Uspješna godina i svih 55 godina: Regeneracija slavi održivu proizvodnju tepiha

Regeneracija - ReGALERIJA
Regeneracija - ReGALERIJA

U Regeneraciji i Zaboku obilježava se 55 godišnjica proizvodnje prirodnih tepiha u tom kraju. U mislima zaposlenika i vodstva to se oduvijek drži nečim važnim. U 55 godina te proizvodnje utkana je i povijest, kultura, održivost, želja da se očuva i unaprijedi ono dobro, kažu „narodno“, vrijedno svim naraštajima. I ovo današnje izdvajanje biznisa tepiha u novu tvrtku, reGALERIJU, kćer u vlasništvu Regeneracije, kroz tu se prizmu treba promatrati. I svijest da ovakav tip proizvodnje izravno pridonosi ciljevima održivog razvoja UN-a do 2030.

Velikih 55 godina proizvodnje prirodnih tepiha u Zaboku

Kao dio šire strateške transformacije matičnog društva te prostornog, proizvodnog i tržišnog restrukturiranja, biznis tepiha izdvojen je iz Regeneracije d.o.o. i osnovana je tvrtka reGALERIJA tepisi i tapiserije d.o.o. Nova tvrtka nasljednik je znanja, iskustva, tradicije te svih autorskih i drugih prava akumuliranih od 1967. godine, kada je u Zaboku započela proizvodnja tepiha.

Osim novog imena, tvrtka odnedavno djeluje u novom prostoru. Izradu visokovrijednih tepiha, tapiserija i umjetničkih instalacija podigli smo time na još višu razinu. Uz to, a težeći da ukupno budemo bolji nego smo bili, opredijelili smo se za naglašeniju usmjerenost na klijenta, na dinamičnost, fleksibilnost i puni servis kojim opslužujemo svakog pojedinca.

Tepisi su se u Zaboku počeli proizvoditi, daleke 1967. godine. Onu izvornu tehnologiju i profesionalno znanje ručne izrade tepiha njegovali smo i sa čuvali sve do danas – od vremena kad se proizvodnja odvijala u tadašnjoj Zagorskoj industriji vunenih tkanina (ZIVT), pa nešto kasnije kroz tvrtku Zivtex, da bi se naposljetku skrasila u okrilju Regeneracije. 

Kroz svih 55 godina ove djelatnosti postojala je uska suradnja između proizvođača s poznatim domaćim i inozemnim umjetnicima, arhitektima i dizajnerima različitih profila. S ponosom možemo reći, da je taj odnos iznjedrio trajne umjetničke, u širem smislu kulturološke vrijednosti, kojima su obogaćeni mnogi prostori diljem Hrvatske i inozemstva.

Od samih početaka s kraja šezdesetih pa sve do kraja osamdesetih godina, svoja djela su prenosili u medij vune i tehniku ručnog „taftinga“ značajni umjetnici hrvatskog i svjetskog glasa, među kojima su i

Jagoda Buić, Frane Delale, Raoul Goldoni, Joža Horvat, Marijan Kocković, Mijo Kovačić, Ferdinard Kulmer, Ivan Lacković Croata, Lujo Lozica, Boris Mardešić, Cvijetka Miloš, Edo  i Goranka Murtić, Frane Paro, Dimitrije Popović, Ivan Rabuzin, Ivan Večenaj, Mladen Veže i drugi. 

Kad bi mogli sva ta djela jednom sakupiti, bio bi to veliki muzej suvremene hrvatske likovne umjetnosti na mediju tepiha i tepiserije.

Vuna i tradicionalna izrada potvrđuju svoj svevremenski doprinos održivosti 

Rukovodeći se globalnim ciljevima održivog razvoja, posebice ciljem broj 12. Agende 30 Ujedinjenih naroda, koji govori o „Održivoj potrošnji i održivoj proizvodnji“, vuna je, uz aplikacije lana jedini materijal koji se u reGALERIJI koristi za proizvodnju tepiha i tapiserija. Logičan i optimalan poslovni izbor osigurava ravnotežu po pitanju cijene, kvalitete te utjecaja na okoliš.

DOBAR „STARI“ TEPIH U VAŠEM DOMU UVIJEK MODERAN

Da li ste se ikad sjetili toga da je tradicionalni tepih, kakav odavna poznaju ti naši krajevi, zapravo iznimno suvremen, svevremen proizvod – održiv u smislu najpotpunijih ekoloških zahtjeva današnjice? Mislimo na tepih naše tradicije, izrađen iz prirodnih materijala (vuna i lan, najčešće), koji se odlikuje iznimnom trajnošću i dugim životnom ciklusu proizvoda. Na tepih koji se nekad čuvao i prenosio na pokoljenja kao obiteljska srebrnina. Mogli bi se u ekološkom duhu sada podsjetiti i na one tzv. usputne tepihe, manje prostirke, koje su se radile od otpadnih traka starog tekstila (reuse, znači osmisliti nov proizvod od nečeg starog, isluženog) 
Čuvajte svoj tepih, njegujte ga, ekonomično je! Tko danas ima u svom domu takav tepih neka ga se lako ne odriče (ne baca), jer će svaku komercijalnu zamjenu u nedalekoj budućnosti morati zamijeniti. Zamjenu koja uključuje nešto sintetičko, plastično, možda gumirano, svakako neekološko. Čiji je ciklus višestruko kraći; sve onako kako se to ogleda na planu tzv. brze mode kod odjeće i obuće. Neekološku zamjenu zbog kojih će netko (obično se misli da to treba biti država) morati stalno iznalaziti nova i nova odlagalište ili smišljati iznimno skupe postupke reciklaže.

regeneracija_recyclingKao prirodni materijal i kao obnovljivi izvor sirovine, vuna posjeduje, sama po sebi, izrazito jaku ekološku notu, a odlikuje se i posebnim svojstvima koja u širem smislu čovjeku i društvu donose niz prednosti: utjecaj na zdravlje čovjeka, manje troškove energije, mogućnost recikliranja i dr. Što je možda i najvažnije, materijal s ovakvim osobinama potiče obrasce poslovanja i ponašanja koja bi svima u dobavljačkom lancu trebala biti prioritet, uvažavajući okoliš kao kriterij kojem nema alternative.

Ako to promatramo sa strane uvažavanja koncepta „životnog ciklusa proizvoda i usluga“ (life cycle aproach) koji je usko povezan s okolišnim otiskom, postajemo svjesni svih dobrobiti koje određuju naš današnji izbor, odnosno način na koji ćemo koristiti resurse. Vuna je kvalitetno, po svojoj građi čvrsto i elastično vlakno koje osigurava da tepih proizveden iz nje bude dugotrajan; svjedoče tome mnogi primjeri korištenja u brojnim objektima i kontakti s privatnim kupcima koji potvrđuju: naše tepihe imaju i više od 50 godina, što znači još od početaka ZIVT-a .

