Nova pravila EU o ekodizajnu – za izdržljive, energetski učinkovite i popravljive pametne telefone i tablete

Objavio
Odgovorno
-
nova pravila EU-a za izdržljive, energetski učinkovite i popravljive pametne telefone i tablete
Foto: freepik

Nova pravila EU o ekodizajnu i energetskom označavanju primjenjuju se na pametne telefone, bežične telefone i tablete stavljene na tržište EU od 20. lipnja 2025.

Mjere su osmišljene kako bi se produžio vijek trajanja proizvoda, povećala energetska učinkovitost i olakšao popravak. Osim toga ove mjere trebaju i potrošačima pomoći da donose informiranije i održivije odluke o kupnji.

Nova pravila će promovirati održivu potrošnju i uštede te smanjiti utjecaj na okoliš, doprinoseći ciljevima EU-a u pogledu energetske učinkovitosti, smanjujući emisije stakleničkih plinova i promovirajući kružno gospodarstvo.

Izazovi cirkularne ekonomije. Kako dalje radi duljeg trajanja? (Velimir Srića)

Očekuje se da će pametni telefoni i tableti do 2030. godine uštedjeti 2,2 TWh električne energije koju građani troše korištenjem tih uređaja. To odgovara uštedi od jedne trećine u usporedbi sa scenarijem bez mjera. Za usporedbu to je više od polovice potrošnje električne energije na Malti. Predviđa se da će potrošači uštedjeti 20 milijardi eura troškova u 2030. godini. Nova pravila također će pomoći u optimizaciji korištenja kritičnih sirovina i olakšati njihovo recikliranje. 

Ključni zakonski propisi

Novi zahtjevi za ekodizajn i energetsko označavanje utvrđeni su u dva ključna zakonska propisa za ove vrste proizvoda:

  1. Uredba o ekodizajnu propisuje minimalne zahtjeve za mobilne telefone, bežične telefone i tablete koji se prodaju na tržištu EU-a kako bi se osiguralo:
    • veća otpornost na padove, ogrebotine, prašinu i vodu
    • korištenje izdržljivijih baterija, sposobnih za najmanje 800 ciklusa punjenja uz zadržavanje najmanje 80% svog početnog kapaciteta
    • jasna pravila o rastavljanju i popravku, kojima se od proizvođača zahtijeva da isporuče ključne rezervne dijelove u roku od 5 do 10 radnih dana i najmanje 7 godina nakon što se model proizvoda više ne prodaje u EU-u
    • dulja dostupnost ažuriranja operativnog sustava, najmanje 5 godina od datuma prodaje posljednjeg modela jedinice
    • pošten pristup profesionalnih servisera softveru ili firmveru potrebnom za popravke

2. Prema Uredbi o energetskom označavanju, pametni telefoni i tableti moraju prikazivati ​​informacije o energetskoj učinkovitosti, vijeku trajanja baterije te otpornosti na prašinu, vodu i slučajne padove.

Nove EU oznake popravljivosti

Osim toga, po prvi put, proizvodi stavljeni na tržište EU-a moraju prikazivati ​​i ocjenu popravljivosti. Ocjena, od A (najviše popravljivo) do E (najmanje popravljivo), nalazi se na naljepnici s drugim ključnim detaljima koji pomažu produljiti vijek trajanja proizvoda za potrošače.

Nova energetska oznaka EU
Nove EU oznake pomoći će potrošačima da odaberu popravljiviju elektroniku. Ocjene popravljivosti kreću se od A (najviše popravljivo) do E (najteže popravljivo). Temelje se na 6 čimbenika: Dubina rastavljanja, Pričvršćivači, Alati, Dostupnost rezervnih dijelova, Ažuriranja softvera, Informacije o popravku

Ocjene popravljivosti pružaju jasnu i lako razumljivu ocjenu popravljivosti proizvoda od A (najviša) do E (najniža). Temelje se na strogoj znanstvenoj metodi koju je razvio JRC. Metoda uzima u obzir ključne komponente proizvoda („prioritetne dijelove“) i različite čimbenike koji utječu na popravljivost („parametri“). Npr. to su koraci potrebni za rastavljanje, alati potrebni za pristup komponentama radi zamjene ili opseg u kojem su rezervni dijelovi i informacije o popravku dostupni. Procjena svih ovih parametara rezultira agregiranom ocjenom popravljivosti koja će biti prikazana na energetskim oznakama EU.

Predložena energetska oznaka i prateće informacije o proizvodu bit će dostupne putem javno dostupne EPREL baze podataka. Sama oznaka, zajedno s informativnim listom o proizvodu, bit će jednostavna za preuzimanje. To će korisnicima omogućiti donošenje potpuno informirane odluke o kupnji.

Akcijski plan za kružno gospodarstvo

Akcijski plan za kružno gospodarstvo 2020 ima za cilj učiniti proizvode izdržljivijima, lakšima za popravak i nadogradnju. Kao dio toga, Inicijativa za kružnu elektroniku uvodi regulatorne mjere u okviru Direktive o ekodizajnu za uređaje poput pametnih telefona, tableta i prijenosnih računala, osiguravajući da su dizajnirani za energetsku učinkovitost, trajnost, mogućnost popravka, nadogradnje, održavanje, ponovnu upotrebu i recikliranje.

