Pionir zelene arhitekture Frank Lloyd Wright

Fallingwater, Frank Lloyd Wright
Fallingwater, Frank Lloyd Wright

Svake dvije godine u gradu Madison u američkoj državi Wisconsin, „zemlji mlijeka“, održava se svjetsko ocjenjivanje sireva, u kojem događaju i Hrvatska vrlo zapaženo sudjeluje. Žiri od 50-ak međunarodno priznatih sirarskih stručnjaka tri dana ocjenjuje 4000 vrhunskih sireva te odabiru onaj najbolji – svjetskog šampiona. 

Grandioznosti događaja pridonosi zdanje u kojem se sve to odvija – „Monona Terrace Community and Convention Center“, koje je projektirao čuveni američki arhitekt Frank Lloyd Wright (1867.-1959.). 

Godine 1991. Američki institut arhitekata proglasio je Wrighta najvećim američkim arhitektom svih vremena, poklonivši se njegovom vizionarskom učenju i organičkom shvaćanju čovjekova graditeljstva u prirodi. 

Zanimljivo, iako je upisao studij graditeljstva na Sveučilištu Wisconsin u Madisonu, napustio ga je i zaposlio se u arhitektonskom studiju u Chicagu. Za života projektirao je više od 1000 objekata, od kojih je 500 izgrađeno, a najveću su slavu dobili oni koji pripadaju tzv. organičkoj arhitekturi, čija je glavna značajka harmonizacija čovjekova životnog prostora s okolicom. Muza i inspiracija svih njegovih djela je priroda – ljubav prema njoj potječe kod Wrighta još iz djetinjstva na farmi u Spring Greenu, čega se sjeća: “Od izlaska do zalaska sunca ne može biti ništa tako prekrasno lijepo u bilo kojem kultiviranom vrtu kao u divljim wisconsinskim pašnjacima. I stabla su stajala u njima kao razne, lijepe zgrade, različite od svih ljudskih arhitektura svijeta.“

Osam njegovih djela na popisu UNESCO-a

 Čak osam njegovih djela 2019. godine UNESCO je unio u popis svjetske baštine. Wright kao da je živio 100 godina ispred svog vremena. Neka od najpoznatijih projekata su kuća „Fallingwater“ u Pennsylvaniji, izgrađena povrh slapa te zgrada „Guggenheim muzeja“ u New Yorku, najuglednijeg muzeja suvremene umjetnosti u svijetu. Zgrada „Monona Center“, koju smo spomenuli, bila je za Wrightova života jedan od njegovih neostvarenih snova. No, grad Madison je svom Wrightu, rođenom i odraslom u Wisconsinu, odlučio realizirati san. Zgrada Centra otvara svoje vrata 1997., 38 godina nakon njegove smrti, a čak 60 godina nakon što ju je autor projektirao. Arhitektova vizija dobiva nove potvrde i dan danas, tako da je 2015. ta iznimno zdanje, proglašeno i „zelenom zgradom“, što znači da je u njoj sve ekološki: svi procesi, priprema i posluživanje hrane, zbrinjavanje otpada, korištenje vode, čišćenje… Wright bi bio zadovoljan: u Monona restoranu na meniju su jela pripremljena od namirnica iz okolice. Organski otpad iz kuhinje se kompostira, a organsko gnojivo se prodaje (vraća) lokalnim farmerima.

Danas, u 21. stoljeću, često se čuju riječi održivo, ekološki, prirodno.  Frank Lloyde Wright bio je pionir održivog i zelenog, arhitekture koja zaranja u prirodu. Za njega dom je „nešto na korist čovjeku u čast prirode – organički dio pejzaža“. Poštovanje prema njemu možemo i sami iskazati ako živimo u skladu s Wrightovom izrekom: 

„Istražujte prirodu, volite ju, budite joj blizu.
Nikad vas neće iznevjeriti.“ 

Dr. Sc. Milna Tudor Kalit
DOBRA HRVATSKA
Prosinac, 2022.

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Jeste li e-mail ovisnik? I stresirana i neorganizirana osoba (odgovoran građanin prema svijetu i sebi)

Foto:Gerd Altmann / Pixabay

Evo prilike, evo teme koju možete uvrstiti u popis svojih odluka o rastu i promjenama uz Novu godinu. A može i mimo tog datuma. Pozabavite se dovoljno sa temom koja ometa stvaranje vašeg boljeg svijeta. 

Što ste prvo učinili danas kad ste se probudili? Provjeravali e-poruke? Kad ste to zadnji put učinili? Koliko puta u zadnjih sat vremena? Ako ste među onima koji poruke provjeravaju čim se probude i čine to svako malo u tijekom cijelog dana, možda ste postali e-mail ovisnik. Pogotovu ako osjećate napetost i nervozu ako trenutačno ne možete do poruka, jer ,npr., imate goste  u kući. 

Zamislite da dnevno primate 50 ili 100 poruka i osvijestit ćete brzo ozbiljnost ove teme. Hoćete li postati e-mail ovisnik?

Ovisnost se može razviti i bez unošenja psihoaktivnih ili drugih kemijskih tvari u organizam odnosno može se razviti iz aktivnosti ili ponašanja koja iz navike prelaze u ponavljajuće i primoravajuće. Ovisnost o internetu može biti različite vrste: ovisnost o društvenim mrežama, ovisnost o online igrama (posebno opasna kod djece, ali i kod dijela odraslih), ovisnost o online kockanju, ovisnost o kupnji putem interneta, ovisnost o  stalnoj potrazi za  novim informacijama i znanjem na internetu, ovisnost o cyberseksu(pornografski materijali). Dodajmo tome, koja nas ovdje više zanima, i ovisnost o e-komuniciranju.

Koje posljedice vrebaju, od naoko malih do velikih 

Sklonost čestom/stalnom pogledavanju ulazne pošte u ekstremnom slučaju ima posljedice, može preći ovisnost, koja, naravno, nema veze sa unosom stranih tvari, pa i nije toliko opasna kao ovisnost o drogi, alkoholu ili kockanju i zato vjerojatno nećete završiti negdje na odvikavanju. Ali, bit će vam teško odviknuti se, odlučite li se na to.  Ali posljedice ipak nisu bezazlene. Osobe koje učestalo i mnogo vremena provode na e-mail porukama dokazano su pod većim stresom od onih koji to čine u manjoj mjeri. A to nije dugoročno dobro za zdravlje. Takve osobe nisu mirne, dapače, osjećaju nemir, napetost. Takvi među nama ne vladaju svojim vremenom, nisu smireni ni produktivni. Dolazak i pogledavanje e poruka ometa rad po dnevnom planu, pa takvo ponašanje  spada u nove, velike „kradljivce vremena“. A, nerijetko, spada i u velike „životne smutljivce“ jer gura našu pažnju i usredotočenost sa važnih tema. Zbog niza sitnica, pati ono usamljeno važno!!! Tzv. važan rad podrazumijeva baviti se onim što donosi uspjeh, jače popravlja život u budućnosti, podržava nam karijeru. Podsjetimo, da velika većina poruka ima manju važnost, a odvlači pažnju od važnog. 

Zašto smo toliko ovisni o porukama?

