Europski dan parkova

Objavio
Odgovorno
-
Park prirode Papuk - geopark nastao iz dubina Panonskog mora / Izvor: parkovihrvatske.hr

Svake godine Europski dan parkova obilježava se oko 24. svibnja. Cilj mu je približiti ljude prirodi i podići svijest javnosti o važnosti prirodnih ljepota očuvanih u zaštićenim područjima te važnosti očuvanja i održivog upravljanja tim mjestima.

To je dan kada se svi parkovi i zaštićena područja okupljaju diljem Europe, slave svoje uspjehe i objavljuju vrijednost i dobrobiti europskih zaštićenih područja zajednicama, donositeljima odluka i široj javnosti.

Europski dan parkova je 1999. pokrenula Federacija EUROPARC kako bi proslavila zaštićena područja diljem Europe. Slavi stvaranje prvog nacionalnog parka u Europi – niza od devet parkova stvorenih u Švedskoj 1909. godine.

Federacija EUROPARC predstavlja stotine nadležnih tijela i tisuće zaštićenih područja u 40 zemalja. EUROPARC olakšava međunarodnu suradnju u svim aspektima upravljanja zaštićenim područjima kako bi se poboljšala i očuvala zajednička prirodna baština.

Parkovi Hrvatske

Zbog specifičnog geografskog položaja gdje se isprepliću panonski, dinarski, mediteranski i predalpski biogeografski utjecaji, Hrvatska je izrazito bogata u smislu krajobrazne i biološke raznolikosti. Velik broj zaštićenih prirodnih područja i pojava pokazuje da je Hrvatska zemlja razmjerno dobro očuvanih prirodnih ljepota. Zakon o zaštiti prirode određuje 9 kategorija prostorne zaštite, a najljepša i najvrjednija područja zaštićena su u 2 stroga rezervata, 8 nacionalnih parkova i 12 parkova prirode.

U strogom rezervatu, području s neizmijenjenom prirodom, zaštićene su Bijele i Samarske stijene u Gorskom kotaru te Hajdučki i Rožanski kukovi na području nacionalnoga parka Sjeverni Velebit.

Nacionalni parkovi obuhvaćaju prostrana i pretežno neizmijenjena područja s jednim ili više očuvanih ekosustava. U Hrvatskoj danas ima 8 nacionalnih parkova: Brijuni, Kornati, Krka, Mljet, Paklenica, Plitvička jezera, Risnjak, Sjeverni Velebit.

Park prirode dijelom je kultivirano područje s bitnim ekološkim obilježjima u kojima su dopuštene određene gospodarske djelatnosti. Parkovi prirode u Republici Hrvatskoj su: Park prirode Biokovo, Park prirode Dinara, Park prirode Kopački rit, Park prirode Lonjsko polje, Park prirode Medvednica, Park prirode Papuk, Park prirode Telašćica, Park prirode Velebit, Park prirode Vransko jezero, Park prirode Učka, Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje, Park prirode Lastovsko otočje.

O nacionalnim parkovima i parkovima prirode u Hrvatskoj

Značaj parkova Hrvatske za očuvanje zajedničke prirodne baštine

Nacionalni parkovi i parkovi prirode zajedno obuhvaćaju površinu od 5.930 km² ili 10,1% površine Hrvatske. Ostale kategorije zaštićene prirode jesu posebni rezervat, regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park-šuma i spomenik parkovne arhitekture. Svim aktivnostima u zaštiti prirode upravlja Državni zavod za zaštitu prirode.

Po broju zastupljenih biljnih vrsta Hrvatska je ispred većine europskih zemalja. Hrvatska fauna obuhvaća 23.876 vrsta i podvrsta, od toga ih je 565 (2,4%) endemično, a 1.624 (6,8%) zaštićeno. Hrvatska se smatra jednom od najbogatijih zemalja Europe po bioraznolikosti.

Zahvaljujući svojoj vrijednosti i posebnosti pojedini parkovi uvršteni su na popise međunarodno vrijednih područja, pa se tako Nacionalni park Plitvička jezera te bukove šume na području Nacionalnog parka Paklenica i Nacionalnog parka Sjeverni Velebit nalaze na UNESCO-vom Popisu svjetske prirodne baštine. Park prirode Velebit, na čijem području su i Nacionalni parkovi Paklenica i Sjeverni Velebit, uvršten je na Popis rezervata biosfere u sklopu UNESCO-vog znanstvenog programa ‘Čovjek i biosfera’ – MAB.
Parkovi prirode Kopački rit, Lonjsko polje i Vransko jezero su na Popisu močvarnih područja od međunarodnog značaja Konvencije o močvarama od međunarodnog značaja naročito kao staništa ptica močvarica (RAMSAR). Istovremeno su zbog bogatstva ptičjeg svijeta uvršteni i na Popis važnih ornitoloških područja Europe (IBA).

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju sva zaštićena područja postala su i dijelom ekološke mreže kopnenih i morskih područja Natura 2000.

Zaštićeni parkovi Hrvatske nacionalno su blago Lijepe naše! Uživajmo u njima. Čuvajmo ih i cijenimo kao neprocjenjive oaze bioraznolikosti i brojnih endemskih vrsta.

Europski dan parkova 2023.: Rastemo iz naših korijena

Tema ovogodišnjeg Eruopskog dana parkova je: Rastemo iz naših korijena. Cilj je okupiti zajednicu zaštićenih područja kako bi gradili na našim korijenima!

Europski parkovi i zaštićena područja pozvani su da istraže ideju o baštini koju posjeduju. Moto događanja je: Zajedno podignimo svijest o odgovornosti koju imamo za očuvanje ove prirodne i kulturne baštine za buduće generacije i otkrijmo kako možemo graditi na njoj!

DOBRA HRVATSKA

Dan bzzzavica – u čast svih pčela

Objavio
Odgovorno
-
Foto: wirestock - www.freepik.com

Ovog vikenda obilježavamo svečanost bzzzavica – Dan pčela. Slavimo male vrijedne pčele koje su zaslužni za šarene livade i hranu na našem stolu.

Naša regija može se pohvaliti sa čak 1000 različitih vrsta pčela, od kojih samo njih sedam proizvodi med. Iako se stvaranje meda često smatra najvećom vrijednošću pčela, njihova najvažnija zadaća je oprašivanje. Naša poljoprivreda ovisi o njima jer od 100 vrsta hrane, čak 70 ih oprašuju pčele. Tu pak glavnu ulogu imaju solitarne pčele, koje ne proizvode med, ne žive u košnicama i nemaju maticu, ali zato jedna solitarna pčela opraši onoliko biljaka koliko 120 pčela medarica. Fascinantno, zar ne?

Kao što možeš zaključiti, pčele su nam neopisivo bitne jer o njima ovisi budućnost naše prehrane. Upravo je zato zabrinjavajuć podatak da se njihov broj u zadnjih sto godina smanjio za gotovo 90%

Moramo im pomoći! Nekoliko je jednostavnih načina:Certifikat o posvajanju pčele

  • Posadi medonosno i začinsko cvijeće u vrt, na prozor ili balkon.
  • Izgradi nastambe od bambusa ili trstike za solitarne pčele – to može biti aktivnost za cijelu obitelj (upute možeš pronaći na 40. strani našeg vodiča).
  • Ako vidiš pčelu koja izgleda iscrpljeno, daj joj vodu pomiješanu sa šećerom u omjeru 50:50 (uvijek bijeli šećer, nikada med!).
  • Konzumiraj samo provjereno održivi med.
  • Posvoji pčelu za sebe ili nekoga koga voliš i pomozi nam u našem radu u zaštiti bioraznolikosti na planetu.

