Udruga MijelomCRO obradovala je u vrijeme blagdana pažnjom i toplinom mnoge diljem Hrvatske – pacijente, sestre, tehničare i liječnike. Projektom “UZ BLAGDANE SVI SMO ZAJEDNO” otposlano je 600 darova!

Objavio
Odgovorno
-
Udruga MijelomCRO

Ukrašeni borovi, svjetlucanje, druženje… uz Božić i Novu godinu – to nas sve veseli, ali tih dana ipak najviše grije primljena i data pažnja. S time vođena, Udruga za podrška oboljelima od multiplog mijeloma i njihovim obiteljima – MijelomCRO, Zagreb, krenula je svojim projektom pod nazivom “UZ BLAGDANE SVI SMO ZAJEDNO” u susret mnogima te širom Hrvatske darovala one kojima toplina i podrška puno znače – najprije pacijentima koji su ovo vrijeme blagdana proveli u bolnicama, na odjelu ili u dnevnoj ambulanti. Istom se pažnjom i iskrenom zahvalom Udruga MijelomCRO obratila i “našim anđelima” – medicinskom osoblju u hematološkim jedinicama u Hrvatskoj, zaposlenima koji podnose iznimne fizičke i psihičke napore. 

Budući da je multipli mijelom kompleksna i neizlječiva bolest (rijetki tumor krvi, s 1300 oboljelih u Hrvatskoj), koja se manifestira cikličkim izmjenjivanjem napadaja i razdoblja mirovanja, to jedino individualni pristup osigurava najučinkovitije liječenje, uz zajedništvo i međusobno povjerenje svih dionika u tom procesu – medicinskog tima, pacijenta i obitelji, potpornih stručnjaka, proizvođača lijekova, ustanova i institucija te naše udruge liječnika, sestara i pacijenata. I svi su sudionici ovom akcijom još jednom okupljeni i povezani u veliku zajednicu bliskih.

Svi mi trebamo podršku i zahvalu, komunikaciju i pažnju!

***

Na adrese hematoloških odjela u 15 bolnica u Hrvatskoj otposlana je u vrijeme Božića i Nove godine iznimna pažnja – darovi za pod bor, u obliku afirmirane godišnje knjige UM 2022 / Znanje i vrijednosti (personalizirano izdanje za MijelomCRO). Isti dar dostavljen je i na adrese oboljelih kod kuće te u urede mnogih stručnjaka i partnera. Sveukupno, tijekom dva tjedna, uručeno je više od 600 darova. Projekt je organiziran i financijski podržan suradnjom Udruge MijelomCRO i tvrtke M.E.P. d.o.o. iz Zagreba.

Riječ je o višefunkcionalnom inovativnom proizvodu, jedinstvenom u EU. Knjiga-dnevnik-planer (sve u jednom) UM/ Znanje i vrijednosti na 172 stranice nudi čitateljima okrijepu, priliku da pročitaju nešto lijepo i dobro, raspolože se, planiraju i zapisuju… Mala knjiga UM jako grije, već 28 godina! 

U bolnicama u Osijeku, Slavonskom Brodu, Čakovcu, Varaždinu, Puli, Rijeci, Zadru, Šibeniku, Splitu i Dubrovniku te u pet bolnica u Zagrebu – bilo je puno veselja. 

***

Ako želite, pročitajte više – što Udruga poručuje primateljima dara – čitateljima UM-a, na prvim stranicama knjige:

Obraćanje Udruge MijelomCRO primateljima dara 

Sve najbolje želi vam udruga MijelomCRO!

Udruga Mijelom CRO obilježila je prošle 2021. svoj prvi jubilej – 10 godina djelovanja. Tijekom tog vremena upoznali smo mnoge divne ljude, oboljele i njihove obitelji, predane liječnike, neumorne sestre i pomoćno bolničko osoblje, prijatelje, donatore, volontere.… Pružali smo podršku, najveću koja je u našoj moći, i zauzvrat dobili više, povjerenje mnogih i duboki osjećaj zadovoljstva u davanju. 

S ožujkom 2020., sve fizičke aktivnosti Udruge prestale su i prešle u virtualni oblik. Susreti oboljelih i zdravstvenog osoblja izvan bolnice, koji su bili srce našeg djelovanja od 2015. do 2019., zastali su i čekaju sigurnija vremena. No naš rad nije stao, naša podrška oboljelima i zalaganje za ciljeve Udruge teče, bilo telefonom, Whats App-om, emailom, Viber-om, putem Facebook stranice MijelomCRO i kroz FB (zatvorenu) grupu “Mijelom i ja”. Naše digitalne platforme – portal www.mijelom.hr i Youtube kanal MijelomCRO, sada su još važnije. 

Neizmjerno smo zahvalni zdravstvenom osoblju za sve što čine za članove i sve oboljele. Njihova stručnost i predanost, a napose ljudskost, ono je po čemu ih oboljeli pamte, hvale, nazivaju svojim anđelima.

Bez mogućnosti da se uskoro vidimo u živo, želimo vas obradovati ovim malim darom, Knjigom-dnevnikom UM 2022. Čitajte, ispunite je i koristite na svoj način. Do kraja 2022. imat ćete novu knjigu, ispisanu vašim zapisima, koja je samo vaša.

Čvrsto smo uvjereni da zajedništvo i komunikacija, djelovanje u Udruzi ili uz nju, može biti velika potpora svakome od nas. 

Niste sami, zajedno smo jači!

O daru 

Možda Knjigu-dnevnik UM 2022 čitate dok ležite na odjelu ili ste na terapiji u dnevnoj bolnici. Ili ste možda baš vi ona medicinska sestra ili liječnik, koji su uz oboljele kad im je najteže, a i sami ste pri kraju snaga. 

Vjerujemo da ćete na ovim stranicama pronaći nešto za sebe, da vas podigne, inspirira. 

Ova izvorna hrvatska edicija tiska se već 28 godina i s vremenom postala je “almanahom dobrog i lijepog”, “kolaž znanja i vrijednosti”. Lijeva strana knjige namijenjena je okrijepi, razonodi ili poduci – a sve to kroz birane priče, poeziju, aforizme, pozitivne crtice, fotografije pa karikature poznatog hrvatskog majstora Ivana Haramije Hansa… Fotografije će vas ponovno približiti ljepotama naše Hrvatske, zemlje lijepe kakva je malo koja, dok će likovni radovi posvjedočiti o nevjerojatnim talentima učenika od 15 do 18 godina. Na kraju svakog mjeseca naći ćete praznu stranicu za posebne bilješke, s naslovom “O VAŽNOM, O DOBROM, O LIJEPOM”, pa ju tako i koristite. 

“ Multipli Mijelom! Nisam razumjela napisane riječi. Niti ja, niti itko od mojih najbližih; nismo čuli ni da postoji. U tom stanju nevjerice, nesigurnosti, preispitivanja… tuge i potpunog beznađa, kojeg su pratile mučne misli, ipak je prevagnula vedrija strana… Sve je bolje i moguće je, uz osmijeh i pokoju toplu riječ. Ono što treba je postaviti cilj. Do cilja vodi pozitivan stav; ostaje samo da se krećemo … Samo naprijed! Netko će već izabrati vaš put u liječenje, a drugi netko će vam pomoći da sredite misli…”

Mirjana Ivaniš-Mladenović

Desna strana knjige u naravi je tjedni dnevnik, koji ima važnu svrhu bilježenja događaja, zadataka, osjećaja, stanja. Jednako tako i nus-pojava, poboljašanja ili pogoršanja, lijekova i pregleda. Ili: što vam je pomoglo, a što odmoglo… Vođenje dnevnika bilo koje vrste ljekovito je, kažu psiholozi. Upisivanje i praćenje donosi vam osjećaj kontrole. 