Većina poruka koje dobijemo nevažne su ili opterećujuće. Ali, povremeno stigne nešto važno, ugodno, dobro. Netko nam se zahvali, pohvali, čestita,  ili očituje da smo dobro postupili, dobro obavili posao,. Dobijemo vijest koja znači uspjeh, dobru poslovnu ponudu. I u tom podsvjesnom očekivanju nečeg važnog – dobrog – lijepog, ili tek zanimljivog, razvijamo stalnu pripravnost za ugodu  i stalno smo u in-boxu. 

RAZBORITO POSTUPANJE S E-PORUKAMA

Kako reagirati na more poruka

Foto: rawpixel.com / Freepik

Neki odgovaraju na svaku poruku iz osjećaja dužnosti. Naime, u odnosima s drugima navikli smo se na pravilo reciprociteta. Ako nas netko pozove na kavu, red je da i mi njega pozovemo. Ako nam netko pošalje poruku, pristojno je da odgovorimo. U većini socijalnih situacija takvo je ponašanje konstruktivno, ali ne i u e-komunikaciji. Ima i onih koji pišući odgovore kao da uživaju u „malim uspjesima“ ili „izvršenju zadaće“. Svaki put kad nekome odgovore na e-poruku imaju osjećaj pomaka. Kao da su nešto precrtali sa svog „to do“ popisa. Imaju iluziju da su nešto odradili, čak i kad je to trivijalno. Dok su ozbiljni poslovi „na čekanju“, imamo mirnu savjest. Jer „mi radimo!“

  • Kolegama, prijateljima i članovima obitelji i još nekome trebali bismo odgovoriti, što kraće. 
  • Onima koje ne poznajemo, možemo napisati nekoliko riječi ili ništa, ovisi o slučaju. 
  • Važne ulazne poruke zavređuju razborito djelovanje, pažljivo oblikovanje reakcije, odgovora. Poruka je djelovanje!

TOP 9 savjeta za razborito i produktivno ponašanje uvezi sa e-porukama

  1. Obrasce i vrijeme za poruke shvaćajte ozbiljno, kao što shvaćate i sastanke.
  2. Ne započinjite dan čitanjem poruka. Radije prije toga radite sat-dva nešto važno i smisleno. 
  3. Posvetite se slanju/primanju poruka dva do tri puta na dan. Primjerice, 30-60 minuta dopodne i isto toliko popodne. 
  4. Ako je ikako moguće, neka to bude u točno određeno vrijeme, što se može prilagoditi vrsti posla. Neki u svom planeru rezerviraju fiksno vrijeme za poruke. 
  5. Počnite i završite rad na porukama u razarvirano -planirano vrijeme. 
  6. Ako ipak krenete pogledati poruke, po navici, zaustavite se, osvijestite, pomislite: Ne treba mi to, ništa  se neće dogoditi ako to ostavim za kasnije planirano vrijeme, da i to uradim po svom dobrom planu. 
  7. A koliko tek možete uštedjeti pametnim oblikovanjem kratkih odgovora! „Manje je više“ prvo je pravilo formuliranja bilo koje poruke. Skicirajte poruku pa je skratite izbacivanjem svega bez čega se može. Iznenadit ćete se učinkom tog korektivnog zahvata. 
  8. Na ozbiljne poruke, odgovaramo ozbiljno. Neki imaju dobru naviku da prvo napišu natuknice ili nacrt odgovora, pa sve ostave za kasnije, do sutra, da procesiraju najbolju verziju. U ponovnom pregledu, često se dogodi da bolje i drugačije akcentiraju važne misli.
  9. Na kraju dana svakako pobrišite sve što nema smisla čuvati kao vrijednost za budućnost. I to neka vam postane ritual – odvajanje od svega što nije važna životna poputina.

I na kraju – opći znakovi koji upućuju na ovisnost o internetu 

  • žudnja za priključivanjem na internet koju osoba ne može kontrolirati, priključenje na internet postaje prva aktivnost u danu
  • gubitak kontrole nad vremenom provedenim na internetu i pronalaženje lažnih opravdanja za vlastito ponašanje
  • tjeskoba, napetost i razdražljivost kao posljedica nemogućnosti pristupa internetu
  • razvoj potreba za sve duljim korištenjem interneta da bi se postiglo zadovoljstvo
  • nastavljanje s internet aktivnostima unatoč činjenicama o štetnim posljedicama

Sve u vezi sa ovisnostima, na koncu, završava zanemarivanjem drugih životnih aktivnosti i navika, ravnoteže i umjerenosti u života, što je i najveća negativna posljedica svake ovisnosti. Kao i uvijek s ovisnostima, i ovdje su sprečavanje započetog i prekid težak, ali je moguć. Zamislite da dnevno primate 30 ili 100 poruka i osvijestit ćete brzo ozbiljnost ove teme. 

Prepoznajmo sve to na vrijeme, kako je kazao veliki starokineski mislilac Sun Tzu:

Prepoznajmo hrast dok na dlanu držite mali žir.

Referenca: HZJZ  

Majda Rijavec i Goran Tudor

DOBRA HRVATSKA
Prosinac, 2022.

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

 


Internet je postao dio naše svakodnevnice i svi rado koristimo njegovu dobrobit, od traženja informacija, pregledavanja društvenih mreža do gledanja raznih sadržaja… Potpunu kontrolu nad svojim ponašanjem i vremenom koje posvećujemo virtualnom svijetu imamo ako korištenje interneta ima jasan cilj i svrhu i možemo ga napustiti u svakom trenutku. Ako osoba većinu svog vremena provodi na internetu stalno provjeravajući društvene mreže i online sadržaje i nerijetko, umjesto izlaska vani, odabire ostanak kod kuće živeći život putem socijalnih mreža, razvija se ovisnost.

Kad se govori o ovisnosti obično se prvo pomisli na ovisnost o psihoaktivnim tvarima. Dakle, , ovisnost se može razviti i bez unošenja psihoaktivnih ili drugih kemijskih tvari u organizam odnosno može se razviti iz aktivnosti ili ponašanja koja iz navike prelaze u ponavljajuće i primoravajuće, što nikad nije dobro. Ovisnosti o internetu mogu biti različite vrste: ovisnost o društvenim mrežama, ovisnost o online igrama (posebno opasna kod djece, ali i kod dijela odraslih), ovisnost o online kockanju, ovisnost o kupnji putem interneta, ovisnost o  stalnoj potrazi za  novim informacijama i znanjem na internetu, ovisnost o cyberseksu (pornografski materijali).

I na kraju – opći znakovi koji upućuju na ovisnost o internetu su:

  • žudnja za priključivanjem na internet koju osoba ne može kontrolirati, priključenje na internet postaje prva aktivnost u danu
  • gubitak kontrole nad vremenom provedenim na internetu i pronalaženje lažnih opravdanja za vlastito ponašanje
  • tjeskoba, napetost i razdražljivost kao posljedica nemogućnosti pristupa internetu
  • razvoj potreba za sve duljim korištenjem interneta da bi se postiglo zadovoljstvo
  • nastavljanje s internet aktivnostima unatoč činjenicama o štetnim posljedicama.
  • zanemarivanje drugih životnih navika

Sve duljim korištenjem interneta osobe se socijalno izoliraju, tjelesno i mentalno iscrpljuju, što se naravno odražava na obiteljskom, socijalnom, školskom ili radnom funkcioniranju, a na kraju može rezultirati potpunom psihičkom dekompenzacijom. U većem riziku za razvoj ovisnosti o internetu su svakako osobe koje teže kontroliraju vlastito ponašanje te nesigurne, povučene i usamljene osobe. Danas, sve više tinejdžera i mladih razvija ovisnost o internetu, a da toga nisu ni svjesni ni oni ni roditelji, što postaje ozbiljan problem za njihov uspješan i produktivan život te nepovoljno utječe na dinamiku i odnose u obitelji.