ReGALERIJA danas, u skladu sa zajednicom i društvom

U sklopu novog prostora za izradu tepiha, koji po nekim svojim karakteristikama i koncepta „hand made-a“ poprima i obilježja „craft“ proizvodnje, otvoren je i prodajno-izložbeni prostor u kojem se 3-4 puta godišnje, uz puni „support“ reGALERIJE, održavaju izložbe autora s kojima surađujemo u segmentu izrade tepiha i tapiserija. Tvrtka dosljedno podržava suradnju s umjetnicima,  s kojima su naši tehnolozi i tkalje, u zajedništvu, stvorili trajne kulturne vrijednosti; i velika nam je želja sve to njegovati i u budućnosti.

regalerija

Kao tvrtka koja svoje poslovanje temelji na načelima društvene odgovornosti, u tom smislu dajemo doprinos kulturi grada u kojem djelujemo i živimo, a što ćemo u skladu s našim mogućnostima, činiti i u budućnosti.

Ono što također nudimo svim našim klijentima i posjetiteljima je jedinstveni doživljaj upoznavanja s procesom kreativnog stvaranja proizvoda, od dizajn studija, preko procesa bojanja u vlastitoj bojadisaoni, ručnog taftinga i završne dorade tepiha uz mogućnost razgledavanja trenutnog postava izložbe. 

Ponos oduvijek, ponos koji će trajati 

Na kraju svega, malo je reći da smo ponosni na ovih 55 godina proizvodnje nečega što na nadilazi kategoriju proizvoda kao takvog. Jer, osim što su po definiciji proizvodi, oni su i trajne kulturološke vrijednosti u koje su utkana imena velikih umjetnika, umijeće naših majstora i drugih koji su sudjelovali u realizaciji Regeneracijinih tepiha. 

Utkana je unj i naša velika ljubav prema onome što radimo.

Goran Mikac, direktor marketinga
Regeneracija, Zabok

DOBRA HRVATSKA
Siječanj, 2023

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

 

Kakva je losos hrana? Tvrdi se da održivi uzgoj lososa ne postoji.

losos
Foto: Barbara Jackson / Pixabay

“Farme lososa učinile su ogromnu štetu ribljim zalihama i okolišu. Losos koji jedemo nije iz prirodnih izvora, nije ni održivo uzgojen, a novi problem su višestruke posljedice toga po okoliš “, upozorio je Jeremy Paxman te pozvao ovu industriju na bolju i veću zaštitu divljih životinja.

Ovaj televizijski novinar i autor te strastveni ribič ističe kako su promašene izjave proizvođača i ribara o tome kako losos stiže na stolove potrošača „svjež i iz divljih mora“. Stvarnost je itekako drugačija – većina lososa uzgojena je u skučenim, zamućenim i prljavim kavezima u priobalnom moru. 

“Iako potrošači imaju lažan dojam da je njihov losos ulovljen u divljini, losos odavno nije ni čist ni zdrav, i ta priča ne stoji, i proizvod je PR kampanja”, upozorava Paxman u navodima telegraph. U naravi, uzgajališta lososa su kavezi, svaki veličine 40 metara u kojem živi oko 70.000 riba.

Trenutačno se na zapadnoj obali Škotske nalazi 250 uzgajališta lososa.

No, što je tih uzgajališta više, smanjuje se i količina okolišnog prirodnog lososa na tom području. Bilježi se sve veća šteta na prirodnom okolišu“

Kako?

Kavezi prenatrpani ribom – prijetnja okolnoj prirodnoj ribi!

Riblji kavezi uglavnom su smješteni u blizini obale, lako im se prilazi i u proizvodnji opslužuje, ali su prenatrpani ribom. Hrani ih se umjetno proizvedenom hranom, obilno, da bi što prije izrasla do konzumne težine. Ovako smještene ribe, ali i oni ostaci koji zaostaju iza ulova i čišćenja ribe, privlače morske uši koje „kolateralno“ ugrožavaju i susjednu divlju ribu, lososa posebno, i to u vrijeme migriranja te ribe iz otvorenog mora u rijeke. Uši grizu ribu za peraje, uzrokuju infekcije, narušava se zdravlje i ugrožava prirodni opstanak prirodnog lososa, ali i druge ribe.

Nekada su ga jeli samo bogataši

losos na tanjuru
Foto: Robson veneziani / Pixabay

“Prije samo nekoliko desetljeća, losos iz Atlantika mogli su si priuštiti samo bogataši i oni koji se druže s njima. Tada losos nije bio sveprisutan, niti nagomilan u hladnjacima supermarketa ili na svatovskim pladnjevima i nagradnim večerama”, prisjeća se Paxman. Losos je danas kao hrana postao svedostupan, potražnja raste, krajnji potrošači nisu educirani o kvaliteti ribe i održivosti proizvodnje.

Izvor ističe kako su se zbog sve veće potražnje za ovom ribom, uzgajivači grade nove kapacitete, industrija raste. No, težnja rastu i profitu, proizvođači se počinju igrati s okolinom – ugrožavaju okoliš i staništa drugim ribama, ostalim životinjama. I na kraju, konačni obračun za sve to snosi ukupno čovječanstvo.  

Do 2015. škotska industrija lososa imala je godišnju proizvodnju od oko 180.000 tona, a do 2030. godine nada se dvostrukoj proizvodnji.

***

Ako ovakav losos nije najzdravija hrana, ako današnja komercijalna proizvodnja nije ekološka, treba li ga i dalje toliko nabavljati i konzumirati, pitaju se građani koji su situaciju prepoznali. I to je najbolji odgovor i doprinos obrani održivosti na temu – losos.

Reference: Agroklub 

DOBRA HRVATSKA
Siječanj, 2023.

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Serijal „Pogledaj ambalažu“: FRANCK ima Strategiju održivog razvoja ambalažnih materijala, Sustav upravljanja zaštitom okoliša …

Franck pogoni
Foto: Obilazak tvornice Franck / Goran Stanzl - PIXSELL

U važnoj 2020. godini Franck je usvojio Strategiju razvoja ambalažnih materijala, čiji je cilj povećanje ekološki prihvatljive ambalaže, proizvodnja ekološko prihvatljivog asortimana, smanjenja ambalažnog otpada te smanjenja ugljičnog otiska i dr.. Strategija će se po potrebi prilagođavati uslijed više faktora: dulje vrijeme izrade uzoraka reciklabilnih materijala, teška dostupnost komercijaliziranih reciklabilnih rješenja za kavu i instant-mješavine, visoki troškovi prilagodbe postojećih strojeva na nove materijale te dulje vrijeme potrebno za potvrdu reciklabilne ambalaže (praćenjem stabiliteta kroz cijeli vijek trajanja proizvoda).