Nadamo se da će vas Knjiga-dnevnik pratiti u dobru, držati u pozitivi i nadi. 

Misija i djelovanje udruge MijelomCRO u prvih 10 godina (2011.-2021.)

MijelomCRO pruža podršku vama oboljelima, vašim obiteljima i njegovateljima u Hrvatskoj i regiji. Bolest pogađa cijelu obitelj, uz neizvjesnost i promjenu svakodnevnih rutina koje je potrebno prilagoditi potrebama oboljelog. No upravo iz podrške najbližih mnogi crpe snagu za borbu s ovom bolesti čije liječenje zahtijeva složen terapijski pristup i multidisciplinarne timove sastavljene od hematologa, ortopeda, fizioterapeuta, psihologa, transfuziologa, obiteljskog liječnika i drugih.

Udruga promiče zajedničke interese oboljelih kod zdravstvenih vlasti, ustanova, farmaceutskih tvrtki, svih uključenih u liječenje. Jedan od ključnih ciljeva za koje se MijelomCRO zalaže jest veća dostupnost novih lijekova i terapija koji mogu poboljšati kvalitetu i produžiti život; zato pratimo najnovije svjetske trendove u liječenju. 

Zadnjih desetak godina napredak je sve brži, rezultati sve bolji, a liječenje u Hrvatskoj na korak iza onog u razvijenim zemljama. Zahvalni smo našim hematolozima koji se zdušno bore za nas, i s nama, da tako bude. Iako svjetska medicina teži da MM jednog dana postane “kronična bolest s kojom se živi”, ova je bolest još uvijek neizlječiva. 

Znamo da liječenje multiplog mijeloma nije utrka “na sto metara”, već hod na duge staze s preprekama, tijekom kojeg ćete i klonuti, pomisliti nema kraja… nema izlaza. I drugima zna tako biti, no – idite dalje s nadom. 

Želimo vam sve dobro – neka vas zdravlje služi, da ste aktivni, da kroz život koristite sve svoje najbolje sposobnosti. I neka vas okolnosti, okruženje i sudbina naklono prate u tome.  

Sretna vam 2022. 🙂


Udruga za podršku oboljelima od multiplog mijeloma

GRAWE Hrvatska.: slika društveno odgovorne tvrtke, start u 2022.

Objavio
Odgovorno
-
GRAWE Hrvatska

GRAWE HRVATSKA odaje dojam u važnom! Kontinuiranim očitovanjem zalaganja za društvenu odgovornost i održivost, javno potvrđuje ono specifično što svugdje čini  onu značajnu razliku i dodanu vrijednost! Prvo što se uočava – na naslovnici portala grawe.hr ističe se kategorija „Održivost/ Svjesni svoje odgovornosti“, što je dosta rijetko u praksi naših velikih i srednjih poduzeća. Dodatno tomu, u „Izjavi o održivom razvoju“ pridobiva druge jasnim nizom načela koja tvrtka slijedi, čime se rukovodi, u što ulaže vrijeme, energiju, sredstva (vidite dolje). Tvrtka objavljuje godišnja izvješća pod jasnim i usmjeravajućim naslovom: „Službeno izvješće o društveno odgovornim aktivnostima“. 

Tvrtka GRAWE ima geslo, usmjereno jednako zajednici, tržištu i zaposlenicima: „Sveukupnošću svog djelovanja dugoročno mijenjamo zajednicu i svijet na bolje!“

GRAWE Hrvatska najuspješnija tvrtka kćer u koncernu GRAWE i uspješna na tržištu, dobar građanin u zajednici

GRAWE Hrvatska: 700 zaposlenih, 66 poslovnica, poslovna stabilnost, odgovornost prema zajednici. GRAWE Hrvatska je i najuspješnija tvrtka kćer austrijskog koncerna GRAWE Insurance Group, koji će uskoro navršiti 200 godina, budući da se djelatnošću osiguranja bavi od 1828. godine. Potvrđuje se i ovime jedna istina, dosad nedovoljno isticana u nas i u EU, a kojoj dokaze nalazimo u više primjera hrvatskih poduzeća uspješnih i širim okvirima, europskim i svjetskim: „Hrvati umiju biti veoma dobri upravljači i radnici.“

GRAWE u Hrvatskoj bilježi 28 godina uspješnog poslovanja (1993.-2021), što dokazuje do sada svake godine i pripis dobiti korisnicima po policama životnog osiguranja – dokaz je to pozitivnog i stabilnog osiguravajućeg društva. Dobit je uvjet održivog biznisa, ali ne jedini cilj održivog poslovanja. Konstantan rad na razvoju, koji ide u više smjerova, svjedoči dugoročnu usmjerenost GRAWE-a na korisnika i zadovoljstvo zaposlenika i zajednice:

  • razvoj lepeze usluga,
  • razvoj odnosa s korisnicima 
  • razvoj odnosa sa zajednicom u kojoj poslujemo 

***

Korporativna izjava GRAWE Hrvatska:

„Održivi razvoj jedna je od strateških odrednica našeg poslovanja!“

(Napomena: Naglašavanje pojedinih načela boldiranjem u ovoj izjavi dio je obrade teksta u uredništvu odgovorno.hr) 

Dugoročno i održivo poslovanje za GRAWE Hrvatska d.d., kao društva za osiguranje u sastavu GRAWE Grupe koja ima gotovo 200-godišnje iskustvo u djelatnosti osiguranja, nije nama tek puka krilatica. Za nas – poduzeće koje je svjesno svoje odgovornosti, to je koncept koji živimo.

Svoju poslovnu filozofiju temeljimo na dugoročnom planiranju budućnosti i podizanju svijesti o očuvanju i zaštiti najvećih životnih vrijednosti. Raznim aktivnostima osvještavamo dobre navike građana,  poput štednje, zdravog načina življenja i volontiranja, potičući sve s kojima dolazimo u susret i na usvajanje pozitivnih održivih navika u praksi. Time dugoročno mijenjamo zajednicu i svijet na bolje!

Iznimno smo aktivni u financijskoj edukaciji javnosti, prvenstveno mladih. Nastojimo pridonijeti boljem razumijevanju pojmova i proizvoda koji omogućuju financijski sigurniju budućnost, odnosno podizanje financijske pismenosti građana na višu razinu.

Naša suradnja s lokalnim zajednicama u kojima poslujemo i živimo neraskidivo je utkana u poslovanje poduzeća. Svjesni smo da je naša posvećenost tome da budemo odgovoran „korporativan građanin“ iznimno važna za naše poslovne uspjehe i da najveću ulogu u tome imaju radnici, koji se spremno odazivaju na sudjelovanje u volonterskim aktivnostima.

Kao osiguravatelj koji obavlja poslove životnih osiguranja nastojimo ostvarivati primjerene prinose za naše korisnike i dugoročno ispunjavati preuzete obveze. 

Ulažemo oprezno i sigurno, što potvrđuje činjenica kako u svakom trenutku možemo podmiriti sve obveze iz svih ugovora o osiguranju. Kako bi se zaštitili korisnici te osiguravao održiv ekonomski rast, kvalitetno uravnotežena struktura kapitalnih ulaganja nudi dugoročnu sigurnost i visoke stope prinosa, promatrano s aspekta rizika, prinosa i zahtjeva u pogledu kreditnog rejtinga. U 27 godina postojanja, svake smo godine pripisali dobit korisnicima po policama životnog osiguranja, što je najbolji dokaz pozitivnog i stabilnog osiguranja dostupnoga javnosti.