Ponekad roditeljima može biti teže razlikovati pozitivnu upotrebu interneta od one negativne, koja vodi u ovisnost. Ovo su neki znakovi koju upućuju na postojanje problema kod djece i mladih:

  1. opadanje ocjena u školi i zanemarivanje školskih obaveza,
  2. smanjivanje interesa za druženje s prijateljima i za ostale društvene aktivnosti,
  3. tajnovitost i laganje o vremenu provedenom na internetu,
  4. veća odstupanja u navikama spavanja (korištenje interneta noću, a spavanje danju).

Ukoliko roditelji primijete znakove upozorenja, ranije dovođenje djeteta stručnjaku može ubrzati rješavanje problema.

Uspješna godina: Poslodavac u današnje vrijeme – kako voditi? Schrack Technik 2022.

Schrack Technik
Schrack Technik

Neki dan u ruke mi je došao biblijski tekst. Nisam mogao odoljeti da ga ne podijelim dalje jer je toliko aktualan. Koji vrijednosni sustav među ljudima on zagovara? Je li prihvatljiv u tvrtki Schrack Technik?

Am 8, 4-7: „Slušajte ovo, vi što gazite potrebnika i satirete uboge u zemlji! Kažete: „Kad li će mlađak proći da prodamo žito, i subota da tržimo pšenicu? Smanjit ćemo efu, povećati šekel da varamo krivim mjerama, da kupimo siromaha za srebro, potrebita za sandale i da prodajemo otražak pod žito.“ Zakle se Gospodin ponosom Jakovljevim: „Dovijeka neću zaboraviti nijednoga djela vašega.“

Što se to danas događa naokolo, među nama, a da zapravo već nije viđeno i zapisano tisućama godina prije? Da li zaista energenti od jučer do danas moraju poskupiti 10 i više puta? Ili se tek nekolicina moćnika dogovorila o svom interesu i gazi po životima većine ljudi, a posebno potrebnih? U tekstu se lijepo čita da Gospodin neće zaboraviti takva nečasna djela, dovijeka. Ako je Gospodin vječna Ljubav, koliko moraju biti veliki prekršaji – pohlepa, gramzljivost, bezosjećajnost, bezočnost, a da ih vječna Ljubav, apsolutno Dobro, neće zaboraviti dovijeka? 

Kako smo tako lako pogubili sebe i poniznost

Kako smo tako lako izgubili poniznost i strah od kazne za prijevaru pred Gospodinom; a ako nismo vjernici, kako smo izgubili poniznost i strah pred bližnjima? Ako Bog ne postoji, valjda postoje bližnji naši, postoje ljudi, valjda postoje neke naše opće vrijednosti, nije valjda jedina prava istina da postojim samo JA i MOJ sustav vrijednosti… ? Koliko je jako to „moje vlasništvo“, „moja moć“, „moja pozicija“, u kojem slučaju isključujem druge i sve trpam samo sebi? A ništa od toga neće mi osigurati da jednog dana ne napustim fizički svijet, svoje bližnje i ništa od toga ne mogu ponijeti sa sobom na taj put. Vjernicima je lakše jer idu u obećano kraljevstvo, gdje nema ovozemaljskih nevolja, politike i nepravdi. Oni se mogu svojim nastojanjima u dobru prema bližnjem već sada i ovdje pripremati za to kraljevstvo.

Što JA mogu, što JA sve mogu

Neću dalje pametovati, kako se možda čini, ali, ipak – što ja mogu, kao poslodavac-čovjek, činiti svakog dana da se ovaj usijani planet i odnosi na njemu i ne zagrijavaju toliko i dalje u tom tako čudnom samouništavajućem smjeru? 

Mogu djelovati oko sebe. Mogu nastojati ne iskoristiti stanje za brzu i neopravdanu poslovnu zaradu. Mogu stati, u okviru svojih mogućnosti, u zaštitu svojih zaposlenika i kupaca. Jer ja sam njihov izvor i oni od mene to očekuju. Moram li povisivati cijene više od promjene ulaznih cijena koje mi plaćamo. ? Koliko tvrtki ima ekstraprofit vezan uz trenutnu krizu, a koliko tvrtki je ostalo na uobičajenoj razini marže? Uskoro nam dolazi promjena HRK/EUR, mogu li i tu ostati dosljedan ili ću „varati krivom mjerom“,  kako kaže stari biblijski tekst? Mogu li stvoriti koje novo radno mjesto? Mogu li nagraditi svoje zaposlenike koji vjerno i neumorno izgrađuju naš Schrack? Koliko mladih osoba mogu besplatno poučiti i potaknuti? Mogu li zadržati makar jednu mladu osobu u Hrvatskoj? Što mogu učiniti u društvenom poduzetništvu?

Neću i ne mogu sam uspjeti. Ta spoznaja poniznosti, čini se, prvi je korak. Mogu sa svojim bližnjima i suradnicima, s njima i za njih. Drugi korak je izbor služenja bližnjega, i ne samo njega. Da – svakodnevni izbor služenja, a ne vladanja bližnjim i okolinom. Ako sam pri tome i vjernik, onda mi je i sva Snaga na raspolaganju za hodanje. 

Prvi korak, drugi korak, pa opet prvi korak, pa drugi korak…
Ovo zvuči kao da me netko uči hodati – ili ja to možda vodim druge?

Dr. sc. Josip Zdenković, direktor Schrack Technik d.o.o.

DOBRA HRVATSKA
Prosinac, 2022.

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Dok je knjige, svijet se nastavlja. Nagrade najboljim knjižarama u 2022.

Dobitnici Godišnje nagrade za najbolju knjižaru 2022. s ministricom Ninom Obuljen Koržinek / Foto: Ministarstvo kulture i medija RH

Dok je knjige, svijet se nastavlja, a s mnogo knjiga još je i bolje! S knjigama svijet će lakše postati održivim i dobrim mjestom za življenje stanovnike Zemlje.

Uloga i značaj današnjih knjižica i knjižare višestruki su – one su mnogo više od svoje definicije u užem smislu – ti prostori postaju građanima njihov drugi „dnevni boravak“, uz onaj koji ih čeka kod kuće. Knjižare i knjižnice su važna karika društva jer, posebice one, čine knjigu bliskom i dostupnom – pune prolaze između svojih polica onim posebnim dahom dostojanstva. Pune vedrinom onaj kratke predahe svojih posjetitelja sred njihova suvremenog (užurbanog) dana i života. 

Iskreno pozdravljamo odluku Ministarstva kulture i medija o ustanovljavanju institucije Godišnje nagrade najboljim knjižarama, kao i prosinačku dodjelu onima najboljim u 2022., što je zaslužena hvala i pohvala onima koji tako dosljedno pronose svoju misiju, ulažu vjeru, velik trud i entuzijazam u svoj posao.