Proizvodnja se sve više usmjerava na korištenje ekološki prihvatljive ambalaže. Stanjivanjem stretch folije, limenki, folije i dr. ostvaruje se višestruka izravna korist za tvrtku i zajednicu: smanjenje troškova dobave sirovine i proizvodnje, manja količina ambalažnog otpada nakon upotrebe proizvoda… 

U 2021., optimizacijom ambalaže Franck je utrošio 21 % manje željeza nego u 2020., među ostalim i stanjivanjem limenki za espresso od 3 kg. 

Troši se 49 % manje stretch folije uvođenjem folije boljih svojstava rastezanja, 90 % manje termoskupljajuće folije zamjenom postojećeg pakiranja kartonskom ambalažom što daje 38 % manje folije u Francku.

Prema strategiji ambalaže, daljnjim stanjivanjem pojedinih ambalažnih materijala i snižavanjem pojedinih pakiranja postići će se: ušteda 12 % folije u ostalim pogonima te još 4 % u pogonu kave, što će rezultirati sa 56,6 tona, odnosno 13 % manje folije ukupno u Francku na godišnjoj razini. 

Dugoročni je cilj strategije, nakon optimizacije ambalaže, je primjena reciklabilnih materijala za pakiranja svih Franckovih proizvoda. 

Franck skladiste
Foto: Franck – skladište / Goran Stanzl – PIXSELL

***

Franck energetska učinkovitost

Sustav upravljanja zaštitom okoliša,  ušteda energije, smanjenje emisije, korištenje održivih sirovina i usluga… 

Cjeloviti sustav upravljanja zaštitom okoliša uvodi se u 2022. godini, čime se nadograđuju postojeći sustavi upravljanja. Poduzeće je kao glavni cilj postavilo kontinuirano poboljšanje upravljanja zaštitom okoliša, koje će u konačnici rezultirati i smanjivanjem troškova. Za ciljeve energetske učinkovitosti dokumentiraju se i posebni akcijski programi u okviru kojih se prati realizacija postavljenih ciljeva i programa. Organizacija upravlja energijom uz pomoć standarda ISO 50001, koji počiva na sveobuhvatnom podizanju svijesti i sustavnom poboljšanju energetskog učinka.

Borbi protiv negativnih učinaka klimatskih promjena Franck doprinosi prelaskom na poslovanje s niskom razinom emisija CO2. Podupire se nabava energetski učinkovitih proizvoda, sirovina i usluga te projektiranje koje unapređuje energetsku učinkovitost. Pri uvođenju novih tehnologija i rada na projektima vodi se briga o tome da Franckovo djelovanje i način rada imaju što manji nepovoljan utjecaj na okoliš. Uveden je i sustav alarmiranja u slučaju povećane potrošnje vode. 

Tijekom posljednjih triju godina realizirane su investicije i projektne aktivnosti s visokim utjecajem na energetiku – kako na tehničkoj razini (npr. kartonirka u pogonu praškova, novi C24E stroj za pakiranje čaja, klimatizacija Snogoo prostorija), tako i na razini upravljanja (npr. postizanje visokih razina prinosa proizvodnim linijama, gašenje stand by opreme, optimalna regulacija sustava za klimatizaciju zraka u industrijskim zgradama).

Franck pogoni
Foto: Frank pogon čajeva

Krajem rujna 2015. Franck je uspješno realizirao najveću i najvažniju investiciju – rekonstrukciju pogona čajeva i dodatnu automatizaciju u pogonu kave. Uloženo je 20 milijuna kuna čime je znatno podignuta proizvodna učinkovitost i fleksibilnost. Tijekom gradnje implementiran je niz tehnoloških inovacija, a upotrijebljeni su najkvalitetniji materijali trenutačno dostupni u graditeljstvu čime je omogućena energetska učinkovitost cijele građevine koja obuhvaća više od 3.200 m2 proizvodnog prostora.

Briga za energetsku učinkovitost potvrđena je postavljanjem moderne LED rasvjete, a ujedno je postavljeno osam klimatizacijskih komora na krovu i centralni rashladnik u skladu s naprednim  tehnološkim parametrima. 

***

Planske investicije i aktivnosti s ciljem cilju povećanja okolišne učinkovitosti 

  • novi pržionik i briketirka (s predgrijavanjem sirove kave) – zamjena turbo pržionika novim energetski učinkovitijim pržionikom osigurava manju potrošnju plina (do 50 %) i četiri puta manju potrošnju struje te kvalitetnije prženje kava 
  • dodatno ulaganje u LED rasvjetu 
  • zamjena dotrajale stolarije na zgradi tehničke uprave 
  • iskorištenje otpadne topline iz kompresora za komprimirani zrak – kompresori zraka stvaraju veliku količinu toplinske energije, koja se može upotrijebiti za zagrijavanje sanitarne vode i za zagrijavanje vode za potrebe grijanja zimi.

Kroz svoje tehnološke procese, Franck smanjuje potrošnju vode ulaganjima u novu tehnologiju, ali i prilagođavanjem i modernizacijom procesa koji sve manje uključuju upotrebu vode, kao i konstantnim praćenjem i analizom u ovlaštenim laboratorijima.

Najveći dio otpada koji nastaje u Francku reciklira se ili služi kao nusproizvod za stvaranje drugih proizvoda. Otpad se odvaja i sortira na samom mjestu nastanka (zeleni/eko otoci na svim proizvodnim lokacijama Franck grupe na kojima nastaje otpad). U budućnosti cilj je još više povećati efikasnost otpada da bi se  veoma mali postotak istog predavao na zbrinjavanje u odlagališta.

Frank d.d.

DOBRA HRVATSKA
Siječanj, 2023.

Uspješna godina: Bernarda d.o.o. – srebrni jubilej odgovornosti i poslovne uspješnosti

BERNARDA – proizvodi s potpisom

Dva uspješna sektora tvrtke Bernarda d.o.o. – Tvornica madraca Bernarda i Ugostiteljstvo s restoranima i novim wellness-hotelom u Varaždinskim  toplicama,  doprinos je tvrtke „domaćem“ kraju, nastojanje da se zavičaju da novi, puniji sadržaj i smisao. Još od osnivanja tvrtke 1998., zaštitni znak našeg unutarnjeg ozračja je oslanjanje na vlastite snage, poduzetnost i predanost zajedničkom cilju svih zaposlenih i vodstva.

„Dobar san za zdrav život“ – slogan tvrtke Bernarda d.o.o. iz Pušćine kod Čakovca, poznat je na tržištu Europe već 25 godina, kao i njezina inovativnost i pretežni izvoz, od 60 do 80%. 