POSVOJI PČELU
donacije@wwfadria.org

Pčele su često simbol bioraznolikosti jer imaju vrlo važnu ulogu u njenom očuvanju. I tako dolazimo do drugog važnog dana ovog vikenda – u nedjelju obilježavamo Međunarodni dan biološke raznolikosti. Bioraznolikost podrazumijeva sav život na Zemlji, uključujući životinje, biljke, gljive, pa i sitne mikroogranizme bez kojih priroda ne bi bila u ravnoteži.

Nažalost, naše neodržive prakse dovode bioraznolikost u opasnost što uzrokuje izumiranje jedne vrste gotovo svakog sata. Pozitivna strana je što SADA ZNAMO koji je naš utjecaj na degradaciju prirode i znamo da imamo moć preokrenuti taj trend.

Svatko od nas ima ulogu i svako individualno dobro djelo ima važnost.

Zato iskoristi ovaj važan vikend i učini važan korak prema održivijoj budućnosti za sebe i one koji dolaze! Postani svjestan: što ja osobno činim prirodi, na koje sve dobre i loše načine. Postani svjestan svog EKOLOŠKOG TRAGA.

WWF ADRIA – CROATIA

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2022.
odgovorno@odgovorno.hr

„APEL POSLODAVCIMA – PODRŽITE NAŠ RAD“, obraćanje Udruge MijelomCRO tvrtkama zamolbom da zaposlenima-onkološkim bolesnicima pruže svestranu podršku

Objavio
Goran Tudor
-

Ovime vam skrećemo pažnju na položaj oboljelih od multiplog mijeloma – rijetkog raka krvi, i općenito onkoloških bolesnika u procesu rada, i molimo za potpuno razumijevanje i podršku da bi oboljeli radili i dalje, s uspjehom, na veliku korist njih samih, poslodavca i društva, što je sukladno Ciljevima održivog razvoja UN, koji se odnose na rad i poslovanje.

Sigurni smo da će Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Udruga Glas poduzetnika, kao čvorna mjesta okupljanja poslodavaca za akciju, odgovoriti na ovaj poticaj, u sladu sa svojom odgovornom ulogom u društvu.

Molimo sve poslodavce, kao i poslovodačke asocijacije – HUP-a i Glasa poduzetnika, da podrže zamolbu – 

„APEL POSLODAVCIMA – PODRŽITE NAŠ RAD“

  • Izađite u susret nama zaposlenicima – oboljelim od multiplog mijeloma, i općenito svim onkološkim pacijentima,
  • Omoguće nam rad od kuće, trajni ili periodični, u svim slučajevima kad nema posebne zapreke. 
  • Osigurajte nam sve primjerene uvjete rada, koji će uvažavati naša ograničenja…
  • Imamo veliku želju da radimo, stvaramo. To je presudno važno za kvalitetu našeg života i kontrolu bolest! 

Udruga MijelomCRO dodatno ističe kako ovaj APEL treba sagledavati u svijetlu zalaganja društva za humanizaciju rada, sukladno Ciljevima održivog razvoja, Agenda UN 2030 – COR broj 8 : Dostojanstven rad i ekonomski rast.

O rijetkoj i kompleksnoj bolesti MM i ograničenjima koja nameće radniku u radu

Multipli mijelom je rijedak i kompleksan rak krvi. Razvojem bolesti, posebno u uvjetima okašnjele dijagnoze, može doći do ozbiljnih oštećenja vitalnih organa, posebice kostiju (lomovi, deformacija kralježnjaka – drastično smanjenje visine) i bubrega (zatajenje). Uz sve ovo, izravnim napadom na imunološki sustav, mijelom drastično smanjuje sposobnosti obrane od infekcija (svih oblika) pa tako i od koronavirusa. I bez obzira na primljeno cjepivo protiv covida, oboljeli su permanentno ugroženi od zaraze, s moguće teškim posljedicama ili čak smrtnim ishodom.

No, iako je multipli mijelom zasad neizlječiva bolest, suvremena medicina ga sve uspješnije liječi pa je i moguć povratak osoba u normalan život, što uključuje i vraćanje na posao, na puno ili djelomično radno vrijeme. Velika je to sreća za oboljele i njihove obitelji, kad se svi rizici u vezi s time smanje na minimum.

Putovanje na posao i rad među ljudima, svakako spadaju u dodatne činitelje ugroze za osobe pogođene ovim rakom – što se i dogodilo u nekoliko prilika. Za sve to posložiti u uspješan sustav, potrebna je podrška sredine u kojoj ljudi žive, rade i djeluju.

Zato vas molimo da situaciji s oboljelima od MM pristupite s najvećom pažnjom, u skladu sa vašim situacijama i najvišim mogućnostima.

O oboljelima od MM i zalaganjima u Hrvatskoj 2022.

U Hrvatskoj od multiplog mijeloma boluje malo ljudi – riječ je o rijetkoj bolesti, koja se na specifičan, individualan način manifestira kod svakog oboljelog, pa je individualizacija liječenja, kao i svesrdna podrška životne okoline oboljelog, jedno od najvažnijih načela. Prije 10-ak godina broj oboljelih bio je oko 750, a danas oko 1300, što je jako dobra vijest – preživljavanje je sve dulje. Utoliko, s velikom radošću i ponosom na uspjeh cjelokupnog hrvatskog društva i zdravstva, pa i naše Udruge, sjećamo se našeg prvog bannera: „1 ime – 750 priča“, kojim ilustriramo ovaj APEL (gore, uz naslov). Danas se u RH otkrije oko 300 novih slučajeva godišnje. Mada se ova bolest otkriva pretežno u starijoj životnoj dobi, 26% bolesnika su mlađi od 50 godina i radno sposobni. Zalaganjem za njihov boljitak danas, naša Udruga okuplja više stotina pacijenata, članova njihovih obitelji, liječnika i medicinskog osoblja te predstavnika raznih zdravstvenih ustanova i institucija, kao i farmaceutskih tvrtki, samo sa jednim zajedničkim ciljem – da suvremenim liječenjem i angažmanom svih dionika bolest MM postane kronična bolest s kojom će oboljeli moći čim dulje i kvalitetnije živjeti. U tom smislu, presudno je važno zadržati oboljele u radu, koliko god im ukupno zdravstveno stanje dopušta.

Veselilo bi nas da se ovom vrijednom društvenom zalaganju i poslu pridruži i vaša cijenjena organizacija, da nas poduprete. Udruga MijelomCRO djeluje na ovom pravcu više od deset godina, od svog osnivanja 2011.

Mira Armour, direktorica Udruge MijelomCRO
Goran Tudor, predsjednik Udruge MijelomCRO

DOBRA HRVATSKA
Travanj, 2022.

odgovorno@odgovorno.hr

Ako vam se članak svidi, dijelite ga: podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

HR PSOR – 25. obljetnica rada i značajne uloge u društvu. „Ključni su izazov za svijet već sad: klimatska kriza, gubitak prirode i rast nejednakosti!“

Objavio
Odgovorno
-

Svečano je obilježena 25. obljetnica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj. Dana 4. svibnja 2022., okupilo se preko stotinu uzvanika, članova HR PSOR-a, govornika i počasnih gostiju, među kojima i Dominic Waughray, viši savjetnik i član uprave Svjetskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (WBCSD).

Naglaske i poruke iz obraćanja nazočnih o čitajte u nastavku:

Goran Ražnjević, predsjednik Skupštine HR PSOR-a, otvorio je Skup te je tom prilikom izjavio: „Globalni ciljevi održivog razvoja su univerzalni, oni su nedjeljivi i oni su neizostavni. Moraju biti u budućnosti dominanti i primjenjivi u svim zemljama, u svim zajednicama i od svih ljudi.“

Saša Muminović, predsjednik Upravnog vijeća, ukratko je dao uvid u djelovanje HR PSOR-a u proteklih godinu dana. Također je nadodao „Europska komisija je u svoj fokus stavila održivi razvoj, a uvođenjem održivog razvoja u regulativu svakako nam je kao HRPSOR-u dala vjetar u leđa. Interes za članstvom u HRPSOR-u svakim danom sve više raste“.