Čestitamo dobitnicima 2022.

Na svečanoj dodjeli u zagrebačkoj knjižari Hoću knjigu – Megastore  dodijeljeno je jedanaest nagrada i to:
  • najbolji antikvarijati su Mali neboder iz Rijeke te Brala i Zlatarevo zlato iz Zagreba,
  • najbolje samostalne knjižare u Hrvatskoj su Knjižara Val iz Rijeka te Knjižara Dani lipa iz Ivanić Grada,
  • najbolje samostalne knjižare u Zagrebu su Knjižara Pričozemska i Glazbena knjižara Rockmark,
  • najbolje knjižare u okviru knjižarskoga lanca na području Hrvatske su knjižara Znanje iz Rijeke, Školska knjiga iz Metkovića te Hoću knjigu – Supernova iz Zadra,
  • najbolja knjižara u okviru knjižarskoga lanca u Zagrebu je Bookshop Znanje.

Uz čestitke dobitnicima kojima je uručila nagrade, ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek zahvalila je na entuzijazmu svim dionicima knjižnoga lanca – od autora i prevoditelja, preko nakladnika knjiga i časopisa te organizatora književnih festivala, manifestacija, nagrada, do knjižnica i knjižara u kojima je susret s čitateljima najintenzivniji. Podsjetila je kako je ova nagrada pokrenuta kao jedan od novih projekata potpore knjizi i čitanju u Godini čitanja te da je njezin glavni cilj povećati vidljivost knjižara, ne samo kao mjesta gdje se prodaju knjige, već i kao svojevrsnih kulturnih centara, mjesta susreta čitatelja i ljubitelja knjiga svih generacija, kao i onih koji svijet knjige i čitanja tek otkrivaju.

Foto: Ministarstvo kulture i medija RH

„Posebno smo sretni što smo nakon dvije pandemijske godine bogatiji za više od deset novih knjižara u cijeloj Hrvatskoj, što svjedoči ne samo o oporavku sektora nakladništva i knjižarstva, nego i o rastućem interesu za kupnju knjiga“, kazala je ministrica te najavila nastavak nagrađivanja najboljih knjižara u nadolazećem razdoblju.
 
Publika je putem mrežne stranice  http://www.citaj.hr  s  5.343 elektroničkih glasova dala svoj doprinos odabiru najboljih, a Povjerenstvo je nakon obilaska svih prijavljenih knjižara prema zadanim kriterijima odlučivalo u istom sastavu kao i prošle godine: pjesnikinja Ana Brnardić, prevoditeljica Lea Kovacs te putopisac i dramski pisac Jasen Boko.
Na natječaj, na koji se nisu mogli javiti prošlogodišnji dobitnici, pristiglo je 38 prijava iz cijele Hrvatske, od kojih je najviše iz Zagreba (17), zatim slijede Rijeka (5), Zadar (4), Varaždin (3) te Osijek (2) i Pula (2), dok je po jedna prijava pristigla iz Požege, Metkovića, Ivanić Grada, Slavonskog Broda i Splita.

Kriterije te obrazloženja stručnog povjerenstva potražite na poveznici. 

Izvor: temeljem informacije HGK

PS: Provjerite cjelokupnu hrvatsku ponudu naslova iz područja „DOP i održivost“ na najvećoj regionalnoj poslovnoj knjižari www.knjizaraUM.hr

Goran Tudor
DOBRA HRVATSKA
Prosinac, 2022.

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

 

Uspješna godina: GRAWE u ponovnoj ulozi jednog od predvodnika DOP-a

GRAWE utrka 2022.
GRAWE utrka 2022.

U GRAWE Hrvatska d.d. svjesni su da samo uspješna današnjica, planovi, odluke i aktivnosti, gradi prave temelje budućnosti –  vremena koja će uskoro postati naša sadašnjica. Kroz brojne projekte, GRAWE je ponosan na još jednu godinu za redom koju privodi kraju s velikim uspjehom! Osim poslovnih rezultata, jedna od najvećih stvari u fokusu GRAWEa, koju tvrtka rado i često ističe kao svoj najveći uspjeh jest djelovanje u zajednici – motiviranje, inspiriranje, vraćanje osmjeha na lice ljudi, pomoć onima kojima je to najpotrebnije, osnaživanje kvalitete svakodnevnog života mnogih građana i društva u kojem zajednički živimo,  radimo, djelujemo. 

POKRENI

Osmu godinu za redom, GRAWE organizira svoj popularni noćni maraton koji je do sada okupio tisuće i tisuće trkača, uz pomoć kojih je prikupio više stotina tisuća kilometara koji su osnova za dodjelu naših donacija raznim udrugama u proteklih godina. Ove godine maraton je istrčalo više od 1200 zaljubljenika u zdrav života i za plemenit cilj: javno isticanje važnosti ženskog i mentalnog zdravlja, odnosno učestalosti i opasnosti raka dojke, teške bolesti koja  djeluje na psihofizičko stanje građana. GRAWE je donaciju usmjerio Udruzi Europa Donna Hrvatske, neprofitnoj organizaciji za borbu protiv raka dojke, a koja će omogućiti provođenje programa za besplatnu psihološku pomoć oboljelima od raka dojke i članovima njihovih obitelji. Donacijom GRAWE želi osvijestiti koliko je važno mentalno zdravlje i skrenuti pažnju na važnost redovitih preventivnih pregleda koji doprinose povećanju šansi za rano otkrivanje i samim time izlječenje raka dojki. Zapamtimo: 

Jedan kratak pregled može značiti dug život!​​​

90/98

Projekt „PoKRENI“, GRAWE je kroz donaciju povezao sa drugim velikim pothvatom „90/98“, usmjerenom na osvještavanje važnosti preventivnih pregleda koji spašavaju živote. Ime projekta 90/98 polazi od obećavajućih postotaka – brojka 90 označava postotak mogućnosti izlječenja žena oboljelih od raka dojke u slučaju pravodobne dijagnose i početka liječenja, a 98 predstavlja iznimno veliki postotak mogućnosti izlječenja muškaraca u istom tom slučaju – pravodobno dijagnosticiranog raka. 

Ove godine je GRAWE udruzi MARRA Altrui osigurao prijeko potrebnu donaciju za opremanje prostora u kojem poznata hrvatska make up artistica, Marija Butković radi mikropigmentaciju obrva i bradavica ženama oboljelim od raka dojke.. 

„Većina udruga se bavi preventivom, odnosno ukazuju na važnost pregleda i rane dijagnostike što je iznimno važno. Mi smo se fokusirali na žene koje se, bez obzira na redovite preglede, suoče s dijagnozom karcinoma. Preko naše udruge im nudimo repigmentiranje obrva u fazi liječenja kemoterapijom te nakon djelomične ili potpune mastektomije radimo repigmentiranje areole i bradavice. Rekonstruiramo bradavicu i areolu kombiniranjem boja i tehnika koje daju potpuni trodimenzionalni dojam. Taj im tretman jako olakšava da prebrode sve faze liječenja i vrati im samopouzdanje nakon izlječenja“, ispričala je Marija Butković.