Politike ekodizajna i energetskog označavanja podržavaju potrošače, poduzeća i vlade u prijelazu na čistu energiju. Ove politike bave se čimbenicima poput potrošnje energije, potrošnje vode, emisija i učinkovitosti materijala. Također stvaraju poslovne prilike, jačaju otpornost tržišta i potiču potražnju za održivim proizvodima, a istovremeno smanjuju troškove za krajnje korisnike. Samo u 2020. godini potrošači su uštedjeli više od 63 milijarde eura zahvaljujući tim politikama.

Komisija je u srpnju 2023. usvojila nove propise o ekodizajnu i energetskom označavanju za pametne telefone i tablete, nakon opsežnih konzultacija s industrijom, potrošačkim skupinama i dionicima za zaštitu okoliša. Ta pravila isključuju tablete, proizvode s fleksibilnim glavnim zaslonima i pametne telefone za komunikaciju visoke sigurnosti.

Izvor: europska komisija

Sadnja više drveća u gradovima spašava živote

Objavio
Odgovorno
-
više drveća u gradovima
Foto: freepik

Sadnja više drveća i ‘širenje zelenila’ u gradovima potencijalno spašava milijune života, otkriva sveobuhvatna nova studija.

Drveće u gradovima nije samo nešto što je lijepo vidjeti. Drveće u gradovima ima i ogroman utjecaj na javno zdravlje jer temperature održava nižima.

Nova studija izračunala je da je povećanje vegetacije u urbanim područjima za 30% moglo spriječiti više od jedne trećine svih smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom. Podatak se odnosi na svijet u razdoblju između 2000. i 2019. godine. To znači da se s više zelenila tijekom ovog 20-godišnjeg razdoblja moglo spasiti ukupno 1,16 milijuna života.

Iako su zdravstvene prednosti zelenih površina dobro poznate, studija modeliranja istraživača sa Sveučilišta Monash u Melbourneu prva je koja procjenjuje i rashlađujući učinak zelenila na dnevne temperature i njegov modificirajući učinak na odnos topline i smrtnosti.

„To nam daje sveobuhvatniju procjenu njegovih koristi u ublažavanju smrtnosti povezane s vrućinom“, kaže voditelj studije, profesor Yuming Guo. „Ovi nalazi ukazuju na to da bi očuvanje i širenje zelenila mogle biti potencijalne strategije za snižavanje temperature i ublažavanje utjecaja izloženosti toplini na zdravlje.“

Kako gradska stabla spašavaju živote?

Izloženost toplini velika je prijetnja javnom zdravlju, sve više zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem.

Između 2000. i 2019. godine visoke temperature bile su povezane s pola milijuna smrtnih slučajeva godišnje. To čini 0,91 posto svih smrtnih slučajeva u svijetu.

Prema profesoru Guu, „u najekstremnijim scenarijima globalnog zatopljenja“, procjene smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom kretat će se od 2,5 posto svih smrtnih slučajeva u sjevernoj Europi do 16,7 posto u jugoistočnoj Aziji u 2090-ima.

Zaustavljanje emisija koje zagrijavaju Zemlju na izvoru najučinkovitiji je način za smanjenje smrtnih slučajeva povezanih s toplinom. Ali kako povećana zelena površina može pomoći u zaštiti ljudi?

Veći rasprostranjenost trava, drveća i drugih biljaka u gustim urbanim područjima ima učinak hlađenja. Takva vegetacija zasjenjuje površine, odbija sunčevo zračenje i povećava ‘evapotranspiraciju’ – isparavanje s tla i biljaka – što potiče konvekciju zraka. To snižava temperaturu okoline, što dovodi do smanjenja broja ljudi izloženih ekstremnoj vrućini.

Profesor Guo kaže da postoje i novi dokazi da zelenilo može promijeniti rizike smrtnosti povezane s vrućinom, potencijalno zbog poboljšanja mentalnog zdravlja, povećanja društvenog angažmana i tjelovježbe te smanjenja onečišćenja zraka.

Koliko je života moglo biti spašeno u Europi?

Studija je otkrila da bi povećanje razine vegetacije za 10 posto, 20 posto i 30 posto smanjilo prosječne dnevne temperature za 0,08 °C, 0,14 °C i 0,19 °C.

To je zauzvrat moglo spriječiti 0,86, 1,02 i 1,16 milijuna smrtnih slučajeva, što predstavlja 27,2 posto, 32,2 posto i 36,7 posto svih smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom od 2000. do 2019. godine.

Prema modelu, pozitivan učinak veće količine zelenila ovisio je o nizu čimbenika, uključujući vrstu klime te socioekonomski i demografski sastav određenog grada.

Ako se razina vegetacije poveća za 30 posto, prosječan broj spašenih života od 2000. do 2019. u Europi iznosi 396 955. Azija ima najviše spašenih života, čak 527 989.

