025. ističe ovaj izazov, usredotočujući se na najveću generaciju mladih ljudi ikada. Tema „Osnaživanje mladih da stvore obitelji kakve žele u pravednom i nadahnjujućem svijetu“ poziva na osiguravanje prava, alata i prilika da mladi oblikuju svoje budućnosti.

Mladi ljudi već pokreću promjene, ali se suočavaju s velikim preprekama: ekonomskom nesigurnošću, nejednakošću spolova, ograničenom zdravstvenom skrbi i obrazovanjem, klimatskim poremećajima i sukobima. Istraživanje UNFPA-e i YouGova provedeno na više od 14.000 ljudi u 14 zemalja pokazalo je da većina želi više djece, ali su ih u tome spriječile društvene, ekonomske ili zdravstvene prepreke.

Kako bi učinkovito odgovorili na globalne populacijske trendove, mora se dati prioritet potrebama i glasovima mladih. Potrebno im je više od usluga – potrebna im je nada, stabilnost i budućnost vrijedna planiranja. Kao što je jedan mladi aktivist rekao UNFPA-i: „Mladi ljudi ne razmišljaju samo o svojoj budućoj djeci – razmišljaju o svijetu koji će ta djeca naslijediti.“ Podržavanje njihovih prava ključno je za održivi razvoj, mir i ljudsko dostojanstvo.

Izazov ostvarivanja reproduktivnog zdravlja i prava za sve žene

Dok obilježavamo Svjetski dan stanovništva važno je istaknuti da svaka četvrta žena diljem svijeta ne može sama donositi odluke o svojim životima, svojim tijelima, svojoj budućnosti. To znači da im je uskraćena moć ostvarivanja svog seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava. Nije im dopušteno reći “da” ili “ne” seksu, nije im dopušteno dobiti kontracepciju ili posjetiti liječnika kada je to potrebno, nije im dopušteno donositi odluke o partnerstvima ili roditeljstvu.

UNFPA – agencija Ujedinjenih naroda za seksualno i reproduktivno zdravlje bori se osigurati da žene i djevojčice imaju moć odlučivanja, pomažući im da preuzmu kontrolu nad svojim tijelima i životima. Surađujući s partnerima u više od 150 zemalja, pomažu u pružanju pristupa ključnim uslugama poput planiranja obitelji, zdravstvene zaštite i podrške žrtvama seksualnog nasilja.

Do 2030. godine, UNFPA želi vidjeti značajan napredak u reproduktivnom zdravlju i pravima za sve žene i djevojčice, uključujući pristup planiranju obitelji, kao i kraj spriječivim smrtnim slučajevima majki i štetnim praksama poput dječjih brakova i sakaćenja ženskih genitalija.

Prava žena i djevojčica danas se nažalost u mnogim područjima usporavaju. Vrijeme je da se digne glas – da se ustane i zahtijeva da svatko može sam donositi odluke.

Planiranje za obitelji

Rješenja koja ne stavljaju reproduktivni izbor u središte dokazano su propala, više puta. Cilj ne bi trebao biti utjecaj na stope nataliteta, već pružiti pojedincima informacije i sredstva da slobodno i odgovorno odlučuju o broju, razmaku i vremenu rađanja svoje djece.

  • Kvalitetna zdravstvena skrb – Zdravo društvo znači osigurati da majke i djeca mogu dobiti pristupačnu, dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu skrb.
  • Partneri koji dijele teret – Pojedincima su potrebni brižni, podržavajući partneri koji će pravedno podijeliti teret rađanja djece.
  • Financijska sigurnost – Kako bi planirali budućnost, pojedinci se moraju osjećati sigurno u svojoj ekonomskoj situaciji i vjerovati da mogu pronaći priuštivo mjesto za život za sebe i svoje obitelji.
  • Solidarnost među generacijama – Kada pojedinci vjeruju svom političkom sustavu da će odrediti prioritete budućim ulaganjima nakon sljedećeg izbornog ciklusa, osjećat će se sigurno u planiranju za sljedeću generaciju.
  • Svijet za koji vrijedi planirati – Mnogi bi ljudi odabrali imati djecu kad bi mogli biti sigurni da svijet u koji ih donose nudi čist okoliš, zdravo gospodarstvo i sigurno mjesto za život.

