Predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, primila je danas završno izvješće Strateškog dijaloga o budućnosti EU poljoprivrede. Izvješće Zajednička perspektiva za poljoprivredu i hranu u Europi je podnio predsjedavajući grupe, profesor Peter Strohschneider. Ono predstavlja procjenu izazova i prilika te donosi niz preporuka. Upućeno je Europskoj komisiji, Europskom parlamentu, državama članicama i dionicima.

Predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, naručila je ovo izvješće kako bi odgovorila na prosvjede poljoprivrednika početkom godine. Prijedlozi koje donosi izviješće usmjeravati će rad Europske komisije pri oblikovanju europske vizije za poljoprivredu i hranu. Vizija će biti dostavljena u prvih 100 dana drugog mandata predsjednice von der Leyen.

Dijelimo isti cilj. Samo ako poljoprivrednici mogu živjeti od svoje zemlje, ulagat će u održivije prakse. I samo ako zajedno postignemo naše klimatske i ekološke ciljeve, poljoprivrednici će moći nastaviti zarađivati ​​za život.

rekla je Ursula Von der Leyen, predsjednica Europske komisije

Izradu ovog izviješća je podržala široka skupina zainteresiranih strana. Uključene su skupine poljoprivrednih lobija, prehrambene tvrtke, trgovci na malo, biotehnološke tvrtke, ekološke i potrošačke organizacije. Svi su oni sudjelovali u sedmomjesečnom procesu koji je uspostavila predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.

Izvješće ističe da su hrana i poljoprivredna proizvodnja bitan dio europskog društva i sigurnosti te da je raznolikost europske hrane i poljoprivrede važna prednost. Među članovima Strateškog dijaloga postoji konsenzus da se ekonomska, ekološka i društvena održivost u poljoprivredno-prehrambenom sektoru mogu međusobno ojačati, posebno kada su podržane koherentnim političkim mjerama. Također se ističe uloga tržišta, prehrambenih navika i inovacija u poticanju održivosti.

Preporuke izvješća Zajednička perspektiva za poljoprivredu i hranu u Europi

Preporuke navedene u izvješću strukturirane su u pet grupa:

• Zajednički rad za održivu, otpornu i konkurentnu budućnost: ovaj se dio bavi potrebom za prilagodbom ZPP-a u kontekstu tekuće tranzicije prema održivijim i konkurentnijim prehrambenim sustavima, važnošću jačanja položaja poljoprivrednika u lancu vrijednosti hrane, pristupom financiranju, te ulozi trgovine i međunarodnim standardima.
• Napredak prema održivim poljoprivredno-prehrambenim sustavima: preporuke pod ovim naslovom bave se podrškom i promicanjem održivih poljoprivrednih praksi, uključujući stočarstvo, te zagovaraju povećanu svijest o dobrobiti životinja i osnaživanje potrošača da odaberu održivu i uravnoteženu prehranu.
• Promicanje transformativne otpornosti: u svjetlu rastućih ekoloških, klimatskih, geopolitičkih i gospodarskih rizika, izvješće ističe potrebu za jačanjem alata za upravljanje rizikom i kriznim situacijama, kao i za boljim očuvanjem i upravljanjem poljoprivrednim zemljištem, promicanjem poljoprivrede otporne na vodu i razvojem inovativnih pristupi oplemenjivanju biljaka.
• Izgradnja privlačnog i raznolikog sektora: važnost generacijske obnove i ravnopravnosti spolova, kao i živahnih ruralnih područja i poljoprivredno-prehrambenih sustava detaljno je opisana u ovom odjeljku, uključujući potrebu zaštite radnika.
• Bolji pristup i korištenje znanja i inovacija: preporuke zaključuju da pristup znanju i vještinama mora biti olakšan te da je digitalizacija prilika.

Smanjenje proizvodnje i konzumacije mesa i mlijeka

Između ostalog izvješće poziva na “hitnu, ambicioznu i izvedivu” promjenu u poljoprivrednim i prehrambenim sustavima. Priznaje da Europljani jedu više životinjskih proteina nego što znanstvenici preporučuju. Navodi da je potrebna potpora za rebalans prehrane prema biljnim proteinima. Predlaže stoga bolje obrazovanje, stroži marketing i dobrovoljni otkup farmi u regijama koje intenzivno uzgajaju stoku.

EU mora prestati financirati mega-farme koje zagađuju naše rijeke i uzrokuju suše i poplave, i umjesto toga mora pomoći onim poljoprivrednicima koji se bore, ali se trude obnoviti prirodu i osigurati zdraviju prehranu.

rekao je Marco Contiero, direktor poljoprivredne politike pri Greenpeace EU

Uzgoj životinja jedan je od najvećih pokretača klimatskih promjena i uništavanja prirodnih staništa. No do sada je uloženo malo truda da se prehrana bogata mesom i mlijekom usmjeri na cjelovite žitarice i biljne izvore proteina. Ni samo izvješće nije postavilo ciljeve za proizvodnju mesa, kao što je uništavanje stada. No pozvalo je na potporu pri promjeni prehrambenih navika. Kao primjer se navode besplatni školski obroci, detaljnije oznake i smanjenje poreza na zdrave i održive prehrambene proizvode.

Znate li kakav utjecaj proizvodnja mesa ima na okoliš, ljudsko zdravlje i dobrobit životinja?

Preporuke za smanjenje onečišćenja stakleničkim plinovima u poljoprivredi usmjerene su na tehnološka rješenja. Npr. nova hrana za životinje i/ili bolje upravljanje stajskim gnojem. Izvješće također poziva kreatore politike da poljoprivredno-prehrambeni sektor definiraju kao “ključni entitet”. Time bi povećali financijsku potporu sektoru i dali mu povlašteni tretman.

Da li je ovo rješenje za klimatske promjene: „maskirane krave“ za manju emisiju metana?!

Potreba za velikim preispitivanjem poljoprivrednih subvencija

Dionici Strateškog dijaloga također su se složili oko potrebe za velikim preispitivanjem subvencija. Pozivaju da se kroz “fond za pravednu tranziciju” poljoprivrednicima pomogne da usvoje održive prakse.

Preporuke iz izvješća uključuju i reformu subvencija zajedničke poljoprivredne politike (CAP), koje čine jednu trećinu cjelokupnog proračuna EU-a i dodjeljuju novac poljoprivrednicima na temelju veličine njihova gospodarstva, a ne njihove potrebe za potporom.

Izvor: ec.europa.eu

DOBRA HRVATSKA