Točnije, upravo su urbana područja u južnoj Aziji, istočnoj Europi i istočnoj Aziji zabilježila najveće smanjenje smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom.

Istraživači objašnjavaju da su veze između topline i smrtnosti procijenjene korištenjem podataka s 830 lokacija u 53 zemlje i ekstrapolirane na svako urbano središte. Zelenost je mjerena pomoću Indeksa poboljšane vegetacije (EVI), satelitskog indeksa vegetacije dobivenog iz NASA-inih satelitskih snimaka.

Izvor: euronews.green

Svjetski dan izbjeglica 2025.: Solidarnost s izbjeglicama

Objavio
Odgovorno
-
Svjetski dan izbjeglica 2025
Foto: © UNHCR/Shawkat Alharfoush

Svjetski dan izbjeglica obilježava se svake godine 20. lipnja i posvećen je izbjeglicama diljem svijeta. Na taj dan svijet odaje počast snazi ​​i hrabrosti ljudi koji su bili prisiljeni pobjeći iz svoje domovine kako bi izbjegli sukobe ili progon.

Svjetski dan izbjeglica prvi je put globalno obilježen 20. lipnja 2001. u spomen na 50. obljetnicu Konvencije o statusu izbjeglica iz 1951. Izvorno je bio poznat kao Dan afričkih izbjeglica, prije nego što ga je Opća skupština Ujedinjenih naroda službeno proglasila međunarodnim danom u prosincu 2000. Dan se obilježava raznim događajima u brojnim zemljama diljem svijeta u znak podrške izbjeglicama. Ove aktivnosti vode ili uključuju same izbjeglice, vladine dužnosnike, zajednice domaćine, tvrtke, poznate osobe i školsku djecu, između ostalih.

Ovogodišnji Svjetski dan izbjeglica usmjeren je na solidarnost s izbjeglicama

Svjetski dan izbjeglica 2025. snažan je poziv na djelovanje i empatiju u vremenu globalne neizvjesnosti. Svijet je suočen s rekordnim brojem prisilno raseljenih ljudi i ugroženom humanitarnom pomoći. Ovogodišnja tema “Solidarnost s izbjeglicama” potiče stoga da se  poduzmu značajni koraci u podržavanju svih koji su prisiljeni bježati. Izbjeglice ne traže milostinju, već priliku: priliku da obnove svoje živote, doprinesu svojim zajednicama i žive dostojanstveno.

Ovaj Svjetski dan izbjeglica prilika je da se oda počast njihovoj hrabrosti i otpornosti. Prilika da se sasluša njihove priče i založi za trajna rješenja. Dan je to koji podsjeća da doček izbjeglica jača društva, potiče inovacije i gradi zajednice kojima svi pripadaju. Zajedničko djelovanje – od promjene politika i angažmana zajednice do dijeljenja glasova izbjeglica – potvrđuje da izbjeglice nisu zaboravljene, nisu same i nisu bez nade.

Solidarnost znači odavanje počasti izbjeglicama ne samo riječima već i djelima. Znači slušati ih i stvarati prostor za njihove priče. Znači braniti njihovo pravo da traže sigurnost i pronaći rješenja za njihovu nevolju. U konačnici okončati sukobe kako bi se mogli sigurno vratiti kući. To također znači osigurati im prilike za napredak u zajednicama koje su ih primile te pružiti zemljama resurse koji su im potrebni za uključivanje i podršku izbjeglicama. Ali prije svega, solidarnost znači jasno i hrabro reći da izbjeglice nisu same i da im nećemo okrenuti leđa.

DOBRA HRVATSKA

Svjetski dan borbe protiv stvaranja pustinja i suše 2025.: Obnovite zemlju. Otključajte prilike

Objavio
Odgovorno
-
Svjetski dan borbe protiv stvaranja pustinja i suše

Svjetski dan borbe protiv stvaranja pustinja i suše obilježava se svake godine 17. lipnja.  Dan podiže svijest i promiče rješenja za dezertifikaciju, degradaciju zemljišta i sušu. 

Zdravo zemljište temelj je prosperitetnih gospodarstava. Više od polovice globalnog BDP-a ovisi o prirodi. Nažalost taj prirodni kapital iscrpljuje se alarmantnom brzinom. Svake minute zbog degradacije zemljišta gubi se površina velika kao četiri nogometna igrališta.

To potiče gubitak bioraznolikosti, povećava rizik od suše i raseljavanje zajednica. Posljedice su globalne – od rasta cijena hrane do nestabilnosti i migracija.

Dezertifikacija, degradacija zemljišta i suša među najhitnijim su ekološkim izazovima našeg vremena, s obzirom na to da se do 40% kopnene površine diljem svijeta već smatra degradiranim.

Obnovite zemlju. Otključajte prilike

Ovogodišnji Svjetski dan borbe protiv stvaranja pustinja i suše obilježava se temom “Obnovite zemlju. Otključajte prilike”. Cilj je istaknuti kako obnova temelja prirode – zemlje – može stvoriti radna mjesta, povećati sigurnost hrane i vode, podržati klimatske akcije i izgraditi ekonomsku otpornost.