Izvor: UN

Papa Lav XIV. održao je prvu ‘zelenu misu’ te naznačio da slijedi Franjino ekološko nasljeđe

Objavio
Odgovorno
-

Papa Lav XIV. održao je danas, 9. srpnja 2025., prvu ‘zelenu misu’ – papinsku misu za očuvanje stvorenoga svijeta. Pri tom je koristio novi niz molitvi kojima se traži briga za sve od Boga stvoreno.

Misa, održana u vrtovima vatikanskog novog ekološkog obrazovnog centra na papinskom ljetnikovcu u Castel Gandolfu, ukazala je na snažnu liniju ekološkog kontinuiteta s papom Franjom, koji je zaštitu okoliša učinio zaštitnim znakom svog pontifikata.

Privatna misa održana je za centar Laudato Si, nazvan po Franjinoj enciklici o okolišu iz 2015., u kojoj je prvi papa s globalnog Juga osudio način na koji su bogate zemlje i multinacionalne korporacije iskorištavale Zemlju i njezine najranjivije ljude radi profita.

Papa je odobrio novu formulu mise „za brigu o stvorenom“, naloživši da se doda na popis od 49 misa koje su se razvijale stoljećima za određenu potrebu ili prigodu. Misa je središnji čin bogoslužja u katoličanstvu, podsjećajući na Isusove postupke na Posljednjoj večeri.

Dužnosnici su rekli da je izrađena kao odgovor na zahtjeve koji proizlaze iz Franjine enciklike, koja je inspirirala cijeli crkveni pokret i zakladu da obrazuju, zagovaraju i senzibiliziraju svijet za biblijski propisani poziv na brigu o prirodi.

Što je papa Lav XIV rekao o klimatskim promjenama?

Papa Lav XIV., prvi papa rođen u SAD-u u povijesti, naznačio je da namjerava unaprijediti Franjino ekološko nasljeđe.

Dugogodišnji misionar u Peruu, papa Lav XIV., iz prve je ruke iskusio učinke klimatskih promjena na ranjive zajednice i već je govorio o potrebi za klimatskom pravdom, posebno za autohtone narode.

U poruci za godišnji crkveni dan molitve za stvaranje, papa Lav XIV. osudio je ” nepravdu, kršenja međunarodnog prava i prava naroda, teške nejednakosti i pohlepu koja ih potiče, što dovodi do deforestacije, zagađenja i gubitka bioraznolikosti”.

Nije dao nikakve dvojbe o tome što ili tko je kriv, identificirajući “klimatske promjene uzrokovane ljudskom aktivnošću”.

„Čini se da još uvijek nismo u stanju prepoznati da uništavanje prirode ne utječe na sve jednako. Kada se pravda i mir gaze, oni koji najviše pate su siromašni, marginalizirani i isključeni“, napisao je u poruci objavljenoj prošli tjedan.

Papa Lav XIV. promovira plan solarne farme za Vatikan

Kao još jedan znak svoje predanosti zaštiti okoliša, papa Lav XIV. naznačio je da planira provesti jedno od najvažnijih ekoloških nasljeđa pape Franje. Projekt je to pretvaranja polja od 430 hektara u sjevernom Rimu u solarnu farmu koja bi proizvodila dovoljno električne energije za potrebe Vatikana. Time bi Vatikan učinila prvom ugljično neutralnom državom na svijetu.

Razvoj bi zahtijevao ulaganje od nešto manje od 100 milijuna eura, kažu dužnosnici, i potrebno je odobrenje talijanskog parlamenta budući da teritorij uživa eksteritorijalni status koji je potrebno proširiti.

Izvor: euronews.green

 

Većina Europljana smatra borbu protiv klimatskih promjena prioritetom

Objavio
Odgovorno
-
Većina Europljana smatra borbu protiv klimatskih promjena prioritetom
Foto: freepik

Velika većina Europljana smatra da su klimatske promjene ozbiljan problem (85%), prema novom istraživanju Eurobarometra objavljenom 30. lipnja 2025.

Među ispitanicima, 8 od 10 (81%) podržava cilj EU-a da se do 2050. postigne klimatska neutralnost. S ekonomske perspektive, više od tri četvrtine (77%) Europljana slaže se da je trošak štete zbog klimatskih promjena mnogo veći od ulaganja potrebnih za prijelaz na neto nultu stopu emisija.

Većina Europljana (85%) slaže se da bi borba protiv klimatskih promjena trebala biti prioritet za poboljšanje javnog zdravlja i kvalitete života. Isto tako, 83% ispitanika slaže se da će bolja priprema za negativne utjecaje klimatskih promjena poboljšati živote građana EU-a.

