Uspješna godina: dm-ovo trajno zalaganje za održiv odnos prema djelatnicima i klijentima

djelatnici dm-a
Foto: Djelatnici dm-a

Filozofija dm-a u sa stalnim fokusom na čovjeka i njegove potrebe podrazumijeva brigu o djelatnicima, partnerima, kupcima, ali i o boljitku zajednice u kojoj djelujemo i živimo. Od otvaranja prve prodavaonice u Hrvatskoj, dm promiče održivost i društvenu odgovornost te implementaciju principa održivosti u svakodnevno poslovanje i život.

Natječaj {ZAJEDNO} za zelene ideje

dm - akcija čišćenja podmorja
Foto: Akcija čišćenja podmorja 6.8.2022. / dm

Kako bi potaknuo što više ljudi da razmišljaju i djeluju održivo, dm je u 2022. godini proveo natječaj {ZAJEDNO} za zelene ideje u sklopu kojeg je podržao provedbu ekoloških projekata koji doprinose zaštiti okoliša i očuvanju prirode s više od 800.000 kuna. Na natječaj je pristiglo 299 prijava, a nakon pomnog razmatranja odabrano je 17 projekata koji su se istaknuli kvalitetom i originalnošću.

Projekti su ostavili trag u lokalnim zajednicama diljem Hrvatske. U Vodnjanu je održana plogging utrka u kojoj su trkači u centru grada prikupili više od 150 kg sitnog otpada, dok je u dvije eko akcije na otoku Pagu 37 ronioca volontera i 25 volontera na kopnu izvadilo 3,5 kubika otpada. 

Predavanje za posjetitelje PP Učka
Foto: Predavanje za posjetitelje PP Učka / dm

Pri odabiru projekata dm je posebnu pažnju pridao njihovom dugoročnom utjecaju na okoliš i na razvoj ekološke svijesti kod sugrađana. Stoga je među odabranim projektima i „Hranilište za supove“ Javne ustanove Park prirode Učka kojim je osigurana hrana za tu ugroženu vrstu. Projektima poput onoga u Srednjoj školi Centar za odgoj i obrazovanje u Zagrebu, u sklopu kojeg je postavljena kompostana te je započeta izgradnja plastenika, dm je uložio u integraciju održivosti u obrazovanje sadašnjih i budućih generacija učenika.  

Tjedan održivih impulsa u dm-u

Održivost u dm-u počinje s djelatnicima, u prodavaonicama i Upravno-distributivnom centru, a kako bi djelatnike potaknuo na donošenje dobrih odluka za sebe i za okoliš, dm je u listopadu 2022. organizirao prvi Tjedan održivih impulsa.

Tijekom pet dana djelatnici su imali priliku saznati kako održivost učiniti dijelom svakodnevice te koja je uloga pojedinca u kružnom gospodarstvu. Dejan Murić, menadžer dm marke, kolegama je predstavio održiva rješenja za svakodnevni život kao što su drvena četkica za zube alverde koja se može odlagati u biootpad te Profissimo kožna krpa za prozore uz koju se ne moraju koristiti dodatna sredstva za čišćenje. Uz praktične i primjenjive savjete o zbrinjavanju otpada i upravljanju energijom, djelatnici su upoznali procese koji se implementiraju u prodavaonicama u sklopu održivog djelovanja. Posljednji dan posvetili su društvenoj održivosti te su djelatnici Upravno-distributivnog centra donijeli staru odjeću za reciklažu, od koje su izrađivali ukrase.

Tjedan posvećen održivosti završio je akcijom pošumljavanja u koju se volonterski uključilo gotovo 50 djelatnica i djelatnika dm-a. U sklopu projekta Co2mpensating by planting u Draganiću su sudjelovali u sadnji više od 4.000 sadnica hrasta, čime se omogućuje nadoknada proizvedenih emisija CO2 i neutralizacija ugljičnog otiska.

Inicijativa „dm…jer tu živim zdravo“

Uz to što su najbolji ambasadori dm-ove filozofije koja u središte stavlja potrebe ljudi i zajednice, djelatnici dm-a svaki dan daju doprinos pozitivnim poslovnim rezultatima tvrtke. Stoga su briga o njihovoj dobrobiti, prepoznavanje njihovih potencijala i stvaranje prilika za napredovanje ključan dio dm-ove društvene odgovornosti.

Priznanje Oscar za sigurnost i zdravo radno mjesto - dm
Foto: Priznanje Oscar za sigurnost i zdravo radno mjesto / dm

Kako bi potaknuo djelatnike na bolju brigu o zdravlju, dm već dugi niz godina provodi internu inicijativu „dm…jer tu živim zdravo“ kojom promiče zdrav način života, kako na radnom mjestu tako i u privatnom životu.  Ova inicijativa se zahvaljujući podršci ambasadora zdravlja provodi na svim područjima rada – u prodavaonicama, Centrali te Distributivnom centru. Zahvaljujući važnosti koju pridaje zdravlju djelatnika i sveobuhvatnosti inicijative, dm je prva drogerija u Hrvatskoj koja je ujedno i nositelj certifikat „Tvrtka prijatelj zdravlja“, u okviru projekta Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo „Živjeti zdravo“. Upravo je za ovu inicijativu dm dobio i nagradu Oscar za doprinos razvoju kulture sigurnosti i zdravlja na radu kojom se žele istaknuti pozitivni primjeri i odati priznanje tvrtkama koje pokazuju snažnu predanost zdravlju i sigurnosti djelatnika pružajući izvanredna rješenja i inovativan doprinos poboljšanju i unaprjeđivanju zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu.

Briga o dobrobiti i zdravlju djelatnika, brojne prilike za profesionalni i osobni razvoj te njegovanje dobre radne atmosfere zaslužni su za zadovoljstvo djelatnika iz kojeg proizlazi njihova motivacija da izađu u susret kupcu i brinu o potrebama ljudi s kojima rade i dijele svakodnevicu. Da to prepoznaju i građani, potvrđuje i nezavisno istraživanje portala Moj posao prema kojem je dm, trinaest godina zaredom, najpoželjniji poslodavac u Hrvatskoj. 

Foto: Co2mpensating by Planting / dm

Odak Nataša
menadžerica Ljudskih resursa dm

DOBRA HRVATSKA
Veljača, 2022.

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Kako ne stvarati suvišnu ambalažu u domu, a kako koristiti staru? Održiva ambalaža, odgovoran građanin!

održiva ambalaža
Foto: congerdesign / Pixabay

Jednostavnost je lijepa.
Manje je više.
Smanji kupovinu, pomogni Zemlji!

Neki dan sam dvjema poslovnim partnericama u sjajnoj tvrtki donio maslinovog ulja na dar, mali darak, i predao im to u različitim vrećicama; par istovrsnih nisam imao na zalihama, a nove nisam htio kupovati. Bilo je to simpatična situacija svima, kad sam kazao kako nisam nabavio dvije nove vrećice jer sam tog dana želio nešto pokloniti i majci Zemlji. (Suzdržavanjem od nove kupnje i potrošnje.) Prošlo je odlično. Dobro ozračje za bolji svijet!

Mogu li ikako pomoći?

Globalni biznis sa ambalažom iznosi preko stotinu milijardi dolara na godinu. Odluke o ambalaži namijenjenoj poslu donose dizajneri, konstruktori, o njoj odlučuju eksperti, voditelji i direktori. Mogu li ja tu išta napraviti? 

Uštedi na godinu 30 eura na vlastitoj ambalaži i čuda si za Zemlju učinio!

Zašto proizvodim dodatnu, „nacifranu“, suvišnu ambalažu?

Ukrašavanje ambalaže i ukrašavanje proizvoda ambalažom nasljeđe je prošlosti koje je smišljalo plemstvo, svećenstvo, vladari i vlasnici, u svakom slučaju oni koji su imali para i moć, da bi ugodili svom egu ili, i time, iskazali poštovanje ili odanost primatelju dara. No, društvene konvencije… običaji, poslovna pravila, mijenjaju se pa će uskoro i mnogo ambalaže doživjeti promjene; ostat će od nje samo ono što ima pravu svrhu, što je funkcionalno u najužem smislu riječi. Bit će to održiva ambalaža.

ODRŽIVA AMBALAŽA U NAŠIM STANOVIMA – NAČELA

  • Jednostavnost, jednostavnost, jednostavnost!
  • Višestruko korištenje iste ambalaže
  • Prenamjena stare ambalaže u nov predmet
  • Pojednostavljenje i minimiziranje ambalaže 
  • Odustajanje od „povećavanja vrijednosti“ daru tzv. finom ambalažom (luksuzna ambalaža). 
  • “Demontaža” ambalaže proizvedene od više vrsta materijala – plastike, papira, tekstila, metala, školjkica, suhog cvijeća … (…Lideri razdvajaju čak i plastični prozorčić na koverti)
  • Dosljedno razvrstavanje i odvojeno prikupljanje otpada u svom domu, radi povećanja mogućnosti i ekonomičnosti reciklaže (uključujući spremnost na odnošenje otpada na 3, 4 lokacije, tamo gdje ima spremnika za to)
  • Ne obaziranje na diktat društvenih običaja, vlastitih navika! Što će reći drugi? Nije važno… svatko od nas može biti u nečem prvi ili usamljen- onaj „prvi pingvin koji skače u uzburkano more“,  kako priča knjiga „Posljednje predavanje“.
  • Konzumerizam proizvodi ambalažu! Nailazi li vrijeme manje šopigiranja? Manje kupovine smanjiti će zagađenje Zemlje novom ambalažom! 

NEKOLIKO PREPORUKA… 

staklena tegla za odlaganje starih baterija
Slika iz špajze: staklena tegla za odlaganje starih baterija / G.Tudor

Formiraj zalihe korištene ambalaže. Spremi dobivene vrećice, kutije i sl. Pažljivo odmotaj dobiveni dar da sačuvaš omot i vrpcu.

Prenamijeni staru ambalažu za novu funkciju. Kutije od cipela iskoristi da posložiš čarape i sitne predmete… Upotrebi razne posude od mliječnih proizvoda, sladoleda ili dodataka prehrani za držanje raznih sitnih predmeta. Staklenke i razne tegle iskoristi za držanje olovki, potrošenih i novih baterija, sitnica. Ima „sto“ načina za takvu praksu u sobi, ormarima, policama, ostavi…  I nije važno što to nam sve u stanu ne izgleda „kao po špagi“. Jednostavno je lijepo.