  • Svake sekunde degradira se ekvivalent četiri nogometna terena zdravog zemljišta.
  • Svaki dolar uložen u obnovu zemljišta može donijeti do 30 dolara povrata.
  • U mnogim zemljama pogođenim dezertifikacijom, degradacijom zemljišta i sušom, poljoprivreda predstavlja visok udio ekonomskih prihoda.
  • Konzervacijska poljoprivreda može smanjiti potrebe usjeva za vodom do 30% tijekom suša.
izvor: UNCCD

Imamo moć vratiti zemlju u život. Obnovljena zemlja je zemlja beskrajnih mogućnosti. Vrijeme je da ih otključamo sada.

Ovogodišnji Dan dezertifikacije i suše usredotočen je stoga na jedan od najhitnijih globalnih izazova: obnovu 1,5 milijardi hektara degradiranog zemljišta i pokretanje gospodarstva obnove zemljišta vrijednog bilijun dolara do 2030. godine.

Zašto je važna obnova zemljišta

Svjetski dan borbe protiv stvaranja pustinja i sušeViše od polovice globalnog BDP-a ovisi o zdravim ekosustavima. Pa ipak, svake godine područje veličine Egipta degradira, što dovodi do gubitka bioraznolikosti, povećava rizik od suše i raseljavanja zajednica. Posljedice su globalne – od rasta cijena hrane do nestabilnosti i migracija.

Ali obnova zemljišta preokreće scenarij. Svaki dolar uložen u obnovu generira povrat od 7 do 30 američkih dolara. Obnova zemljišta vraća produktivnost, jača vodne cikluse i podržava milijune ruralnih egzistencija.

„Degradacija zemljišta i suša glavni su poremećaji našeg gospodarstva, stabilnosti, proizvodnje hrane, vode i kvalitete života“, rekao je izvršni tajnik UNCCD-a Ibrahim Thiaw. „Obnova zemljišta naša je prilika da preokrenemo te prijetnje i stvorimo nove mogućnosti.“

Prekretnica za planet

Kako se približavamo sredini Desetljeća UN-a za obnovu ekosustava (2021. – 2030.), djelovanje je hitnije nego ikad. Kako bi se ostvarili globalni ciljevi, do 2030. godine mora se obnoviti 1,5 milijardi hektara. Do sada je obećano 1 milijarda hektara kroz inicijative poput Globalne inicijative za obnovu zemljišta G20 i Inicijative Velikog zelenog zida.

Prema Globalnom mehanizmu UNCCD-a, svijet treba ulagati milijardu USD svaki dan između 2025. i 2030. kako bi zaustavio i preokrenuo degradaciju zemljišta. Trenutna ulaganja su manja od 66 milijardi USD godišnje, a samo 6 posto dolazi iz privatnog sektora.

Treba stoga povećati ambicije i ulaganja kako vlada tako i poduzeća. To znači otključavanje novih financijskih sredstava, stvaranje pristojnih radnih mjesta, prihvaćanje inovacija i maksimalno iskorištavanje tradicionalnih znanja.

Izvor: UNCCD

Europa se suočava sa sušom dok svijet bilježi drugi najtopliji svibanj u povijesti

Objavio
Odgovorno
-
suša
Foto: Pixabay

Ovaj svibanj bio je drugi najtopliji ikad zabilježen na svijetu, nadmašen samo u svibnju 2024., prema EU-ovoj službi za klimatske promjene Copernicus (C3S), donoseći neuobičajeno suhe uvjete sjeverozapadnoj Europi.

Podaci za svibanj pokazuju da je prosječna globalna temperatura zraka na površini iznosila 15,79 °C. To je 0,53 °C više od prosjeka od 1991. do 2020. godine. Procjenjuje se da je svibanj bio 1,4ºC iznad prosjeka za razdoblje od 1850. do 1900. (razdoblje koje se koristi za definiranje predindustrijskog prosjeka). Time se doduše prekida sparno razdoblje u kojem je 21 od 22 mjeseca premašilo prag od 1,5ºC no znanstvenici iz EU-a kažu da je malo vjerojatno da će to potrajati.

Ekstremne vrućine ubiju više od 175.000 ljudi godišnje samo u Europi

Visoke temperature su u većem dijelu svijeta posljednjih nekoliko mjeseci bile popraćene suhim vremenom. U Europi je svibanj donio suše uvjete od prosjeka većem dijelu sjeverne i središnje Europe, kao i južnim regijama Rusije, Ukrajine i Turske. Uporni sušni uvjeti doveli su do najnižeg proljetnog riječnog protoka u Europi od početka mjerenja 1992. godine.

Suho proljeće donosi zabrinutost zbog suše u Europi

Ovo proljeće predstavlja kontrast između sušnijih uvjeta na sjeveru i zapadu te vlažnijih uvjeta na jugu i sjeverozapadu Rusije.

Dijelovi sjeverozapadne Europe zabilježili su najnižu količinu oborina i vlažnosti tla barem od 1979. godine. A uporni sušni uvjeti doveli su do najnižeg proljetnog riječnog protoka diljem Europe od početka mjerenja 1992. godine.