Europski građani također osjećaju utjecaj klimatskih promjena u svakodnevnom životu. U prosjeku, gotovo 4 od 10 Europljana (38%) osjeća se osobno izloženo rizicima i prijetnjama povezanim s okolišem i klimom. U 8 država članica više od polovice ispitanika tako se osjeća. Uglavnom u južnoj Europi, ali i u Poljskoj i Mađarskoj.

Provjerite rezultate za Hrvatsku.

Posebno istraživanje Eurobarometra 565 o klimatskim promjenama obuhvatilo je anketu među 26 319 građana EU-a iz različitih društvenih i demografskih skupina u svih 27 država članica EU-a. Istraživanje je provedeno između 18. veljače i 10. ožujka 2025. Svi intervjui provedeni su licem u lice, bilo fizički u domovima ljudi ili putem video interakcije na daljinu.

Potpora obnovljivim izvorima energije, energetskoj učinkovitosti i energetskoj autonomiji

Gotovo devet od deset Europljana (88%) smatra da je važno da EU poduzme mjere za povećanje obnovljivih izvora energije. Gotovo isti broj (88%) njih vjeruje kako je važno da EU poduzme mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti, na primjer poticanjem ljudi na izolaciju domova, ugradnju solarnih panela ili kupnju električnih automobila. Tri četvrtine (75%) Europljana vjeruje da će smanjenje uvoza fosilnih goriva povećati energetsku sigurnost i ekonomski koristiti EU. Čak 77% Europljana slaže se da će djelovanje u vezi s klimatskim promjenama potaknuti inovacije. Više od osam od deset Europljana (84%) slaže se da bi trebalo pružiti veću podršku europskim tvrtkama kako bi se natjecale na globalnom tržištu čistih tehnologija, pokazujući javnu podršku Sporazumu o čistoj industriji. 

Graf: U gotovo svim državama članicama EU-a više od polovice ispitanika podržava cilj EU-a da do 2050. godine postane klimatski neutralan. / Eurobarometer

Građani predani individualnoj akciji i strukturnim reformama 

Velika većina  građana EU-a poduzima individualne akcije protiv klimatskih promjena (92%) i donosi održive odluke u svakodnevnom životu. Međutim, na pitanje tko je u najboljoj poziciji za borbu protiv klimatskih promjena, samo 28% vjeruje da su u najboljoj poziciji da preokrenu situaciju individualnim akcijama. Građani su identificirali nacionalne vlade (66%), EU (59%) te poduzeća i industriju (58%) kao najbolje pozicionirane za borbu protiv klimatskih promjena. Njih 44% smatra da su regionalne i lokalne vlasti u dobroj poziciji za poduzimanje klimatskih akcija. 

Klima u medijima

Iako je istraživanje pokazalo da se 84% građana slaže da su klimatske promjene uzrokovane ljudskom aktivnošću, više od polovice ispitanika (52%) smatra da tradicionalni mediji ne pružaju jasne informacije o klimatskim promjenama, njihovim uzrocima i utjecajima. Ako se šire gledaju komunikacijski kanali, 49% smatra da je teško razlikovati pouzdane informacije od dezinformacija o klimatskim promjenama na društvenim mrežama. 

Izvor: European commission

Rekordne temperature Sredozemnog mora izazivaju nova upozorenja znanstvenika

Objavio
Odgovorno
-
Rekordne temperature Sredozemnog mora
Foto: freepik

Površinske temperature Sredozemnog mora ovog su lipnja dosegle najvišu ikad zabilježenu razinu.

Prema podacima koje je prikupio Copernicus, a analizirao Météo-France, 29. lipnja temperatura površine mora dosegla je 26,01°C. Ukupne temperature trenutno su 3°C više od prosjeka. Pri tom je porast temperature veći od 4°C na nekim mjestima oko francuske i španjolske obale.

Najintenzivnije zagrijavanje uočeno je u zapadnom mediteranskom bazenu, uključujući Balearsko i Tirensko more. S obzirom na trenutne vremenske uvjete, znanstvenici kažu da je malo vjerojatno da će temperature uskoro pasti.