Ne brzaj u nabavu novih kutija… . Koristi još neko vrijeme one koje imaš da bi si pospremio odjeću, obuću, igračke… 

stare kutije za održavanje reda među kapama, šalovima, rukavicama...
Slika iz ormara: razne stare kutije za održavanje reda među kapama, šalovima, rukavicama… / G.Tudor

Odustani od onih „specijalnih“ kutija. Ne kupuj više one „štosne“, „divne“ kutije, bilo za uredno spremanje stvari na ormaru, polici…, bilo za dotjerivanje darova. One dopadljivo dizajnirane i nalickane, plastične ili kartonske, velike ili male kutije, s nalijepljenim ukrasima… jer njihov eko-trag je zamjetan. Nađe se i posve jednostavnih. A da dodamo još jedan argument: postale su neprimjereno skupe. Vrećica za vino 2 eura, a proizvodna cijena im je 20 centi. Bezobrazno povećanje cijena u zadnjih dvije godine!

Raznolikost ne škodi – budimo obični!  Nije nužno da sve kutije na polici u ostavi budu od iste vrste i proizvođača. U Opatiji sam ušao u kavanu jednog hotela, gdje su gotovo sve stolice i stolovi bili različiti, rabljeni. Najprije sam se zagledao, a onda kažeš: „Pa što!“.

Dar omotan vrpcom i zamjenom za ukrasni papir/kutiju
Dar omotan vrpcom, kao „štos“ i zamjena za ukrasni papir/kutiju

Stop dotjerivanju darova! Pojednostavi omatanje darova za Božić i rođendana, imendana i drugih prigoda. Ukrasne kutije, vrećice i papir, vrpce, zvončiće ili školjkice počni manje koristiti. Ima već dosta primjera gdje osviješteni ljudi predaju dar ukrašen samo s jednostavnom ukrasnom vrpcom ili sa komadićem ukrasnog papira zalijepljenog selotejpom na kutiju. Time se na simboličan pa i duhovit šalje dobra eko-poruka.

„Demontiraj“ staru ambalažu proizvedu od više vrsta materijala; odvoji papir od plastike, odstrani metalne dijelove… Tako podržavaš ekonomičnost i jednostavnost reciklaže.

Ne obaziri se na ambalažu „s potpisom“, „dizajnersku ambalažu“.

Omot za buket cvijeća koje poklanjaš neka bude od papira, što tanjeg i jednobojnog. Ne od ne celofana, i bez dizajnerskih dodataka i figurica kao ukrasića.

Iskoristi drvenu ambalažu koja ti stigne u kuću (kutije, sanduke, letve, palete i sl.) kao materijal za dobiti nove upotrebive predmete – police, klupe i sjedala na terasi, za alat …, za čuvati luk i krumpir u šupi..

DOBRA HRVATSKA/ G.T.
Veljača, 2023.

odgovorno@odgovorno.hr
www.odgovorno.hr

Serijal „Pogledaj ambalažu“: Dukatovo zalaganje za pojednostavljenje, minimiziranje, oporabu, kružno gospodarenje ambalažom

Dukat d.d.

Dukat je i prije stupanja na snagu EU Direktive o zabrani jednokratnih plastičnih proizvoda pokrenuo sveobuhvatan program smanjenja udjela plastike u pakiranju proizvoda. Na mnoge načine Dukat smanjuje svoj utjecaj na okoliš, a smanjenje količine plastičnih i drugih materijala u pakiranjima proizvoda također je jedan od važnih načina, kako se zorno očituje u cjelovitoj politici Grupe Lactalis

Pojednostavljenje finalne ambalaže za Dukatove proizvode

Dukat d.d. - Pojednostavljenje ambalaže President svježih sireva
Foto: Pojednostavljenje ambalaže President svježih sireva /Dukat d.d.

Tako je od travnja 2021. uklonjen plastičan natpoklopac sa žličicom na President svježim sirevima, dok su u on-the-go pakiranjima SenSia Snack i na najmanjim tetrapak pakiranjima mlijeka plastične slamčice zamijenjene papirnatima. Rezultat je smanjenje količine plastike u ambalaži Dukatovih proizvoda na godišnjoj razini za oko 10 tona.

Uz to, u travnju 2022. uklonili smo aluminijske poklopce s kantica za „plavo“ i „crveno“ kiselo vrhnje od 900 g, što je rezultiralo s  2 g manje aluminija po pakiranju – također važan korak u optimiziranju količine upotrijebljenog ambalažnog materijala. U ljetu iste godine započeli smo i s uklanjanjem plastičnih ručki s kantica: u kolovozu smo ih uklonili s kantica Dukatos jogurta (450 g), a u listopadu s kantica u koje pakiramo čvrsti jogurt (800 g) i kiselo vrhnje (900 g).

Oporaba višeslojne ambalaže, korištenje tehnološkog otpada

Dukat d.d. kružno gospodarstvo - od otpadne kartonske ambalaže do toaletnih ručnika i papira
Foto: Od otpadne kartonske ambalaže do toaletnih ručnika i papira / Dukat d.d.

Još jedan važan projekt u smislu podržavanja kružnog gospodarstva pokrenut je koncem 2021. godine od kada se višeslojna kartonska ambalaža koja nastaje kao tehnološki otpad tijekom proizvodnje koristi kao sirovina za proizvodnju novih proizvoda – ručnika i papira i njihovih držača. Naime, otpadna ambalaža iz pogona šalje se u talijansku tvrtku Lucart koja je inovativnom tehnologijom razdvaja na tri komponente: celulozu, aluminij i polietilen (PE) koji se dalje upotrebljavaju kao sirovina za proizvodnju toaletnih ručnika i papira (celuloza) i njihovih držača (aluminij i PE). Iz Lucarta se novoproizvedena higijenska papirna konfekcija, zajedno s držačima, vraća nama u Dukat gdje ih koriste naši zaposlenici. Ovim se projektom na godišnjoj razini oporabljuje oko 140 tona otpadne višeslojne kartonske ambalaže iz naših tvornica u Zagrebu i Karlovcu, što donosi smanjenje količine ispuštenog ugljičnog dioksida za oko 114 tona i priječi sječu čak 1800 stabala.

Sve je to tek jedan dio naše, odnosno Lactalisove politike pakiranja, koja teži kružnom i odgovornijem pakiranju, uvažavajući brigu o proizvodima, potrošačima i okolišu. 

U našem pristupu pakiranju tražimo optimum ravnoteže između naših težnji za pojednostavljenjem i minimiziranjem ambalaže, i na drugoj strani, izvršenjem važne uloge ambalaže u očuvanju kvalitete, sigurnosti i praktičnosti naših proizvoda. Sustavno radimo na uklanjanju svih nepotrebnih komponenti pakiranja koji ne pridonose pogodnostima za potrošače ili logistici. Tražimo nova rješenja za oporabu ambalaže. Stalno smanjivanje količine materijala koji se troši na ambalažu po jedinici proizvoda naš je važan cilj.

***

Dukatova zalaganja za energetsku učinkovitost

Uvođenje energetski učinkovitijih strojeva i opreme, unapređenje procesa na energetski učinkovitiji način te korištenje obnovljivih izvora energije tri su načina kako u Dukatu smanjujemo potrošnju primarne energije dok istovremeno ostvarujemo uštede.  

U posljednjih nekoliko godina poduzeli smo značajne korake na sva tri područja. Instalacijom novih punilica, paletizera i transportera u pogonu steriliziranih proizvoda naše zagrebačke tvornice koncem 2021. godine poboljšali smo, uz ostalo, efikasnost u proizvodnji koja podrazumijeva i veću energetsku učinkovitost. Instaliranje nove opreme za miješanje i dodavanje prahova za pripremu steriliziranih proizvoda u istoj tvornici još je jedan primjer ulaganja u bolje upravljanje procesima kako bi se povećala učinkovitost i smanjila potrošnja energije.

Dukat d.d. električna energija iz solarne elektrane na krovu zagrebačkog skladišta
Foto: električna energija iz solarne elektrane na krovu zagrebačkog skladišta / Dukat d.d.

Korištenjem obnovljivih izvora energije i dizalice topline kao i izgradnjom solarnih elektrana također ostvarujemo značajne uštede i smanjujemo utjecaj na okoliš. Projekt vezan uz spomenutu dizalicu topline, koja je u zagrebačkoj tvornici instalirana 2017.  godine, nagrađen je upravo za energetsku učinkovitost. Njime godišnje uštedimo oko 3.000.000 kWh toplinske energije i smanjujemo emisije ugljičnog dioksida za oko 700 tona.

Sredinom prošle godine puštena je u rad fotonaponska elektrana snage 800 kW. Zahvaljujući 2.684 panela postavljenih na gotovo 5.000 m2 krovišta skladišta na zagrebačkoj lokaciji, Dukat oko sedam posto električne energije dobiva iz sunca. Ujedno smanjujemo emisije ugljičnog dioksida za oko 230 tona godišnje i proizvodimo 970 MWh zelene energije godišnje. Početkom studenog u Bjelovaru je u probni rad puštena druga Dukatova solarna elektrana – snage 300 kW koja se sastoji od 945 panela postavljenih na 1.750 m2 krova bjelovarske tvornice, pa se ondje oko tri posto električne energije dobiva iz obnovljivih izvora – sunca.

Dukat mliječna industrija d.d.

U suradnji 

DOBRA HRVATSKA
Siječanj, 2023. 

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Zakon o pomorskom dobru sporan po KRITERIJU ODRŽIVOSTI? Građani ostaju „na suhom“, bez mnogih plaža i obala?

“100 % NAŠE MORE, PLAŽE I OBALE!”. U nizu mjesta Hrvatske tijekom siječnja i veljače 2023. održavaju se prosvjedi građana sa tim motom. Uz Građansku inicijativu Javno je dobro! okupile su mnoge inicijative i udruge iz niza mjesta Hrvatske, ponajviše otočnih i primorskih, kako bi upozorile javnost na opasne odredbe po kojima bi dosadašnje javno dobro –  plaže i obale – moglo preći (neprimjetno) u privatne ruke, tzv. koncesijama. Svaka uvala „koja sa nekim restoranom čini prirodnu cjelinu“ mogla bi na taj način praktično biti privatizirana, dana privatnoj osobi na XY godina korištenja. Građani podsjećaju javnost i političare da obala, kao i vode i zrak, zauvijek trebaju biti naši, zajednički. U javnoj komunikaciji ,dotle, vladajući predlagatelj izbjegava odgovoriti na takve i druge konkretne primjedbe, skrećući pozornost na manje bitne „pozitivne“ dijelove zakona. I zamjerajući građanima da su se pridružili političkim strankama u predizbornoj utakmici (usput kazano, taj „slogan“ u Hrvatskoj se tako često koristi, kao da cijeli osvojeni 4-godišnji mandat nije i period borbe za novo povjerenje).