Izvješće o stanju klime u Europi 2024.

Prema podacima Europskog opservatorija za sušu, više od polovice kopna u Europi i mediteranskom bazenu suočilo se s nekim oblikom suše od 11. do 20. svibnja. To je najviša zabilježena razina za to razdoblje u godini od početka praćenja 2012. godine.

Poljoprivrednici diljem sjeverne Europe izrazili su strah za svoje usjeve, s neuobičajeno suhim vremenom koje odgađa klijanje pšenice i kukuruza. U Velikoj Britaniji, Nacionalni sindikat poljoprivrednika upozorio je početkom svibnja da neki usjevi već propadaju zbog najsušnijeg proljeća u zemlji u više od stoljeća.

Krajem svibnja Europska središnja banka upozorila je da nestašica vode dovodi u opasnost gotovo 15 posto gospodarskog proizvoda eurozone. Novo istraživanje provedeno sa stručnjacima sa Sveučilišta u Oxfordu pokazalo je da je voda najveći pojedinačni rizik za gospodarstvo eurozone povezan s prirodom.

Izvor: euronews.green

Izvješće o stanju klime u Europi 2024.

Objavio
Odgovorno
-
Stanje klime u Europi 2024.

Copernicusova služba za klimatske promjene i Svjetska meteorološka organizacija objavili su 15. travnja svoje drugo zajedničko godišnje izvješće o stanju klime u Europi.

Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava, a utjecaji klimatskih promjena ovdje su jasni. Prošla je godina bila najtoplija godina u povijesti mjerenja za Europu, s rekordnim temperaturama u središnjim, istočnim i jugoistočnim regijama.

Europsko stanje klime 2023: Europa se najbrže zagrijava

Oluje su često bile jake, a poplave široko rasprostranjene, odnijevši najmanje 335 života i utjecavši na procijenjenih 413.000 ljudi. Tijekom godine postojao je zapanjujući kontrast u klimatskim uvjetima između istoka i zapada, s izrazito suhim i često rekordno toplim uvjetima na istoku i toplim, ali vlažnim uvjetima na zapadu.

Snažan kontrast istok-zapad Europe bilježi se za nekoliko varijabli (npr. naoblaku, trajanje sunčanog vremena, oborine, temperature). Uglavnom je to uzrokovano anomalijama cirkulacije s višim tlakom nad istočnom Europom.

Sredozemno more je sredinom kolovoza 2024. doseglo svoju najvišu zabilježenu prosječnu temperaturu od gotovo 29 °C.

Na globalnoj razini, gubitak mase ledenjaka pridonio je porastu razine mora s 1,2 mm, što nije puno manje od rekordnih 1,5 mm iz 2023. Pet godina s najvećim globalnim gubitkom mase ledenjaka dogodilo se u posljednjih šest godina.

Ključne činjenice

  • Temperatura: 2024. bila je najtoplija godina za Europu, s rekordno visokim godišnjim temperaturama na gotovo polovici kontinenta.
  • Temperatura površine mora (SST): Za cijelu godinu, SST za europsku regiju bio je najviši u povijesti mjerenja, s 0,7 °C iznad prosjeka, a za Sredozemno more s 1,2 °C iznad prosjeka.
  • Padaline: Postojao je izrazit kontrast u uvjetima padalina između istoka i zapada. Zapadna Europa zabilježila je jednu od deset najvlažnijih godina u analiziranom razdoblju od 1950. godine.
  • Poplave: Europa je doživjela najraširenije poplave od 2013. Gotovo trećina riječne mreže zabilježila je poplave koje su premašile barem „visoki“ prag poplave. Oluje i poplave pogodile su procijenjenih 413 000 ljudi u Europi, a najmanje 335 ljudi izgubilo je živote.
  • Toplinski stres: Broj dana s „jakim“, „vrlo jakim“ i „ekstremnim toplinskim stresom“ bio je drugi najveći u povijesti mjerenja. 60% Europe zabilježilo je više dana od prosjeka s barem „jakim toplinskim stresom“.
  • Obnovljivi izvori energije: Udio proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora u Europi dosegao je rekordnih 45% u 2024.
  • Ekstremno niske temperature: Površina europskog kopna koja je imala manje od tri mjeseca (90 dana) mraznih dana bila je najveća u povijesti mjerenja (~69%, prosjek je 50%).
  • Hladni stres: Zabilježen je rekordno nizak broj dana s barem „jakim hladnim stresom“.
  • Glečeri: Sve europske regije zabilježile su gubitak leda; glečeri u Skandinaviji i Svalbardu zabilježili su najveće stope gubitka mase ikad zabilježene.
  • Šumski požari: U rujnu su požari u Portugalu izgorjeli oko 110.000 ha (1100 km2) u jednom tjednu, što predstavlja otprilike četvrtinu ukupne godišnje izgorjele površine u Europi. Procjenjuje se da je 42.000 ljudi pogođeno šumskim požarima u Europi.
***

Izvješće o stanju klime u Europi 2024. (ESOTC 2024.) realizira oko 100 znanstvenih suradnika koji pružaju holistički, ali sažet uvid u europsku klimu, uključujući i putem resursa kao što je potpuno nova grafička galerija sa 130 grafikona i infografika.