Osim pomoći usmjerene ženama, GRAWE je pomoću svojih zaposlenika, koji su tijekom studenog puštali bradu i brkove, a zatim je obrijali početkom prosinca, za svakog uključenog donirao 500 kn splitskoj Županijskoj ligi protiv raka. GRAWE se na taj način u Splitu priključio Bradatoj aukciji – obrijane brade pretvorio u novčanu donaciju. Aukcija svake godine na zanimljiv način osvještava muškarce na važnost brige o zdravlju, preventivne preglede kao dio te brige te pruža podršku onima koji su borbu s rakom tek započeli i slavi one koju su je uspješno priveli kraju. 

KORPORATIVNO VOLONTIRANJE

GRAWE zaposlenici ovoga rujna volontirali su u pet gradova diljem Hrvatske u sklopu globalne akcije World CleanUp Day, a bili su usmjereni čišćenju okoliša. Cilj akcija i u Hrvatskoj, ali i na globalnoj razini, bilo je čišćenje divljih odlagališta otpada iz prirode (šume, parkovi, zeleni dijelovi gradova). Osim zaposlenika, u pojedinim se gradovima, akciji su se pridružila i djeca zaposlenika, čime GRAWE ponosno ističe da njihovi zaposlenici od malih nogu prenose svijest o očuvanju prirode. Sveukupno su, samo GRAWE zaposlenici, očistili oko 5 tona otpada, a GRAWE je ovime još više uvjeren u dobro usmjerenje svojih zaposlenika koji u voljni volonterski raditi za dobrobit naše prirode i svih nas.

GREEN GRAWE

Nakon zdravog života, preventivnih pregleda i vraćanja zajednici kroz volontiranje, GRAWE je svoju dobrobit prikazao i željom spašavanja okoliša – pošumljavanjem teško dostupnog opožarenog područja Oklaja u suradnji s Projektom O2! Ovakav pothvat pošumljavanja uz dronove, ukazuje na važnost da se uz tradicionalnu borbu za očuvanje okoliša uvrste i tehnološke ideje temeljene na znanstvenim spoznajama jer se na taj način može doći i do teško dostupnih opožarenih područja i postupnog cjelovitog obnavljanja ekološkog sustava. Pošumljavanje uz primjenu biotehnologije samo je dio dugoročnog plana ovog osiguravajućeg društva koji se obvezao pošumiti ukupno 3 hektara u tri godine.

Posjetite našu korporativnu stranicu – čitajte više o nama: www.grawe.hr

Ivana Marijan
Grawe d.d.

DOBRA HRVATSKA
Prosinac, 2022. 

www.odgovorno.hr
odgovorno@ odgovorno.hr

 

Bakica, za sva vremena, junakinja koju ne poznam

junakinja koju ne poznam
junakinja koju ne poznam

Na povratku s posla kući prošao sam mimo niza kontejnera za otpatke, kad uz njih zamijetih jednu staricu. Jedva malo veću od kontejnera. Znao sam što traži i u trenu odlučih… 

Vadeći novčanicu priđem joj i pružim pomoć. Dosta često, i na različite načine, pomognem drugima kojima, eto, kolo sreće nije donijelo baš dostojanstven život. (Taj aspekt mog odnosa sa svijetom postao mi je doista dosta važan, zapravo, dio identiteta) 

Okrenula se i odvratila tiho: „Ne!“ 

Stanka, pa novo „ne“. Iznenadilo me sve to jako jer bijah siguran da će novac uzeti. Osjetih nelagodu. Držeći novac, nadodah nešto u smislu neka se počasti malo. 

„Ne, hvala vam.“ 

„Evo vam… da ne radite danas.“ 

„Ja radim svaki dan“, reče i nastavi posao.

Pođoh, jer što sam drugo i mogao. Dotaknem je… možda sam je i potapšao po leđima, tako malim, dječjim. 

Na povišenom trijemu zgrade okrenem se… mala je prilika još bila tamo. Nisam znao što poduzeti … htio sam s njom podijeliti svoj novac. 

Zatim je otišla dalje, polako, do sljedeće zgrade, do novog kontejnera. Vadila je plastične i staklene boce, prazne limenke. Odjednom bilo me sram. 

Nisam se mogao oteti mislima o toj posebnoj ženi koja želi radom – ali kakvim radom – zaraditi za kruh. O bakici koja odiše ponosom i životnom dosljednošću. Poštenjem, čistim kao ideal! Poštenjem koje izaziva sram mnogog dijela svijeta. Sigurno je da bi joj taj novac koji sam pripremio olakšao život bar na jedan dan… ali, ona ne želi da uzme, hoće zaraditi!

Sjetih se tada kako je neka baka, jednom u nekom gradu, zamalo mogla ostati bez svog „zaposlenja“. I njezine „kolege“ isto, prebirači po kontejnerima, kad je gradonačelnik objavio da se ima zabraniti ljudima da išta traže po kontejnerima jer da to pred turistima „narušava sliku o našem gradu“. Nije lijepo gledati te ružne sirotinjske scene. Ipak, najavljena odluka nije donijeta, zbog povike medija. Uz novu izjavu gradskih dužnosnika: „Prikupljanje otpada je društveno korisna aktivnost!“ Hm… Da. Netko im je suflirao što, kako i kad će kazati da se „operu“. 

Hoću li je ikad više vidjeti? Bilo bi mi žao ako ne. Volio bih s njom pričati, čuti kako gleda na svijet. Da li bih znao s njom razgovarati? 

Završavam ovu skicu s ulica moga grada Zagreba, znajući dobro da to što sam ugledao bijaše prava svjetlost:

Vrlina!

I da je sigurno ima još u našoj ulici, na selu i gradu.

Vrlina u najčišćem obliku!

Sveta.

Ona koja korača svijetom i održava ga živim i postojanim.

Usprkos svemu

Goran Tudor
DOBRA HRVATSKA
Prosinac, 2022.

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Uspješna godina: HEINEKEN iznio nove rezultate strategije „Stvaramo bolji svijet do 2030.“

HEINEKEN Hrvatska
Foto: HEINEKEN Hrvatska

Impresivni rezultati Heinekenovog konačnog Izvješća o održivosti za 2021.: 

  • Udjel domaćih dobavljača u ukupnoj vrijednosti nabave čini 72,73% !
  • Korištenjem bioplina u proizvodnji otpušteno je 383 tona CO2 manje !
  • Količina komunalnog otpada smanjena je za 41% po hektolitru piva
  • U upravi je 50% žena, a u višem menadžmentu 43,2 %
  • Na radionicama o odgovornoj/ umjerenoj kunzumaciji alkohola sudjelovalo više od 1.300 roditelja i učenika iz 44 hrvatske škole.
  • I još više podataka iz Izvješća možete naći ovdje

HEINEKEN Hrvatska objavio je svoje trinaesto Izvješće o održivosti, ono za 2021. Pregled značajnijih rezultata koje je tvrtka ostvarila koncentriran je posebno na tri područja: zaštita okoliša, društvene vrijednosti te odgovorna konzumacija.

Ovaj je strateški dokument za 2021. ažuriran s ciljevima, akcijama i obvezama u spomenuta tri područja pa sadrži važne smjernice i najbolja ostvarenja u području ugljične neutralnosti, uključivijeg i pravednijeg društva, umjerenosti i odgovorne konzumacije alkohola. 