Dunja Mazocco Drvar, ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, ukazala je na najnovije alarmantne podatke: „Klimatska kriza, odnosno s njom povezane klimatske katastrofe, odnose 115 života i 202 milijuna dolara na dan“. Pozvala je na hitne promjene u gospodarstvu i sveukupne promjene ponašanja društva. Nastavila je: „To nas međutim ne obeshrabruje, štoviše tjera nas da koristimo svaku priliku za transformaciju prema zelenoj i nisko-ugljičnoj Republici  Hrvatskoj“  Također je pojasnila kako će Hrvatska izdvojiti skoro 9 milijardi kuna za ostvarenje klimatskih ciljeva, cilja smanjenja i ukidanja emisija stakleničkih plinova i cilja prilagodbe klimatskim promjenama.

Julije Domac, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske, naglasio je važnost međusobne suradnje društva, vlada i svjetskih organizacija. Rekao je: „Svi problemi koji se pred nas postavljaju, kao društvo, kao civilizacija, kao globalna zajednica, riješit ćemo zajedno ili nećemo riješiti“.

Direktorica HR PSOR-a, Mirjana Matešić, dala je detaljniji uvid u rast i razvoj HR PSOR-a u proteklih 25. godina postojanja. Iskazala je izniman ponos na prijašnje i trenutne projekte, publikacije, suradnje i djelovanja koje je HR PSOR svrstalo u pokretače održivosti u hrvatskom gospodarstvu. Izjavila je: „Uvijek kada razmišljamo o našim uspjesima moramo spomenuti suradnju sa javnim sektorom koja je uvijek prisutna, ali nažalost ne možemo reći da smo zadovoljni rezultatima koje proizlaze iz te suradnje. Zato, ako možemo poželjeti napredak u radu, svakako želimo da u budućnosti suradnja s javnim sektorom bude plodonosnija u smislu implementacije naših znanja i iskustava u procesima izrade regulative, ali i razvojnih programa, programa poticaja i drugih okvira kako bi bili u funkciji razvoja gospodarstva na temeljima održivosti“.

Gledajući prema budućnosti nadodala je: „Nadamo se da ćemo zajedno s predstavnicima i javnog i civilnog sektora znati i moći odgovoriti ovim izazovima i dati odgovarajući doprinos globalni naporima“.

Zatim je posebni gost na svečanosti – Dominic Waughray, stručnjak za okoliš i klimatske promjene u Svjetskom poslovnom savjetu za održiv razvoj (WBCSD), održao prezentaciju u kojoj je dao uvid u strategije Svjetskog poslovnog savjeta održivi razvoj. Pojasnio je kako su izazovi s kojima se gospodarstva suočavaju na globalnoj razini danas vrlo komplicirani, ali ih možemo podijeliti na 

TRI KLJUČNA PODRUČJA – IZAZOVA ZA SVIJET :

  • klimatska kriza, 
  • gubitak prirode, 
  • povećanje nejednakosti. 

Također je pojasnio svjetske klimatske podatke i što oni znače za budućnosti poslovanja, ali i društva i gospodarstva kao cjeline.  Izjavio je: „Znanstvenici kažu da globalno trebamo smanjit emisije stakleničkih plinova za 45% do kraja ovog desetljeća, do 2030. godine, a „Business as usual“ nas vodi na povećanje emisija za 23% do kraja desetljeća. To je ogromna transformacija koja je potrebna samo kako bi zadržala zagrijavanje na 1,5°C do kraja ovog stoljeća.“ Zatim je govorio i o novim regulativama, trenutnom stanju provedbe Agende održivosti te kako trenutno stoje globalni razgovori na temu održivosti gospodarstva i odgovornog poslovanja.

Detaljniji  intervju s Dominicom Waughrayem možete pročitati OVDJE.

Održan je i panel Održivost u gospodarstvu Hrvatske koji je moderirala Marta Brkić, direktorica Dvokut-Ecroa d.o.o. Na panelu su sudjelovali predstavnici članica HR PSOR-a: Martina Dalić, predsjednica Uprave, Podravka d.d; John M. Gašparac, predsjednik Uprave, PwC Hrvatska d.o.o.; Dajana Mrčela, predsjednica Uprave, Saponia d.d. te Tihomir Premužak, predsjednik Uprave, Vetropack Straža d.d.

Panelisti su govorili o tome što je Hrvatska napravila u posljednja dva desetljeća, koji su pozitivni iskoraci koji su se dogodili u poslovnoj zajednici te su podijelili svoje osobna iskustva i primjere. Zaključak panela je jednoglasno bio da nema poslovanja bez održivosti. Također su stavili naglasak na suradnju javnog i civilnog sektora te ulaganje i alociranje fondova za promjene prema održivom poslovanju u naporu pokretanja tranzicije na klimastki neutralnu Hrvatsku

Izvor: HRPSOR – OVDJE

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2022.

MMO Montmontaža-Oprema d.o.o prva dobila značajno priznanje „Poslodavac prijatelj oboljelog“, koje dodjeljuje Udruga MijelomCRO za svesrdnu podršku tvrtke oboljelom zaposleniku da nastavi uspješno raditi…

Objavio
Goran Tudor
-
Uručenje priznanja. Puno emocija. S lijeva na desno: zaposlenik Damir Vuković, Mira Armour, direktorica Udruge, Kruno Krajinović, član Uprave i Goran Tudor, predsjednik Udruge

U povodu 10-godišnjice rada (2011.-2021.) MijelomCRO – Udruga za podršku oboljelima od multiplog mijeloma ustanovila je novo značajno priznanje – „Poslodavac prijatelj oboljelih“, i dodijelila ga tvrtki MONTMONTAŽA-OPREMA d.o.o., u znak zahvale za veliku podršku koju pruža svom zaposleniku Damiru Vukoviću, oboljelom od multiplog mijeloma, ali i svim drugim zaposlenicima u njihovom liječenju i osiguranju primjerenih uvjeta rada.

MONTMONTAŽA-OPREMA d.o.o je sigurno jedan od hrvatskih prvaka u pogledu brige za zaposlene, posebno na planu zaštite na radu, uvjeta rada, organiziranosti svih aspekta proizvodnog procesa te održavanja ravnoteže između poslovnih potreba poslodavca i privatnih potreba radnika. Međusobno povjerenje i poštovanje poslodavca i zaposlenika, koje je izgrađeno tijekom zadnjih 10-ak godina posebno, svakodnevno donosi dobrobiti koje uživaju obje strane. Zahvaljujući stabilnoj, utreniranoj, osposobljenoj i odgovornoj radnoj snazi, tvrtka održava visok renome na tržištu i polučuje dobre poslovne učinke, dok su na drugoj strani radnici zadovoljni poslodavcem, primanjima i radnim okruženjem koje ih čeka svakog dana.. 

 „Zdrav odnos prema zaposlenicima jedan je od najvažnijih poslovnih principa kojeg se pridržavamo još od samog nastanka tvrtke, a razvijanje dobrih međuljudskih odnosa unutar tvrtke ključno je za zdravu radnu atmosferu. Svakodnevica ponekad zna biti vrlo teška, ali zato su naša vrata uvijek otvorena za razgovor i pomoć svakom našem zaposleniku. Maksimalno se angažiramo u njihovim najtežim životnim trenutcima i izrazito nam je važno da znaju kako s naše strane uvijek mogu dobiti svu moguću vrstu pomoći. Dodijeljeno priznanje nam dokazuje da smo na dobrom putu te nas dodatno potiče da nastavimo biti potpora svim našim zaposlenicima i njihovim obiteljima. 