C3S provodi Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze u ime Europske komisije. Od 2018. godine, usluga objavljuje ESOTC, detaljnu analizu europske klime za prethodnu godinu, koja nadilazi godišnju temperaturu i uključuje analize širokog raspona klimatskih varijabli, od toplinskog i hladnog stresa do trajanja sunčanog vremena i naoblake, od šumskih požara do ledenjaka i još mnogo toga.

Izvor: WMO i Copernicus

DOBRA HRVATSKA

Svjetski dan borbe protiv dječjeg rada 2025.: Ubrzajmo napore!

Objavio
Odgovorno
-
Svjetski dan borbe protiv dječjeg rada 2025.
Foto: Svjetski dan borbe protiv dječjeg rada široko podržavaju brojni akteri, zajedno s agencijama UN-a i pojedincima posvećenima izgradnji svijeta bez dječjeg rada. / UNFPA Azija i Pacifik

Svjetski dan borbe protiv dječjeg rada obilježava se svake godine, 12. lipnja. Cilj obilježavanje je skrenuti globalnu pozornost na tešku situaciju milijuna djece prisiljene na rad u ranoj dobi. Ovaj dan nije samo za prepoznavanje surove stvarnosti s kojom se brojna djeca suočavaju već i poziv da ih se hitno zaštiti.


Svako dijete ima pravo na zdravlje, obrazovanje i zaštitu, a svako društvo ima interes u proširenju dječjih životnih mogućnosti. Pa ipak, diljem svijeta milijunima djece uskraćena je poštena prilika bez ikakvog razloga osim zbog zemlje, spola ili okolnosti u kojima su rođena.

UN

Od 2000. godine svijet je ostvarivao stalan napredak u smanjenju dječjeg rada. No tijekom proteklih nekoliko godina, krize, sukobi i pandemija gurnuli su brojne obitelji u siromaštvo. Činjenice su prilično otrežnjujuće: od 2011. godine prijavljeno je oko 215 milijuna djece radnika. Od toga je više od polovice njih bilo uključeno u opasne poslove. Danas je 160 milijuna djece uključeno u dječji rad. To je gotovo svako deseto dijete na svijetu.

Rasprostranjenost dječjeg rada

Afrika je najviše zastupljena među regijama i po postotku djece u dječjem radu (jedna petina) i po apsolutnom broju djece u dječjem radu (72 milijuna).

Azija i Pacifik su drugi najveći u oba ova pokazatelja – 7% sve djece i 62 milijuna u apsolutnom iznosu su u dječjem radu u ovoj regiji.

Regije Afrike te Azije i Pacifika zajedno čine gotovo devet od desetero djece u svijetu koja su žrtve dječjeg rada.

Preostala populacija dječjeg rada podijeljena je između Amerike (11 milijuna), Europe i Srednje Azije (6 milijuna) te arapskih država (1 milijun). Što se tiče učestalosti, 5% djece je u dječjem radu u Americi, 4% u Europi i Srednjoj Aziji te 3% u arapskim državama.

Iako je postotak djece u dječjem radu najveći u zemljama s niskim prihodima, njihov broj je zapravo veći u zemljama sa srednjim prihodima. 9% sve djece u zemljama s nižim srednjim prihodima i 7% sve djece u zemljama s višim srednjim prihodima su u dječjem radu. Statistike o apsolutnom broju djece u dječjem radu u svakoj nacionalnoj dohodovnoj skupini pokazuju da 84 milijuna djece u dječjem radu, što čini 56% svih onih u dječjem radu, zapravo živi u zemljama sa srednjim prihodima, a dodatna 2 milijuna živi u zemljama s visokim prihodima.

To je oštar podsjetnik da dječji rad nije ograničen samo na udaljena mjesta. Čak i u visoko razvijenim zemljama poput SAD-a djeca rade u opasnim okruženjima. Dakle, današnji dan je zaista poziv na učenje i djelovanje.

Napredak je jasan, ali ima još toga za napraviti: ubrzajmo napore!

Svjetski dan 2025. usmjeren je na ključnu prekretnicu: objavu globalnih procjena i trendova dječjeg rada za 2025. godinu. Ovo zajedničko izvješće Međunarodne organizacije rada (ILO) i Dječjeg fonda Ujedinjenih naroda (UNICEF) donosi sveobuhvatnu procjenu globalnog napretka prema iskorjenjivanju dječjeg rada. Iako detaljni podaci još nisu dostupni, utvrđene procjene i trendovi vodit će rasprave o politici i pozive na obnovljenu predanost i ulaganja.

Sada je vrijeme da iskorjenjivanje dječjeg rada postane stvarnost.