U našem portfelju proizvoda zasad je zastupljen jedan održivi proizvod životnog osiguranja kod kojeg ugovaratelj osiguranja snosi rizik ulaganja koji ispunjava kriterij održivosti i socijalne odgovornosti (https://www.grawe.hr/grawe-invest-4u) . Sukladno tome, rizici održivosti i preferencije naših korisnika u pitanjima okoliša, društva i korporativnog upravljanja uzimaju se u obzir prilikom pružanja usluga Društva.

Politika primitaka usklađena je sa zahtjevom za uključenost rizika održivosti utoliko što naše strukture primitaka i nagrađivanja promiču održivo postupanje prema zaposlenicima orijentirano na vrijednosti. Uravnoteženošću fiksnih i varijabilnih primitaka nastoji se izbjeći preuzimanje rizika koje bi narušilo interno postavljena ograničenja dopuštenih rizika. Prilikom izračuna varijabilne komponente primitaka uzimaju se u obzir i ostvareni godišnji ciljevi i održivi poslovni rezultat.

U cilju stvaranja održivog i kvalitetnog odnosa s našim korisnicima, distribucija naših proizvoda usmjerena je isključivo na one proizvode osiguranja koji na najbolji način odgovaraju zahtjevima i potrebama korisnika.

***

GRAWE projekt „poKRENI “, još od 2016. motivira na aktivan život

Polazeći od poslanja osiguravajućeg društva, GRAWE sustavno pokreće akcije kojima je cilj poticati ljude na zdrav život i kretanje, da učine nešto za sebe, na svoju dugoročnu dobrobit.  U tom smislu lansiran je 2016. dugoročni projekt pod nazivom „PoKRENI“. Poanta je projekta motiviranje na aktivan život, u ovom slučaju na trčanje, budući je nekako općenito najjednostavnije, lako dostupno i izvedivo i (gotovo) svatko to može. Uz motiviranje trkača (onih koji već trče), organizatorima je važno da trkači u svojem okruženju motiviraju druge da se priključe, i trkača je bilo sve više. 

Tome je, na kraju, nadodana još jedna specifična nadogradnja projekta: kad već trčite, poruka je trkačima, poklonite svoje istrčane kilometre (čisto simbolično), nekome kome je određena pomoć posebno potrebna. Zajednički je „dogovor“ trkača i GRAWE-a: kad istrčimo 100.000 kilometara. GRAWE će donirati neku udrugu iznosom od 100.000 kuna. Sreća je time umnožena: dobro se osjećaju oni koji dobiju, ali i oni koji tome doprinose – trkači jer čine nešto dobro za zajednicu. 

I tako svake godine od 2016., podrškom trkača u okviru projekta „poKRENI – doniraj svoje kilometre“, iz GRAWE-a kreće financijska pomoć tamo gdje treba, i to:

  • 2021. – Klinički bolnički centar Osijek (pedijatrija)
  • 2020. – Udruga amputiranih grada Zagreba i Zagrebačke županije (UAZ)
  • 2019. – Udruga amputiranih grada Zagreba i Zagrebačke županije (UAZ)
  • 2016. – 2018.: Udruga Krijesnice, Udruga Veliko srce malom srcu, Hrvatski savez udruga dijabetičara…

***

Dvije godine projekt „poKRENI“ pomaže netrkačima–osobama s posebnim potrebama, da potrče i oni 

Da li ste li znali da u Hrvatskoj do 2019. ni jednom djetetu s amputiranim i/ili oštećenim donjim ekstremitetima nije bila dostupna tzv. aktivna proteza, koja bi mu omogućila da odrasta ravnopravno s vršnjacima, uživa u igri ili sportu, i to zato što takve proteze nisu na popisu odobrenih pomagala HZZO-a? Proteze koje ta djeca uobičajeno dobivaju omogućavaju im samo ono osnovno: hodanje i estetsku funkciju. I ništa drugo. Čak i one svakodnevne, „obične“ aktivnosti, poput penjanja i silaska stubama, vezanja obuće na protezi, njima su nezamislive. Kad smo to u GRAWEU osvijestili, odlučili su da povežu svoj „stari“ i afirmirani postojeći projekt „PoKRENI“, a koji provode od 2016. s ciljem poticanja sugrađana na promjenu i usvajanje važnih zdravih navika kao temelja za kvalitetniji život i budućnost. KAKO?

U sklopu inicijative „PoKRENI – pokloni svoje kilometre“ GRAWE je pozvao trkače da svoje istrčane kilometre prijave – pripišu putem mobilne aplikacije, tj. „poklone“ zajedničkom cilju: sakupiti 100.000 km. Kad su trkači uspjeli prikupiti ciljnu kilometražu, GRAWE je doniralo 100.000 kuna udruzi amputiranih Zagreb, a taj je novac iskorišten upravo da bi se nabavile sportske proteze za 3 djece, ukupno 6 u dvije godine.

2020. – Cilj u 2020. postignut u rekordnom roku – za samo 31 dan. O uspjehu izazova u 2020. najbolje govori činjenica da je cilj ostvaren u rekordnom roku. U samo 31 dan trkači su, uz sva epidemiološka ograničenja i izazove, prikupili 100.000 km i time osigurali 100.000 kuna za troje mladih – Antoniju (15), Bornu (14) te Ivana (5)

2019. – Prva iskustva – prvo darivanje ortopedskih pomagala za troje potrebitih zahvaljujući inicijativi PoKRENI i izazovu „POKRENI – pokloni svoje kilometre“ više od 1500 trkača poklonilo je tri puta više kilometara nego što je bio cilj i u suradnji s Udrugom amputiranih grada Zagreba i Zagrebačke županije (UAZ) i predsjednicom UAZ-a Anom Sršen, pristupili smo prvoj trojki takve djece. Bili su to Marija (11 godina), Klea (7 godina) i Karlo (9 godina).

Pomoću donacije, koju su svojim kilometrima osigurali trkači, ovi su mladi počeli novu školsku godinu ravnopravno sa vršnjacima. Pomoću aktivnih proteza napokon se mogu posvetiti sportu koji vole. Njihov je život dobio novi smisao, ništa više nije isto!

Predsjednica Udruge osoba s amputacijom udova Grada Zagreba i zagrebačke županije (UAZ), gđa. Ana Sršen komentirala je uspjeh, ostvaren u izazovnim uvjetima:

„Nevjerojatna je energija svih trkača koji već drugu godinu nesebično sudjeluju u prikupljanju kilometara za našu djecu. Hvala im na svakom pretrčanom, poklonjenom kilometru kojim su osigurali djeci bez donjih ekstremiteta da osjete trkački pokret, nužan ne samo za sport i aktivan život, već za njihovu bolju i mobilniju svakodnevnicu. Ovom inicijativom želimo poručiti da današnja tehnologija može nadoknaditi tjelesno oštećenje i omogućiti djeci jednakost s vršnjacima i život ispunjen samopouzdanjem!“

***

Poruka iz GRAWE-a: Koga biste Vi mogli pokrenuti? Razmislite i pridružite se inicijativi! Krenimo zajedno u pozitivne promjene!