Mediteran se smatra jednim od najosjetljivijih svjetskih “žarišta klimatskih promjena”, zagrijavajući se mnogo brže od globalnog prosjeka. Stručnjaci upozoravaju da bi uporni morski toplinski valovi – dugotrajna razdoblja neuobičajeno visokih temperatura oceana – mogli promijeniti regiju do neprepoznatljivosti bez aktivnog djelovanja na suzbijanju klimatskih promjena.

Morski toplinski valovi mogli bi uništiti život u Sredozemnom moru

Regiju pogađa uporan i rastući morski toplinski val. Osobito se “teški” i “ekstremni” uvjeti pojavljuju kod jugoistočne Španjolske i sjevernog Maroka.

Znanstvenici upozoravaju da bi razvoj situacije mogao imati razorne posljedice za bioraznolikost, ribarstvo, akvakulturu, a u konačnici i na vremenske uvjete diljem južne Europe i sjeverne Afrike.

Foto: Karta anomalija temperature površine mora od 26. lipnja 2025. / ICATMAR

Toplije vode sadrže manje kisika, što dovodi do masovnog pomora riba, poput onog viđenog u Toskani 2024. godine. Kada ribe rone dublje da pobjegnu od topline na površini, morske ptice ih ne mogu dosegnuti, pa i one ugibaju.

Učinci morskih toplinskih valova djeluju i na kopno. Topla mora potiču ekstremnije vremenske uvjete. To se npr. vidjelo tijekom oluje Daniel 2023. godine u kojoj je poginulo gotovo 6000 ljudi. Visoke temperature površine mora u Sredozemlju učinile su takve oluje 50 puta vjerojatnijim i 50 posto intenzivnijim. Poplave u Valenciji 2024. godine, koje su odnijele više od 200 života, također su djelomično povezane s visokim temperaturama površine mora.

Morski toplinski valovi postaju intenzivniji i traju dulje

Morski toplinski valovi sada su deset puta intenzivniji nego u predindustrijskom dobu i traju tri puta dulje.

„Klimatske promjene odgovorne su za globalno povećanje učestalosti, trajanja i intenziteta morskih toplinskih valova“, kaže dr. Alistair Hobday, istraživački direktor Programa održive morske budućnosti Organizacije za znanstvena i industrijska istraživanja Commonwealtha (CSIRO).

Sredozemno more se stalno zagrijava od 1980-ih, s naglim ubrzanjem u posljednjem desetljeću. Tijekom posljednjih 40 godina, s jednog toplinskog vala godišnje u određenim područjima na prosječno četiri godišnje, što pokriva gotovo cijelo more. Temperature su konstantno iznad prosjeka posljednjih pet godina.

„Razvijajući, široko rasprostranjeni toplinski val u zapadnom Mediteranu sada zahtijeva pomnu pozornost“, kaže dr. Karina von Schuckmann, viša savjetnica u Mercator Ocean Internationalu.

Znanstvenici naglašavaju da samo brzo smanjenje globalnih emisija može zaustaviti ovaj trend. Bez hitne akcije, ovo klimatsko žarište moglo bi se trajno transformirati.

Dramatične promjene u Jadranskom moru i na kopnu
Dramatične promjene u moru i na kopnu – Dnevnik HRT-a 01.07.2025.

Dramatične promjene pogađaju i Jadransko more i kopno

Gostujući jučer u Dnevnku HRT-a, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, dr. sc. Aljoša Duplić, upozorava na dramatične promjene koje pogađaju i more i kopno. On ističe kako zagrijavanje mora i širenje tzv. tropikalizacije Sredozemlja mijenja staništa i potiče dolazak novih vrsta koje ugrožavaju postojeću ravnotežu. Upozorava da se te “uvezene” vrste brzo razmnožavaju i ozbiljno ugrožavaju autohtoni život – primjerice, u vodama Cipra desetkovale su lokalne populacije riba i ugrozile ribarstvo.

– Zabrinjava i sve veća zagrijanost mora u dubinama. Gubi se termoklina, granica koja je dijelila hladni i topli sloj mora sada se spušta i do 40 metara. To mijenja fizikalno-kemijske uvjete u cijelom stupcu mora, a time i život u njem – te dodaje da je morski ekosustav pod velikim stresom. – U godinama koje dolaze, more više neće biti onakvo kakvim ga poznajemo, naglašava dr. Aljoša Duplić

Klimatske promjene snažno pogađaju i kopnene ekosustave, naročito šume. Promjene u temperaturi, smanjenje oborina, isušivanje tla i visoka isparavanja mijenjaju staništa i ugrožavaju brojne biljne i životinjske vrste.