Pratimo kakva se budućnost sprema.
Sudjeluj u pripremanju boljeg i dobrog.
Prati što se događa u društvu, kako se pripremaju zakoni, jer si odgovoran građanin! Kako se i koliko dosljedno zakoni provode? Za koga su zakoni obavezni, a tko je zaštićen i kome se pogoduje? 
Budimo odgovorni građani – potrudimo se, uložimo svoje vrijeme, angažman, tako da gradimo i ostavimo dobro društvo i lijepu domovinu našim malima i mladima, nasljednicima! Mi današnji odgovorni smo za nevolje ili blagodat sutrašnjih Zemljana. Budućnost mog djeteta određuje njegovo obrazovanje, sposobnosti i radišnost, ali jednako tako, ili više, i zakoni koji određuju društveni okvir u kojem će ono jednom živjeti!
Moramo i možemo.
Uredništvo odgovorno.hr

Inicijativa Javno je dobro, udruge okupljene u Zeleni Forum i mnogi drugi upozoravaju da prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (ZPDML) na velika vrata uvodi privatizaciju javnog pomorskog dobra i omogućuje isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra koje je do sada bilo dobro opće uporabe. Apeliramo da se hitno zaustavi pretjerana eksploatacija pomorskog dobra jer ovakav nacrt Zakona za posljedicu imati nastavak trenda preizgrađenosti obale i pomorskog dobra kao i trenda nasipavanja pomorskog dobra koje nesporno uzrokuje nepovratnu štetu morskom okolišu i našem prirodnom krajobrazu.

Zahtijevamo hitno povlačenje prijedloga Zakona iz saborske procedure. Tražimo izradu novog Prijedloga ZPDLM koji će čuvati more i obalu, kojim će se osigurati 100% slobodan pristup svim plažama te kojim će se osigurati mehanizmi zaštite okoliša i garancija očuvanja pomorskog dobra kao općeg dobra!

Smatramo da će ovaj prijedlog Zakona o pomorskom dobru koji je, nažalost i unatoč mnogobrojnim primjedbama (njih 914) u e-savjetovanju, prošao Vladu i poslan u Sabor, promijeniti status pomorskog dobra!

Pomorsko dobro sad ima status općeg dobra, što znači da svima služi podjednako, ovim Zakonom gospodarski subjekti dobivaju mogućnost korištenja plaže i isključenja javnosti, tako da možemo ostati bez najvrjednijeg prostora kojeg imamo – naše obale!

Tim povodom, pozivamo građane na akcije koje će se održati diljem obale u subotu, 28. siječnja, točno u podne u Splitu, Puli te Braču, Visu, Makarskoj, Šolti, Opatiji, Malom Lošinju, kako bismo prenijeli našu poruku – More, plaže i obale su 100% naše!

Dana 2. veljače u 12:00 sati na Markovom trgu u Zagrebu saziva se građanski prosvjed, u suradnji s inicijativama i udrugama iz cijele Hrvatske, ponajviše iz obalnih i otočnih zajednica duž Jadrana, a u organizaciji Građanske inicijative Javno je dobro.

KAKO ĆE OVIM ZAKONOM POMORSKO DOBRO POSTATI PRIVATNI RESURS?

Prijedlog Zakona o pomorskom dobru sadrži niz manjkavosti koje mogu dovesti do ispunjenja dijametralno suprotnog cilja samog Zakona, a to je uništenje koncepta pomorskog dobra kao dobra opće uporabe koje mora biti na korist i odgovornost svih građana RH.

  1. Ignoriraju se obveze poštivanja principa zaštite okoliša

Upozoravamo na ignoriranje obveze poštivanja principa zaštite okoliša u cijelom predloženom tekstu prijedloga ovog akta, ali usudili bismo se reći i na konceptualnoj razini predlagatelja teksta. Ignorirati potrebu zaštite mora i obale, a isticati aspekte korištenja vraća nas unazad u povijest sigurnih 20, ako ne i više, godina. Nedopustivo je u trenutku kada sama RH donosi cijeli spektar strategija i inih planskih dokumenata koji nameću zeleni razvoj, održive principe i potiču nas da ozelenimo naše ideje, da jedan prijedlog zakonodavnog akta predviđa iskorištavanje najvećeg prirodnog resursa RH bez niti jednog mehanizma ili garancije očuvanja.

  1. Građani bi mogli biti isključeni sa 70% uređenih plaža. Privatni koncesionari – ugostiteljski i turistički objekti dobivaju pravo na plažu… 

Smatramo da bi u Zakonu trebalo nedvosmisleno zabraniti isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra. Ne želimo imati privatne hotelske i ugostiteljske plaže, kao što i ne želimo da se radi turističkih sadržaja omogućava nasipavanje, gradnja i isključivanje javnosti iz korištenja niti jednog dijela plaže!

Naime, sukladno prijedlogu Zakona građani bi mogli biti isključeni sa 70% uređenih plaža ispod hotelskih kompleksa, kampova i ugostiteljskih objekata. Znači li to da ćemo od sada imati plaže, kako bi Alan Ford rekao, za bogate, koje će imati oznaku “30% za građane i pse”?

Novi Zakon omogućit će da se uređene plaže u turističkim naseljima daju u koncesiju na zahtjev koncesionara, ako plaža čini funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu s jednom ugostiteljskom i smještajnom jedinicom u građevinskom području ugostiteljsko turističke namjene izvan naselja. Izvjesno je da će vlasnici hotelskih kompleksa i kampova, turističkih i ugostiteljskih objekata diljem hrvatske obale iskoristiti ovu za njih savršenu mogućnost! I zato inzistiramo da su plaže 100% naše, 100 slobodne za sve naše građane!

  1. Nasipavanje i dohrana se nedovoljno zakonski reguliraju

Nasipavanje mora i dohrane plaža uništavaju biljni i životinjski svijet u moru! Novim prijedlogom nasipavanje i dohrana napokon se zakonski reguliraju. Ipak, nedovoljno. Odredbe su sklone različitom tumačenju, a nasipavanje koje je zakonom nedopušteno, ipak se dozvoljava u mnogim različitim oblicima i bez dovoljno precizne regulacije i nadzora. Tražimo da se izričito zabrani nasipavanje/dohrane materijalom s primjesama zemlje! Tražimo da Zakon da prednost projektiranju plaža koje ne zahtijevaju kontinuirane dohrane! Tražimo da se nasipavanje tretira kao iznimno dopuštena radnja kada je nužno potrebno!

  1. Vlada Republike Hrvatske uvijek može dati ili preuzeti koncesiju neovisno o nadležnostima

Dodatnu zabrinutost izaziva članak koji propisuje da “ako je određeni projekt od interesa za Republiku Hrvatsku ili ako to ocijeni opravdanim, Vlada Republike Hrvatske uvijek može dati ili preuzeti koncesiju neovisno o nadležnostima”. Privatizacija javnih dobara i usluga karakteristična je za paket vrijednosti svake stranke na vlasti koja donosi zakon i zato ovakav prijedlog zakona ne čudi, potpuno je u skladu s dosadašnjim odnosom prema javnom dobru. Vidjeli smo kakve je učinke na društvo i ekonomiju imala dosadašnja privatizacija.

Uvažava li se glas građana? Predstavnici udruga za okoliš izolirani!

Koliko je zaštita okoliša marginalizirana govori i činjenica neuključivanja predstavnika okolišnih udruga u Radnu skupinu za izradu prijedloga novog Zakona. Ukoliko Sabor prihvati naš zahtjev i povuče prijedlog Zakona iz saborske procedure ustrajemo u traženju uključivanja predstavnica Zelenog foruma u Radnu skupinu za izradu novog prijedloga.

”Treba nam novi Zakon o pomorskom dobru koji čuva, a ne rasprodaje našu obalu i more!’”

Preuzeto: ZELENI FORUM

DOBRA HRVATSKA
Veljača, 2023.

Božićne jelke! Ne pokušavajte ih „ostaviti“ iza grma … barem ako živite u Parizu

Pariz recikliranje božićnih jelki
Ovakva sabirna mjesta vidjet ćete u većini pariških parkova

Stanovnici Pariza koji se pod okriljem mraka žele „diskretno“ riješiti svog starog božićnog drvca prijeti ozbiljna kazna: sramota među susjedima i ozbiljna novčana kazna … eura. „Jeftinije vam je slijediti jednostavne upute pariške gradske uprave gdje i kako pravilno odložiti staro božićno drvce“, izvješćuje francuska nacionalna televizija TF1.“ 

Podsjetimo, Parižanke i Parižani do 20. siječnja 2023. svoja božićna drvca mogu odložiti na 174 posebno određenih i označenih lokacija – najčešće u parkovima i na zelenim površinama, ravnomjerno raspoređenih na području cijelog grada. Također, božićna drvca mogu se odložiti i u pariškim reciklažnim dvorištima, a u određenim dijelovima grada, odlaganje je moguće i ispred višestambenih zgrada. Stara drvca preuzimaju čak i neki vrtni centri, posebno oni koji su ih mjesec dana i prodavali.

Važno je znati, i svi građani to znaju, da se stare jelke mogu preuzimati:

  • Isključivo na označenim lokacijama. 
  • Isključivo u određenim terminima.

Oni koji se ponašaju mimo pravila prijeti novčana kazna je do 150 eura.

Kako se mogu iskoristiti stara drvca 

Prikupljena drvca se u Parizu usitnjavaju na licu mjesta u oblik malča, u svrhu ponovnog upotrebljavanja za zaštitu biljaka u pariškim parkovima i na zelenim površinama.

Pariška gradska uprava navodi 

PREDNOSTI UREDNOG SAKUPLJANJA ISLUŽENIH JELKI U PARIZU

  • Sjeckano  drvo – malč – dobiven usitnjavanjem jelki vrlo je koristan oko stabala i po zelenim površinama jer na ekološki način smanjuje rast korova, ograničava isparavanje vode i potiče razvoj mikroorganizama koji poboljšavaju kvalitetu tla. 
  • Budući da se božićna drvca usitnjavaju izravno na lokacijama prikupljanja, ova se aktivnost odvija bez prijevoza i bez onečišćenja iz prometa.
  • Višak malčanog materijala odvozi se u prodajne centre i jeftino prodaje građanima 
  • Jelke se prikupljaju i u sklopu posebnih  inicijativa pa se, slično bečkom primjeru, dio „starih“ jelki koristi za ishranu koza.
  • Ukoliko je drvce kupljeno u tegli s korijenom, može se posaditi u svom vrtu ili predati komunalnim službama i rasadnicima koji će ga pravilno zbrinuti. 
  • Gađani se savjetuju kako na najbolji način mogu i sami iskoristiti i reciklirati stara božićna drvca. 