Reference:
Sluzbena_izjava_poduzeća_o društveno odgovornom poslovanju: OVDJE 
članci www.odgovorno.hr

DOBRA HRVATSKA/ GT
Prosinac, 2021.

Beskućnicima u Hrvatskoj potrebna je pomoć! Kako pomaže država, kako udruge, pojedinci…?

Objavio
Mirela Drkulec Miletić
-
Foto: prostooleh - www.freepik.com

Beskućnici u bespućima života i socijalne skrbi, tako bi se mogla nazvati opća slika beskućništva u Hrvatskoj. Nije ljudima nimalo lako! Je li teško postati beskućnikom! U svijetu je negdje to vrlo izgledna sudbina, a nekima se događa to zlom srećom i nepovoljnim slučajem. Nadamo se da je u Hrvatskoj ovo drugo. A što kaže Lisabonska konvencija?

  • Pandemija Covid-19, potres, inflacija i globalna recesija, dovest će do daljeg porasta broja siromašnih i beskućnika i kod nas, kojih je sada od 525 do 10.000 (ovisno o kriterijima ocjene)
  • U pripremi je Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, 2021. -2027.
  • Predviđa se 20 milijarda kuna za borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti
  • Akcijskim planom definirano je ukupno 54 aktivnosti koje jamče bolje uvjete života
  • Samo je 12 gradova u RH koji danas imaju osiguravaju smještaj beskućnika u prihvatilištima i prenoćištima, a koje sufinancira i država
  • Danas Hrvatska ima kapacitet od 450 smještajnih jedinica za noćenje beskućnika

***

Evo stajališta Ministarstva o problemu beskućništva u nas:

Na naš upit kako hrvatska država nastoji pomoći beskućnicima, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava obitelji i socijalne politike objašnjava kako „skrb o beskućnicima provode veliki gradovi i gradovi sjedišta županija, koji su dužni u svom proračunu osigurati sredstva za rad prihvatilišta/prenoćišta za beskućnike i rad pučkih kuhinja“. 

„U sustavu socijalne skrbi, beskućnici mogu ostvariti različita prava ako ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o socijalnoj skrbi, kao što su:

  • zajamčena minimalna naknada, 
  • jednokratna naknada, 
  • osobna invalidnina, 
  • doplatak za pomoć i njegu, 
  • naknadu do zaposlenja, 
  • uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja, 
  • uslugu savjetovanja ili pomaganja, psihosocijalnu podršku i dr. 

Dodatno, kroz Program usmjeren suzbijanju materijalne deprivacije i socijalne isključenosti ranjivih skupina osigurava se hrana i/ili osnovna materijalna pomoć za najpotrebitije, uključujući i popratne mjere, između ostalih i za beskućnike. 

Važno je istaknuti i područje humanitarnog rada, odnosno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći u Hrvatskoj koje je regulirano Zakonom o humanitarnoj pomoći. 

Također, svake godine Ministarstvo objavljuje plan zbrinjavanja beskućnika za vrijeme ekstremnih zimskih uvjeta, koji je ujedno i plan zbrinjavanje beskućnika za vrijeme trajanja epidemije COVID-19 i organizacija rada pučkih kuhinja“, kažu u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

***

U pripremi veliki Nacionalni plan Republike Hrvatske, 20 mlrd kuna

U pripremi je i Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. Govoreći o njemu na 15. nacionalnom skupu o beskućništvu u listopadu, državna tajnica u ministarstvu Marija Pletikosa najavila je da će Hrvatska od 2021. do 2027. godine izdvojiti gotovo 20 milijarda kuna u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Novac će, kako je rekla, biti usmjeren na mnoge mjere i usluge koje će se pružati radi suzbijanja siromaštva u Hrvatskoj, a među njima su i mjere usmjerene na pomaganje beskućnicima.

„Akcijskim planom definirano je 17 mjera koje jamče bolje uvjete života ranjivim skupinama društva, a obuhvaćene su kroz područja intervencije (Socijalna skrb; Zdravstvena zaštita; Odgoj i obrazovanje; Mirovinski sustav; Stambeno zbrinjavanje; Regionalni razvoj; Razvoj civilnog društva, informatizacija, kultura i sport) i realizirat će se kroz niz različitih aktivnosti (ukupno 53 aktivnosti). Mjere koje su između ostaloga usmjerene i na pomoć beskućnicima u Akcijskom planu su: povećanje primjerenosti socijalnih naknada i poboljšanje pokrivenosti najosjetljivije skupine zdravstveno osiguranih osoba dopunskim zdravstvenim osiguranjem; razvoj i provedba programa usmjerenih smanjenju materijalne deprivacije i socijalne isključenosti ranjivih skupina; doprinos smanjenju siromaštva na regionalnoj razini“, ističu u Ministarstvu.

***

Foto: Pixabay

Beskućnici i prava u sustavu socijalne skrbi

Od ukupnog broja beskućnika, njih 244 su korisnici usluga (196 muškaraca i 48 žena), i to: 

  • smještaj u prihvatilištu: 128 
  • smještaj u prenoćištu: 91
  • poludnevni boravak: 25 

Ukupno 492 beskućnika su korisnici prava u sustavu socijalne skrbi, i  to: 

  • korisnici zajamčene minimalne naknade: 160 
  • korisnici osobne invalidnine: 23 
  • korisnici doplatka za pomoć i njegu: 43 
  • korisnici naknade do zaposlenja: 1 muškarac 
  • korisnici jednokratnih naknada: 265 

(Izvor: Podaci Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike)

***

Udruge za pomoć beskućnicima ne kriju nezadovoljstvo onim

No, u Hrvatskoj mreži za beskućnike (HMB) ne kriju da nisu zadovoljni onim što država čini za pomoć beskućnicima, i to ni dosadašnjim postupanjem niti onim što se navodi u planovima. 

„Nisu važna samo prihvatilišta i prenoćišta, sa smještajnim kapacitetom za 450 osoba. Za uključivanje beskućnika u normalan život, smatramo, mnogo su važnije neke druge mjere koje daju dobre rezultate kakve je, na primjer, HMB ostvario s Centrom za pomoć i podršku beskućnicima. Kroz taj centar pomažemo beskućnicima u zapošljavanju i školovanju te rješavamo njihove probleme s osobnim dokumentima. Dobrima su se pokazale i stambene zajednice, koje omogućavaju mladim ljudima da se snađu nakon što izađu iz domova za nezbrinutu djecu i udomiteljskih obitelji. Trenutačno imamo tri osobe u stambenoj zajednici. Jedan je mladić nedavno završio policijsku akademiju i zaposlio se, a drugi je diplomirao na Glazbenoj akademiji“, ispričao nam je Zvonko Mlinar, izvršni predsjednik HMB-a. 

„U novoj strategiji borbe protiv siromaštva nismo uočili konkretne mjere koje bi mogle donijeti poboljšanje u skrbi o beskućnicima i općenito siromašnima.“, ističe Mlinar. 

„Prema Zakonu o socijalnoj skrbi veliki gradovi i gradovi središta županija su dužni financirati rad prihvatilišta i prenoćišta. No, samo 12 gradova to i čini – sufinancira smještaj beskućnika u prihvatilištima i prenoćištima, i to na temelju nekih projekata, a ne sustavno, što znači da sve to ovisi o političkoj volji lokalnih donositelja odluka. Loptica je, dakle, prebačena na lokalnu samoupravu. Ali, vrlo je malo drugih programa. Na primjer, naša mreža (HMB) osnovala je stambenu zajednicu. Ali, kad istekne projekt, a to nam se već jednom dogodilo, moramo izbaciti mlade ljude na ulicu jer je prestalo financiranje projekta“, ukazuje Z. Mlinar na problem. 