Zahvaljujem se od srca u ime cijele uprave i svih zaposlenih društva MONTMONTAŽA-OPREMA d.o.o.. Želimo udruzi MijelomCRO puno uspjeha, a svim članovima još više zdravlja, sreće i sve lijepo što život daje“,  poručio je Kruno Krajinović, član Uprave društva MONTMONTAŽA-OPREMA d.o.o.

Multipli mijelom je rijedak, kompleksan i težak raka krvi, od kojeg u Hrvatskoj oboli jedna osoba gotovo svakoga dana. Koliko je bitna podrška obitelji, prijatelja, liječnika, ali i poslodavaca, u borbi protiv ove ozbiljne bolesti, dobro znaju svi uključeni, a ponajviše oboljeli. Tako je i kod Damira Vukovića, kojemu je 2016. godine, nakon operativnog zahvata čudne natečenosti očnih kapaka i niza dodatnih pretraga, dijagnosticiran multipli mijelom.

„Moj poslodavac je i više nego korektan, od prvog trena kad sam obolio od multiplog mijeloma. Tijekom 2016.-2017. godine, dok sam bio na dugotrajnom bolovanju, dali su mi punu materijalnu i moralnu podršku…. Sad u vrijeme korone mogu raditi od kuće, a ako imam važan službeni put, sastanak ili slično, mogu zatražiti da ga obavi netko drugi. Od kada sam se vratio na posao nakon transplantacije i oporavka (od 2017.), na sreću, nisam nikada bio na bolovanju, niti izostao s posla.“

Kako je ustanovljena nagrada i kako je izabran prvi dobitnik – Montmontaža-Oprema

Sve to – kako je utemeljena nagrada, tko je predložio Montontažu, kada se sve događalo, kako je uručena nagrada …. zanimljiv je i upečatljiv put, 

Početkom ove godine Udruga MijelomCRO uputila je svim poslodavcima apel pod naslovom „APEL POSLODAVCIMA – PODRŽITE NAŠ RAD“, putem dviju poznatih adresa: Hrvatske udruge poslodavaca i Udruge Glas poduzetnika, s pozivom da radnicima oboljelim od ozbiljnijih bolesti daju posebnu brigu, da im izađu u susret primjerenošću uvjeta rada i primjenom modela elastičnog radnog vremena i mjesta rada (klizno radno vrijeme, skraćeno radno vrijeme, rad kod kuće), kao i na sve druge načine moguće načine, što bi radniku pomoglo da uspješno radi. 

Svrha svega i konačni cilj jest da se oboljeli podrže da nastave raditi, nađu svoj novi smisao, da budu društveno i sebi korisni, što također blagotvorno djeluje i stanje bolesti. 

U slučaju osoba oboljelih od multiplog mijeloma, posljedice koje ta bolest ostavlja na koštani sustav, bubrege, povećanu sklonost ka infekcijama, objektivno jesu ograničenja koja priječe normalan rad, ali nisu razlog za trajno odstranjivanje radnika s tržišta rada, dugotrajnim bolovanjima ili preranim umirovljenjem. Tekst APELA možete vidjeti u našoj narednoj objavi. 

Na APEL POSLODAVCIMA, reagirao je i Damir Vuković, član Udruge MijelomCRO, kratkim pismom vodstvu Udruge, ovako:

„Mislim da je vaše pismo HUP-u odlična ideja (kao i Vaš rad i rad udruge), jer velika većina ljudi (i poslodavaca) nikada nije ni čula za multilpi mijelom … Podupirem vašu ideju pisma prema HUP-u i GLASU PODUZETNIKA. 
Moj poslodavac Montmontaža-oprema bio je i jest i više nego korektan prema meni od kada sam obolio od MM… Ako bi udruga MijelomCRO davala priznanja (diplomu) za “MM friendly poslodavca”, moja tvrtka bi svakako trebalo dobiti… Možda bi ta ideja, da Udruga ustanovi takva i slična priznanja (MM friendly …..za razne stvari) bila jako dobra. Vaš Damir, s pozdravom.“

Krajem veljače 2022. Udruga je ustanovila nagradu „Poslodavac prijatelj oboljelih“, a nakon što je Damir nominirao svoju tvrtku kao iznimno korektnu sredinu za radnike, posebne za one oboljele, donesena je odluka da se prvo priznanje uruči MNOTMONTAŽI-OPREMA d.o.o.

Priznanje je uručeno dne 31. ožujka, 2022., zadnjeg dana Mjeseca svjesnosti o multiplom mijelomu.

Udruga MijelomCRO  nastavlja sa dodjelom ove nagrade istaknutim poslodavcima – predvodnicima brige za ravnotežu rada i privatnog života radnika, posebno za empatiju i podršku koju pružaju oboljelim radnicima.

Referenca: UDRUGA MIJELOMCRO

Goran Tudor

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2022.

odgovorno@odgovorno.hr

Ako vam se članak svidi, dijelite ga: podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

Međunarodni dan svjetlosti

Objavio
Odgovorno
-
Međunarodni dan svjetlosti

Međunarodni dan svjetlosti svjetska je inicijativa koja predstavlja godišnju žarišnu točku za kontinuirano uvažavanje svjetlosti i uloge koju ima u znanosti, kulturi i umjetnosti, obrazovanju i održivom razvoju te u različitim područjima poput medicine, komunikacija i energije.

Održava se 16. svibnja svake godine, na godišnjicu prve uspješne operacije lasera 1960. godine koju je izveo fizičar i inženjer Theodore Maiman. Laser je savršen primjer kako znanstveno otkriće može donijeti revolucionarne dobrobiti društvu u komunikacijama, zdravstvu i mnogim drugim područjima.

Zašto je svjetlost važna

Svjetlost je život. Bez svjetlosti život na našem planetu ne bi postojao. Proučavajući svjetlost kroz astrofiziku, ulazimo u neke od najdubljih misterija svemira. Istražujući optiku i kvantnu optiku, zaranjamo u srce same materije. – Shamila Nair-Bedouelle,  pomoćnica glavnog direktora za prirodne znanosti, povodom Međunarodnog dana svjetlosti 2020.

Proučavanje svjetlosti dovelo je do obećavajućih alternativnih izvora energije, medicinskog napretka u dijagnostičkoj tehnologiji i tretmanima koji spašava živote, interneta brzine svjetlosti i mnogih drugih otkrića koja su revolucionirala društvo i oblikovala naše razumijevanje svemira. Te su tehnologije razvijene zahvaljujući stoljećima fundamentalnih istraživanja o svojstvima svjetlosti. Počevši od temeljnog djela Ibn Al-Haythama, Kitab al-Manazir (Knjiga optike), objavljenog 1015. godine. Preko Einsteinovog rada s početka 20. stoljeća, koji je promijenio način na koji razmišljamo o vremenu i svjetlu.

Čista i obnovljiva energija Sunca odgovor je na mnoge sadašnje energetske probleme

Svjetlost je danas ključni alat koji omogućuje inovacije i stvaranje tehnologije u medicinskim uređajima, brzom internetu, energetski učinkovitom osvjetljenju, senzorima visoke osjetljivosti, spremanju podataka na mreži, očuvanju kulturne baštine, obnovljivoj energiji i mnogim drugim.

UN- ovi ciljevi održivog razvoja (Agenda 2030), međuvladin skup ciljeva i zadataka koje su razvili Ujedinjeni narodi, pokrivaju širok raspon pitanja održivog razvoja. Tehnologije temeljene na svjetlu mogu dati temeljni doprinos u postizanju ovih ciljeva. Komuniciranje ovih poruka ključna je komponenta Međunarodnog dana svjetlosti.