Zajedništvo zaposlenih kad je dobro i kad je teško 

Biti uspješan i odgovoran u teškim vremenima velika je stvar i visok je to cilj, koji počiva kako na poslovnim opredjeljenjima, takom i na univerzalnim vrijednostima cijele tvrtke. Tijekom zadnjih kriznih godina tvrtka Bernarda iskazala je jaku povezanost sa zaposlenima. Isplaćivali smo plaće uredno, bez obzira jesu li radnici bili doma ili su radili. Istina, dobili smo i pomoć države, ali razliku do pune plaće isplaćivali smo iz vlastitih rezervi, tako da nitko nije bio na minimalcu. Zapravo, mi u firmi i nemamo nikoga na minimalcu. U sektoru ugostiteljstva po plaćama smo daleko iznad prosjeka, a u proizvodnji (a riječ je o tekstilnoj i drvoprerađivačkoj industriji) u hrvatskom smo prosjeku. K tome, radnike zadržavamo i time što im pružamo sigurnost posla, a sve koje zaposlimo, imaju ugovor na neodređeno vrijeme, naravno s probnim rokom. 

Naš poziv mladima trajno je otvoren, da se uključe, da rade i ostanu u svom kraju. Mladima nudimo stipendije, razna usavršavanja, studentima da odrade praksu… Ali, organiziramo doškolovanje i za starije radnike kako bismo doskočili manjku stručnog kadra. 

Podržavanje ravnoteže posla i privatnog života zaposlenih

Ponajprije, radimo u prvoj smjeni, od 7 do 15.30. Pogoni su klimatizirani, radnicima su  omogućene tri pauze. Ako netko treba pomoć od firme, uvijek smo spremni pomoći, i financijski i na druge načine. Treba znati da među zaposlenicima imamo dosta mladih i dosta žena, ali nikada nije dolazilo u pitanje hoće li se mlade mame nakon dopusta moći vratiti na svoje radno mjesto. Imamo razumijevanja i za one koji imaju bolesnu djecu, da netko treba ujutro izaći iz tvornice da nešto obavi… Ukratko, funkcioniramo kao obitelj.

Poslovanje, izvoz, stabilnost, inovativnost

Konkurencija je sve veća, ali nas krasi kvaliteta. Prije pandemije izvozili 70 do 80 posto, a danas 60 posto. Pandemija je jako uzdrmala sva tržišta Europe. Godinu i pol bili smo zatvoreni u ugostiteljstvu, ali tvornica je sa 160 zaposlenika radila cijelo vrijeme, sa smanjenim kapacitetom. Svih naših 5 pet grupa proizvoda živi i razvija se, osobito u medicinskom i programu za građanstvo, za koje smo dobili i pregršt nagrad za inovacije na sajmovima, od Ženeve, Varšave, Moskve, Bruxellesa, Skopja, Londona, Nürnberga do Zagreba. 

Ugostiteljstvo novi sektor, kao dug zavičaju

U posljednje vrijeme okrenuli smo se i razvoju ugostiteljstva i turizma u svom kraju. Trebat će se boriti za svakog gosta i klijenta. Mislim da osobno, za svoga života, ja neću imati nikakve zarade od toga hotela, možda tek moj sin ili unuk. No, to je važan projekt za ovo područje. U proljeće 2023. naš će novi wellness-hotel biti otvoren pa ćemo u tom sektoru zaposliti još 20-ak ljudi, ukupno na 70. Imat ćemo hotel s 4 zvjezdice i 27 soba, a u budućnosti raspolagat ćemo s oko 60 soba sa 120 ležajeva, što je ozbiljna stvar za nas i za naše mjesto Varaždinske Toplice.

Djelovanje u zajednici

Doniramo puno, i novčano i materijalno, na desetine puta godišnje. Mnogima je dragocjena naša socijalna osjetljivost i spremnost na konkretnu materijalnu potporu. To se odnosi, kako prema radnicima, tako i prema udrugama i ustanovama i drugima.

Što može biti poruka mladima? 

Uvijek stojim iza svoga imena, sve sam uložila u njega i u ovaj projekt. Tako se i mladi moraju založiti za svoje djelo i život. Radim kao što radim kod sebe kući. Svi moraju biti zadovoljni, ali sve mora funkcionirati. Dobit ostaje u tvrtki, ne izvlačim je za svoje potrebe, što se pokazalo presudnim u ovim kriznim godinama.

Trajanje i uspješnost naše tvrtke Bernarde kroz 25 godina potvrđuje da smo na pravom putu. 

Bernarda Cecelja, predsjednica Uprave Bernarde d.o.o. 

DOBRA HRVATSKA
Siječanj, 2023.

www.odgovorno.hr
odgovorno @odgovorno.hr

Kako do zdravijeg radnog mjesta – stručni skup, 26.1.2023. – prijavite se

Kako do zdravijeg radnog mjesta
Foto: aleksandarlittlewolf Freepik

Zaštita na radu, sigurnost rada i procesa , i na koncu ono što govori najšire poimanje – ZDRAVO RADNO MJESTO. I to je jedan važan put do održivog svijeta. Radimo danas na zdravijem radnom mjestu, dobrim radnim uvjetima, radi održive budućnosti. Pregledajte donji program skupa 26.1. 2023. , pa ako vas nešto zanima, približite se temi, prijavite se. Ili preporučite kolegi. 

Stručni skup na temu ˝Zaštita zdravlja na radu˝ održat će se 26. siječnja 2023. u velikoj dvorani tvornice Kraš, u organizaciji Hrvatske udruge za zdravo radno mjesto.

Cilj stručnog skupa je dodatno informirati sudionike o novim propisima, o nadzoru nad ovlaštenim osobama i informacijskom sustavu, o primjerima dobre prakse, o sustavima upravljanja i osposobljavanja. Skup je predviđen  za stručnjake zaštite zdravlja i sigurnosti, zaštite na radu i zaštite okoliša  za članove uprava, za sindikate, liječnike medicine rada,….

Stručni skup bit će bodovan sukladno Pravilniku Hrvatske liječničke komore.


PROGRAM

  • Izmjene i dopune propisa iz područja zaštite na radu –
      •  Marina Borić, Načelnica sektora i Head of Sector, MROSP
  • Nadzor nad radom ovlaštenih osoba za obavljanje poslova zaštite na radu i uočeni nedostaci
      • Muhidin Omerdić, voditelj Službe za unapređivanje sigurnosti na radu i ovlaštenja, MROSP
  • Informacijski sustav zaštite na radu
      • Antonio Jaić, Sektor zaštite na radu, MROSP
  • Development of training for employees testing high performance prototype electric vehicles
      • Vinko Šarić, Head of Occupational safety and Environmental protection, Rimac technology d.o.o.
  • Zahtjevi za rad na visokonaponskim sustavima električnih vozila i komponentama električnih vozila
      • Tea Friščić, Rimac technology d.o.o
  • Primjer dobre prakse – Sustav zaštite zdravlja na radu u kompaniji Ericsson Nikola Tesla
      • Marija Petras Palačić, Rukovoditelj za operativnu izvrsnost, razvoj i kvalitetu & Zaštita na radu, ENT d.d.
  • Primjer dobre prakse – Sustav upravljanja izvođačima radova
      • Žarko Jelača, Direktor zaštite zdravlja, zaštite na radu, zaštite od požara i procesne sigurnosti, INA d.d.
  • Primjer dobre prakse – Sustav upravljanja zaštitom na radu u kompaniji Carrier Kaltetechnik Austria, Ges.m.b.H.
      • Franjo Zajec, EHS:ZANOS d.o.o.
  • Osposobljavanje radnika iz područja zaštite na radu i zaštite od požara u HEP grupi
      • Petra Subašić, Željko Sinković, Sektor za ljudske potencijale, HEP
  • Promocija novog videa „Obveze posjetitelja i vanjskih izvođača radova“
      • Borivoj Žmegač, Direktor, Preventa d.o.o.
  • RISCO – metodološka aplikacija za izradu procjene rizika
      • Marina Borić, Načelnica sektora i Head of Sector, MROSP
  • OiRA – internetska interaktivna procjena rizika
      • Marina Borić, Načelnica sektora i Head of Sector, MROSP