I u drugim e europskim gradovima se znaju pravila odlaganja

Božićna drvca odlažu se i prikupljaju na sličan način i u drugim francuskim gradovima. Marseille ima obilježenih 400 lokacija diljem grada i šireg metropolitanskog područja Aix-Marseille-Provence), kao i Lyon – na 198 lokacija i u 19 reciklažnih dvorišta

U Njemačkoj,  u Münchenu jelke se besplatno odlažu diljem gradu, sve do 3. veljače. Sve lokacije mogu se pronaći na online karti. Odlaganje je bilo moguće i u dvorištima nekih škola i u stambenim naseljima također imaju mogućnost 

Beč – označene lokacije za odlaganje božićnih jelki

U Beču se stara božićna drvca prikupljaju do 15. siječnja 2023. i to na čak 557 lokacija diljem grada. Nakon tog datuma primaju ih u  reciklažnim dvorištima. Svake se godine prikuplja sve veći broj božićnih drvaca. U nedalekom Grazu se božićna drvca mogu besplatno odložiti do 23. siječnja 2023. i to na 70 označenih lokacija Holdinga Graz. Prema službenim podacima svake 

Izvor – preneseno Ekovjesnik 

DOBRA HRVATSKA
Siječanj, 2023.

www.odgovorno.hr
odgovorno@ odgovorno.hr

Uspješna godina: liderski CEMEX-ovi projekti održivosti i društvene odgovornosti u 2022.

Foto: Pelješki most - za most dug 2.404 metra i visok 55 metara Cemex je isporučivao cement, i to čak 95 posto cementa s nižim ugljičnim otiskom pod brendom Vertua. / CEMEX

„Budućnost na djelu“, Cemex-ova globalna strategija, usmjerena je na postizanje klimatskih i okolišnih ciljeva. Naša snažna želja da konkretno pridonesemo europskim planovima i globalnim sporazumima, da osvijestimo i uživamo u punoći osjećaja svoje misije – jer CEMEX Hrvatska poznata je nadaleko po stoljetnoj tradiciji proizvodnje najkvalitetnijih građevinskih materijala – realizira se i u pomaganju kupcima da i oni sami smanje svoj klimatski i okolišni otisak, koristeći suvremena, dakle održiva građevinska rješenja.

Jedan od ključnih naših prioriteta je vrhunsko korisničko iskustvo koje ostvarujemo u vidu kupcima prilagođenih usluga i niza materijala prilagođenih budućnosti – cemenata i betona s nižim ugljičnim otiskom ili potpuno bez njega.

Pod brendom Vertua CEMEX već sada nudi cemente proizvedene uz niže emisije CO2. 

Klimatska strategija

Uz ugljičnu neutralnost, prioritet je i energetska učinkovitost. Kompanija je zacrtala nekoliko bitnih ciljeva unutar strategije „Budućnost na djelu“ koje želi postići u nadolazećim godinama poput smanjenja specifičnih neto emisija CO2 za 55 posto u europskim operacijama do 2030., zatim ambiciju da do 2050. globalno isporuči ugljično neutralni beton te želju da dosegne cilj od 40 posto čiste električne energije korištene za proizvodnju cementa do 2030. godine. U tom procesu CEMEX koristi niz tehnologija koje su im već sada na raspolaganju, poput povećanja korištenja zamjena za klinker u konačnom proizvodu, snažnijeg korištenja dekarboniziranih sirovina u proizvodnji klinkera ili maksimiziranja korištenja čistih izvora energije, no radi se i na uvođenju nekih novih tehnologija, poput onih na bazi vodika.

Dekarbonizacija se postiže i ulaganjem u modernizaciju proizvodnje i energetsku učinkovitost, ali i brigom za okolišni otisak duž cijelog vrijednosnog lanca. 

Vrijedi istaknuti projekte podizanja energetske učinkovitosti pogona. Najznačajniji takav je trenutno u tijeku, a radi se o projektu povećanja energetske učinkovitosti i korištenja OIE u sustavu otprašivanja linije za proizvodnju klinkera u pogonu Sv. Juraj. Projekt je vrijedan gotovo 20 milijuna kuna od čega se 50 posto također financira sredstvima Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj. U planu su i novi investicijski projekti usmjereni na podizanje energetske učinkovitosti, poput gradnje novih fotonaponskih sustava na krovovima unutar pogona. 

Projekti građeni niskougljičnim cementima – most, vjetroelektrane, hidroelektrane…

Godinu 2022. u Hrvatskoj obilježio je završetak gradnje Pelješkog mosta, koji je i za CEMEX bio važan projekt. Za most dug je 2.404 metra i visok 55 metara kompanija je isporučivala cement, i to čak 95 posto cementa s nižim ugljičnim otiskom pod brendom Vertua. Tri vrste CEMEX-ovog niskougljičnog cementa koristile su se u proizvodnji betona za ovaj projekt – a dvije čine 95 posto mosta.

CEMEX-ovi cementi iz obitelji niskougljičnih materijala ugrađuju se i u niz čitav novih energetskih projekata proizvodnje energije iz obnovljivih izvora ne samo u Hrvatskoj, već i u regiji. Tako se u proizvodnji betona za stope na koje će se montirati vjetroagregati dviju vjetroelektrana kraj Obrovca koristi CEMEX-ov niskougljični cement, kao i za vjetroelektranu Ivovik u Bosni i Hercegovini. Kompanija isporučuje niskougljični cement i za gradnju ključnog dijela hidroelektrane Dabar, prve od četiri hidroelektrane koje će biti izgrađene u projektu “Gornji horizonti” u istočnoj Hercegovini. 

Osim velikih građevinskih projekata, godinu su obilježili i suradnje na razvoju novih rješenja. Sredinom ožujka kao nositelj projekta, zajedno s Fakultetom građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu, CEMEX je predstavio razvojni projekt usmjeren na rješavanje problema odvodnje odnosno upravljanja oborinskim vodama u urbanim sredinama. Rezultat će biti inovativna usluga projektiranja i izgradnje cjelovitog rješenja za sustave odvodnje s kolničkih i s drugih horizontalnih površina propusnim betonom.

Zdravlje i sigurnost na prvom mjestu –obuka vozača, nagrada „najsigurniji vozač“… za siguran promet

Zaštita zdravlja i sigurnosti na radu prvi je CEMEX-ov prioritet, a posebni se napori ulažu u sigurnost u prometu. Certificiranjem sustava upravljanja sigurnošću u cestovnom prometu prema standardu ISO 39001:2012 CEMEX Hrvatska je postao jedan od rijetkih proizvođača cementa i betona certificiran prema ovom standardu na zahtjevnom europskom tržištu. 

Kompanija posvećuje posebnu pozornost sigurnosti svih sudionika u prometu te provodi obuke sigurne vožnje koje moraju proći svi vozači ugovornih prijevoznika. Najbolje među gotovo 170 vozača kamiona iz 46 tvrtki partnera CEMEX svake godine i nagrađuje, trajno potičući upravo vožnju prema posebno određenim kriterijima sigurnosti.

Cemex - Sigurnost u prometu
Foto: Dvojica CEMEX-ovih zaposlenika su 2022. biciklima obišli Cemexove betonare u Zagrebu, Zadru i Kaštelima / Cemex

S ciljem promicanja zdravlja i sigurnosti u prometu, u 2022. dvojica CEMEX-ovih zaposlenika biciklima obišli naše betonare u Zagrebu, Zadru i  Kaštelima, kroz tri dana prešavši više od 450 kilometara. Inicijativa je uspjela – i privukla dosta javne pozornosti.. Bila je to izvrsna prilika za podizanje svijesti o tome koliko je važno sigurno kretanje prometu i svijest o svim drugim sudionicima prometa, kao i usvajanje ponašanja koja omogućavaju siguran rad u pogonima poput Visible Felt Leadership. Za ovaj projekt CEMEX je osvojio Veliku nagradu sigurnosti koju dodjeljuje Hrvatska udruga menadžera sigurnosti na godišnjoj konferenciji Hrvatski dani sigurnosti. 

Stvaranje izvrsnog radnog iskustva

Želeći pomoći svojim zaposlenicima da se lakše nose s rastućim troškovima života pod utjecajem inflacije, u jesen im je CEMEX isplatio svima jednokratnu naknadu od 4.000 kuna neto. To je samo jedna od dodatnih mjera koje nadopunjuju CEMEX-ov Kolektivni ugovor. On predviđa brojna materijalna prava i beneficije zaposlenicima poput božićnice, regresa, dopunskog osiguranja, jubilarnih nagrada, dara djeci, poklon bona te naknade za novorođeno dijete. Također, kompanija isplaćuje redovito svake godine motivirajuće bonuse svim zaposlenicima, a izračun i visina ovise o ukupnom financijskom rezultatu tvrtke te individualnoj ocjeni radnog učinka zaposlenika. Usto CEMEX ima i program mjesečnog nagrađivanja za iznimne rezultate rada usmjeren na motiviranje zaposlenika koji svojim angažmanom značajno doprinose poslovanju.  

Osiguranje visoke razine radnih uvjeta i beneficija za zaposlenike CEMEX potvrđuje i kao nositelj brojnih nagrada i certifikata. Najistaknutiji su certifikat Poslodavac Partner, standard Mamforce koji potvrđuje predanost poslodavaca stvaranju radnog okruženja jednakih prilika za muškarce i žene te certifikat Tvrtka – prijatelj zdravlja koji dodjeljuju Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za javno zdravstvo u okviru Nacionalnog programa „Živjeti zdravo“. 

Aktivni u zajednici

Cemex - Eko škole u berbi maslina
Foto: Eko škole u berbi maslina / Cemex

Posebno predan potpomaganju obrazovanja i znanosti, CEMEX je u 2022. dvadesetu godinu za redom potvrdio kumstvo nad OŠ Vjekoslava Paraća i don Lovre Katića iz Solina te OŠ kneza Mislava iz Kaštel Sućurca, lokalnim Eko školama. Kompanija tako podržava školske projekte usmjerene na očuvanje okoliša, kroz brojne aktivnosti poput terenske nastave u tvornici cementa, edukativne i kreativne radionice, ali i sudjelovanje u berbi maslina u rekultiviranom dijelu rudnika. 

Cemex - program stipendija
Foto: Krajem studenog u Solinu, CEMEX je svečano dodijelio 10 učeničkih i studentskih stipendija / Cemex

Ove je godine CEMEX pokrenuo i program dodjele stipendija učenicima i studentima. Natječaj je raspisan za dodjelu stipendija učenicima i studentima odabranih smjerova s prebivalištem u gradovima Kaštela, Solin te općini Klis, nastojeći na taj način doprinijeti obrazovanju i zapošljavanju mladih stručnjaka u zajednicama u kojima su odrasli. Na svečanosti održanoj krajem studenog u Solinu, CEMEX je dodijelio 10 učeničkih i studentskih stipendija ukupne vrijednosti 115.000 kuna.

CEMEX-ov poznati projekt Lintar, proizvodnja ekstra djevičanskog ekološkog maslinovog ulja iz maslinika zasađenih na bivšim eksploatacijskim poljima, u protekloj je godini zabilježio nove uspjehe. Od 2011. godine za maslinike koji broje oko 2.300 stabala se brine Poljoprivredno-braniteljska zadruga Lintar. 2022. godine zadruga je uz pomoć volontera ubrala nešto više od 7 tona maslina od kojih je dobiveno više od 1.100 litara ekološkog ekstra djevičanskog maslinovog ulja Lintar. Riječ je o rekordnoj proizvodnji, koju je do ove godine držala berba iz 2019. Ulje Lintar osvojilo je na 24. međunarodnoj manifestaciji uljara Noćnjak čak dvije zlatne medalje. Izvrsnu godinu za PBZ Lintar obilježio je i posjet delegacije Ministarstva poljoprivrede predvođene ministricom Marijom Vučković, čime je simbolično obilježen Dan planeta Zemlje. 