Glavni ciljevi Međunarodnog dana svjetlosti

  • Poboljšati razumijevanje javnosti o tome kako svjetlost i tehnologije temeljene na svjetlosti dotiču svakodnevne živote svih te su ključne za budući razvoj globalnog društva.
  • Izgraditi svjetske obrazovne kapacitete kroz aktivnosti usmjerene na znanost za mlade ljude, baveći se pitanjima ravnoteže spolova i fokusirajući se posebno na zemlje u razvoju i gospodarstva u razvoju.
  • Istaknuti i objasniti blisku vezu između svjetla i umjetnosti i kulture, povećavajući ulogu optičke tehnologije u očuvanju kulturne baštine.
  • Poboljšanje međunarodne suradnje djelujući kao središnji izvor informacija za aktivnosti koje koordiniraju naučna društva, nevladine organizacije, vladine agencije, obrazovne ustanove, industrija i drugi partneri.
  • Naglasiti važnost temeljnih istraživanja u temeljnoj znanosti o svjetlu, potrebu za ulaganjem u tehnologiju temeljenu na svjetlu za razvoj novih aplikacija i globalnu potrebu za promicanjem karijera u znanosti i inženjerstvu u tim područjima.
  • Promicati važnost tehnologije rasvjete i potrebu za pristupom svjetlosnoj i energetskoj infrastrukturi u održivom razvoju i poboljšanju kvalitete života u zemljama u razvoju.
  • Podignuti svijest da tehnologije i dizajn mogu igrati važnu ulogu u postizanju veće energetske učinkovitosti, posebice ograničavanjem rasipanja energije i u smanjenju svjetlosnog onečišćenja, što je ključno za očuvanje tamnog neba.

DOBRA HRVATSKA

Učenje vrlina po metodi uzor-čovjeka, Benjamina Franklina

Objavio
Odgovorno
-
Benjamin Franklin (slikar: David Martin, 1767) Foto: pixabay

Benjamin Franklin živio je sretno, kao najsvestraniji, najuspješniji i najpoznatiji Amerikanac 18. stoljeća (1706. – 1790.). Kod mnogih prihvaćen kao povijesna vertikala, uzor-čovjek.

„Za sve što sam postigao u društvu i osobno u sebi, zahvaljujem prvenstveno svojim Vrlinama“, ustvrdio je Franklin. Riječ vrlina uvijek je pisao velikim slovom, iz poštovanja. 

U Autobiografiji otkrio je da su mu Vrline pomagale u svemu: „Sve više vjerujem kako su Istina, Iskrenost i Poštenje bile od najveće važnosti za moj sretan i plodan život…

Umjerenost mi je donijela dobro zdravlje i izgledan dug vijek. Njoj dugujem staloženost i uvijek bistru glavu, što je toliko važno za obranu protiv privlačnosti loših navika i sila iskušenja. 

Marljivost mi je osigurala materijalno blagostanje i ugled među učenim svijetom. A Iskrenost i Pravdoljubivost, njima zahvaljujem na svim tim časnim službama koje mi je narod povjerio… Ništa kao vrline neće pomoći siromašnu čovjeku da postigne blagostanje.“

Bio je poseban i daleko čuven po izuzetnoj organiziranosti, metodičnosti i stalnom učenju. Evo kako je to jednom bilo: u svojim dvadesetim osmislio je originalni model svakodnevnog treniranja Vrlina, njih odlučujućih 13, kako ih je Franklin, vidio bile su: 

  1. Umjerenost, 
  2. Pametan govor i slušanje, 
  3. Poštovanje reda i plana, 
  4. Odlučnost i ustrajnost, 
  5. Štedljivost, 
  6. Marljivost, 
  7. Iskrenost,
  8. Pravdoljubivost, 
  9. Tolerantnost,
  10. Osobna higijena,
  11. Čuvanje osobnog mira, 
  12. Spolna suzdržanost, 
  13. Poniznost. 

Ovaj niz od 13 vrlina, kojima je Franklin pridavao najveći značaj, treba svakako promatrati i u kontekstu tadašnjih društvenih konvencija u državi Pennsylvaniji, formiranih pod jakim utjecajem dominantnog kvekerskog pogleda na svijet.

Svakoj vrlini po redu odlučio je posvetiti jedan tjedan usredotočene vježbe i razmišljanja, pazeći od jutra do mraka da izbjegne njezinu i najmanju povredu. Dok je jednu tog tjedna trenirao, druge je puštao njihovu uobičajenom svakodnevnom tijeku.
Svakoj vrlini pripadala su i važna dnevna pravila ponašanja. Primjerice, jedno je pravilo podržavalo Umjerenost: „Ne jedi do otupjelosti, ne pij do pripitosti.“ Poštovanje reda i plana ostvarivao je rutinom: „Odredi svakoj stvari svoje mjesto, odredi svakom dijelu svojega posla svoje vrijeme.“ Vlastiti spokoj čuvao je pravilom: „Ne uznemiravaj se zbog sitnica, običnih ili neizbježnih događaja.“ Bilo je takvih pravila dosta.
Franklinova metoda predviđala je ciklus od 13 tjedana, ali po završetku prvog čovjek odmah treba započeti drugi pa treći krug, da se cijeli ovaj nauk pretvori u rutinu. Na taj način svaki mladić trebao bi, po svojoj osobnoj odluci, posvetiti sebi i osobnom razvoju cijelu godinu. 

Franklin je odradio jedan takav ciklus i stigao do pred kraj drugog, i može se pretpostaviti da mu je to i pomoglo da ostvari toliko toga, da bude tijekom života sve – predan gradski dužnosnik, tiskar i novinar, narodni dobrotvor, fizičar-izumitelj svjetskog ugleda koji je otkrio Golfsku struju, povezanost munje s elektricitetom, gromobran… Bio je glavni komandant samoorganizirane vojske s 2000 branitelja pa na koncu i američki veleposlanik u Francuskoj. 

Svakog bi se jutra pitao: „Koja ću dobra učiniti danas?“ a navečer u 22 sata odgovarao: „Evo što sam uspio učiniti: …“. 

Franklin je uživao veliko poštovanje u narodu i u političkim vrhovima, kako onda, tako i danas. Bio je jedan od koautora prvog Ustava SAD, koji se u svojim temeljima nije od onda ništa mijenjao. 

Meni osobno, njegova Autobiografija postala mi je odavno jedno od najdražih i najzanimljivijih štiva. Čini mi se da je bio zadnji čovjek koji je sve znao i uspio, uvijek moralna vertikala i vrlo utjecajan. 

Kad dođete u državu Pensilvaniju i grad Philadelphiju, sve je u znaku tog čovjeka. Njegov lik danas nosi američka novčanica od 100 dolara.

Goran Tudor 

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2022.

Razgovor s velikim povodom: DAJANA MRČELA i Saponia – 3 društvene nagrade u 2022., uskoro reciklabilna ambalaža 100%, smanjenje plastike 52%, antikorupcija 100%, komunikacija sa radnicima – novi rezultati, žena u vodstvu 50%, tim za održivost…

Objavio
Odgovorno
-
Dajana Mrčela, predsjednice uprave Saponije / Foto: Dubravka Petric/PIXSELL…

Možda na prvu zvuči neuobičajeno, ali moguće je – i u kemijskoj industriji može se itekako pomicati granice u zaštiti okoliša i prednjačiti čak i pred drugim, “čišćim” resorima. Primjer je to za to najnovija nagrada koja je stigla u ruke Dajane Mrčele, predsjednice uprave Saponije. Mrčela je dobitnica priznanja SDG Pioneer Croatia UN Global Compact-a, po izboru internacionalnih stručnjaka. Kao hrvatska predstavnica borit će se za svjetsku titulu 2022 UN Global Compact SDG Pioneer. Usto, Dajana Mrčela i Saponia primili su nedavno i Zelenu povelju Osječko-baranjske županije, javno priznanje za doprinos očuvanju okoliša te osiguravanju i poboljšavanju kakvoće življenja za dobrobit sadašnjih i budućih naraštaja.