(Moderator: mr. sc. Gorana Lipnjak)


Kotizacija: 130,00 € po sudioniku – oslobođeno od PDV – a. Kotizaciju uz naznaku svrhe i OIB-a, uplatiti na žiroračun Udruge HPB 2390001-1100364692 (IBAN: HR85 2390 0011 1003 6469 2; BIC code HPBZHR2X) Članovi udruge koji su uplatili članarinu za 2023. godinu ne plaćaju kotizaciju za dvoje predstavnika.

  • Svi sudionici dobivaju materijale s predavanja i potvrdu o sudjelovanju.
  • Potvrdom sudionici imaju mogućnost reguliranja stručnog usavršavanja prema čl. 38. Pravilnika o usavršavanju iz zaštite na radu te polaganju stručnog ispita (NN 142/21).
  • Prijavnicu obvezno popuniti i vratiti na mail udruge zdravo.radno.mjesto@gmail.com
  • Dodatne informacije o stručnom skupu – tel. 091/2340474 ili 095/9860722

HRVATSKA UDRUGA ZA ZDRAVO RADNO MJESTO
Zagreb, Kornatska 1D
email: zdravo.radno.mjesto@gmail.com

DOBRA HRVATSKA
Siječanj, 2023.

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Započinjemo serijal „Pogledajte ambalažu“: Praksa i zamisli proizvođača o smanjenju eko traga ambalaže

Barilla - nova ambalaža bez plastike
Barilla - nova ambalaža bez plastike

Barillin primjer prednjači: Poznati talijanski proizvođač tjestenine Barilla nedavno je promijenio ambalažu svojih proizvoda, koji su odsad upakirani isključivo u kartonske kutije, bez uobičajenih plastičnih prozorčića, tog prepoznatljivog znaka brenda. K tome, kartonske se kutije rade od drveta iz šuma kojima se gospodari održivo i koje se mogu reciklirati u okviru kružnog gospodarstva. Time je izbačena ne samo jedna operacija koje poskupljuje i usporava proizvodnju, već je ambalaža-kutija postala reciklabilnija.

Ovaj pomak proizvođač je ocijenio toliko važnim da je i posljednju reklamnu kampanju temeljio na obavijesti potrošačima da su se „riješili“ plastičnog prozorčića na pakiranju, vjerojatno smatrajući da je i kupcima održivost sve važniji kriterij pri izboru proizvoda. Na Barillinim stranicama može se pročitati da su na taj način smanjili proizvodnju nepotrebnog plastičnog otpada za 126.000 kg godišnje (podatak procijenjen na temelju broja prodanih kutija u 2020. godini).

Zelenija hrvatska ambalaža? Da! … Što anketa pokazuje? Proizvođači se prilagođuju.

Taj nas je Barillin potez ponukao da napravimo malo istraživanje kakvo je stanje u domaćoj industriji. Naša anketa ograničena je na mali broj domaćih proizvođača i nema namjeru detaljnog ni složenog istraživanja. Ali, čak i u ovakvim razmjerima uočavaju se aktualni trendovi. Proizvođačima iz različitih grana postavili smo dva pitanj:

  • Prvo pitanje odnosilo se na pakiranja proizvoda, koliko su ih proizvođači prilagodili zahtjevima očuvanja okoliša tako da su smanjili količinu plastike u ambalaži, materijale zamijenili onima koje je moguće reciklirati, pojednostavili i smanjili dimenzije ambalaže i sl. 
  • A drugo se pitanje odnosilo na prilagodbu proizvodnih procesa zahtjevima održivosti posebno u smislu uštede energenata, ali i smanjenja otpada, uvođenja učinkovitijih proizvodnih procesa i sl. 

Cilj naše kampanje je informirati opću i gospodarsku javnost o dobrim primjerima inovativnim idejama naših tvrtki, pridonijeti rastu njihova ugleda tvrtki, ukazati što je sve moguće, kako se sa usavršavanjem ambalaže povećava ekonomičnost i produktivnost tvrtke, a ne ugrožava tržišna pozicija. Onako kako nam je u poruci kazao jedan od proizvođača – sudionika ovog istraživanja:

 „U pristupu pakiranju tražimo pravu ravnotežu između naših težnji za smanjenjem količine ambalaže i njegove bitne uloge u očuvanju kvalitete, sigurnosti i praktičnosti naših proizvoda. Sustavno radimo na smanjenju upotrebe svih nepotrebnih komponenti pakiranja koji ne doprinose pogodnostima za potrošače ili logistici, kao i minimiziranju udjela ambalaže u proizvodu smanjivanjem količine materijala potrošenog po jedinici proizvoda“ 

Trebamo svi poraditi na osviještenju javnosti i proizvođača o (pre)velikom ekološkom tragu ambalaže, upozoriti na štete koje ostavlja Zemlji i atmosferi, zdravlju, visokoj i nepotrebnoj ukupnoj cijeni ambalaže koju na kraju plaćaju svi građani, društvo. 

DOMAĆI PRIMJERI ZELENIJE AMBALAŽE

U nastavku odgovorno.hr daje informativni prikaz, nekoliko crtica o našim domaćim dobrim praksama:

  • KRAŠ: zamatanje paleta gotovih proizvoda vrši se tanjom folijom, ambalaža za Dorinu je potpuno reciklabilna…
  • DUKAT: uklanjaju se ili pojednostavnjuju svi elementi ambalaže koji nemaju pravu svrhu (nadpoklopac sa žličicom na President svježim sirevima, plastične ručke s kantica s Dukatos jogurtima)…
  • IVANČICA: smanjili su broj privjesnica s podacima  o proizvodu na svim artiklima, a nove su privjesnice papirnate…
  • PLIVA: u toku je optimizacija površine postojećih oblika pakiranja kako bi ono bilo maksimalno iskorišteno…
  • FRANCK: optimizacija limene ambalaže (troši se 21 % manje željeza u odnosu na 2020.)…

Više o praksama spomenutih i drugih poduzeća pratite u serijalu, koji počinjemo objavljivati od 15. siječnja 2023.

