Snježne padaline diljem Alpa pale su za trećinu u 100 godina, otkriva nova studija koju su vodili znanstvenici iz istraživačkog centra Eurac u Italiji.
Eurac je stvorio opsežnu sliku Alpa tijekom 100 godina u suradnji s brojnim meteorološkim uredima, agencijama za zaštitu okoliša, volonterskim skupinama i Sveučilištem u Trentu. Podaci o sezonskim snježnim oborinama prikupljeni su na 46 lokacija diljem Alpa, od Francuske do Slovenije. Najnoviji podaci su došli iz modernih meteoroloških stanica, dok su povijesne podatke prikupljali iz rukom pisanih zapisa od strane posebno imenovanih promatrača koji su bilježili koliko je centimetara snijega palo na određenoj lokaciji.
Studija je jedna od prvih koja je obuhvatila čitave Alpe tijekom dugog razdoblja, otkrivajući mnogo manje snježnih padalina naročito od 1980. nadalje. Između 1920. i 2020. bilježi se prosječno smanjenje snijega od 34 posto u cijelim Alpama, s posebno pogođenim jugozapadnim padinama.
“Postoji izrazito negativan trend u pogledu novih snježnih padalina u Alpama”, kaže Michele Bozzoli, ekološki meteorolog pri Euracu i glavni autor studije. “Posebno je primijećeno značajno smanjenje nakon 1980. Ovaj datum također koincidira s jednako oštrim porastom temperatura.” Drugim riječima, klimatske promjene dramatično mijenjaju lice najvišeg i najšireg planinskog lanca u Europi.
Međunarodni dan planina 2024: Rješenja za održivu budućnost
Koje zemlje gube najviše snijega i zašto je to problem?
Slika varira od 23 posto manje snježnih padalina u sjevernim Alpama do pada od gotovo 50 posto na jugozapadnim padinama.
“Najnegativniji trendovi odnose se na lokacije ispod 2000 metara nadmorske visine i nalaze se u južnim regijama poput Italije, Slovenije i dijela austrijskih Alpa”, kaže Bozzoli.
U alpskim područjima na sjeveru, poput Švicarske i sjevernog Tirola u Italiji, istraživači su također uočili središnju ulogu nadmorske visine.
Unatoč povećanju oborina tijekom zimske sezone, snježne padaline se sve više pretvaraju u kišu na nižim nadmorskim visinama kako temperature rastu u skladu s emisijama stakleničkih plinova.
U južnijim područjima temperature su porasle do te mjere da – čak i na višim razinama – kiša često dominira nad snijegom.
To je loša vijest iz više razloga, objašnjava Bozzoli. “Snijeg je ključan kao rezervoar vode, hrani ledenjake, planinske potoke i, kako se polako topi u proljeće, postupno obnavlja rezerve vode.”
Skijanje i turizam također su ključni za gospodarstvo ovih područja i ne mogu bez snijega.
“Smanjenje snijega utječe ne samo na zimske sportove, već i na sve aktivnosti i procese koji se oslanjaju na vodu. Ovaj se aspekt više ne može zanemariti u planiranju politike upravljanja vodama.”
Studija, objavljena u International Journal of Climatology, također naglašava važna reflektirajuća svojstva snijega – koja dalje utječu na regionalne klimatske obrasce.
Izvor: Euronews Green
DOBRA HRVATSKA
Aktivno, smisleno i uključivo sudjelovanje mladih u donošenju odluka ključno je za osiguravanje dugoročne održivosti planinskih rješenja. Mladi su predani klimatskim akcijama, rodnoj ravnopravnosti, socijalnoj pravdi, inovacijama, promicanju kulture i uključivanju. IMD 2024 promiče dostojanstven rad i kvalitetno zapošljavanje mladih, univerzalnu i dostupnu obuku te poduzetničke mogućnosti koje doprinose očuvanju i održivom korištenju planinskih resursa.
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.