Uz sve to, u petak je stigla još jedna nagrada – Povelja Hrvatskog društva za kvalitetu za 2021. godinu za unapređenje kvalitete u hrvatskom gospodarstvu uručena je Dajani Mrčeli. Priznanje su joj predali generalni tajnik Europske organizacije za kvalitetu Ulf Gustafsson i Tihomir Babić, predsjednik Hrvatskog društva za kvalitetu, u sklopu održavanja jubilarne 20. Hrvatske konferencije o kvaliteti.

Kao posebna inicijativa glavnog tajnika Ujedinjenih naroda, UN Global Compact od 2000. surađuje s tvrtkama diljem svijeta kako bi uskladile svoje djelovanje i strategije s deset univerzalnih načela u području ljudskih prava, rada, okoliša i borbe protiv korupcije. S više od 15.000 tvrtki članica u 165 zemalja i 69 lokalnih mreža, to je najveća inicijativa za korporativnu održivost u svijetu. Svake godine UN Global Compact dodjeljuje priznanje SDG Pioneers grupi poslovnih lidera koji svojim radom doprinose ciljevima održivog razvoja i “mobiliziraju tvrtke da budu snaga za dobro i nositelji rješenja za globalne izazove”. Hrvatsku mrežu UN Global Compacta, inače, vodi Hrvatska udruga poslodavaca.

Vrijednosti i zalaganja – kako biti liderom DOP-a i održivosti?

„Biti lider u DOP-u i održivosti, između ostalog, znači služiti višim ciljevima, organizaciji, vrijednostima koji svijet čine boljim mjestom za život. Odavno znamo da planet nismo samo naslijedili od naših predaka, nego smo ga posudili od naše djece. Ponosna sam što sam, kao predsjednica uprave Saponije, liderica organizacije koja to razumije, živi i njeguje. Stajati uz bok mnogim drugim liderima koji su u konkurenciji za mene je iznimna čast. Tko god zauzme titulu SDG Pioneer na svjetskom natjecanju, taj u sebi nosi dio jedne ideje svih nas – briga za ekologiju u najširem smislu riječi“, započinje Dajana Mrčela.

Naglašava kako Saponia svoju misiju gradi na tome da svijet oko nas bude čišći, sigurniji i zdraviji. Ta osječka tvrtka ima tradiciju dugu čak 128 godina. Kao mlada pripravnica, Mrčela je u nju stigla 1994. Još je trajao rat, tijekom kojega, inače, firma nije prestajala s proizvodnjom. Otkako je 2006. imenovana članicom uprave odgovorne za istraživanje i razvoj i komercijalne poslove, Dajana Mrčela inicirala je, ističe, projekte koji su pridonijeli postizanju korporativnih ciljeva: proizvodna linija EU ekooznake, ekodizajn ambalaže i proizvoda, poticanje HR praksi, zdravlje i sigurnost, ravnoteža spolova na svim razinama upravljanja, nulto podmićivanje…

Strateški cilj: redizajniranje ambalaže svojih proizvoda u 100% reciklabilnu

„Kao proizvođačkoj tvrtki jako nam je važna unaprijedna briga za otpad i intenzivno radimo na smanjenju ambalažnog otpada i ekodizajnu sve naše ambalaže. U posljednjih pet godina smanjili smo količinu plastične ambalaže stavljene na tržište za 52 posto, a kartona za oko 50 posto. A trenutačno je čak 87 posto kartonske ambalaže naših proizvoda izrađeno od recikliranih materijala. Posebno sam ponosna na projekte uvođenja za okoliš prihvatljivijih sirovina i tehnologija“, nastavlja ona.

Foto: Dubravka Petric/PIXSELL…

Na tržištu imaju deset proizvoda certificiranih prestižnim EU Ecolabel certifikatom, čime njihovi potrošači, dodaje, “imaju opciju izbora za znatno manji utjecaj na okoliš”. Imenovan je tim za održivost sa zadatkom da pojača i koordinira aktivnosti cijele tvrtke na energetskoj učinkovitosti, smanjenju emisija, otpada, plastike i da radi na održivim tehnologijama koje će smanjiti otisak i raditi na klimatskoj neutralnosti.

„ Predsjednicom uprave Saponije postala sam koncem 2019. Da, došla sam s ambicioznim idejama, ali prevelikima da bih ih ostvarila sama. Zato je jedan od prvih poteza nakon preuzimanja čelne uloge bio osnivanje tima za zaštitu okoliša i održivi razvoj. Članovi tima su stručnjaci iz svih dijelova kompanije. Postavili smo niz okolišnih ciljeva, zero-waste iz proizvodnje i 100 posto reciklabilnu ambalažu do 2030. te klimatsku neutralnost Saponije do 2050.“ 

Društveni ciljevi i rezultati: „Više od 50 posto žena, nulta tolerancija na korupciju…“

„Što smo od toga konkretno ostvarili?  Nulta stopa tolerancije na korupciju. Donijeli smo antikorupcijski plan, propisali kodeks etike i korporativnog upravljanja. Što se tiče ravnoteže spolova, započeli smo projekt Mamforce, a u našim upravljačkim strukturama je više od 50 posto žena“, navodi Mrčela.

„Što se tiče socijalnih ciljeva, to su dobrobit radnika, odnosno unapređenje uvjeta rada, balans privatnog i poslovnog te biti odgovoran partner naših dobavljača i kupaca, što znači razvijati proizvode s manje nepovoljnim utjecajem na okoliš“, kaže naša sugovornica.

Podsjeća i kako je lani donesen novi kolektivni ugovor koji je uključivao povećanje plaća od 12 posto u cijeloj tvrtki.

Velikim ulaganjima do zelene energije za svoje pogone

Ostvarenje ovih ciljeva, dodaje, nije moguće bez znatnih investicija. Trenutačno realiziraju projekt vrijedan više od 62 milijuna kuna, za što im je iz EU stiglo 20 milijuna kuna.

” Tim sredstvima povećat ćemo energetsku učinkovitost korištenjem zelene energije, odnosno ugradnjom solarnih panela, a energetski ćemo obnoviti šest proizvodnih pogona i sjedište kompanije. Time ćemo ostvariti uštedu električne energije u dijelu proizvodnje plastične ambalaže za 40 posto i 63 posto energije za grijanje i hlađenje u proizvodnim pogonima do lipnja 2023.“, otkriva Mrčela dodajući kako će se proizvoditi 659.000 kWh zelene energije godišnje i postići impozantne uštede.

Razvojem komunikacije s radnicima – veći angažman… biciklom na posao…

„ S pomakom u komunikaciji i korporativnom upravljanju i vrijednostima dobiven je veći angažman zaposlenika na pitanjima održivosti, kao što su bolje upravljanje otpadom, bicikliranje na posao, gašenje svjetla kad god je to moguće, racionalno korištenje vode… – nadovezuje se.

Pružamo pomoć izbjeglicama i svima koji im pomažu

Provode se stroga pravila u vezi s antikorupcijom, Saponia nije imala nijedan slučaj u povijesti niti je bila povezana s takvim radnjama.

„Posebno smo osjetljivi na ratna stradanja naroda Ukrajine s obzirom na to da smo stradanja rata i sami osjetili. Spremno smo dočekali dolazak prvih izbjeglica tako što smo ustupili Crvenom križu svoj veliki skladišni prostor za potrebe skladištenja donacija. Za obitelji koje su iz Ukrajine već stigle u Osijek odmah smo donirali naše proizvode. Nastavit ćemo pružati brzu i konkretnu pomoći izbjeglicama i svim hrabrim ljudima koji im pomažu“, zaključuje Mrčela.