I hrvatski trgovci imaju značajnu ulogu. Mogu li u povratnoj komunikaciji sugeriraju proizvođačima koju ambalažu je moguće/potrebno pojednostaviti. Jednom će se početi pitati i trgovce što mogu sami napraviti, u svojoj praksi. Mogu li se izbjeći oni plastični prozorčići na papirnatim vrećicama za kruh, ili koristiti reciklabilnu plastiku za to? Mogu li se riješiti problemi dvokompozitnog papira/folije pri umatanju „rinfuza“ mesa (sadašnji papir presvučen plastikom je lošija verzija od plastične folije).

Na kraju, čini nam se prikladnim ovdje opet podvući one stare mudrosti života, koje smo slušali od nekih dobrih profesora u mladosti, još odavno: 

Tko hoće može. Lideri mogu prije.
(Tko neće, nađe izgovor.) 

Mirela Drkulec Miletić i Goran Tudor

DOBRA HRVATSKA
Siječanj, 2023.

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Uspješna godina: Unatoč, ali i zbog krize, HEP i HEP-ovi DOP-projekti idu dalje

Scena iz TV spota o HEP-ovim radnicima
Scena iz TV spota o HEP-ovim radnicima / Foto: HEP

I u krizama, HEP neprestance radi na svom razvoju, kao i na svestranom uklapanju u ukupni život društvene zajednice. Najvažniji i najsnažniji iskaz društvene odgovornosti HEP-a u 2022. je stalno nastojanje da kvalitetno ostvaruje svoju društvenu ulogu – da prati potrebe kupaca i isporučuje im energiju – gdje, kad i koliko im treba, bez obzira na okolnosti. Samo u zadnjih desetak godina dogodilo se više prirodnih katastrofa, od ledoloma u Gorskom kotaru, preko poplava u istočnoj Posavini, požara na Pelješcu do potresa u Zagrebu i na Banovini, a čije su posljedice naši zaposlenici, uz iznimnu požrtvovnost, otklonili u rekordnom roku. 

HEP-ovi junaci rade i kada sve stane

Upravo su oni junaci TV spota koji se emitira u ovo blagdansko vrijeme na kraju 2022. Spot priča o predanim, odlučnim, ustrajnim i požrtvovnim radnicima HEP-a koji rade i onda kada sve stane. Priča je to i o nevidljivom, ali velikom i složenom elektroenergetskom sustavu koji je u svakom trenutku, pa i u ekstremnim situacijama, kada i sam trpi golemu štetu, spreman odgovoriti na potrebe svih hrvatskih građana za svjetlom i toplinom. I zato, iako kronološki zadnja u 2022. godini, HEP-ova DOP priča iz spota zaslužuje prvo mjesto u pregledu HEP-ovih aktivnosti i projekata u 2022.

HEP-ov teret u zamrzavanju cijena: 800 milijuna eura

Protekla je godina bila godina najveće geopolitičke i energetske krize u ovom stoljeću. Globalne cijene energije u naglom su porastu još od druge polovine 2021. godine, a vojna agresija Rusije na Ukrajinu dodatno je poremetila energetska tržišta i povećala pritisak na cijene. Da bi ublažila cjenovni udar na građane i tvrtke, hrvatska je vlada donijela dva paketa mjera u kojima je najveći teret preuzeo HEP. Samo u provedbi jesenskog paketa HEP je sudjelovao s gotovo 800 milijuna eura. Zahvaljujući dobrim financijskim pokazateljima te odgovornom upravljanju financijskim položajem i likvidnošću u posljednjih nekoliko godina, HEP je aktualnu energetsku krizu dočekao snažan i kvalitetno pripremljen te sposoban podnijeti preuzeti teret.

Obrovac – najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj

U okolnostima energetske krize i nastojanja Europske unije da smanji, pa i dokine ovisnost o uvozu energenata iz Rusije, od presudne su važnosti ulaganja u obnovljive izvore energije. Zato je i HEP u 2022. godini ubrzao realizaciju obnovljivog scenarija razvoja za razdoblje do 2030. godine s ciljem povećanja udjela obnovljivih izvora u vlastitoj proizvodnji za 50 posto. U razdoblju od 2018. godine do danas, HEP je u pogon pustio dvije kogeneracije na šumsku biomasu, jednu vjetroelektranu i sedam sunčanih elektrana. 

Sunčana elektrana Obrovac / Foto: HEP
Sunčana elektrana Obrovac / Foto: HEP

Na proljeće 2022. uporabnu je dozvolu dobila sunčana elektrana Stankovci, a krajem godine i Obrovac, trenutačno najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj. U probni je rad pušten baterijski spremnik u sklopu Sunčane elektrane Vis. U izgradnji su još četiri sunčane elektrane: Cres, snage 6,5 megavata (MW), Donja Dubrava u Međimurskoj županiji i Radosavci na području grada Slatine, obje snage 9,9 MW te Jambrek od 5 MW kod Vinice u Varaždinskoj županiji. 

Solarna elektrana Vis
Baterijski spremnik u sklopu Sunčane elektrane Vis / Foto: Duje Klaric – CROPIX

Uskoro se počinje graditi sunčana elektrana Črnkovci snage 8,5 MW na području općine Marijanci kod Donjeg Miholjca. To će biti prva elektrana izgrađena na temelju sporazuma o suradnji koje je HEP sklopio s više hrvatskih općina i gradova. 

EU taksonomija u HEP-ovom izvješću o održivosti

Sva spomenuta ulaganja prihvatljiva su i usklađena s EU Taksonomijom. Da bi i naši dionici imali cjelovit uvid i precizne informacije u ovaj segment HEP-ovog poslovanja, u Izvješću o održivosti HEP grupe za 2021. godinu, izrađenom u skladu s GRI standardom, po prvi put smo objavili ocjenu HEP-ovih djelatnosti prema EU Taksonomiji. 

Navedeni su udjeli triju vrsta djelatnosti koje se posebno promatraju: a) taksonomski prihvatljivima i usklađenima s Taksonomijom (u koje spadaju proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, skladištenje električne energije u reverzibilnim hidroelektranama, e-mobilnost, obrazovanje, prijenos električne energije, infrastruktura za distribuciju električne energije za prihvat obnovljivih izvora energije, punionice za niskougljična vozila, napredne mrže, pametna brojila), b) taksonomski prihvatljive za koje je usklađenost potrebno utvrditi prema propisanoj metodologiji te c) one koje se smatraju taksonomski neprihvatljivima. 

Klimatske promjene i globalni društveni izazovi potiču ubrzani razvoj zahtjeva za transparentnim korporativnim objavama, a dionici zahtijevaju sve kvalitetnija izvješća o održivosti. Stoga ćemo na temelju iskustava iz prethodnih godina i nadalje unaprjeđivati svoje izvještavanje o održivosti, u skladu s najnovijim standardima izvještavanja za energetsku industriju.