Pogledajte cijeli prilog.

Izvor: euronews.green i HRT

40 godina kultne zastave i himne EU

Objavio
Odgovorno
-
Foto: gpointstudio / Freepik

Europska zastava u lipnju 2025. puni 40 godina. Predstavlja težnje milijuna Europljana za kontinentom ujedinjenim u miru, prosperitetu i poštovanju ljudskog dostojanstva. Ove godine obilježava se i 40. obljetnicu europske himne – Beethovenove “Ode radosti”. Bez teksta, univerzalni jezik glazbe izražava vrijednosti koje dijelimo diljem Europe: slobodu, mir i solidarnost.

Tijekom godina, europska zastava postala je jedan od najprepoznatljivijih simbola u Europi i diljem svijeta. Mnogo više od institucionalnog amblema, ona predstavlja vrijednosti i zajednički identitet milijuna Europljana ujedinjenih u svojoj raznolikosti.

Taj osjećaj zajedništva nadilazi nacionalne granice, jezike, povijest i kulturu. Tijekom 40 godina, zastava je inspirirala milijune ljudi diljem kontinenta da se okupe i rade na zajedničkim ciljevima. Predstavlja izbor mira nakon stoljeća sukoba i podjela, izbor solidarnosti i slobode, koji je duboko promijenio živote milijuna ljudi.

Zastava EU je službeno usvojena 1985. godine, kada su se europski čelnici zajednički složili oko dizajna kao simbola jedinstva i zajedništva. Slika 12 zlatnih zvijezda na vedrom plavom nebu trebala bi predstavljati sklad i solidarnost među narodima Europe. Pri tome 12 zvijezda simbolizira potpunost i cjelovitost. Od tada se zastava vijori visoko iznad škola i zgrada, a može se naći i na registarskim pločicama i putovnicama – podsjećajući nas da bez obzira odakle dolazimo, svi smo dio iste europske zajednice.

Izvor: Europska komisija

Globalne emisije CO2 iz energije dosegle su rekordnu razinu prošle godine

Objavio
Odgovorno
-
Globalne emisije CO2 iz energije dosegle su rekordnu razinu prošle godine
Foto: jplenio1 /Freepik

Globalne emisije CO2 iz energetskog sektora dosegle su rekordnu razinu četvrtu godinu zaredom prošle godine. Uzrok je potrošnja fosilnih goriva koja je nastavila rasti unatoč tome što su obnovljivi izvori energije dosegli rekordnu razinu. Podaci su to iz godišnjeg statističkog pregleda svjetske energije koji je Energetski institut danas objavio.

Podaci iz izvješća ističu izazov pokušaja ‘odvikavanja’ svjetskog gospodarstva od fosilnih goriva u vrijeme kada je sukob u Ukrajini preusmjerio tokove nafte i plina iz Rusije, a borbe na Bliskom istoku izazivaju zabrinutost oko sigurnosti opskrbe.

Statistički pregled svjetske energije analizira podatke o svjetskim energetskim tržištima iz prethodne godine. Pruža pravovremene, sveobuhvatne i objektivne podatke energetskoj zajednici od 1952. godine. Energetski institut okuplja energetske stručnjake svih razina, a zajedno s konzultantskim tvrtkama KPMG i Kearney, prošle je godine preuzeo izradu izvješća od BP-a.

Analitičari koji prate napredak rekli su da svijet nije na putu da ostvari globalni cilj utrostručenja kapaciteta obnovljivih izvora energije do 2030. godine, unatoč rekordnim povećanjima kapaciteta.

Ključni podaci iz izvješća za 2024.

U ovom drugom Statističkom pregledu pod skrbništvom Instituta, izvještavamo o još jednoj godini vrhunaca u našem svijetu gladnom energije. Rekordna potrošnja fosilnih goriva i rekordne emisije iz energije, ali i rekordna proizvodnja obnovljivih izvora energije, potaknuta sve konkurentnijom energijom vjetra i sunca.
Napredak tranzicije je spor, ali šira slika prikriva različite energetske priče koje se odvijaju u različitim geografskim područjima. Ove godine pružamo dodatne vizualizacije kako bismo te kontraste oživjeli – od naprednih gospodarstava gdje vidimo znakove vrhunca potražnje za fosilnim gorivima, do gospodarstava na globalnom jugu za koje gospodarski razvoj i poboljšanje kvalitete života i dalje potiču rast fosilnih goriva.