SUZBIJANJE INFLACIJE 

Izvornik – članak preuzet, Večernji list: „Do 2030. reciklirat ćemo svu ambalažu, a 2050. bit ćemo klimatski neutralni“ – OVDJE

Autorica: Suzana Lepan Štefančić 

Ako vam se članak sviđa, linkajte na izvornik i dijelite ga dalje – pridonesite osviještenju Hrvatske za održivu budućnost!  

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2022.

odgovorno@odgovorno.hr

Svjetski dan ptica selica

Objavio
Odgovorno
-

Svjetski dan ptica selica obilježava se dva puta godišnje – druge subote u svibnju i druge subote u listopadu. Globalna je to kampanja posvećena podizanju svijesti o pticama selicama i potrebi međunarodne suradnje za njihovo očuvanje.

Svjetski dan ptica selica ima globalni doseg i učinkovit je alat za pomoć u podizanju globalne svijesti o prijetnjama s kojima se suočavaju ptice selice, njihovoj ekološkoj važnosti i potrebi međunarodne suradnje za njihovo očuvanje.

Dva vrhunska dana Svjetskog dana ptica selica 2023. bit će 13. svibnja i 14. listopada. Time se odražava ciklička priroda migracije ptica s različitim razdobljima migracije na sjevernoj i južnoj hemisferi.

Kako je počelo obilježavanje dana ptica selica

Svjetski dan ptica selica 2006. godine pokrenut je suradničkim partnerstvom između dvaju partnera UN-a – Konvencije o migratornim vrstama (CMS) i Sporazuma o afričko-euroazijskim migratornim vodenim pticama (AEWA) te neprofitne organizacije Okoliš za Ameriku (EFTA).

Izvorno inicijativa se pojavila u Sjedinjenim Državama 1993. godine. Pokretači su bili US Fish and Wildlife Service, Smithsonian Migratorni centar za ptice selice i Cornell Laboratory of Ornithology. Cilj je bio odrediti dan za ptice selice koji potiče festivale ptica i obrazovne programe diljem Amerike. Iako se ovaj dan uspješno obilježavao i uspješno obilježava na zapadnoj hemisferi, nešto slično nedostajalo je ostatku svijeta.

Povodom svoje 10. obljetnice 2005. godine, Tajništvo AEWA-e pokrenulo je Dane selidbenih ptica vodenih ptica (MWD) koji su se održavali u Africi, Europi i dijelovima Azije. Budući da je ovaj događaj bio dobro prihvaćen u afričko-euroazijskoj regiji, odlučeno je da se proširi na dan koji slavi sve ptice selice na globalnoj razini.

Važnost ptica selica

Ptice koje se ne sele obično raspršuju sjeme na kratke udaljenosti, uglavnom unutar 1 km od izvornih biljaka, što je nedovoljno da biljke drže korak s trenutnim klimatskim promjenama. / phys.org – Juan P. González-Varo

Migracija ptica je prirodno čudo. Više od 2000 vrsta – 20% svih poznatih vrsta ptica – putuje na velike udaljenosti kako bi se razmnožilo i hranilo. Prelijeću stotine i tisuće kilometara kako bi pronašli najbolje ekološke uvjete i staništa za ishranu, razmnožavanje i odgoj svojih mladih. Kada uvjeti na mjestima uzgoja postanu nepovoljni, vrijeme je da odletite u regije gdje su uvjeti bolji.

Postoji mnogo različitih obrazaca migracije. Većina ptica migrira iz sjevernih područja gniježđenja u južna zimovališta. Međutim, neke se ptice razmnožavaju u južnim dijelovima Afrike i migriraju na sjeverna zimovališta ili vodoravno kako bi zimi uživale u blažoj obalnoj klimi. Druge ptice borave u nizinama tijekom zimskih mjeseci, a ljeti se penju na planinu.

Budući da putuju na velike udaljenosti, ptice selice imaju ključnu ulogu u različitim regijama – održavajući prirodne ekosustave i održavajući život ljudi. Ove ptice ne kontroliraju samo broj štetočina i insekata koji bi inače ometali naše prirodno okruženje i naše usjeve – mnoge služe kao oprašivači, prenoseći sjeme i hranjive tvari diljem svijeta. Zapravo, sjemenke preko 90% svih drvenastih vrsta drveća prenose ptice.

Hrvatske ptice selice

U Hrvatskoj razlikujemo do 300 različitih vrsta ptica, od kojih su dvjestotinjak selice. Neke se ptice sele samo iz sjeverne u južnu Hrvatsku, neke pak samo s mjesta na mjesto gradeći nova gnijezda, neke iz sjev. Europe dolaze u Hrvatsku, a neke iz Hrvatske odlaze u toplije krajeve, tj. u Afriku.

Prve naše ptice u selidbu kreću početkom rujna. To su: kukavice, lastavice, čiore, mutavice, pupavke i dr… većinom one koje se hrane kukcima. Do sredine listopada odsele se i ostale, one koje se hrane biljem i sjemenkama (ševa, prepelica), te močvarne ptice kojima se zalede močvare, a jelo, tj. žabe i ostale životinjice uvuku u mulj i izlaze tek na proljeće. To su patke, rode, čaplje. Usporedo s ovim pticama sele se i mnoge ptice grabljivice koje jednostavno slijede svoj plijen (druge ptice), a to je npr. sokol, a između ostalih i pokoja vrsta orla. Kad izgleda da će zima biti blaga neke ptice niti ne odlaze. Po tome su kod nas poznate: ševa, čaplja, patka, škanjac, galeb i čvorak, a i neke ptice sa sjevera Europe, ostaju zimovati ovdje. Što se tiče povratka, ptice se vraćaju već od trećeg mjeseca pa tamo negdje do kraja svibnja.

Kamo točno ptice sele otkrilo se je preko prstenovanja. Prstenovanje ptica je postupak označavanja ptica sa malim limenim prstenom na nozi. Tako znamo da naše ptice odlaze u srednju i južnu Afriku, ali ne najkraćim putem već kroz istočni Balkan, Tursku i Sueski kanal. Zatim se neke opredijele za put prema jugu, a neke prate tok rijeke Nila i dolaze do središnje Afrike.

Provjerite i druge naše članke o pticama

Zašto je pticama selicama potrebna zaštita

Migracija je opasno putovanje i uključuje širok raspon prijetnji, često uzrokovanih ljudskim aktivnostima. Klimatske promjene, gubitak staništa i plastično onečišćenje samo su neke od različitih prijetnji s kojima se ptice suočavaju. Budući da ptice selice ovise o nizu mjesta duž svog područja distribucije, gubitak mjesta za zimovanje i zaustavljanje mogao bi imati dramatičan utjecaj na šanse ptica za preživljavanje.

Letenje na velike udaljenosti uključuje prelazak mnogih granica između zemalja s različitim ekološkim politikama, zakonodavstvom i mjerama očuvanja. Stoga je potrebna međunarodna suradnja između vlada, nevladinih organizacija i drugih dionika duž cijelog puta vrste kako bi se podijelilo znanje i koordinirali napori za očuvanje. Pravni okvir i instrumenti za koordinaciju potrebni za takvu suradnju osigurani su multilateralnim sporazumima o zaštiti okoliša.

Svjetski dan ptica selica 2023. s fokusom na vodu

Kampanja Svjetskog dana ptica selica 2023. godine naglasit će važnost vode za ptice selice i identificirati ključne radnje za zaštitu vodnih resursa i vodenih ekosustava.