Cemex - Uređenje vrtića
Foto: Uređenje vrtića / Cemex

Kompanija i njezini zaposlenici posebno su aktivni u zajednicama pokrećući različite društveno korisne inicijative. Tako je CEMEX u 2022. donirao dječjem vrtiću Salona u Solinu ugradnju protukliznog dekorativnog betona s impregnacijom te sadnice listopadnih stabala za uređenje dvorišta, a članovi Kluba dobrovoljnih darivatelja krvi Dalmacijacement – CEMEX organizirali su svoje tradicionalne akcije darivanja krvi te na taj način osigurali nove doze ove dragocjene tekućine. 

Martina Tadin
CEMEX Hrvatska d.d.

Dobra Hrvatska
siječanj, 2023.

Dan 27. siječnja je ušao u savjest čovječanstva: Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta

Dan sjećanja na holokaust međunarodni je dan koji želi podsjetiti na sve žrtve holokausta, posebno nad Židovima, a koje je provodila nacistička Njemačka i njezini suradnici u razdoblju nacizma. Pored Židova, u holokaustu su tijekom II sv. rata stradali i drugi europski narodi, Poljaci, Romi, drugi Slaveni … 

  • Drugi svjetski rat ostavio je za sobom preko 53 milijuna žrtava (više civila).
  • Tijekom rata u sustavnom državnom progonu i genocidu do uništenja – holokaustu – stradalo je oko dvije trećine od devet milijuna Židova koji su ranije živjeli u kontinentalnoj Europi.
  • U holokaustu je stradalo i 5 milijuna pripadnika drugih naroda.
  • U holokaustu je stradalo 1,5 milijuna djece.
  • Holokaust se pored Njemačke, Poljske, sustavno provodio u nizu zemalja pa i u kvislinškoj NDH, u logorima Jasenovac, Slana, Jadovno i kod Gospića. 
  • Rasni zakon NDH stupio je na snagu odmah po ustanovljenju NDH u travnju, kojim je otvoren put likvidaciji Židova (primjer: U Izvješću nadređenima javlja se: „U Novoj Gradišci do srpnja 1941. židovsko pitanje je „riješeno“. Što znači da 700 Židova tamo više nema.)
  • Dan 27. siječnja, kada je 1945. godine Crvena armija oslobodila najveći nacistički koncentracijski logor Auschwitz u Poljskoj, Ujedinjeni narodi su 2005. godine proglasili danom sjećanja na sve žrtve holokausta.

(Napomena: Jedna šira definicija holokausta danas obuhvaća i ratne zatočenike, disidente i političke protivnike, mentalno i fizički bolesne, homoseksualce, Jehovine svjedoke, crnce te članove drugih manjinskih skupina – „niže rase“)

Spomen dan –  2005. odluka UN 

Rezoluciju o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta Generalna skupština UN-a je 2005. godine. Dan se obilježava i cijelom svijetu nizom mirovnih, edukativnih, kulturnih i političkih aktivnosti kojima se želi: 

  • odati još jednom počast žrtvama holokausta tijekom Drugog svjetskog rata, 
  • podizati svijest o prevenciji genocida i doprinosi ostvarenju ciljeva UN-ove 
  • sprječavati zaborav, negiranje i zanemarivanje bolne prošlosti holokausta 

Međunarodni dan sjećanja na holokaust podsjeća i na sve žrtve Drugog svjetskog rata, tijekom kojeg je život izgubilo 53 milijuna ljudi, među kojima gotovo 31 milijun civila. Ukupan broj Židova, žrtava nacističkog progona, procjenjuje se na 4,2 do 5, 8 milijuna. U holokaustu su stradala mnoga djeca, preko 1,5 milijun.

Prema Esther Gitman, od 39.500 Židova na području Hrvatske i BiH, samo njih oko 9.500 je preživjelo holokaust.

Auschwitz, logor s ciničnim natpisom na ulazu: „Rad oslobađa“

Međunarodni dan obilježava se 27. siječnja, kao spomen na dan 1945., kad je Crvena armija Sovjetskog saveza oslobodila 7.500 preostalih zatvorenika, koje su za sobom ostavili nacisti u svom najvećem koncentracijskom logoru Auschwitz, u tadašnjem gradu Oświęcimu u Poljskoj. 

Auschwitz u ondašnjoj Poljskoj bio najveći sabirni i radni logor Trećeg Rajha. Zapovjednik logora Rudolf Höß je na suđenju u Nürnberškom procesu je prvo kazao da je u logoru stradalo 3 milijuna ljudi, da bi to ispravio potom na 1,1 milijun ljudi, koju brojku je kasnije ustvrdila i većina povjesničara (700.000 do 1.1 milijun). Većina žrtava ubijena je u plinskim komorama Ciklonom B, a dio izgladnjivanjem, prisilnim radom, manjkom higijene, pogubljenjima i medicinskim eksperimentima. Rudolf Höß  je osuđen na smrt i 1947. godine obješen pred ulazom u logor Auschwitz.

Yad Vashem – središnje svjetsko mjesto očuvanja sjećanja

Središnje svjetsko mjesto očuvanja sjećanja na žrtve holokausta danas je centar Yad Vashem u Jeruzalemu. Od 1953. godine Yad Vashem je i svjetski centar za dokumentaciju, istraživanje i edukaciju o holokaustu. Memorijalni centar Yad Vashem je ustanovi posebnu listu heroja pod nazivom PRAVEDNICI MEĐU NARODIMA, na koju se uvrštava osobe koje su tijekom holokausta spašavale Židove riskirajući svoj vlastiti život. Svatko tko je posjetio Yad Vashem, izašao je užasnut i ganut, kako se i meni i mojim prijateljima dogodilo 2019.

Opominjuća 75. obljetnica – aktivnosti protiv zaborava i negiranja 

Prije par godina obilježene je tužna okrugla godišnjica – 75. godišnjica oslobađanja nacističkog logora Auschwitz-Birkenau. Tema obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta bilo je geslo „75 godina nakon Auschwitza – obrazovanjem i sjećanjem na holokaust za postizanje globalne pravde“. Riječi koje ukazuje na potrebu univerzalne borbe protiv antisemitizma i svih ostalih oblika diskriminacije kako bi se osiguralo poštivanje ljudskih prava u cijelom svijetu.

U naše vrijeme, danas, tema holokausta je dodatno aktualna jer postoje sustavni pokušaji nekih skupina njegova umanjenja ili negiranja, kako u Hrvatskoj, tako i u Europi, a i prirodni ljudski zaborav pridonosi tome. Hrvatska je članica Međunarodnog saveza sjećanja na holokaust (IHRA), koji okuplja tridesetak država. Godine 2023. Hrvatska predsjeda IHRA-om; ova će se godina posvetiti upravo borbi protiv umanjenja i negiranja zločina u Drugom svjetskom ratu.

U Hrvatskoj se prigodnim aktivnostima, komemorativnim skupovima, tematskim predavanjima i drugim svake godine obilježava sjećanje na žrtve holokausta.

„Žrtve Holokausta trajni su nam podsjetnik i upozorenje na dimenzije zla koje mogu proizaći iz mržnje. Holokaust je strašno nasljeđe i naše povijesti. Imamo odgovornost da nikada ne zaboravimo i obvezu učiniti sve da se zločini nikad više ne ponove“, poručio je premijer na obilježavanju Dana sjećanja na holokaust 2022. Andrej Plenković.

Povodom obilježavanja Dana holokausta u Hrvatskoj 2023. 

Republika Hrvatska će u 2023. i 2024. godini predsjedati Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust (IHRA). Radi se o tijelu uspostavljenom 1998. godine, radi jačanja i promicanja obrazovanja, sjećanja i istraživanja o Holokaustu. IHRA se sastoji od 35 država članica i 10 država promatrača, a Hrvatska je pristupila Savezu 2005. godine. Kao članica IHRA-e, Hrvatska s ostalim članicama Saveza i organizacijama civilnog društva pridonosi širenju znanja, javnom djelovanju te razvoju standarda na području obrazovanja mladih naraštaja o strahotama i povijesnoj istini o holokaustu. Aktivnost Hrvatske kao predsjedavajuće IHRA, možete pratiti na stranicama Vlade RH.

U povodu Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta koji se obilježava 27. siječnja i početka obilježavanja hrvatskog predsjedanja Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust – IHRA-om, Agencija za odgoj i obrazovanje uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja i drugih partnera organizira jubilarni dvadeseti državni stručni skup „Poučavanje i učenje o holokaustu i sprečavanju zločina protiv čovječnosti“.

Međunarodni dan sjećanja na žrtve holikausta prigoda je i za odavanje priznanja hrvatskim Pravednicima među narodima, koji su izložili vlastite živote kako bi spasili svoje sugrađane židovske vjere. Osječki intelektualac, odvjetnik, arhivist i povjesničar Kamilo Firinger (1893. – 1984.) u utorak, 24.01.2023., na svečanosti u Kulturnom centru u Osijeku, posmrtno je proglašen pravednikom među narodima Yad Vashema. Kamilo Firinger 130. je Hrvat “Pravednik među narodima”.

DOBRA HRVATSKA
GT&MT

Socijalno partnerstvo živi u sjaju najvećih društvenih dostignuća (uz Dan socijalnog partnerstva, kolumna Goran Tudor)

socialno partnerstvo eu
Program rada europskih socijalnih partnera za godine 2019. – 2021.

Na naslovnicama digitalnih medija čitasmo ovih dana: „Svim našim socijalnim partnerima čestitamo Dan socijalnog partnerstva, 21. siječnja, uz izražavanje želje da daljnja zajednička suradnja, razmjena informacija, međusobno uvažavanje i povjerenje pridonese poboljšanju statusa zaposlenih u državnoj, lokalnoj i javnoj službi.“

Jer socijalno partnerstvo ima svoj Dan, koji – živi u nama i s nama – kojeg vrednujemo DANAS i kao iznimno povijesno dostignuće razvijenog svijeta.

  • Socijalno partnerstvo jedini je dugoročno održivi model u rješavanju gospodarskih i socijalnih pitanja. 
  • Socijalno partnerstvo, kao najviši oblik socijalnog dijaloga, podrazumijeva međusobno razumijevanje i uvažavanje, čime se socijalnim partnerima otvara široki prostor za sudjelovanje u konzultacijskom procesu.
  • Obilježavanje Dana socijalnog partnerstva doživljavamo kao poticaj kontinuiranom razvoju socijalnog partnerstva u Republici Hrvatskoj;  svaki dan u godini nešto ćemo uraditi i graditi  za to.
  • Neka tri socijalna partnera – sindikati, poslodavci i Vlada – razgovaraju i pregovaraju uspješno, u dobroj vjeri, predano i argumentirano, na dobrobit cijelog društva.
  • Budimo pravi partneri!, misijski je poklič za sva naša sadašnja i buduća zalaganja

***

Ako ste i ovih dana opet zamijetili samostalne ili zajedničke istupe HUP-a, sindikata ili državnih institucija o temama koje se tiču vitalnih interesa svih triju strana, i svakog od nas građana, dobro se sjetiti njihove ne male zadaće: partneri od različitog moraju napraviti zajedničko. 