Do 2030. globalna kompanija HEINEKEN, ali i Heineken Hrvatska, ima ambiciju pomoći stvaranju boljeg svijeta i očuvanju Zemlje, što očituju svim aspektima svog poslovanja i djelovanja.

„Baš kao što se svijet prilagođava prirodi, HEINEKEN se želi prilagoditi svijetu koji se neprestano mijenja. Utjecaji pandemije i volatilnost na globalnoj razini, sve veća očekivanja kupaca i potrošača od nas to zahtijevaju više nego ikada. Zato na održivosti i odgovornosti nastavljamo raditi podižući ljestvicu, svaki put malo više. Sigurni smo da na tom putu možemo računati na podršku i doprinos svih naših zaposlenika i drugih dionika usmjerenih na razvoj te bolju budućnost za sve“, poručila je Marta Bułhak, predsjednica Uprave HEINEKENA Hrvatska. 
Marta Bulhak, predsjednica Uprave HEINEKENA Hrvatska / Foto: Ćetković

Iako je i  2021. godina bila obilježena izazovima, kompanija HEINEKEN Hrvatska koristila je sposobnost prilagodbe te otpornost kako bi uspješno očuvala zdravlje i sigurnost zaposlenika, ali i kontinuitet te održivost poslovanja na svim ključnim područjima.

Put prema ugljičnoj neutralnosti

Pivovara u Karlovcu ostvarila je tri nova značajna rezultata smanjenja emisija CO2.  Zahvaljujući korištenju bioplina u proizvodnji, dobivenog radom pročistača tehnoloških otpadnih voda, otpušteno je 383 tona ugljikovog dioksida manje. Nadalje, emisije su smanjene za 10,8% po hektolitru proizvedenog piva u odnosu na 2020. godinu ili 57,8% u odnosu na baznu 2008. godinu. Istovremeno, emisija CO2 smanjena je za 8 kilograma po distribuiranom hektolitru piva zahvaljujući optimizaciji procesa u logistici.

Za rad pivovara i dalje koristi 100% električne energije dobivene iz obnovljivih izvora (ZelEn), uključujući onu dobivenu radom solarnih panela postavljenih na krov zelenog skladišta. Količina komunalnog otpada smanjena je za gotovo 41% po hektolitru piva u odnosu na lani, a na tisuće tona nusproizvoda proizvodnje piva (tropa i kvasca) pretvoreno je u stočnu hranu. Odlučnost u očuvanju vodnih resursa i lokalnih rijeka dokazuje ugradnja tri separatora ulja, dok novo pretakalište osigurava da proizvodi ili sirovine ne dođu do rijeke Kupe u slučaju ispuštanja iz cisterni. Također, u odnosu na baznu 2008. godinu, za proizvodnju jedne litre piva u 2021. bilo je potrebno 43,2% manje vode.

Put ka uključivijem i pravednijem društvu

Izazove raznolikosti i uključivosti pretvorili su u konkretne ciljeve. HEINEKEN Hrvatska tako ima svog ambasadora za uključivost i raznolikost koji planira aktivnosti na ovu temu, između ostalog i radionice za zaposlenike pod nazivom „9 uključivih praksi HEINEKENA“.

U najvišem upravljačkom tijelu kompanije u Hrvatskoj lani je bilo 50% žena, a u višem menadžmentu njih 43%. Istovremeno, globalni cilj je postići 30% žena na položajima višeg rukovođenja do 2025., odnosno 40% do 2030.

Sigurnost, zdravlje i dobrobit zaposlenika također su ostali visoko na listi prioriteta. U 2021. godini nije zabilježena nijedna ozljeda na radu, a u tzv. zelenom skladištu postavljen je suvremeni sustav koji omogućava sigurnije kretanje viličara i pješaka. Također, zaposlenicima je preporučeno da ne šalju poslovne e-mailove nakon 18 sati, svi su prošli vježbu u slučaju potresa, poticalo ih se na aktivan način života trčanjem, bicikliranjem i hodanjem, a imali su i u potpunosti plaćeno bolovanje u slučaju zaraze koronavirusom.

HEINEKEN Hrvatska i u 2021. godini podržao je brojna sportska, glazbena i turistička događanja, ali i projekt KAkvart koji šestu godinu zaredom provodi u suradnji s Gradom Karlovcem. Realizacijom dvadesetak društvenih i komunalnih projekata život stanovnika i gostiju učinili su kvalitetnijim, ugodnijim i održivijim.

Važno je spomenuti i da je u 2021. udjel lokalnih, odnosno domaćih dobavljača bio 72,73% u ukupnoj vrijednosti nabave.

Put do umjerenosti i sprečavanje štetne konzumacije

Bez obzira o kojem brendu piva ili cidera se radilo, kompanija dosljedno komunicira i zagovara odgovornu i umjerenu konzumaciju unutar svih sponzoriranih događaja, projekata te oglašivačkih kampanja provedenih tijekom 2021. godine.

Inzistiranje na odgovornoj konzumaciji ogleda se i u činjenici da je potrošačima u Hrvatskoj HEINEKEN Hrvatska ponudio izbor, odnosno bezalkoholne varijante svojih najpoznatijih piva. Tako je uz Heineken 0.0, potrošačima bilo dostupno i Karlovačko 0.0.

Održano je novo izdanje edukativnog programa „Za odgovorno odrastanje mladih“ koji je HEINEKEN Hrvatska pokrenuo još 2013. u suradnji sa Psihološkim centrom Tesa. Cilj programa, namijenjenog roditeljima srednjoškolaca, je sprečavanje maloljetničke konzumacije alkohola te pružanje podrške u uspostavljanju dobre komunikacije između njih i djece. Na radionicama je u 2021. sudjelovalo više od 1.300 roditelja učenika iz 44 škole diljem Hrvatske.

„Baš kao što se svijet prilagođava prirodi,
HEINEKEN se želi prilagoditi svijetu koji se neprestano mijenja“
(Marta Bułhak)

Kontakt: Ljudmila Bratko Gašpić
HEINEKEN Hrvatska, Odjel korporativnih poslova
Ljudmila.BratkoGaspic@heineken.com

Goran Tudor
DOBRA HRVATSKA
Prosinac, 2022.

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Gradovi, Advent i štednja energije!? Švicarska, Europa, Hrvatska, Zagreb.

Zagreb, Advent 2022
Paljenjem božićne rasvjete Advent 2022. proglašen je otvorenim / Foto: promo zagreb.hr

Štedi se diljem Europe, javljaju strani mediji. Naši mediji ne pridaju, dotle, neku veću pozornost temi „Advent kao prilika za doprinos sprečavanju klimatskih promjena“. 

Ove blagdanske sezone, zbog mogućih zimskih nestašica energije (mnogi kažu: uzrokovanih ratom u Ukraijini, a razlozi su posve drugdje), smanjuje se božićna rasvjeta na glavnim ulicama i trgovima diljem Europe. Ovo se ponašanje događa sred poziva mnogih vlada lokalnim vlastima, građanima i poduzećima da “štede, štede, štede”, kad je riječ o energiji. Dotle, kod nas – Hrvatska se kao smirila pred energetskom nevoljom, čuvši da je EU osigurala 80-90% potrebnih zaliha energije za ovu zimu, nakon prekida linija snabdijevanja iz Rusije. Raskol između osjećaja odgovornosti i ostarjelih navika rastrošnosti i bezbrižnosti, vidi se zorno na temi klimatskih promjena. Teško se i sporo ide naprijed… ali ide se. Samo pojedinci čine razliku i osvjetljuju put, i sada kad šparno gase svjetla. Pogledajte.