Donacija projekata OIE i energetske učinkovitosti

Unatoč krizi i nikad većem financijskom teretu koji je HEP preuzeo u ublažavanju posljedica krize, u 2022. godini nastavljena je provedba etabliranih višegodišnjih DOP projekata. Proveden je novi javni poziv te su sklopljena dva ugovora o donaciji izvedbe mjera energetske učinkovitosti i projekata obnovljivih izvora energije (jedna škola i jedan vrtić). Donirani projekti financiraju se sredstvima koje je HEP Opskrba prikupila prodajom električne energije dobivene u potpunosti iz obnovljivih izvora, vodećim hrvatskim tvrtkama, kupcima proizvoda ZelEn. 

U sklopu doniranog projekta vrijednog 94 tisuće eura, za potrebe grijanja Elektrostrojarske škole u Varaždinu, ugradit će se dizalica topline koja će postati primarni izvor toplinske energije umjesto postojećih plinskih kotlova. Dizalica topline energiju crpi na okolišno prihvatljiv način iz izvora podzemnih voda pri čemu vrlo učinkovito koristi električnu energiju za vlastiti pogon. Škola će s novim izvorom topline godišnje uštedjeti oko 280 tisuća kWh energije i smanjiti emisije CO2 za oko 62 tone. 

Korisnik drugog doniranog projekta je Dječji vrtić Potočić u Jalžabetu, također u Varaždinskoj županiji. Na krovu vrtića ugradit će se sunčana elektrana snage 15 kW za vlastitu potrošnju objekta. Sunčana elektrana će godišnje proizvoditi 10,7 tisuća kWh električne energije. Projektom se planiraju ostvariti godišnje uštede veće od 4 tisuće kWh i smanjiti emisije CO2 za 0,64 tone. 

IMAM ŽICU – podrška najboljim učenicima – 893 nagrađena 

Posebno mjesto među HEP-ovim društveno odgovornim projektima ima Nagrada učenicima IMAM ŽICU!, koju HEP dodjeljuje još od 1995. godine. Nagradu za školsku godinu 2021./2022. u iznosu od 3 tisuće kuna dobila su 34 najbolje plasirana učenika na državnim natjecanjima znanja iz matematike i fizike, javnog izlaganja eksperimentalnih radova iz fizike te na natjecanjima učenika strukovnih škola u električnim instalacijama, izradi programskih rješenja i administraciji IT sustava. Zajedno s ovogodišnjima, HEP je do sada dodijelio ukupno 893 nagrade. IMAM ŽICU! najdugovječniji je društveno odgovorni projekt u Hrvatskoj koji spaja gospodarstvo s obrazovnim sustavom. HEP njime želi pomoći stvaranju baze stručnjaka koji će imati priliku zaposliti se i ostati u Hrvatskoj i tako se uključiti u razvoj hrvatskog gospodarstva.

Dobitnici nagrade Imam žicu za 2022. / Foto: HEP
Dobitnici nagrade Imam žicu za 2022. / Foto: HEP

ZA NAŠE MALE GENIJALCE – računala za 198 škola

 I treći višegodišnji DOP projekt kojeg ističemo u ovom godišnjem pregledu povezan je sa školstvom. U akciji Za naše male genijalce, već osmu godinu za redom opremamo osnovne škole novim računalima. 

  • u zadnjem je ciklusu akcije u 2022. u 34 škole otišlo je 100 novih računala, 
  • ukupno od početka akcije čini broj od 650 računala u 198 osnovnih škola diljem Hrvatske, ukupne vrijednosti u iznosu od gotovo 560 tisuća eura. 

Ulaganje u učenike i obrazovanje ulaganje je u znanje kao najvažniji društveni kapital, ulaganje je u našu zajedničku budućnost. Zato ono, kao i drugi društveno odgovorni projekti, ne samo da u doba krize ne smiju doći u pitanje, već predstavljaju 

dragocjen alat upravo za ublažavanje posljedica krize
i efikasno suočavanje s nekim budućim krizama.

Darko Alfirev
Pomoćnik direktora Sektora za korporativne komunikacije HEP d.d.

DOBRA HRVATSKA
Siječanj, 2022. 

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Širite „Dječji priručnik za održivi razvoj, o razvrstavanju otpada“. I vi možete pomoći edukaciji djece u zajednici.

Dječje eko kutije za prepoznavanje i razvrstavanje otpada
Dječje eko kutije za prepoznavanje i razvrstavanje otpada

Svaka je tvrtka u mogućnosti, na neki način i u društvenoj obvezi poradi vlastite odgovornosti, na sustavan način podržavati odgoj i obrazovanje djece za održivi razvoj, između ostalog, i po pitanju prepoznavanja i razvrstavanja otpada, štednje resursa planeta Zemlje i smanjenje emisija u zrak. Bude li u tome društvo uspješno, već za 10-ak godina možemo računati na novu generaciju osviještenih građana, pobornika održivosti, današnjih mališana i mlađe djece u vrtićima i školama. Snaga leži u razvoju svijesti, volji, samodisciplini, njih malih koji tek pristižu među odrasle. Svaki korak, svaki društveni projekt i ulaganje koji tome teži, važan je.

Uzor Hrvatske, udruga iz Koprivnice, prednjači u tom poslu i zavređuje podršku. Želite li sudjelovati, počnite već danas.

Što možete vi učiniti u 2023.
Znate li nekoga pri vodstvu neke tvrtke – poklonika društvene odgovornosti – predstavite mu način na koji poslodavci mogu podržati projekt. Sve počinje time da tvrtka otkupi neku količinu dječjih priručnika »Prepoznavanje i razvrstavanje otpada«, knjižice s ilustracijama i zanimljivim tekstom (20, 30, 50 kom) – sve po prihvatljivoj cijeni – i odluči kojoj će školi ili vrtiću u svojoj zajednici donirati publikacije. Razveselit će se time mnogi. Učitelji, nastavnici, pedagozi, odgojiteljice – tete u vrtiću znati će, uz upute Udruge Uzor Hrvatske, kako ih upotrebiti u nastavi i edukativnim igrama sa djecom. Radionica u ustanovi zna biti veoma vesela, djeci zanimljiva i poučna. 
Kontakt adresa: Matija Hlebar, predsjednik Udruge Uzor Hrvatske:  matija.hlebar@gmail.com
Odgoj i obrazovanje djece i mladih za održivi razvoj

Udruga za održivi razvoj Hrvatske (UZOR HRVATSKE) afirmira društvenu svijest o tome kako svi trebamo dati svoj konkretan doprinos brizi za dobru zajedničku budućnost na Zemlji. Moramo djelovati – i drugačije i više i bolje nego dosad. U tom smislu, Udruga već desetak godina razvija održiva rješenja za društvene i okolišne probleme. Prepoznavši da u lokalnoj – koprivničkoj, ali i široj zajednici, ne postoji dostatno dobar edukativni sustav o odvojenom sakupljanju otpada u dječjim vrtićima i osnovnim školama, koji bi djecu učinkovito podučavao kako prepoznati u i razvrstavati sve različite vrste otpada,  i to što bliže mjestu nastanka, Udruga je krenula u susret djeci i hrvatskim školama i dječjim vrtićima. 