Izvor: UN i ILO

Europska komisija je usvojila Pakt o oceanima

Objavio
Odgovorno
-
Europski pakt o oceanima
Foto: Kanenori / Pixabay

Europska komisija usvojila je u četvrtak, 5. lipnja, Pakt o oceanima. Ovaj plan usmjeren na bolju zaštitu oceana predstavljen je uoči Konferencije UN-a o oceanima koja se održava u Nici sljedeći tjedan.

Ocean oblikuje naša gospodarstva, naše prehrambene sustave, čak i zrak koji udišemo. Kako bi bolje zaštitila naš ocean, Komisija je usvojila Europski pakt o oceanima. Pakt će pomoći u promicanju uspješnog plavog gospodarstva i podržati dobrobit ljudi koji žive u obalnim područjima.

Svjetski dan oceana 2025.: Čudo – održavanje onoga što održava nas

Europski Pakt o oceanima objedinjuje politike EU-a o oceanima u jedinstveni i koordinirani okvir. To će se postići kroz suradnički pristup između zemalja EU-a, regija i dionika, uključujući ribare, inovatore, investitore, znanstvenike i civilno društvo. Šest prioritetnih područja djelovanja definirat će ovaj rad, i to:

  • zaštita i obnova zdravlja oceana podržavanjem zemalja EU-a u njihovim naporima da obnove degradirana obalna morska staništa
  • poticanje konkurentnosti održivog plavog gospodarstva EU-a, uključujući jačanje pomorske industrije EU-a i uvođenje Strategije obnove plavih generacija, kako bi se potaknuo pristup mladim stručnjacima u istraživanju mora, oceanskoj tehnologiji i održivom ribarstvu
  • podrška obalnim i otočnim zajednicama te najudaljenijim regijama predstavljanjem novih ili ažuriranih strategija za te regije i zajednice
  • jačanje pomorske sigurnosti i obrane jačanjem suradnje obalne straže EU-a i sigurnosti pomorskih granica
  • unapređenje istraživanja oceana, znanja, vještina i inovacija predlaganjem ambiciozne inicijative EU-a za promatranje oceana
  • jačanje oceanske diplomacije EU-a i međunarodnog upravljanja oceanima intenziviranjem borbe protiv nezakonitog , neprijavljenog i nereguliranog ribolova

Kako bi se postigli ciljevi Pakta o oceanima, Komisija će predstaviti Zakon o oceanima do 2027. Za praćenje napretka koristit će se nadzorna ploča EU pakta o oceanima.

Više na ec.europa.eu

DOBRA HRVATSKA

Svjetski dan oceana 2025.: Čudo – održavanje onoga što održava nas

Objavio
Odgovorno
-
Svjetski dan mora i oceana 2025.
Foto: unworldoceansday.org

Svjetski dan oceana obilježava se svake godine 8. lipnja. Cilj obilježavanja je istaknuti ključnu važnost zaštite naših oceana i morskog života.

Svjetski dan oceana nije samo dan podizanja svijesti, već i poziv na djelovanje. To je prilika za pojedince i zajednice diljem svijeta da se ujedine u naporima zaštite i očuvanja naših oceana za buduće generacije.

Oceani pokrivaju 70% površine planeta i igraju vitalnu ulogu u održavanju života. Od osiguravanja kisika za svaki drugi dah koji udahnemo do prehrane milijardi ljudi i ugostitnja 80% svjetske bioraznolikosti, ocean je ključan za naš opstanak. Međutim, oceani se danas suočavaju s neviđenim prijetnjama. Zagađenje, prekomjerni ribolov i klimatske promjene dovode morsku bioraznolikost u opasnost.

S 90% iscrpljenih populacija velikih riba i 50% uništenih koraljnih grebena, uzimamo iz oceana više nego što se može nadoknaditi. Moramo surađivati ​​kako bismo stvorili novu ravnotežu s oceanom. Ravnotežu koja više neće iscrpljivati ​​​​njegovo bogatstvo, već će mu vratiti vitalnost i omogućiti novi život.

Čudo: Održavanje onoga što održava nas

Ocean je najveće čudo našeg svijeta, naizgled beskrajan izvor hrane, potencijala, mudrosti i strahopoštovanja.

Svjetski dan oceana ove se godine obilježava pod temom „Čudo: Održavanje onoga što održava nas“. Tema ističe čudo oceana i njegovu važnost u podržavanju života na Zemlji, naglašavajući potrebu za očuvanjem i zaštitom. Također prepoznaje ulogu oceana kao izvora čuda, prehrane, potencijala, mudrosti i strahopoštovanja.

Od morskog života koji doprinosi našem kisiku, lijekovima i hrani, do njegove prirodne infrastrukture koja veže ugljik i štiti obale, svaki raznoliki element oceana podržava čovječanstvo na mnoštvo načina. Ali umjesto da se prema oceanu ponašamo s divljenjem i divljenjem, djelovali smo s neznanjem i pohlepom. Unatoč bezbrojnim upozorenjima, svjesno smo iscrpili njegovo obilje, zagadili njegove dubine i uništili ekosustave o kojima ovisimo, kao i one koje tek trebamo otkriti. Više ne možemo uzimati ocean zdravo za gotovo. Ključno je kako bi buduće generacije imale priliku uživati ​​u njegovim čudima, umjesto da se pitaju što je izgubljeno .