Voda je ključna za život na našem planetu. Velika većina ptica selica oslanja se na vodene ekosustave tijekom svog životnog ciklusa. Kopnena i obalna močvarna područja, rijeke, jezera, potoci, močvare i bare vitalni su za hranjenje, piće ili gniježđenje, a također i kao mjesta za odmor i dopunu goriva tijekom njihovih dugih putovanja.

Nažalost, vodeni ekosustavi diljem svijeta postaju sve ugroženiji, a isto tako i ptice selice koje ovise o njima. Sve veća ljudska potražnja za vodom, kao i onečišćenje i klimatske promjene, imaju izravan utjecaj na dostupnost čiste vode i status očuvanja mnogih ptica selica.

Močvare su posebno teško pogođene ljudskim aktivnostima kao što su intenzivna poljoprivreda, brza urbanizacija i drugi oblici razvoja. Gubitak močvara izravno je povezan s padom brojnih populacija ptica selica.

DOBRA HRVATSKA

Pismo kolegici uz Dan medicinskih sestara,12. svibnja

Objavio
Odgovorno
-
Dan medicinskih sestara
Foto: Freepik

Dan sestrinstva ili Međunarodni dan medicinskih sestara obilježava se svake godine 12. svibnja, na godišnjicu rođenja Florence Nightingale.

Unatoč tome što su okosnica pružanja zdravstvene skrbi, medicinske sestre često se suočavaju s financijskim ograničenjima i njihova je uloga često podcijenjena. Prošlogodišnji i ovogodišnji međunarodni dan medicinskih sestara ima za cilj preoblikovati percepciju sestrinstva, pokazujući kako strateško ulaganje u sestrinstvo može donijeti značajne ekonomske i društvene koristi.

Međunarodni dan medicinskih sestara 2024. obilježavao se pod temom: Naše medicinske sestre. Naša budućnost. Ekonomska moć skrbi.

Dan medicinskih sestara 2024.

Nadovezujući se na uspjeh prošlogodišnje teme, Ekonomska moć skrbi, tema za 2025. godinu prebacuje fokus na zdravlje i dobrobit medicinskih sestara. Ova tema naglašava ključnu ulogu koju medicinski djelatnici imaju u jačanju gospodarstava, poboljšanju zdravstvenih sustava i osiguravanju boljih ishoda za zajednice diljem svijeta.

Svjetski dan medicinskih sestara 2025.

Da li mi brinemo o NJIMA, onako kako ONE brinu i čuvaju nas? Da li znamo sve o njihovu poslu… Poštujemo ga i uzvraćamo im?! … Ponekad nas prati čudan osjećaj velikog vječnog duga…

Požrtvovnost i rad medicinskih sestara možda najbolje prikazuje pismo, kojeg je kolegica uputila kolegici, bolničkoj sestri, povodom 8. ožujka 2022:

Draga kolegice,

jutros nisi imala svojih potrebnih sedam sati sna – odavno si već zaboravila pratiti svoje potrebe, ne stigneš doći na red jer brineš o pregršt potreba mnogih drugih ljudi. Jutros nisi u miru pročitala novine, uz šalicu tople kave, nisi se divila jeseni – svakako, kavu si popila, iz navike, a i iz moranja jer nakon dvadeset godina više ne znaš što je to normalan bioritam i kako uopće funkcionirati. 

Pa ipak, nekako uspijevaš SVAKI DAN.

Draga kolegice, danas možda nisi ostavila gotov ručak na stolu i tvoje dijete jede “nešto naručeno”; nije da nisi htjela, jednostavno nisi mogla – slomljena si od prethodne noćne smjene, tijekom koje si dvanaest sati provela u sobi tuđeg djeteta, masirajući mu tijelo, ublažavajući mu bolove, prateći mu disanje, stanje svijesti i otkucaje srca.

Draga kolegice, danas si na posao pošla, a doma ti je tvoje dijete bolesno, otac ga čuva i srce ti se para – do ulaznih vrata tvog radilišta (bolnice), ni centimetra dalje – nakon što pređeš taj prag, sve tvoje osobno ostaje iza njih – predaš svoje tijelo, dušu i um nečijoj bolesnoj kćeri, bolesnom ocu ili bratu. Na žalost, kada ideš svome domu, malo ti se teže zatvaraju vrata radilišta, koja kao pokušavaju zadržati borbu do iscrpljenja, koja se iza njih događa.

Danas si svima izmjerila tlakove, temperature i razine šećera, izmjerila si saturacije, otkucaje srca, centralne venske tlakove i procijenila mnoge kože i stanja svijesti. Svi koji su pod tvojim nadzorom, popili su svoje tablete i uz tvoju podršku pojeli “makar tri žlice juhe”.

Danas si okupala umirućeg, oprala si mu lice i namazala tijelo mirisnim losionom, a njegovoj obitelji pružila istinski zagrljaj praveći se snažnom da bi bila njihova stijena, da bi potom u svoje ruke, u praznini jedne sobe, isplakala sve one nesretne sudbine što su ti tokom godina srce okrznule i napola ga razboljele. 

Danas si uspjela izmamiti osmijeh čovjeku koji se teško bolestan, našao u dubinama depresije, potičući ga na borbu bez predaje i podsjećajući ga na lijepe životne stvari. Danas si opet bila najveći čovjek na svijetu. 

Draga kolegice, danas si opet zaboravila brinuti za sebe jer sve što imaš ti si predala u ruke svoje službe. 

Ti praviš razlike, draga kolegice, između sebičnosti i svega osim sebičnosti u ovom teškom svijetu, činiš razliku ljudima koji imaju u trenucima, samo tebe jedinu. Dok cijela država spava, ti si uz bolesnički krevet oslonac ljudima koji su izgubili svoju snagu. 

Kolegice, danas si skoro učinila grešku u svome poslu i vidim kako te boli, ta greška koja se nije ni dogodila – to je samo pokazatelj koliko savjesti ima tvoja duša i koliko si predana u brizi o onima kojima je ona najpotrebnija.

Oprosti sebi tu skoru pogrešku, jer uz fizička, psihička i emotivna izgaranja u ovom poslu, dobiješ dodatne poene na disanje i ustajanje iz kreveta!

Iako svijet ponekad od nas traži savršenost, čak i uz svršene uvjete, mi smo ipak samo od krvi i mesa. 

Kolegice!

Ti si heroj, ti si profesionalac ti si nebeski svod što na sebi mnoštvo svega nosi!

Ti si brižna majka, dobra supruga i sasvim ti je dopušteno da slomljena od godina rada, prespavaš dan, ne skuhaš ručak, pogriješiš i naprosto budeš čovjek.

Dopušteno je da ne nosiš uvijek osmijeh – i on se izliže kada se koristi bez prestanka.

Dopušteno je da si umorna, da zaboraviš i da ponekad poželiš sve stjerati k vragu – ne razumiju to oni koji ne gledaju svakodnevno smrt u oči.

Jedino ti nije dopušteno:

zaboraviti sve ono dobro što si poput pravog dobrotvora godinama pružala ljudima u najvećoj potrebi, kao ni to da heroji ponekad moraju biti…

SAMO LJUDI.

Azra Kuštrić Skender Bacc. Med. techn.
Odjel za intenzivno liječenje hematoloških bolesnika s tumorima krvotvornog sustava i autolognu transplantaciju
Zavod za hematologiju
KBC Zagreb

Izvornik: KROMREŽA HEMATOLOŠKIH SESTARA I TEHNIČARA – OVDJE
Pratite portal: https://kromreza-hmst.hr/

DOBRA HRVATSKA
Svibnja 2022.
odgovorno@odgovorno.hr

Ako vam se članak svidi, dijelite ga: podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

1...787980...182Stranica 79 od 182

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z