Goran Tudor, autorski članak

RADNICI + POSLODAVAVCI + VLADA = OPTIMALNI REZULTAT ZA DRUŠTVO

Razgovor i pregovori ovih triju strana u društvu povijesna su tekovina i dostignuće. I razvijaju se kako se i društvo razvija, kroz vrijeme. Možda nam se danas, ponekad, njihovi pregovori doimaju tvrdo, u stilu „svatko grubo vuče na svoju stranu“. Očekivano, jer interesi mogu biti i individualni i grupni i općedruštveni, i subjektivno parcijalni i zajednički.

No, s druge strane, znamo, na primjer, za primjere hrvatskih poslodavaca kojima su radnici na visokom mjestu, kao i klijenti, za poslodavce koji se trude da njihove tvornice i uredi ne budu samo mjesto rada, već i ugodno mjesto življenja. (Na radnom mjestu provodimo pretežni dio života.) Poslodavce sa empatijom. I često susrećemo predane radnike, koji svoju tvrtku, ustanovu… osjećaju kao nešto vlastito, svoje, a ne tek kao ono nečije, tuđe (po pitanju vlasništva). Osjećaju organizaciju koju zajednički stvaraju. I znamo da se naše hrvatsko društvo u cjelini (pa i Vlada, Sabor…) zalaže za slično.

Socijalnu državu smatramo idealom kojem se teži, a koja se već i ostvaruje. Možemo brzati u kritici sami sebe, ali postojanje socijalne hrvatske države činjenica je; pogledajte, nisu li vrtići, bolnice, dostupnost obrazovanja, briga za starije i potrebite, razvoj obitelji, … naše pozitivne činjenice. Pokušajte zamisliti Zemljane koji ništa od toga nemaju, a mnogi u svijetu i nemaju. (U siromašnoj Nigeriji 2021-e, protiv covida dospio se cijepiti samo jedan od četiri liječnika; što je na sramotu i cijelom razvijenom bogatom svijetu, zemljama)

Živimo u vremenu koji uvažava i prizna različitosti interesa i promiče postupke približavanja i spajanja. U Hrvatskoj i Europi, jednako, i u dijelovima svijeta. 

Utemeljenje Gospodarsko-socijalnog vijeća, Dana socijalnog partnerstva, i izgradnja hrvatske socijalne države, činjenice su koje ispunjavaju zadovoljstvom. 

Povijest nasilja

Vojska i policija i sudstvo… organizirani državni teror – stepenica koju su radnici  19. i 20.-og  stoljeća otrpjeli u borbi za svoja prava. Zahvalni smo im.

Ne zaboravimo, nema ni 100 godina da je američki industrijalac Henry Ford, utemeljitelj prve moderne automobilske industrije u svijetu – Ford Motors, u svojim tvornicama grubo branio, uz pomoć policije, osnivanje sindikata i iskazivanje radničkih interesa. Najvećoj većini ondašnjih industrijalca radnici bili su što i sirovina, oprema ili alat – nešto što sudjeluje i što se rauba u proizvodnom procesu. 

A pedesetak godina prije toga, američke žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila  javno su demonstrirale zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća za sebe i svoju djecu (djeca su počinjala raditi s 10 godina). Bilo je to 8. ožujka 1857. u New Yorku, a demonstracije je rastjerala policija. Te iste žene ipak su osnovale  svoj sindikat dva mjeseca kasnije. U spomen na taj dan i na ideju dostojanstvenih radničkih prava, koja se danas iskazuje kao „Cilj održivog razvoja“ broj 8, Agende UN 2030, svakog 8. ožujka obilježavamo Međunarodni dan žena. 

HaymarketRiot-Harpers
Ilustracija: Harper’s Weekly – Poveznica

Međunarodni dan rada. Počelo je sa demonstracijama u Chicagu, svibnja 1886. godine, kada je na ulice izašla masa od oko 40.000 pripadnika radničkog pokreta, ističući zahtjeve simbolizirane u 3 osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulture i obrazovanja. Vlast je na demonstrante poslala jake policijske snage te je izbio žestoki sukob pri čemu je šest radnika ubijeno, a njih pedesetak ranjeno. Mnogo je demonstranata uhvaćeno, a peterica vođa je osuđena na smrt i trojica na dugogodišnju robiju.

Toliko o mučnoj povijesti čovječanstva na njegovu putu očovječenja… do ovoga današnjeg što slavimo –

Socijalni dijalog i socijalno partnerstvo

Nekad, prije 300, 200 ili 100 godina, i dijalog i partnerstvo su postojali–  ali samo i između kapitalista i države, a protiv radništva. 

Dobro je i ovom prilikom istaknuti kako sve ima POČETAK – PRIVREMENO TRAJANJE I ZAVRŠETAK, svaka epoha, ideja, organizacija, predmet, politički sustav, vlast i vladavima… I  svaka radost i svaka tuga nekad završavaju, jer sve je u neprestanoj mijeni – to zakon univerzuma.  

Ovo što danas uživamo, neki su krčili motikama, krvlju, i životima. Dugujemo mnogo onima koji su bili prije nas. Ono što mi danas gradimo, baštinit će najviše tek naredne generacije. Današnji rad i odluke, više određuju budućnost naših nasljednika nego nas sadašnjih. Meni osobno, veoma se sviđaju dva aforizma mudrog beogradskog radio-voditelja iz 70-ih , Dušana Radovića,. 

Prvi: „Ljudi su dobri. Vidite, stariji čovjek sadi stablo čije će plodove koristiti drugi, oni naredni ljudi.“ 

Drugi: „Da li bi ljudi mogli biti bolji? Da, samo nitko neće da počne prvi.“ 

No, ima onih koji su „prvi“, idealisti, pokretači.

Hrvatska za socijalno partnerstvo: DAN SOCIJALNOG PARTNERSTVA, svakog 21. siječnja 

Gospodarsko-socijalno vijeće predložilo je, a Hrvatski sabor je na sjednici održanoj 12. listopada 2007. godine proglasio 21. siječnja „Danom socijalnog partnerstva“. Tog su dana 1994. godine Vlada RH, poslodavci i sindikati postigli dogovor o institucionalnom socijalnom dijalogu te je stupio na snagu „Osnovni tekst Sporazuma o osnivanju, nadležnosti i djelovanju Gospodarsko-socijalnog vijeća“. Od tada je postignut značajan napredak u radu Gospodarsko-socijalnog vijeća i njegovih tijela.

Dan 21. siječnja 1994. smatra začetkom tripartitnog socijalnog dijaloga u samostalnoj Republici Hrvatskoj.

Socijalni dijalog i partnerstvo temelj su izgradnje demokratskog društva, a tripartitni socijalni dijalog važan je sastavni dio kulture dijaloga i međusobnog razumijevanja i uvažavanja.

Temeljno određenje socijalnog dijaloga: „komunikacijski alat“ za mirenje pluralizma interesa u uljuđenom društvu

Pojam socijalni dijalog odnosi se na rasprave, konzultacije, pregovore i zajedničke akcije koje uključuju organizacije koje predstavljaju dvije strane industrije (poslodavce i radnike). Socijalni dijalog se odvija u vidu dva glavna oblika:

  • bipartitni dijalog između poslodavaca i sindikalnih organizacija i
  • tripartitni dijalog koji dodatno uključuje i javne vlasti.

Neprijeporno je da socijalno partnerstvo može najučinkovitije doprinijeti socijalnoj ravnoteži društvenih interesa, minimalnoj društvenoj polarizaciji, ukidanju većih interesnih suprotnosti i poželjnom konsenzusu kao bitnim pretpostavkama ostvarivanja jasnih ciljeva i općeg napretka. Za Republiku Hrvatsku je od osobitog značaja razvoj i unapređenje ne samo socijalnog dijaloga, već istinskog socijalnog partnerstva kako bi zajedničkim naporima svih relevantnih čimbenika društva pridonosili vlastitom boljitku.

Reference:
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike:
O socijalnom partnerstvu i socijalnom dijalogu,
Samostalni sektor za socijalno partnerstvo 

Goran Tudor, urednik portala
Autor, predavač, poduzetnik, direktor M.E.P. d.o.o.

DOBRA HRVATSKA
Siječanj, 2023. 

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Pravednici među narodima – tihi heroji čovječnosti protiv holokausta

yad-vashem

Tko spasi jedan život, spasio je cijeli svijet!

„Tko spasi jedan život, spasio je cijeli svijet!“ – misao iz svete židovske knjige Talmud, ugravirana je u medalju odlikovanja Pravednik među narodima.

U najmračnije doba ljudske povijesti, u jeku najstrašnijeg, Drugog svjetskog rata i zatiranja morala i ljudskosti, koji su doveli do genocida, oni su skupili hrabrost i ostali – ljudi. Bilo je to prije 80-ak godina, ali njihova čovječnost i danas zadivljuje punom snagom. Oni su Pravednici među narodima.

Kad se 17-godišnji Ivan Vranetić na biciklu vraćao s posla, naišao je na tri mršave, zapuštene i beskrajno umorne žene s malenom djevojčicom. Bila je ratna 1943. godina i Ivan je znao da mu žene u dronjcima mogu donijeti nevolje. Mogao je proći pokraj njih, okrenuti glavu. Ali nije. Zaustavio se i upitao ih odakle su. Otada do kraja rata u svojoj kući u Topuskom skrivao je majku, njezine dvije kćeri i unuku iz židovske obitelji Montiljo iz Sarajeva. Pomagao je i drugim Židovima, nalazio im smještaj, donosio hranu. Da su ga nacisti otkrili, ubili bi ga, a vjerojatno i cijelu njegovu obitelj. Nakon rata oženio se Ernom Montiljo i s njom skrasio u Izraelu. Pravednikom među narodima proglašen je 1970. godine.