Dr. Nick Wayth CEng FEI FIMechE, glavni izvršni direktor Energetskog instituta

Svijet je 2024. godine zabilježio godišnji porast ukupne opskrbe energijom od 2%. Pri tom su svi izvori energije poput nafte, plina, ugljena, nuklearne energije, hidroelektrana i obnovljivih izvora energije zabilježili porast, što se posljednji put dogodilo 2006. godine.

To je dovelo do povećanja emisija ugljika za oko 1% u 2024. godini. Time je premašena rekordna razinu iz prethodne godine od 40,8 gigatona ekvivalenta CO2.

Od svih fosilnih goriva u svijetu, prirodni plin zabilježio je najveći porast proizvodnje, porasavši za 2,5%. Ugljen je porastao za 1,2% i ostao najveći izvor proizvodnje energije u svijetu. Rast nafte bio je ispod 1%. Energija vjetra i sunca porasla je za 16%, devet puta brže od ukupne potražnje za energijom.

Ovogodišnji podaci odražavaju složenu sliku globalne energetske tranzicije. Elektrifikacija se ubrzava, posebno u Kini, gdje se pristup energetskim rješenjima s niskim udjelom ugljika brzo širi. Međutim, globalno tempo primjene obnovljivih izvora energije i dalje je nadmašen ukupnim rastom potražnje za energijom, od čega se veliki dio i dalje zadovoljava fosilnim gorivima. Svijet ostaje u načinu dodavanja energije, a ne u jasnoj tranziciji. Rezultat je četvrta godina zaredom rekordne potražnje za fosilnim gorivima i emisija CO2, što naglašava strukturne izazove u usklađivanju globalne potrošnje energije s klimatskim ciljevima.

Andy Brown OBE FEI, predsjednik Energetskog instituta

Iako su energija vjetra i sunca rasle gotovo devet puta brže od ukupne potražnje za energijom, i fosilna goriva su rasla (nešto više od 1%) u 2024. Dok je globalna potražnja za prirodnim plinom porasla za 2,5%, potrošnja sirove nafte ostala je nepromijenjena u zemljama OECD-a nakon pada od 0,7% prethodne godine. U zemljama izvan OECD-a porasla je za 1%.

Sve su to čimbenici koji doprinose energetskoj tranziciji koja se nastavlja, ali je sve neurednija.

Izvor: Reuters, Energy institute

Aktualne prijetnje Organizaciji ujedinjenih naroda – hoće li preživjeti?

Objavio
Goran Tudor
-
Organizacija ujedinjenih naroda, New York
Foto: Pixabay

Organizacija ujedinjenih naroda oformljena je 24. listopada 1945, nekoliko mjeseci po završetku Najvećeg rata, a još manje mjeseci iza Hirošime, kao „međuvladina organizacija čiji je cilj bio održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje“.

To je najveća i najpoznatija međunarodna, međuvladina organizacija u svijetu ikad osnovana, pokrenuta zbog mira. Zemlje članice Ujedinjenih nacija jesu 193 nezavisne države svijeta.

Dan Ujedinjenih naroda – Simbol nade za globalno jedinstvo

Vijeće sigurnosti OUN ima pet stalnih članica (SAD, Rusija, Kina, Engleska, Francuska) te 10 nestalnih. Ironija, jad povijesti! Dvije povijesno najistaknutije, liderske članice Vijeća sigurnosti OUN-a, SAD i Rusija, danas prednjače u potpirivanju ratovanja i naoružavanja i (pred)vode najveće i najviše ratova i ratnih operacija. Hoće li se Organizacija UN preživjeti, raspasti se? Koliko je tek energije i htijenja uloženo da se OUN oformi i da djeluje, postoji!!! Velik doprinos osnivanju organizacije UN godine 1945. dali su, naročito, 32. američki predsjednik Franklin D. Roosevelt te 33. po redu – Harry Truman.

Liga naroda ili Društvo naroda, preteča je UN-a – međunarodna organizacija država osnovana poslije Prvog svjetskog rata. Njezin je cilj bio plemenit i teško dostižan: mir u svijetu. Liga Naroda zalagala se za razoružanje, međunarodni sustav sigurnosti i rješavanje međudržavnih problema putem pregovora. To je bio izniman iskorak čovječanstva . Inicijativu za osnivanje organizacije Lige naroda u siječnju 1920., koja je trebala garantirati suradnju i zaštitu malih naroda, došla je iz Amerike, od njezina slavnoga 28. američkog predsjednika Woodrowa Wilsona.