***

Lisabonska deklaracija, 2021.: „Nitko ne smije biti beskućnik!“

Državna tajnica Marija Pletikosa u Lisabonu na Konferenciji o borbi protiv beskućništva Foto: Ministarstvo rada i mirovinskog sustava

U lipnju 2021. Hrvatska je potpisala Lisabonsku deklaraciju o Europskoj platformi za borbu protiv beskućništva, kojom su dogovoreni sljedeći ciljevi: 

  • nitko ne smije spavati na ulici jer nema pristupačnog, sigurnog i primjerenog hitnog smještaja; 
  • nitko ne smije živjeti u hitnom ili privremenom smještaju dulje nego što je potrebno da prijeđe u trajni smještaj; 
  • nitko ne smije biti otpušten iz bilo koje ustanove (zatvora, bolnice, ustanove za skrb itd.), a da se toj osobi ne ponudi odgovarajući smještaj; 
  • deložacije treba izbjegavati kad god je moguće, pri čemu nitko ne smije biti deložiran, a da se toj osobi ne ponudi odgovarajući smještaj u slučaju potrebe; 
  • nitko ne smije biti diskriminiran jer je beskućnik.

(Izvor: Internetska stranice Hrvatske mreže za beskućnike)

***

Pandemija Covid-19, potres, inflacija i globalna recesija, procjenjuje se, dovest će do daljeg porasta broja siromašnih i beskućnika i kod nas. Ljudi koji svakodnevno dijele obroke u pučkim kuhinjama kažu da im dolazi sve više osoba, i to ne samo starije osobe i samci, već i cijele obitelji. Naravno, nisu svi ti ljudi beskućnici; neki su „samo“ siromašni. A siromaštvo svoje ružno lice pokazuje najjače u beskućništvu.

DOBRA HRVATSKA /MDM
Siječanj, 2021.

Dostignuće čovječanstva. UNICEF – 75 godina plemenite brige o djeci svijeta

Objavio
Odgovorno
-
UNICEF – 75 godina
Regina Castillo, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku i UNICEF-ove ambasadorice / Foto: PVarat/UNICEF

Jesen nakon završetka Drugog svjetskog rata Europa, Kina, Bliski istok i druge zemlje dočekale su razrušene, poharane, gladne… Milijuni ljudi su poginuli, milijuni su ranjeni, milijuni raseljeni. Ceste, željezničke pruge, mostovi, tvornice – srušeni. Preživjele, a osobito djecu, mučila je glad i bolesti.

Ujedinjeni narodi odlučili su pomoći djeci te je 11. prosinca 1946. osnovan Fond Ujedinjenih naroda za djecu – UNICEF. Od tada se potvrđuje humano geslo svijeta

ZA SVAKO DIJETE, NADA!

Tadašnja je Jugoslavija bila među prvim zemljama koje su potpisale ugovor o suradnji s UNICEF-om, pa i u Hrvatsku već u kolovozu 1947. počinju stizati prve UNICEF-ove pošiljke s hitnom pomoći: dvopek, jarko žuti čedar sir, mlijeko u prahu, sapun, igračke, odjeća. Okus čedara i danas pamte djeca koja su odrastala između ruševina što ih je za sobom ostavio taj strašni rat. Mnogi su tada prvi put u životu okusili i čokoladu. UNICEF je u ratom poharane  zemlje slao i antibiotike te cjepiva za razne bolesti i, kao prevenciju, riblje ulje koje je milijune djece spasilo od rahitisa. Zaboravljeno je, ali u Hrvatskoj je u to vrijeme uz mnoge druge, danas iskorijenjene, bolesti vladala i malarija.

Uz pomoć UNICEF-a kod nas su sagrađene mljekare, a UNICEF je osigurao strojeve za proizvodnju pasteriziranog mlijeka i educirao radnike. Tako je svako dijete u školi besplatno moglo dobiti čašu mlijeka. UNICEF je osigurao i sirovinu od koje su domaće tvornice izradile na tisuće pari dječjih cipelica i dekica te je pomogao da se sagradi tvornica penicilina. Pobrinuo se i za širenje znanja i edukativnih programa u školama, a u suradnji s vlastima 1950. započeo je program „Majka i dijete“. Smrtnost djece u Hrvatskoj bila je tada visoka, 118 na 1000 rođene djece. UNICEF je donirao opremu školama za primalje i medicinske sestre, pomogao opremiti brojne dispanzere za djecu i majke, laboratorije i školske ambulante, donirao je inkubatore za prijevremeno rođenu djecu.

Pomoć u poraću, kada je UNICEF svakog dana hranio šest milijuna djece, bio je prvi uspjeh UNICEF-a. Drugi je veliki korak u zaštiti djece bilo donošenje Konvencije o pravima djece 1989. godine, koja je kod nas usvojena već sljedeće godine, uoči rata. Pomoć UNICEF-a bila je Hrvatskoj dragocjena i u Domovinskom ratu, a ta je organizacija i prije priznanja Hrvatske, usred rata 1991., otvorila u Hrvatskoj svoj Ured za krizne situacije. Vrlo je aktivno UNICEF pružao pomoć i djeci u Bosni i Hercegovini. Posljednjih godina UNICEF u Hrvatskoj proveo je više zapaženih akcija – „Stop nasilju među djecom”, „Svako dijete treba obitelj” i „Prve tri su najvažnije”, a sada se posvetio – obrazovanju.

UNICEF-ovi ambasadori Bojana Gregorić Vejzović, Mirna Medaković Stepinac, Maja Vučić, Zlatan Stipišić Gibonni i Slaven Bilić primili su posebno priznanje za svoj dugogodišnji doprinos promociji prava djece. Tenisač Marin Čilić, glazbena diva Gabi Novak, paraolimpijka Nataša Sobočan, korporativni partneri Kaufland Hrvatska i Arena centar, voditeljica Nevena Rendeli Vejzović, roditelji, djeca i mladi uključeni u UNICEF-ove programe među onima su koji su primili priznanje „Prijatelji UNICEF-a”.
Foto: PVarat/UNICEF

Sedamdesetpeta je obljetnica prilika za zbrajanje rezultata. UNICEF danas djeluje u 192 zemlje svijeta. Učinio je nezamislivo puno pružajući hitnu pomoć mnogim zemljama u vrijeme oružanih sukoba, ali i prirodnih katastrofa, pomažući izbjeglicama, podižući razinu zdravstvene skrbi i ulažući u obrazovanje. Ohrabruju brojke: broj djece koja umiru prije petog rođendana prepolovljena je u posljednjih 25 godina; stopa djece koja ne pohađa školu smanjena je za više od 40 posto od 1990.; 2015. godine UNICEF je nabavio 2,8 milijardi doza cjepiva protiv smrtonosnih bolesti; od 1990. do 2015. čak je 2,6 milijardi ljudi dobilo pristup boljim izvorima pitke vode, a 2,1 milijardu je dobilo pristup boljim sanitarijama; UNICEF je s partnerima pružio pristup obrazovanju za 7,5 milijuna djece u dobi od 3 do 18 godina; pružena je psihosocijalna pomoć za 2 milijuna djece u zemljama pogođenim ratnim sukobima i prirodnim katastrofama.