Pravednici među narodima. Ivan je jedna od 27.362 osoba iz 51 zemlje svijeta (zaključno s 2019. godinom) koje su dobile priznanje Pravednik među narodima. Ti ljudi nisu pasivno promatrali što se događa njihovim sugrađanima, susjedima, kolegama s posla i iz škole ili posve nepoznatim ljudima samo zato što su Židovi. Nisu samo gledali kako Židove obilježavaju, dehumaniziraju, istjeruju iz domova, otimaju im imovinu, utovaruju u vlakove i kamione koji ih odvoze u logore iz kojih su se samo malobrojni vratili. Po cijenu vlastita života spašavali su Židove od nacističkih progona, deportacija i pogubljenja.
„Kad smo shvatili da su Židovi progonjeni, nitko nam nije trebao objašnjavati da je tim ljudima potrebna pomoć. Pružanje pomoći siromašnim i progonjenim ljudima nešto je što smo upili s majčinim mlijekom. Moto naše obitelji uvijek je bio i uvijek će biti – čast i dobročinstvo“, izjavio je 2002. još jedan hrvatski pravednik, Jakša Kalogjera, primajući medalju.

Drugi svjetski rat donio je istrebljenje gotovo čitavih naroda, razaranja neviđenih razmjera i nepojmljive zločine. Ali upamćen je i po tome što se slobodoumni svijet odupro tom bezumlju. Protiv sila zla borile su se organizirane vojske mnogih država, antifašistički pokreti otpora, ali i anonimni pojedinci. Upravo je suprotstavljanje zločinima tih samozatajnih junaka često bilo neprimijećeno. Možda bi tako i ostalo da Država Izrael i židovski narod nisu odlučili iskazati im zahvalnost i počast proglašavajući ih Pravednicima među narodima (Hasidei Umot Ha-Olam).

Memorijalni centar Yad Vashem. Odlukom izraelskog parlamenta Knesseta 1953. je osnovan Yad Vashem, memorijalni centar posvećen žrtvama Holokausta. Od 1963. Yad Vashem dodjeljuje počasnu titulu Pravednik među narodima ljudima koji nisu Židovi, a tijekom II. svjetskog rata riskirali su vlastiti život, slobodu i sigurnost za spas najmanje jednog Židova od smrti ili deportacije, i to bez ikakve materijalne naknade ili koristi. Titulu dodjeljuje posebno povjerenstvo na čelu sa sucem Vrhovnog suda, a dokazni postupak vrlo je temeljit. Isprva je za svakog pravednika na Gori sjećanja bilo zasađeno jedno stablo, no ponestalo je mjesta. Imena pravednika danas su uklesana u Zid časti u Vrtu pravednika u Yad Vashemu. Svaki pravednik dobiva posebno kovanu medalju i povelju te mu se dodjeljuje počasno izraelsko državljanstvo.

Pravednici potječu iz raznih naroda, religija i slojeva društva. Među njima ima sveučilišnih profesora i nepismenih seljaka, svećenika, liječnika, radnika. Ali svi su oni odvažni, plemeniti ljudi jakih moralnih načela, altruisti koji se nisu obazirali na opasnost kako bi pomogli progonjenim ljudima. Nije ih vodila ideja o herojskim djelima nego čovječnost. Unatoč strašnom teroru, oni su izabrali činiti dobro.

Hrvatska ima 130 pravednika, početkom 2023, dok je 2019 bilo 120. Raduje nas svako novo ime koje uđu u časnu listu pravednika među narodima. I iza svakoga stoji fascinantna priča o dobročinstvu. Naš vrhunski stolnotenisač, svjetski prvak i znanstvenik Žarko Dolinar s bratom Borisom spasio je brojne Židove, iskoristivši svoju popularnost i dobre veze da im nabavi lažne osobne dokumente. Darko Lončar imao je 12 godina kad je otac u kuću doveo kćer svog kolege, 18-godišnju Hellu Schlessinger. Ustaše su četiri puta upadali i pretresali kuću, a Darko se živo sjećao kako je s Hellom trčao kroz kukuruzište iza kuće bježeći od progona. Među pravednicima su i siromašna seoska obitelj Kumrić, svećenik Dragutin Jesih, redatelj Branko Bauer i njegov otac Čedomir, autor Hrvatske enciklopedije Mate Ujević, novinar Rudolf Roter, splitske časne sestre Cecilija i Karitas Jurin koje su među vrtićkom djecom skrivale i židovske mališane…

U Hrvatskoj je prije II. svjetskog rata živjelo 25.000 Židova. Ustaške i nacističke rasne zakone preživjelo ih je samo 3000.

Misija prepoznavanja pravednika nastavlja se i danas, 75 godina nakon Šoe, židovskog naziva za holokaust.

Zbog iskazanih vrlina plemenitosti i hrabrosti zavređuju trajno poštovanje i spomen čitavog čovječanstva.

DOBRA HRVATSKA / MDM
Siječanj, 2023.

Dobro je znati: Socijalni dijalog u Europskoj uniji, počeci, danas, kako sutra

European Social Dialogue - WORK PROGRAMME 2022 - 2024

Socijalni dijalog temeljni je dio europskog socijalnog modela koji socijalnim partnerima (predstavnicima poslodavaca i radnika) omogućuje da aktivno doprinose izradi europske socijalne politike i politike zapošljavanja, primjerice s pomoću sporazuma.

Pravna osnova – Članci od 151. do 156. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

Ciljevi – Prema članku 151. UFEU-a, promicanje dijaloga između poslodavaca i radnika prepoznato je kao važan zajednički cilj EU-a i država članica. Cilj socijalnog dijaloga poboljšati je europsko upravljanje uključivanjem socijalnih partnera u donošenje i provedbu odluka.

RAZVOJ I POSTIGNUĆA SOCIJALNOG DIJALOGA U EU

U svojoj Rezoluciji o europskom semestru 2021., Parlament je predložio da se razmotre uvjeti pravednosti za poduzeća koja žele pristupiti javnim sredstvima te da se od njih traži da poštuju kolektivno pregovaranje i sudjelovanje ili suodlučivanje radnika u postupcima donošenja odluka u poduzećima.

A. Razvoj (dvostranog) socijalnog dijaloga na razini EU-a

Prema Ugovoru iz Rima iz 1957., jedna od zadaća Komisije promicati je blisku suradnju među državama članicama kada je riječ o pravu udruživanja i kolektivnom pregovaranju između poslodavaca i radnika. Međutim, ta je odredba provedena tek mnogo godina kasnije.

Godine 1985., na inicijativu predsjednika Komisije Jacquesa Delorsa, pokrenut je proces socijalnog dijaloga iz Val Duchessea, čiji je cilj bio u stvaranje unutarnjeg tržišta uključiti predstavnike socijalnih partnera: Europsku konfederaciju sindikata (ETUC), Uniju industrija Europske zajednice (UNICE) te Europski centar javnih poduzeća i poduzeća od općeg gospodarskog interesa (CEEP). Tijekom tog procesa donesene su brojne zajedničke izjave o zapošljavanju, obrazovanju, osposobljavanju te drugim socijalnim pitanjima.

Jedinstvenim europskim aktom iz 1986. (čl. 118.b) stvorena je pravna osnova za razvoj socijalnog dijaloga u cijeloj Zajednici te se počeo razvijati europski socijalni dijalog. Najprije je osnovan upravljački odbor koji je 1992. postao Odbor za socijalni dijalog – glavni forum za dvostrani socijalni dijalog na europskoj razini, koji se sastaje tri do četiri puta godišnje.

Godine 1991. UNICE (sada BusinessEurope), ETUC i CEEP (sada SGI Europe) donijeli su zajednički sporazum kojim se traži uvođenje obaveznog savjetovanja sa socijalnim partnerima pri pripremi zakonodavstva u području socijalnih pitanja te mogućnosti da socijalni partneri pregovaraju o okvirnim sporazumima na europskoj razini. Taj je zahtjev priznat u Sporazumu o socijalnoj politici priloženom Protokolu iz Maastrichta o socijalnoj politici, kojim su socijalni partneri dobili ustavno priznatu ulogu u europskom zakonodavnom postupku. Na nacionalnoj razini socijalnim je partnerima dana mogućnost provedbe direktiva s pomoću kolektivnih ugovora.

Sporazum o socijalnoj politici ugrađen je u Ugovor iz Amsterdama (1997.), čime je napokon uspostavljen jedinstveni okvir za socijalni dijalog unutar EU-a. Međusektorski rezultati tog procesa bili su okvirni sporazumi o roditeljskom dopustu (1995.), o radu na nepuno radno vrijeme (1997.) i o radu na određeno vrijeme (1999.), koji su provedeni direktivama Vijeća.

Ugovorom iz Lisabona (2009.) dodatno je naglašena uloga socijalnih partnera (članak 152. UFEU-a) i potreba za olakšavanjem dijaloga među socijalnim partnerima, uz poštovanje njihove autonomije i raznolikosti.

Nakon gospodarske i financijske krize iz 2008. povećao se pritisak na socijalni dijalog te je on dodatno oslabljen zbog decentralizacije, smanjivanja prostora za pregovore i državnih intervencija u području politike plaća. Komisija pod vodstvom Jean-Claudea Junckera prionula je na rješavanje tog problema. Na konferenciji na visokoj razini u ožujku 2015. najavljen je „novi početak socijalnog dijaloga”, a u lipnju 2016. socijalni partneri, Komisija i predsjedništvo Vijeća Europske unije potpisali su četverostrani sporazum kojim je ponovno potvrđena temeljna uloga europskog socijalnog dijaloga u postupku donošenja politika EU-a, među ostalim i u okviru europskog semestra.

Nadalje, europskim stupom socijalnih prava iz 2017. predviđa se, među ostalim, poštovanje autonomije i prava na kolektivno djelovanje socijalnih partnera te im se priznaje pravo da budu uključeni u oblikovanje i provedbu politika zapošljavanja i socijalnih politika, između ostalog i preko kolektivnih ugovora. Komisija pod vodstvom Ursule von der Leyen u više je navrata potvrdila svoju predanost socijalnom dijalogu u komunikacijama kao što su one o europskom zelenom planu i o jakoj socijalnoj Europi za pravednu tranziciju, zatim u godišnjoj strategiji održivog rasta i preporukama za pojedine zemlje te u ciljevima Mehanizma za oporavak i otpornost. U svibnju 2021. donesene su socijalna obveza iz Porta (koju su potpisali Komisija, Parlament i europski socijalni partneri) i Deklaracija Europskog vijeća iz Porta, čime je istaknuta ključna uloga socijalnog dijaloga. Komisija je u veljači 2021. objavila izvješće (Nahlesino izvješće) o jačanju socijalnog dijaloga, koje je uključeno u akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava predstavljen u ožujku 2021. Jedna od inicijativa u okviru akcijskog plana usmjerena je pak na kolektivno pregovaranje za samozaposlene osobe. Komisija je u prosincu 2021. predstavila nacrt smjernica u vezi s tim pitanjem te je provela javno savjetovanje.

Komisija je u svojem programu rada za 2022. najavila da će predstaviti komunikaciju o jačanju socijalnog dijaloga. Novija zakonodavna inicijativa u okviru europskog stupa socijalnih prava, Komisijin Prijedlog direktive o primjerenim minimalnim plaćama u Europskoj uniji, važna je jer se njome jača kolektivno pregovaranje u određivanju plaća te se od država članica u kojima je stopa kolektivnog pregovaranja manja od 70 % zahtijeva da izrade akcijski plan za promicanje kolektivnog pregovaranja. U privremenom dogovoru koji su Parlament i Vijeće postigli u lipnju 2022. taj je prag podignut na 80 %.