Nakon višegodišnje suradnje s timom iz koprivničkog Dječjeg vrtića Tratinčica, posebno sa ravnateljicom i psihologinjom, polovicom 2017. svjetlo dana ugledao je i UZOR-ov Dječji priručnik za održivi razvoj – »Prepoznavanje i razvrstavanje otpada«. 

Od tada ovaj je dječji priručnik proputovao dobar dio Lijepe naše i razveselio djecu u Koprivnici, brojnim mjestima Koprivničko-križevačke županije, Zagrebu, Zaprešiću, Oroslavju, Humu na Sutli, Biogradu na Moru, Sv. Filipu i Jakovu, Pregradi, Zaboku pa čak i na Lastovu.

UZOR-ov program »Zajedno za djecu i planet Zemlju« promiče osvještavanje djece na temu otpada kroz tri elementa :

  • Dječji priručnik za održivi razvoj na temu prepoznavanje i razvrstavanje otpada:  sadrži pjesme, zadatke prepoznavanja i razvrstavanja otpada, zadatke bojanja, zagonetke, igre povezivanja, eliminiranja, zaokruživanja i ponovne upotrebe otpada. Sadržaj se prati kroz ponašanje i djelovanje 7 osmišljenih likova za djecu: Vila Papirica (za papir), Petko Peti (za plastiku), Bocko Boca (za staklo), Limenko Lim (za metal), Straško Strašić (za tekstil), Lovac na munje (za baterije) i Bio Vrtlarica (za biootpad).
  • Eko kutije: stečeno znanje djeca mogu svakodnevno primjenjivati i razvijati u pozitivne životne navike. U dječjim vrtićima i osnovnim školama se postavljaju reciklabilne eko kutije – svaka kutija namijenjena je za odvojeno sakupljanje jedne vrste otpada. 
  • Eko radionica: prepoznavanje i razvrstavanje otpada kroz igru štafeta.

Obogaćen inovativnim rješenjima, Priručnik predstavlja posebno vrijedan element UZOR-ovog programa za održivi razvoj »Zajedno za djecu i planet Zemlju«, namijenjen  prvenstveno djeci predškolske dobi (od prvih koraka) te školske dobi (do 4. razreda osnovne škole). Riječ je o provjerenom rješenju za odgoj i obrazovanje djece za Republiku Hrvatsku, ali i za druge zemlje.

***

UZOR HR – Dječje eko kutije za prepoznavanje i razvrstavanje otpada

U organiziranu akciju edukacije djece na terenu trebali bismo krenuti čim prije, od njihove najranije dobi, odgajati ih i obrazovati na njima razumljiv i zanimljiv način. I, naravno, osigurati im sve preduvjete da i u svakodnevnom životu, u vrtićima i školama, razdvajaju otpad u različite vrste kao osobnu rutinu. 

Inovativni program »Zajedno za djecu i planet Zemlju« Udruga je pokrenula 2012. Program je u mnogo aspekata drugačiji od ostalih jer poučava djecu  tajnama recikliranja otpada na održiv način. 

Znamo da je neophodno razvijati odgovornost djece prema sebi samima i prema njihovom jedinom domu, kreirajući zajedno društvo u kojem želimo živjeti i koje želimo ostaviti onima koji dolaze nakon nas. Možemo i moramo početi raditi drugačije za djecu i planet Zemlju jer ne postoji planet B!

Usmjerimo pažnju i aktivnost posebno prema djeci i mladima.

Ako može Udruga Uzor Hrvatske, mogu mnogi. Možemo. 

Redakcijski tekst

DOBRA HRVATSKA
Siječanj, 2023.

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

DOP kalendar – Međunarodni i nacionalni dani na temu društvene odgovornosti i održivog razvoja

DOP kalendar

Međunarodni, europski i nacionalni dani ustanovljeni su jer pružaju priliku za dodatno osvješćivanje pojedinih važnih tema i promicanje proaktivnost. Svaki nacionalni, europski ili međunarodni dan nudi mnogobrojnim sudionicima priliku da organiziraju aktivnosti vezane uz određenu temu. Organizacije i uredi raznih sustava od UN, EU, vlade, civilnog društva, javnog i privatnog sektora, škola, sveučilišta, do u konačnici samih građana, svojim angažmanom doprinose akcijama podizanja svijesti i stvaranju pozitivnih pomaka u brojnim važnim temema i problemima današnjice.

U nastavku vam donosimo svoj kalendar međunarodnih i nacionalnih dana i tjedana izabranih na temu društvene odgovornosti, sukladno Agendi UN 2030.

Za nastanak ovog kalendara zaslužna je knjiga planer UM koja već skoro 30 godina donosi kalendar s važnim datumima. Kako u tiskanom kalendaru postoji prostorno ograničenje mnogi su važni dani nažalost ostajali nespomenuti. No, istovremeno se naša radna tablica sa značajnim danima neprekidno nadopunjavala i sad smo je odlučili podijeliti s vama u formi google kalendara.

Kalendar jednostavno možete preuzeti pritiskom na oznaku + odnosno link koji se nalazi na dnu kalendara.

Naravno, mi i dalje radimo na ažuriranju kalendara, a očekujemo i vaše sugestije…

DOBRA HRVATSKA

Pjesma O održivosti

Foto: rawpixel.com / Freepik

Pitali me što je to Održivost?
Da li se kroz jednadžbe postavlja?
Pa se nepoznanice traže, pa se kombinira
Ili se na kraju samo rezultat, onaj prazan ostavlja?

Pitali me i za Osviještenost?
Da li se djecu o tome u školi dobro uči?
Pa im se izvlače vrline, talenti, maniri
Ili ih se samo ocjenama lovi i (iz)muči?

Pitali su me i za Obrasce, Obavezne direktive…?
Kako li se uvijek nametnu ispred srži?
Pa se razbacuju važnostima zareza i termina
Ili se, na kraju, ipak suština za sebe izbori?

Pitali su me i više toga na „O“,
Da li se može na sve kratko odgovoriti,
Pa ne spomenuti odgoj, obrazovanje,… i odvažnost i običnost
Ili se treba lagano izvući i odgovor u „lažno“ obojati?

Pitali su me…
A, odgovornost im se nudila ispred nosa
Krik obveze i savjesti je snažan,
Ali okretati glave bilo je lakše
I odgovor na sva važna pitanja nije bio više važan.

Linda Poščić Borovac 

NAJČITANIJE