Dječja poštanska marka u povodu 75. rođendana UNICEF-a / Foto: Hrvatska pošta

Iako je prije nekog vremena vodstvo UNICEF-a izrazilo nadu da će u sljedećih 70-ak godina  prestati potreba za radom UNICEF-a, mnoga djeca i dalje trebaju pomoć. Gotovo 250 milijuna djece odrasta u zemljama pogođenim sukobima, a gotovo 50 milijuna djece iseljeno je iz svojih domova, dok 168 milijuna djece radi, a između 500 milijuna i 1,5 milijardu djece trpi nasilje.

Plavi znak UNICEF-a s likovima majke i djeteta i u desetljećima koja dolaze bit će simbol nade u bolje sutra za milijune mališana. Ili, kako poručuje slogan UNICEF-a:

Za svako dijete, nada!

Mirela Drkulec Miletić
DOBRA HRVATSKA
Prosinac, 2021.

Naši sugrađani bez krova nad glavom: Kako se postaje beskućnikom u Hrvatskoj? Koliko je beskućnika u Hrvatskoj, a koliko u svijetu?

Objavio
Odgovorno
-
Koliko je beskućnika u Hrvatskoj
Foto: Igor Kralj/PIXSELL

Beskućnici – prava tema uz blagdan Božića i Nove Godine, kad je naše milosrđe naglašenije! Gdje će beskućnici provesti te dane? Mnogi nigdje – jer njihov je dom NIGDJE!

Biti beskućnik u 21. stoljeću teška je sudbina, radilo se samo i o samo jednom čovjeku!

U Hrvatskoj, ovisno o kriterijima i procjenama raznih subjekata, na ulici ili u neprimjerenom smještaju živi 525 ljudi (službeni podatak), ali neslužbene procjene govore da takvih ima i 2000 pa do 10.000. 

Rezime članka:

  • Svijet ima ogroman problem beskućništva, posebno neke zemlje, na primjer SAD ili osobito Indija. 
  • Los Angeles i Hrvatska imaju približno isti broj stanovnika, ali Los Angeles ima 33 puta više beskućnika nego mi (procjena – neslužbeni podaci). 
  • U Europi živi oko 2,7 milijuna, a u svijetu preko 1,6 milijardi beskućnika.
  • Hrvatska ima problem, ali je zadržala socijalnu politiku kao kriterij zrelosti. I u najnepovoljnijem slučaju procjene naša stopa beskućništva iznosi oko 0,25 posto (računajući broj beskućnika prema ukupnom broju građana u RH). 

U ovo blagdansko doba i vrijeme darivanja obično se sjetimo i onih manje sretnih, siromašnih i bez toplog doma. Prosinac je mjesec kada se najviše pomaže, organiziraju se humanitarne akcije, božićni ručkovi i darivanja beskućnika i siromašnih… Iako je, naravno, svaka pomoć i riječ utjehe dobrodošla, beskućnicima je potrebna sustavna i stalna briga kako bi se izvukli iz svoga nesretnog stanja. 

Imaju beskućnici i svoj dan, Svjetski dan beskućnika – 10. listopada, o njihovim problemima se održavaju konferencije i donose godišnji planovi pomoći. Iako svaki beskućnik ima svoju tužnu priču, jedno im je svima zajedničko: kad jednom dospiju na ulicu i ostanu bez krova nad glavom, bez pomoći teško mogu ponovno ostvariti normalan život. 

Kako se postaje beskućnikom u Hrvatskoj, po službenoj statistici?

Iako svaki beskućnik može točno opisati presudni trenutak koji ga je doveo na ulicu, i statistika nam otkriva dosta. Prema analizi nadležnog ministarstva, različiti su uzroci koji su  ljude doveli do beskućništva: 

  1. deložacija je bila kobna za 23 beskućnika, 
  2. neriješeni imovinsko-pravni odnosi doveli su još 47 ljudi na ulicu, 
  3. neriješeno pitanje stanovanja nakon izlaska iz ustanova (socijalne skrbi, penalnih ustanova i dr.) uzrok je takvog stanja za 79 beskućnika, a 
  4. novca za podmirenje troškova stanovanja nije imalo čak 361 osoba, što ih je odvelo u beskućništvo. 

Među beskućnicima ima ljudi svih dobnih skupina, od mladih koji izlaze iz alternativne skrbi i mlađih radno sposobnih ljudi koji traže zaposlenje do starijih ljudi i onih s raznim zdravstvenim i mentalnim poteškoćama. 

Koliko je beskućnika u Hrvatskoj, stvarno?

To je teško sa sigurnošću reći. Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, kako su nam ondje potvrdili, raspolaže podacima o beskućnicima koje prikuplja putem centara za socijalnu skrb. 

Na dan 31. prosinca 2020. službena evidencija kaže da imamo 525 beskućnika, i to: 

  • 418 muškaraca i 107 žena. 
  • 497 državljana Republike Hrvatske (398 muškaraca i 99 žena) i 28 stranaca (20 muškaraca i 8 žena). 

Hrvatska mreža za beskućnike (HMB) procjenjuje njihov broj na 2000, od čega je udio žena 25 posto. Samo u Zagrebu, procjenjuje se, ima od 700 do 1000 beskućnika, a na Glavnom kolodvoru, u okolnim objektima i vagonima boravi od 70 do 100 beskućnika. 

U 14 prihvatilišta i prenoćišta Hrvatska raspolaže s 450 smještajnih mjesta pa je svakom odmah vidljivo – broj beskućnika višestruko premašuje smještajne kapacitete.

Klasifikacija UN poznaje apsolutne i relativne beskućnike – razlika je velika

Drago Lelas iz splitske udruge MoST i predsjednik HMB-a na Svjetski dan beskućnika medijima je objasnio da Hrvatska još nije preuzela europsku tipologiju koja se odnosi na beskućnike, a njome su obuhvaćeni i oni koji žive u neodgovarajućim stambenim uvjetima bez struje i vode u barakama, kamp-kućicama i slično. Po toj tipologiji, istaknuo je Lelas, u Hrvatskoj bi beskućnika moglo biti i oko deset tisuća. Potvrdio nam je to u razgovoru za odgovorno.hr i Zvonko Mlinar, izvršni predsjednik HMB-a. 

„Naša je procjena da je ‘apsolutnih’ beskućnika oko 2000, a ‘relativnih’ i do 10.000. U svojoj procjeni koristimo definiciju UN-a“, kaže Zvonko Mlinar, a ona koristi dva termina i to: 

  • apsolutni beskućnici – oni koji prebivaju na javnim mjestima, napuštenim objektima i sl., 
  • relativni beskućnici – oni koji žive u neadekvatnim, neprimjerenim uvjetima bez osnovnih uvjeta za život, vode i struje. 

„Zalažemo se za promjenu definicije beskućništva u Zakonu o socijalnoj skrbi u skladu s takvom definicijom, no zasad u tome nismo uspjeli“, nastavlja Z. Mlinar. 

Nameće se pitanje odakle tako velik nerazmjer u brojevima. Zna se i odgovor: u službenoj statistici, naime, broje se samo beskućnici koji su prijavljeni s prebivalištem na adresama centara za socijalnu skrb, ali ne i ostali.