ŠVICARSKA 

Mnogi švicarski gradovi ove godine znatno štedljivije troše energiju za božićna svjetla i sajmove iako se ne odriču u potpunosti “božićne čarolije”. 

Božićna rasvjeta “Lucy” na Bahnhofstrasse u Zürichu / Foto: bahnhofstrasse-zuerich.ch

U Zürichu će tradicionalna božićna svjetla “Lucy” u prestižnoj gradskoj trgovačkoj ulici Bahnhofstrasse – koja su službeno upaljena 24. studenoga – osvjetljavati od sumraka do 22 sata, dakle 3,5 sata dnevno manje nego prije, dok u jutarnjim satima više uopće nema rasvjete.

Vrijeme upaljene rasvjete u Winterthuru u starom gradu je prepolovljeno, dok Uster, treći po veličini grad u kantonu Zürich, ove godine nema božićne rasvjete.
I u kantonu Bern, brojne zajednice i organizatori događaja ove godine smanjuju božićnu rasvjetu. Iako mnogi ne žele u potpunosti bez božićnih svjetala ona neće gorjeti cijelu noć u većini sredina, već će biti upaljena samo nekoliko sati navečer.

U Ženevi je božićni sajam opremljen kućicama koje se griju na bioplin. Rasvjeta se sastoji od LED dioda čija je potrošnja minimalna. Noću se reklame gase. Osim toga grad planira smanjiti količinu otpada upotrebom eko čaša koje se mogu ponovno koristiti ili reciklirati.

U Lausannei organizatori Bô Noëla žele smanjiti potrošnju energije za 20 posto. Rasvjeta se gasi između 23.30 i 11.30 sati. Grad postavlja infracrvene kamere kako bi osigurao sigurnost infrastrukture. Hladnjaci za piće se noću isključuju.

Božićni sajam u Montreuxu, jedan od najpoznatijih u francuskom govornom području Švicarske, također je pokazao da želi biti što je moguće odgovorniji i djelovati kao primjer za svojih pola milijuna posjetitelja, postavivši si cilj uštedjeti 20% – 30% energije u usporedbi s prošlom godinom.

I dok se neki trgovci nadaju da će ih kupci nagraditi za dobro ponašanje u gašenju svjetla, nedavna anketa švicarskog udruženja trgovaca pokazala je da većina stručnjaka očekuje smanjenje prodaje.

GRADOVI EUROPE 

Božićna rasvjeta – Oxford Street, London / Foto: oxfordstreet.co.uk

Poznata božićna svjetla na londonskoj ulici Oxford Street ove će godine trošiti dvije trećine manje energije smanjenjem vremena rada na 8 sati dnevno i prelaskom na LED rasvjetu. Prioritet im je postići ravnotežu između iskustva kupnje i odgovornog ponašanja, kada je u pitanju potrošnja energije.

U Frankfurtu vlasti ne samo da ograničavaju blagdansku rasvjetu – također neće grijati  zahode  na poznatom gradskom božićnom sajmu na trgu Roemer. 

Helsinki, Dublin, Lisabon i Stockholm također su među gradovima koji će ograničiti koliko dugo će božićna svjetla svijetliti.

U Parizu je gradonačelnica Anne Hidalgo predložila gašenje svjetla na Eiffelovom tornju sat vremena ranije svake večeri – iako noćna rasvjeta čini samo 4% potrošnje električne energije te znamenitosti.

Neki se kritičari pitaju – nisu li ovi rezovi tek „kozmetika“, politički korektni prema datoj situaciji, ali sa nedovoljnim utjecajem na stvarnu štednju energije. 

No u nekim zemljama Europe, uopće nema izbora. Gradonačelnik Wroclawa u Poljskoj, nije morao dugo razmišljati o odluci: ove će blagdanske sezone osvijetliti samo središnji trg. Gradski opskrbljivač energijom nedavno je najavio povećanje cijena od 500% za narednu godinu, što bi gradski proračun povećalo šest puta u odnosu na ranije.

Ali čak i na mjestima gdje troškovi energije ne rastu vrtoglavo, općinski čelnici preispituju svoju potrošnju. Jedno od najpopularnijih skijališta u talijanskim Alpama, Livigno, ove će godine uštedjeti 50.000 eura odustajući od božićne rasvjete. Zimsko utočište za tisuće turista moglo je apsorbirati veće troškove, ali dužnosnici su odlučili umjesto toga, sukladno božićnom duhu, donirati novac lokalnim obiteljima u potrebi.

***

HRVATSKA, ZAGREB: „U OGRANIČENOM, A NEGDJE I VEĆEM SJAJU!“

Zna se da naši mediji ne pridaju unaprijed pozornost temi „Advent kao prilika za doprinos sprečavanju klimatskih promjena“. No, nakon proteka Adventa, slavlja uz Božić i Novu godinu, vide se i kod nas promjene. Konkretno i šire sa time nismo se uspjeli upoznati, ali da ima, ima. Drugačije je. Zasigurno, idućih adventa povisit će se ljestvice i u gradovima u Hrvatskoj.

Ono što raduje je jedna posve nova situacija sa vatrometom u ponoć.

Od tradicije vartometa odustali su: RIJEKA, PULA, OSIJEK, ZABOK, ROVINJ, OPATIJA, POREČ , ČAZMA SAMOBOR , LABIN, ZAGREBA..  i drugi zasigurno.

Neke stare navike osvjetljavanja javnih fasada, ostale su. Ako ste prošetali Ljubljanom ili Bečom u prosincu, vidjet ćete kako je to tamo sve jednostavnije, skromnije, a ipak toplo obilježeno.

Na službenoj stranici grada Zagreba čitamo kako se pripremao Advent Zagreb i što se poduzima u smislu adventske štednje energije u Zagrebu, pod naslovom objave:

Advent Zagreb  se vratio bogatijem, ali ipak ograničenom blagdanskom sjaju

U organizaciji Grada Zagreba, Turističke zajednice grada Zagreba (TZGZ) te institucionalnih i privatnih partnera, višestruko nagrađivani Advent Zagreb ove se godine održava u periodu od 26. studenog, i traje, zajedno s novogodišnjim događanjima, do 7. siječnja 2023. Advent Zagreb vraća u punom sjaju, donoseći raznovrsne programe i ponudu na brojnim lokacijama.