Ovog Svjetskog dana oceana slavi se suštinsko čudo oceana, od svih čuda od kojih se sastoji do čuda koje izaziva. Poziva se sve donositelje odluka da poštuju čudo oceana kada odlučuju o njegovoj sudbini.

Ovogodišnji program, u organizaciji Odjela za oceanska pitanja i pravo mora Ureda za pravna pitanja Ujedinjenih naroda, u partnerstvu s neprofitnom organizacijom Oceanic Global, slavit će čuda oceana kao izvora života koji podržava čovječanstvo i sve ostale organizme na Zemlji.

Osim toga ovu 2025. godinu obilježavaju i UN-ovo Desetljeće znanosti o oceanima i Svjetska konferencija o oceanima. Povezivanje ovih velikih događaja UN-a o oceanima velika je prilika za pojačavanje vidljivosti i zajedničkih napora za ocean.

Izvor: UN i unworldoceansday.org

DOBRA HRVATSKA

Svjetski dan sigurnosti hrane 2025.: Znanost u akciji

Objavio
Odgovorno
-
Svjetski dan sigurnosti hrane 2025.

Svakog 7. lipnja obilježavamo Svjetski dan sigurnosti hrane. Cilj ovog dana je podizanje svijesti i promicanje konkretnih akcija za sprječavanje, otkrivanje i upravljanje rizicima vezanim za sigurnost hrane. Time se podržava ljudsko zdravlje, sigurna trgovina, odgovorna poljoprivreda i održivi razvoj.

Svjetska zdravstvena organizacija i Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu već sedmu godinu zajednički obilježavaju Svjetski dan sigurnosti hrane. Pri tome blisko surađuju s državama članicama i drugim dionicima, uključujući civilno društvo, akademsku zajednicu i druge.

Svjetski dan sigurnosti hrane prilika je za:

  • Podizaje svijest javnosti o problemima vezanim uz sigurnost hrane
  • Educiranje dionika kako se bolesti koje se prenose hranom mogu spriječiti sigurnim prehrambenim praksama
  • Istraživanje kolaborativnih pristupa za poboljšanje sigurnosti hrane u svim sektorima
  • Promicanje rješenja i načina za poboljšanje sigurnosti hrane

U lancima opskrbe hranom uključeno je više aktera: proizvođači, prerađivači, prijevoznici, distributeri, trgovci, kuhari i potrošači. U svakoj točki lanca opasnosti mogu dovesti do kontaminacije. Svi uključeni imaju ulogu i odgovornost u održavanju sigurnosti hrane.

Ovog Svjetskog dana sigurnosti hrane slavi se važna uloga koju znanost ima u donošenju informiranih odluka o hrani. Tim povodom su WHO i FAO izradili „Priručnik za početak“. Priručnik pokriva što vlade, prehrambene tvrtke, potrošači, akademici i škole mogu učiniti kako bi sudjelovali u Svjetskom danu sigurnosti hrane 2025. Mogućnosti za uključivanje uključuju sportske aktivnosti, kvizove o sigurnosti hrane, izložbe i webinare! Ovi događaji i aktivnosti su važan i zabavan načini da se osvijetli uloga znanosti u sigurnosti hrane.

Sigurnost hrane: Znanost u akciji

Ovogodišnja tema „Sigurnost hrane: Znanost u akciji“ ističe vitalnu ulogu znanosti u osiguravanju sigurnosti hrane koju jedemo. Bez znanosti ne bi bilo moguće održavati sigurnost hrane duž lanaca opskrbe, koji se često protežu diljem svijeta i prelaze više granica.

Od jednostavnog nestanka struje kod kuće do trovanja hranom u restoranu, dobrovoljnog povlačenja kontaminiranih proizvoda ili izbijanja zaraze povezane s uvezenom hranom, incidenti u vezi sa sigurnošću hrane mogu se dogoditi u različitim razmjerima i imati različite posljedice.

U cijelom prehrambenom lancu – od farme do stola – milijuni ljudi oslanjaju se na strogo pridržavanje najboljih praksi, standarda i procesa utemeljenih na znanstvenim dokazima. Znanost nam pomaže razumjeti kako i zašto se hrana može kontaminirati i uzrokovati bolest te pruža alate za njezino sprječavanje.

Znanstvenici procjenjuju poznate i nove rizike, savjetuju vlasti, poduzeća i potrošače te podržavaju informirano i odgovorno donošenje odluka. Bez njihovog rada, održavanje sigurnosti hrane u današnjim globalno povezanim lancima opskrbe bilo bi nemoguće.

Na ovaj Svjetski dan sigurnosti hrane slavimo središnju ulogu znanosti kao temelja sigurnosti hrane i kao ključnog saveznika u zaštiti zdravlja ljudi i dobrobiti naših društava.

I baš zato slogan Svjetskog dana sigurnosti hrane i dalje glasi: Sigurnost hrane je briga svih!

Izvor: WHO

DOBRA HRVATSKA

1...262728...187Stranica 27 od 187

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z