„U službenu statistiku nisu uključeni čak ni beskućnici koji su na privremenom smještaju u prihvatilištu i prenoćištu. Nedavno smo radili anketu među članicama Hrvatske mreže za beskućnike i uvidjeli smo da samo 10% beskućnika ima prijavljeno prebivalište na adresu centara za socijalnu skrb. Sav apsurd takvog pristupa vidi se na primjeru naših članica, udruga Terra i Oaza iz Rijeke. Na adresi Oaze prijavljeno je stotinu beskućnika, no kako se ta prijava ne priznaje u službenoj statistici, ispada da i pored dva prihvatilišta za beskućnike, u Rijeci službeno beskućnika gotovo i nema“, objašnjava Mlinar.   

Od siromaštva do beskućništva – mali je korak! 

Gotovo četvrtina stanovnika u Hrvatskoj, točnije 23,20% u riziku je od siromaštva ili socijalne isključenosti. Više od petine stanovnika, odnosno 17,4% materijalno je deprivirano. Više od polovice građana ne može podmiriti neočekivani financijski izdatak. Čak 40% građana ne može si priuštiti jednotjedni godišnji odmor izvan kuće, a kraj s krajem vrlo teško ili teško spaja više od trećine kućanstava.

U svijetu 1,6 milijardi ljudi su beskućnici

Ako beskućnicima smatramo ljude koji žive na ulici kao i u neadekvatnom smještaju bez osnovnih uvjeta za život, u svijetu danas ima oko 1,6 milijardi beskućnika ili više od 20% populacije. 

  • Najviše je beskućnika u Indiji – samo je djece koja žive na ulici u Indiji 18 milijuna. 
  • SAD ima ogroman problem s beskućništvom, no prema službenim podacima SAD ima tek oko 570.000 beskućnika! Ali, neslužbeno, svi se slažu da je njihov stvarni broj višestruko veći. Problem je najeksponiraniji u Kaliforniji. U San Franciscu, gradu s 900.000 ljudi, živi i 16.000 beskućnika (stopa beskućništva oko 1,8 posto). U Los Angelesu, gradu s 4 milijuna stanovnika, životari oko 66.000 beskućnika (stopa beskućništva 1,65 posto).
  • U ukupnom broju siromašnih u Europi, prema istraživanjima Europske unije, udjel beskućnika je oko 2,7 milijuna. U EU živi oko 450  milijuna stanovnika, što daje stopu beskućništva od oko 0,53 posto.

Prosječni životni vijek beskućnika je samo 50 godina, a među njima je i mnogo djece, čak 20%.

Dok je beskućništva, savjest svijeta neće mirovati.

DOBRA HRVATSKA
Prosinac, 2021.

Film „NE GLEDAJ GORE“ proglašen je TOP 10 filmom 2021., a kritika ga ocjenjuje teškim. Poruka filma: svijet je, površan, blago rečeno!

Objavio
Odgovorno
-

Film „Ne gledaj gore“ daje prikaz disfunkcionalnog stanja trenutne politike i medija, u kojem su svi toliko kratkovidni, površni i fokusirani na vlastite male probitke da se ne mogu usredotočiti na imanentnu egzistencijalnu prijetnju globalnom čovječanstvu i Zemlji. 

Znamo li kakvi smo, mi iz 21. stoljeća?

„NE GLEDAJ GORE“ američki je satirični znanstveno-fantastični film iz 2021. koji je napisao, koproducirao i režirao Adam McKay. Ograničeno prikazivanje filma u kinima počelo je 10. prosinca 2021., ali je svijetom poletio na Netflixu emitiran 24. prosinca 2021. 

National Board of Review i American Film Institute proglasili su ga, unatoč nekim negativnim recenzijama, jednim od deset najboljih filmova u 2021. godini, a dobio je i četiri nominacije na 79. dodjeli Zlatnih globusa, uključujući i kriterij „najbolji film – mjuzikl ili komedija“ te šest nominacija na 27. Nagrade Critics’ Choice. Film je okupio eminentne glumce: Leonardo DiCaprio, Meryl Streep, Jennifer Lawrence, Timothee Chalamet, Cate Blanchett i Tyler Perry. Kritičari su pohvalili glumačku ekipu, ali su McKayev pristup temi uglavnom ocijenili teškim. 

Radnja filma, počinje kada tim znanstvenika otkrije kako je ogroman komet na putu sudara s planetom Zemljom što će dovesti do potpunog uništenja ljudskog života na Zemlji. Zaplet se nastavlja prikazom svih nevolja kroz koje ovi znanstvenici prolaze kako bi upozorili svijet.

Leonardo DiCaprio, koji dugi niz godina zagovara raspravu o klimatskim promjenama, u filmu glumi sve frustriranijeg znanstvenika koji shvaća da, iako je otkrio opasan komet koji ide prema Zemlji, šira javnost i vlasti neće učiniti ništa po tom pitanju. U novom izdanju Netflix Film Cluba, glumac govori o filmu istaknuvši kako je “NE GLEDAJ GORE”, analogija moderne kulture i naše nesposobnosti da čujemo i slušamo znanstvenu istinu.  Smatra da, ako film bude imao utjecaja, biti će to prvenstveno i vjerojatno zbog aktualne pandemije COVID-19, koja je jasno pokazala kako se čovječanstvo nosi s nadolazećom opasnošću i kako svjetski čelnici reagiraju na nju. 

Ljudi ne žele čuti o klimatskim promjenama, iako postoje zorni dokazi o opasnosti!

Općenito, međutim, Netflixova komedija govori o daleko hitnijem problemu koji se ne može ublažiti cjepivima, a znanstvenici o njemu vrište desetljećima, budući da može dovesti do izumiranja čovječanstva ako se konačno ne poduzmu ozbiljne mjere. Glumac nas nastavlja podsjećati da mnogi ljudi ne žele čuti o klimatskim promjenama, iako se dokazi o njihovim učincima mogu vidjeti svake godine sa sve većom žestinom. DiCaprio je također pohvalio redatelja Adama McKaya što je preuzeo zadatak da snimi film o tome i dao mu mračni komični ton, koji na nov način, satirom, osvjetljava to goruće civilizacijsko pitanje.

  • Velik dio rasprava oko “NE GLEDAJ GORE” sugerira da je u konačnici ovo film o frustraciji koju znanstvena zajednica izražava prema ljudima koji odbijaju činjenice.
  • Neki još ističu kako je “NE GLEDAJ GORE” film koji govori o tome koliko je društvo kolektivno glupo i kako je opasno podcijeniti sposobnost ljudskog bića za glupost i očitu sklonost da potpuno ignorira dokaze. Mnogi smatraju da film zapravo i u najočitijem smislu govori o ovom vrlo stvarnom ljudskom fenomenu. 
  • Isto tako, mnogi ljudi misle da film govori o COVID-u, da je na neki način metafora za medijske narative i sociološke fenomene koji okružuju pandemiju COVID-19.

Poruka Plenkovića

Na konferenciji za medije u ponedjeljak 27. prosinca 2021. na film se osvrnuo i naš premijer, Andrej Plenković. 

„Sinoć sam gledao film “DON’T LOOK UP”, preporučam ga svima. To je priča o informacijskom kaosu i bizarnim procjenama. Volio bih da smo nastavili s dinamikom cijepljenja s kojom smo krenuli“, rekao je premijer te je istaknuo kako to nije nikakav marketing  ni za film ni za službenu politiku. „Živimo u informacijskom vremenu bitno drugačijem i zahtjevnijem nego što je to bilo prije. Pogledajte ovaj film pa ćete vidjeti kako su to Amerikanci lijepo iskarikirali.  Očito su ljudi tamo bolje slušali”, komentirao je Plenković.