Danas. Za mir i suradnju, a protiv rata i naoružanja.

***
47. američki predsjednik po redu, što li to radi ?! Svijetu i Americi, društvima i običnom čovjeku

Amerika je ovog proljeća, sa desetak potpisa svog predsjednika, istupila iz Svjetske zdravstvene organizacije, iz Pariškog sporazuma o klimi … I iz drugih niz međunarodnih inicijativa koje svijet čine povezanim, organiziranijim, u buduće boljim mjestom. Po nalogu nosača električne pile Muska ukinula je i Agenciju za ESG, kojoj je u zadaći razvijati održivi svijet.

… Mnogim međunarodnim sporazumima Amerika nikad nije ni pristupila.

Nadamo se da su ovo prolazne mijene.

Goran Tudor

Više od 20% Europljana izloženo je štetnim razinama buke

Objavio
Odgovorno
-
Foto: freepik

Nešto više od 110 milijuna ljudi, odnosno više od 20% Europljana, izloženo je štetnim razinama buke u prometu. Navod je to iz izvješća Europske agencije za okoliš (EEA) o onečišćenju bukom. Izvješće objavljeno 24. lipnja 2025. poziva na snažnije djelovanje i na razini EU-a i na nacionalnoj razini.

Prema izvješću EEA-e „Buka okoliša u Europi 2025.“ napredak u smanjenju izloženosti štetnim razinama buke bio je spor, dodajući da je malo vjerojatno da će se cilj EU-a o nultom onečišćenju, odnosno smanjenju broja ljudi kronično uznemiravanih bukom prometa za 30 % do 2030., ostvariti bez dodatnih mjera.

Dugotrajna izloženost buci u prometu u Europi povezana je sa širokim rasponom negativnih utjecaja na naše zdravlje, uključujući kardiovaskularne bolesti, mentalne bolesti, dijabetes, pa čak i preranu smrt. Izvješće navodi da su djeca i adolescenti posebno osjetljivi na učinke buke. Na temelju novih istraživanja, izloženost buci kod djece doprinosi oštećenju čitanja, problemima u ponašanju i pretilosti.

Ekonomski i društveni troškovi su također visoki, jer povezane bolesti i loše zdravlje negativno utječu na gospodarstvo. U izvješću se navodi da buka iz prometnih izvora rezultira godišnjim ekonomskim troškovima od najmanje 95,6 milijardi eura u Europi ili 0,6% ukupnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) svake godine, primjenjujući utvrđene metode za procjenu troškova buke u okolišu.

Buka se često zanemaruje i smatra se samo smetnjom svakodnevnog života. Dugoročni utjecaji buke na naše zdravlje i okoliš su široko rasprostranjeni i značajno doprinose preranoj smrti, kardiovaskularnim bolestima, dijabetesu i problemima mentalnog zdravlja. Djeca su također posebno osjetljiva na učinke buke i to je problem koji sve države članice EU-a moraju hitno riješiti ako želimo postići napredak prema našem cilju nultog onečišćenja EU-a do 2030. godine, odnosno smanjenju onečišćenja bukom.

Leena Ylä-Mononen, Izvršna direktorica EEA-e

Izvješće EEA-e najopsežnija je analiza onečišćenja okoliša bukom u Europi, temeljena na izvješćima država članica EEA-e prema Direktivi EU-a o buci u okolišu. Promatra utjecaj na ljudsko zdravlje, ali i utjecaje buke na bioraznolikost i zaštićena prirodna područja.

Buka u prometu

Cestovni promet identificiran je kao dominantan izvor buke, posebno u gusto naseljenim urbanim područjima, gdje je pogođen najveći broj ljudi.

Na temelju pragova utvrđenih Direktivom EU o buci u okolišu, cestovni promet izlaže oko 92 milijuna ljudi štetnim razinama buke tijekom dana, večeri i noći. Pragovi buke EU-a prema Direktivi utvrđeni su na 55 decibela (dB) za razdoblje dan-večer-noć i 50 dB za razdoblje noć. Za usporedbu, buka željeznice utječe na 18 milijuna ljudi tijekom razdoblja dan-večer-noć, dok buka zrakoplova utječe na oko 2,6 milijuna (dan-večer-noć). Iako buka željeznice i zrakoplova utječe na manji broj ljudi općenito, ona i dalje ostaje značajan izvor lokalnog onečišćenja bukom, posebno u blizini glavnih željezničkih prometnih koridora i zračnih luka.