B. Postignuća socijalnog dijaloga na razini EU-a

Prema članku 154. UFEU-a, Komisija se mora savjetovati sa socijalnim partnerima prije nego što poduzme bilo kakve mjere u području socijalne politike. Socijalni partneri tada mogu odlučiti među sobom ispregovarati sporazum kojim bi se nadomjestila predviđena mjera. Za pregovore imaju rok od devet mjeseci, nakon čega mogu:

  1. sklopiti sporazum i zajednički zahtijevati od Komisije da podnese prijedlog provedbene odluke Vijeća; ili
  2. sklopiti sporazum i provesti ga u skladu s vlastitim specifičnim postupcima i praksama te onima državama članicama („dobrovoljni” ili, kasnije, „autonomni” sporazumi); ili
  3. odlučiti da ne mogu postići sporazum, a u tom slučaju Komisija nastavlja s radom na predmetnom prijedlogu.

Člankom 153. UFEU-a također se državama članicama daje mogućnost da socijalnim partnerima povjere provedbu odluke Vijeća o kolektivnom ugovoru potpisanom na europskoj razini.

Od 1998., nakon Odluke Komisije 98/500/EZ, snažno se razvija i sektorski socijalni dijalog. Za glavna gospodarska područja osnovano je nekoliko odbora koji su polučili vrijedne rezultate. Tri europska sporazuma o organizaciji radnog vremena pomoraca (1998.), o organizaciji radnog vremena mobilnih radnika u civilnom zrakoplovstvu (2000.) i o određenim vidovima radnih uvjeta mobilnih radnika upućenih u interoperabilne prekogranične službe u željezničkom sektoru (2005.) sklopljena su i provedena s pomoću odluka Vijeća. Sporazum o zaštiti zdravlja radnika pravilnim rukovanjem i uporabom kristalnog silicijevog dioksida i proizvoda koji ga sadržavaju, potpisan u travnju 2006., bio je prvi višesektorski sporazum. Nakon njega uslijedili su drugi sektorski sporazumi provedeni s pomoću direktiva Vijeća: sporazum o nekim vidovima organizacije radnog vremena u plovidbi unutarnjim vodnim putovima (Direktiva Vijeća 2014/112/EU), sporazum o zaštiti radnika od ozljeda i infekcija uzrokovanih oštrim medicinskim predmetima (Direktiva Vijeća 2010/32/EU), sporazum u sektoru morskog ribarstva (Direktiva Vijeća 2017/159) i sporazum između socijalnih partnera u sektoru pomorskog prometa (Direktiva Vijeća (EU) 2018/131).

Međutim, za druge sporazume Komisija je odlučila da neće predložiti odluku Vijeća.

U travnju 2012. socijalni partneri u frizerskom sektoru sklopili su sporazum o zdravstvenim i sigurnosnim smjernicama za frizere te zatražili provedbenu odluku Vijeća, ali su se neke države članice usprotivile. Frizerski je sektor u lipnju 2016. potpisao novi europski okvirni sporazum o zdravlju i sigurnosti na radu te ponovno zatražio provedbu s pomoću odluke Vijeća. Komisija je odlučila provesti proporcionalnu procjenu učinka prije nego što podnese prijedlog za odluku Vijeća. U otvorenom pismu predsjedniku Junckeru od 21. studenoga 2016. socijalni partneri izrazili su negodovanje u pogledu korištenja postupka procjene učinka za opravdanje odluke da se sporazum ne uputi Vijeću. Početkom 2018. Komisija je obavijestila socijalne partnere da neće predložiti odluku Vijeća te da će umjesto toga podržati autonomnu provedbu sporazuma s pomoću akcijskog plana. U prosincu 2019. socijalni partneri i Komisija donijeli su niz zajednički dogovorenih aktivnosti za potporu autonomnoj provedbi sporazuma.

Dana 5. ožujka 2018. Komisija je obavijestila socijalne partnere na razini središnje države da neće Vijeću predložiti provedbu njihova sporazuma iz 2015. o pravima na informiranje i savjetovanje u obliku direktive (2.3.6). Nakon pravnih postupaka koje je poduzela Europska federacija sindikata javnih službi (EPSU) Sud Europske unije donio je 24. listopada 2019. odluku da je Komisija, u skladu sa svojim pravom inicijative, imala pravo odlučiti hoće li sporazumi sa socijalnim partnerima biti pravno obvezujući u svim državama članicama EU-a. EPSU je podnio žalbu, no ona je odbijena u rujnu 2021.

U skladu s drugom mogućnosti spomenutom ranije u tekstu, sporazum o radu na daljinu iz 2002. prvi je sporazum koji je proveden kao „autonomni sporazum”. Nakon toga uslijedili su drugi autonomni sporazumi o stresu povezanom s radom (2004.), europskoj dozvoli za vozače koji izvršavaju prekogranične interoperabilne usluge (2004.), uznemiravanju i nasilju na radnome mjestu (2007.), uključivim tržištima rada (2010.), aktivnom starenju i međugeneracijskom pristupu (2017.) te digitalizaciji (2020.).

U velikom broju slučajeva socijalni partneri nisu mogli postići sporazum. Primjerice, pregovori o okvirnom sporazumu o radu preko poduzeća za privremeno zapošljavanje završili su neuspjehom u svibnju 2001. Stoga je Komisija u ožujku 2002. predložila direktivu na temelju konsenzusa postignutog između socijalnih partnera te 2008. donijela odgovarajuću Direktivu o radu preko poduzeća za privremeno zapošljavanje (Direktiva 2008/104/EZ). Isto tako, nakon što su socijalni partneri izrazili nespremnost da se uključe u pregovore, Komisija je 2004. predložila reviziju Direktive o radnom vremenu (Direktiva 2003/88/EZ). Parlament, Komisija i Vijeće nisu uspjeli 2009. postići sporazum, a jednogodišnji pregovori između europskih socijalnih partnera također su se neuspješno okončali u prosincu 2012. zbog velikih razilaženja oko rada po pozivu. Komisija je 2013. nastavila postupak preispitivanja i procjene utjecaja, pri čemu je 2015. provela javno savjetovanje, a 2017. objavila izvješće o provedbi kao i interpretativnu komunikaciju. Otada su neki aspekti relevantni za radno vrijeme uključeni u druge zakonodavne akte, primjerice Direktivu o ravnoteži između poslovnog i privatnog života, Direktivu o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima te izmijenjenu Uredbu o vremenima vožnje.

C. Trostrani socijalni dijalog

Od samog začetka europske integracije smatralo se važnim da se u izradu europskog zakonodavstva uključe gospodarski i socijalni dionici. Dokaz su toga Savjetodavni odbor za ugljen i čelik te Europski gospodarski i socijalni odbor. Trostrani socijalni samit za rast i zapošljavanje od 2003. okuplja visoke predstavnike aktualnog predsjedništva Vijeća EU-a, dvaju sljedećih predsjedništva, Komisije i socijalnih partnera s ciljem olakšavanja tekućeg savjetovanja. Sastaje se dvaput godišnje prije proljetnih i jesenskih zasjedanja Europskog vijeća.

Uloga Europskog parlamenta

Parlament smatra da je socijalni dijalog ključan element u tradicijama država članica. Odbor Parlamenta za zapošljavanje i socijalna pitanja često poziva socijalne partnere na razini EU-a da predstave svoja stajališta. Ugovorom iz Lisabona uvedeno je pravo Parlamenta da bude obaviješten o provedbi kolektivnih ugovora sklopljenih na razini Unije (članak 155. UFEU-a) te o inicijativama Komisije za poticanje suradnje među državama članicama (članak 156. UFEU-a), uključujući pitanja povezana s pravom udruživanja i kolektivnog pregovaranja.

U svojoj Rezoluciji od 13. ožujka 2014. o zapošljavanju i socijalnim aspektima uloge i djelovanja Trojke i ponovno u Rezoluciji od 15. veljače 2017. o upravljanju jedinstvenim tržištem u Europskom semestru 2017. Parlament je pozvao na jačanje uloge socijalnih partnera u novom procesu gospodarskog upravljanja. U istom je tonu u Rezoluciji od 19. travnja 2018. o Prijedlogu odluke Vijeća o smjernicama politika zapošljavanja država članica pozvao Komisiju i države članice da konkretnije podrže istinski socijalni dijalog i učine više od pukog savjetovanja. Parlament je 16. travnja 2019. u svojoj Rezoluciji o novoj direktivi o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima i Rezoluciji o Prijedlogu o osnivanju Europskog nadzornog tijela za rad ponovio da bi uvijek trebalo poštovati autonomiju socijalnih partnera, njihovu sposobnost djelovanja kao predstavnika radnika i poslodavaca te raznolikost nacionalnih sustava odnosa unutar industrija. Parlament je i nedavno, u svojoj Rezoluciji o demokraciji na radnom mjestu od 16. prosinca, podsjetio na temeljnu ulogu socijalnih partnera i socijalnog dijaloga. U toj rezoluciji Parlament poziva Komisiju i države članice da se, zajedno sa socijalnim partnerima, obvežu postići 90 % pokrivenosti radnika kolektivnim ugovorima do 2030.

Nakon izbijanja krize prouzročene bolešću COVID-19 Parlament je naglasio da je za uspješno provođenje Plana oporavka EU-a nužan odgovarajući socijalni dijalog na svim razinama (Rezolucija od 22. listopada 2020. o politici zapošljavanja i socijalnoj politici europodručja u 2020. i Rezolucija od 11. ožujka 2021. o europskom semestru za koordinaciju ekonomskih politika). U tim rezolucijama istaknuto je da su socijalni dijalog i kolektivni pregovori ključni instrumenti koji poslodavcima i sindikatima služe za određivanje pravedne plaće i radnih uvjeta te da se snažnim sustavima kolektivnog pregovaranja povećava otpornost država članica u vrijeme gospodarske krize. Parlament je također ponovno pozvao da se pruži podrška za izgradnju kapaciteta socijalnih partnera i njihovo uključivanje u europski semestar te je zatražio da se u preporuke po državama članicama u budućnosti uvrsti ishod u pogledu uključenosti socijalnih partnera u mehanizme određivanja plaća. 

U svojoj Rezoluciji o europskom semestru 2021., Parlament je predložio da se razmotre uvjeti pravednosti za poduzeća koja žele pristupiti javnim sredstvima te da se od njih traži da poštuju kolektivno pregovaranje i sudjelovanje ili suodlučivanje radnika u postupcima donošenja odluka u poduzećima.

 Aoife Kennedy / Sara Danesi
Izvor: Europski parlament

DOBRA HRVATSKA
Siječanj, 2023.

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

NAJČITANIJE