Zagreb - advent 2022
Predstavljanje Adventa 2022. u Zagrebu

Prilikom predstavljanja Adventa 2022., gradonačelnik Grada Zagreba, Tomislav Tomašević je izjavio: “Ove godine krećemo s novim konceptom Adventa koji je razvijen u suradnji s Turističkom zajednicom grada Zagreba i Javnom ustanovom Maksimir, a za koji smatramo da će još više potaknuti kreativnost i dobre ideje u osmišljavanju adventskih aktivnosti i događanja. Najvažniji iskorak je transparentan način odabira ponuditelja kroz natječaje, a naglasak je stavljen na kvalitetu i kvantitetu predviđenih kulturnih, glazbenih i zabavnih sadržaja te uređenje lokacija. Time smo dobili raznoliku kulturnu ponudu za sve dobne granice, različite koncepte ponude hrane, veliku ponudu domaćih proizvoda i još puno drugih zanimljivosti. Vraća se i klizalište na Tomislavcu, ali s manje zauzimanja zelene površine, kako bismo pomirili i struku i želje naših sugrađana. Imamo i tri potpuno nove lokacije – Trg dr. Franje Tuđmana s ugostiteljskom ponudom te Park Grič i Stara Vlaška koje će TZGZ prigodno božićno ukrasiti. Vodili smo računa i da Advent bude ekološki održiv: koristit će se jednokratna, biorazgradiva ambalaža i bit će postavljeni punktovi za razdvajanje otpada.“

Direktorica TZGZ-a, Martina Bienenfeld je izjavila: „Nakon dvije pandemijske godine, posebno se radujemo ovogodišnjem Adventu koji će nas s bogatim programima na najljepši mogući način uvesti u blagdansko raspoloženje i iščekivanje Božića.

Izvori:
switzerlandtimes.ch
www.swissinfo.ch
www.bloomberg.com
www.zagreb.hr
www.adventzagreb.hr

Snježana Lisica i Goran Tudor

DOBRA HRVATSKA
Prosinac, 2022.

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Tko je ukrao Božić? Kako ćete pridonijeti dekomercijalizaciji blagdana? (Odgovoran građanin)

Foto: Hans / Pixabay

Kap po kap, sve se broji! Započinje li možda trend razumnog darivanja, ukrašavanja i svjetlucanja?

U Njemačkoj je provedeno istraživanje o tome koliko su građani spremni prihvatiti manje svjetlećih ukrasa i figura na balkonima, dvorištima, trgovima u adventsko vrijeme.

Navikli smo na iluminaciju, ukrašavanje, svjetlucanje povodom Adventa, Božića, Nove Godine… Čitavo 20. stoljeće obilježeno je silnim uzletom masovnog blještavila javnih i privatnih prostora, a početak 21. donio je eksploziju.

Ali koja je šira slika!? Posljedice po Zemlju, na primjer. Nesaglediva masa smeća povlači se iza slavlja! Koliko energije se utroši, koliko resursa Zemlje potroši, kolika zagađenja ostane. I sve to za malo nečeg, tako varljivog, kratkotrajnog kao što su ukrašavanje, iluminacija ili čin otvaranja darova!

Evo što je jedna anketa u Njemačkoj pokazala:

  • 79 posto građana voli svjetleće ukrase na javnim površinama
  • Ali, 57% ljudi u Njemačkoj izjasnilo se da bi smanjilo količinu božićnih lampica u svojim domovima ili čak i bilo bez njih u budućnosti.
  • Čak je 11% spremno na taj korak već ove godine .
  • 44% građana se izjašnjava za manje javnog ukrašavanja Ipak, drugih 44% građana kaže da ti nije ni u kojem slučaju njihov izbor.

Do prije par godina, nitko nije ni razmišljao o dekomercijalizaciji i pojednostavljenju Božića, nije bila društvena tema. Ali, odjednom se i to očekuje: jednostavnost, susprezanje od impulsivne kupnje, jednostavniji život. Može se predvidjeti da će ideja širiti i prometnuti u pokret, javni stav. Za 5 ili 10-ak godina možda će biti drugačije!

Dekomercijalizacija Božića dvostruko vrijedi: vjernicima se vraća istinska radost Božića, a svim Zemljanima šanse održivijeg života.

DOPRINOS ODRŽIVOSTI BOŽIĆA…

ODGOVORAN GRAĐANIN  može:

  • izabirati funkcionalne darove koji će primatelju nešto značiti i nečem konkretno poslužiti, što će koristiti dulje vrijeme.. i što će imati manji ekološki trag,
  • manje kupovati predmetiće, samo zato što je „nešto zgodno“ , „fora“ , „moderno ove godine“
  • općenito smanjiti broj konvencionalnih poslovnih darova (u vidu lanch-paketa)
  • višak dobivenih poslovnih i osobnih darova proslijediti osobama u potrebi, koji su željni, nemaju..
  • viškom kuglica u domu okititi bor ili stablo u parku naselja.
  • predavati dar u originalnim kutijama, s nekom vrpcom, a bez ukrasnog papira
  • koristiti jeftine, jednostavne vrećice od recikliranog papira, ako vrećica „mora biti“ (nađite trgovinu gdje takve koštaju 30 centi, a ignorirajte one trgovine, šoping lokacije, koje nabijaju cijene na 2 ili 3 i više eura, koje nude kićene, plastificirane, neekološke verzije vrećica; jedna od jeftinih lokacija za Zagrepčane, Samoborce i Zaprešićance, i druga zapadno od Zagreba je Bubamara u Rakitju).
  • pohraniti dobiveni ukrasni papir i vrećice za narednu priliku.
  • ne slati masovne formalne čestitke e mailom (ionako ih nitko ne čita).
  • ne kupovati nove kuglice svakog prosinca. Ne mijenjati svake godine „osnovnu boju“ kuglica na boru
  • koristiti orašaste plodove , jabuke, osušeno cvijeće, a pogotovu šišarke, kako je nekad bilo
  • dočekati da lokalni OPG smisle i ponude originalne lokalne darove, funkcionalne i ekologične, i nabaviti kod njih (kao uzamjenu za one plastične i umjetne iz dalekih azijskih zemalja…)

Može se ovo činiti malim. Ali, ima i veliko simbolično značenje, snagu božićnog poticaja za više održivosti. Očitujmo zalaganje. Kap po kap, sve se broji!

Ljudima treba vratiti ukradeni Božić.

Goran Tudor
DOBRA HRVATSKA
Prosinac, 2022

Posvoji, spasi, blagdane ukrasi

WWF Adria i ove godine predlaže da ukrasite blagdane poklonom koji misli na okoliš. Simbolički posvojite ugroženu životinju i pridružite se spašavanju prirode!

Vrijeme je darivanja.  Ako ne znate što nekome pokloniti, WWF Adria ima rješenje! Poklon koji zaista znači puno, ne samo vama i osobi koja ga dobije, nego cijelom planetu?

Darujte nekome – život. Simbolično posvojite životinju i darujte apsolutno originalni poklon koji će staviti osmijeh na lice osobe koja ga dobije. Uz to, takvim poklonom činite dobro djelo za sebe, za planet, za budućnost!

Proces simboličnog posvajanja životinje zaista je jednostavan. Samo treba pratiti navedene korake:

  1. Posjeti našu stranicu.
  2. Odaberi omiljenu životinju.
  3. Ispiši ime osobe kojoj daruješ životinju (ako je ne daruješ sebi, jer je važno i sebe darivati ).
  4. Dragoj osobi upiši svoju poruku ili čestitku.
  5. Odaberi dan i vrijeme kada želiš da tvoj poklon stigne na e-adresu tvoje osobe.
  6. Ako je životinja za tebe, certifikat će stići odmah!

POSVOJI ŽIVOTINJU

WWF ADRIA
Gundulićeva 63, Zagreb

DOBRA HRVATSKA
Prosinac, 2022.

NAJČITANIJE