Smjernice Svjetske zdravstvene organizacije o buci u okolišu preporučuju znatno strože razine buke. To znači da je mnogo više pojedinaca izloženo buci povezanoj s prometom. Uzimajući u obzir ove niže preporučene razine, procjenjuje se da je otprilike 150 milijuna ljudi – više od 30% stanovništva – izloženo dugoročnim nezdravim razinama buke iz izvora prometa.

Buka nije samo smetnja, već može uzrokovati i opsežne zdravstvene posljedice. Obično se povezuje s utjecajima poput smetnji i poremećaja spavanja, ali njezini učinci su mnogo širi. Izloženost buci utječe na zdravlje putem međusobno povezanih puteva, prvenstveno stresa i poremećaja spavanja. Ti čimbenici mogu doprinijeti širokom rasponu negativnih zdravstvenih ishoda, uključujući kardiovaskularne i metaboličke bolesti, poremećaje mentalnog zdravlja, pa čak i preranu smrt.

Dugotrajna izloženost buci u prometu u Europi povezana je s procijenjenih 66.000 preuranjenih smrti , 50.000 novih slučajeva kardiovaskularnih bolesti i 22.000 novih slučajeva dijabetesa tipa 2. Osim toga, prema novom istraživanju, buka bi također mogla potencijalno doprinijeti tisućama slučajeva depresije i demencije.

Prema najnovijim podacima iz 2021. godine, izloženost buci pridonijela je više od 560.000 slučajeva poremećaja razumijevanja pročitanog, 63.000 problema u ponašanju i 272.000 slučajeva prekomjerne težine kod djece .

U usporedbi s drugim prijetnjama zdravlju iz okoliša u Europi, buka u prometu svrstava se među tri najveće. Odmah je iza onečišćenja zraka i čimbenika povezanih s temperaturom (klimatskih). Nadalje, ima veći utjecaj na zdravlje od poznatijih rizika poput pasivnog pušenja ili izloženosti olovu.

Buka šteti prirodi

Buka također utječe na divlje životinje na kopnu i u moru. Izvješće otkriva da najmanje 29% zaštićenih područja Natura 2000 u Europi doživljava razine buke koje bi mogle utjecati na ponašanje kopnenih divljih životinja.

Podvodno buka uzrokovana brodarstvom, gradnjom na moru i istraživanjem mora također remeti morski život, posebno kod vrsta u europskim vodama koje se oslanjaju na zvuk za preživljavanje, poput kitova i dupina. Područja s najvećom izloženošću podvodnoj buci u Europi uključuju dijelove La Manchea, Gibraltarskog tjesnaca, dijelove Jadranskog mora, Dardanelskog tjesnaca i neke regije u Baltičkom moru.

Rješenja za tišu Europu

Na temelju procjena EEA-e, broj ljudi koje buka u prometu u EU jako smeta smanjio se za samo 3% između 2017. i 2022. To smanjenje nije dovoljno brzo za postizanje cilja smanjenja buke iz akcijskog plana za nulto onečišćenje. Na temelju trenutnih projekcija do 2030. malo je vjerojatno da će EU ostvariti cilj bez dodatnih mjera.

Izvješće navodi primjere učinkovitih rješenja koja su već dostupna za ublažavanje buke. To uključuje:

  • poboljšanje pristupa tihim i zelenim površinama u gradovima,
  • mjere poput smanjenih ograničenja brzine za vozila u urbanim područjima,
  • bolje održavanje željezničke infrastrukture,
  • poticanje korištenja guma s niskim stupnjem buke,
  • optimizaciju obrazaca slijetanja/polijetanja zrakoplova u zračnim lukama i promicanje korištenja tiših zrakoplova.

Nadalje, dugoročne strategije za urbana područja koje daju prioritet preventivnim mjerama poput:

  • stvaranja tampon zona između prometnih koridora i stambenih područja ili
  • promicanja održive mobilnosti poput javnog prijevoza, hodanja i biciklizma također mogu pomoći.

Izvor: Europska komisija – Priopćenje za medije

1...252627...187Stranica 26 od 187

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z