Zanimljivu recenziju filma donosi i Index.hr

Ovaj film govori o nama, o civilizaciji homo sapiensa (lat.: mudar čovjek), koji nije toliko mudar, očito. Govori i o jednoj konkretnoj općoj opasnosti koja prijeti! I posebno o tome kako zapravo nema puno vremena. Moramo mijenjati svoj način, moramo se ozbiljno suočiti s životom i svojom ulogom. 

Ako još niste, svakako film pogledajte na Netflixu, neće vas ostaviti ravnodušnim (film ima hrvatske titlove). 

DOBRA HRVATSKA
Prosinac, 2021.

Inspirativna blagdanska priča iz Sirača: Većina zaposlenika su osobe s invaliditetom, paze na održivost i izvoze gotovo sve što proizvedu

Objavio
Odgovorno
-
blagdanska priča iz Sirača
Jedan od proizvoda Arbora

Poslovanje i život Ustanove Suvenir Arbor iz Sirača sa 60-ak zaposlenih je posebna priča, priča za Božić, priča koja veseli sve zaposlene i vodstvo,  i sve nas, neizmjerno. Dosadašnji uspjesi kao da zazivaju nove dobre planove, koji su za 2022. već sačinjeni i lansirani…

Činjenice iz Arbora kazuju nam mnogo o dobrom i sreći u Siraču:

  • Arbor je donio zaposlenje i sreću upravo onima kojima sreće toliko treba,
  • tvornica ima 58 zaposlenih od kojih su 36 osobe s invaliditetom, 
  • 90 posto proizvodnje ide u izvoz,
  • nakon poslovnih poteškoća od prije 10-ak godina posluje se uspješno i s dobiti,
  • mnogo se investira, uvedena je najmodernija tehnologija, razvijeni novi proizvodi,
  • ugradnjom solarnih izvora dobiva se jeftinija i održiva energija,
  • sirovina se iskorištava 100% –  drvni otpad služi za izradu panela i kao gorivo…

Svi znamo s koliko se poteškoća, odbijanja i zatvorenih vrata susreću osobe s invaliditetom u traženju posla. Stoga ovoga puta želimo ispričati jednu lijepu slavonsku priču koja prkosi predrasudama i uvriježenim predodžbama. Ta se inspirativna priča događa u malom mjestu Sirač s nešto više od dvije i pol tisuće stanovnika, smještenom usred pitome Slavonije, nedaleko od Pakraca i okruženim  prelijepim šumskim okolišem.

Ondje od 1974. godine djeluje Ustanova Suvenir Arbor, koja je u vlasništvu Bjelovarsko-bilogorske županije. Misija je ustanove rehabilitacija i zapošljavanje osoba s invaliditetom, a primarna djelatnost im je proizvodnja drvenog namještaja. Svoju misiju uspješno ispunjavaju već gotovo 50 godina, a među zaposlenima je prosječno oko 60 posto zaposlenika s invaliditetom. U ovom trenutku u Arboru je 58 zaposlenika, a među njima je čak 36 osoba s invaliditetom. Većinom su to ljudi iz Sirača i okolice, no nekolicina ih dolazi i iz udaljenijih mjesta. Kako nam u Arboru kažu, najviše je osoba s intelektualnim poteškoćama, no ima i onih s tjelesnim oštećenjima, dok nekoliko zaposlenika ima oštećenje vida i sluha.

– Radne zadatke prilagođavamo svakom zaposleniku uzimajući u obzir njegove sposobnosti. Prilagodbu radimo prvenstveno rasporedom po radnim jedinicama, brinući da zahtjevnost poslova odgovara mogućnostima osobe s invaliditetom. Zaposlenici ne moraju ispunjavati normu tako da tempo rada nije zahtjevan i slobodni su uzimati češći odmor – kažu u Arboru.

Zaposlenica Tea Sakar

Arbor je dokaz kako se, uz dobro vođenje i organizaciju te poznavanje zaposlenika – svakog radnika, i uz tako visok postotak osoba s invaliditetom proizvodnja može odlično funkcionirati. Doduše, u Arboru priznaju da povremeno „dolazi do manjih poteškoća“ zbog čestih bolovanja i odsustva s posla, ali ne dolazi do većih problema. 

Jedna od zaposlenica je i 31-godišnja Tea Sakar. Živi u Daruvaru, a u Arboru radi već 12 godina. „Trenutno radim na pakiranju gotovih proizvoda. Posao mi nije težak, a odnosi s radnim kolegama su vrlo dobri. Zadovoljna sam poslom. Ravnatelj je dobar i plaće su redovite, ali da su veće, bilo bi bolje jer je sve poskupilo“, kaže Tea. 

Uspjesi na međunarodnom tržištu

Gotovo 90 posto proizvoda koji izađu iz Arbora plasira se na inozemnom tržištu, a najvećim dijelom idu zahtjevnim kupcima u Engleskoj i Francuskoj. 

Alen Baščevan, ravnatelj Ustanove Suvenir Arbor

No, nije uvijek bilo tako. Ustanova je svojedobno teško poslovala i bila pod stečajem. Ravnatelj Alen Baščevan promjenom proizvodnog programa i povlačenjem novca iz svih dostupnih europskih fondova ima velike zasluge što je iz nekoć zapuštenih pogona Arbor stasao u uzornu tvornicu-izvoznika. „Na ogromnom tržištu namještaja uspjeli smo pronaći svoje mjesto, a pokušavamo ga zadržati kvalitetom i socijalnom notom koju naši klijenti sve više prepoznaju i zahvalni smo im na tome“, kažu u Arboru.

– Suvenir Arbor je prijevremeno izašao iz predstečajne nagodbe, a to možemo zahvaliti nizu okolnosti koje su pozitivno utjecale na naš dobar ishod. U pravi trenutak se pojavio inozemni kupac koji je oduševljen našom kvalitetom obrade drva odlučio s nama poslovati, a taj korektan poslovni odnos i danas traje. Uspješno koristimo i sredstva Zavoda za vještačenje i profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom (ZOSI) za razvoj novih tehnologija i poslovnih procesa u cilju zapošljavanja i održavanja zaposlenosti u zaštitnim radionicama. Također, velika nam je podrška u poslovanju naš osnivač Bjelovarsko bilogorska-županija – kaže ravnatelj Alen Baščevan.

Uglavnom uz pomoć EU fondova, tvornica danas ima potpuno modernizirane pogone, a olakšan je i pristup osobama s invaliditetom do svog radnog mjesta.

Nova proizvodna hala

– U novu proizvodnu halu smjestili smo kompletnu liniju za dužinsko-širinski i širinski lijepljene ploče. Pilanu smo opremili novim tehnologijama s laserskim pilama za rezanje daske i decimirnicom s optimizerom koji automatski izbacuje dijelove daske koji nisu primjerene kvalitete. Uložili smo i u edukaciju zaposlenika kako bi što efikasnije koristili nove tehnologije. Jedna od novih djelatnosti je i dizajn interijera za koji smo školovali jednu našu djelatnicu tako da sada u ponudi imamo i planiranje prostora sa 3D vizualizacijom prostora. U bliskoj komunikaciji s klijentima i prema njihovim željama do sada smo opremili dosta poslovnih prostora, ugostiteljskih objekata i privatnih nekretnina – kaže A. Baščevan.

Održiva proizvodnja u svim fazama

K tome, Arbor ima i istaknuto mjesto u održivoj proizvodnji. „Uzimamo drvni otpad i od njega radimo divne drvene proizvode“, zna se našaliti ravnatelj Baščevan. 

Neki od proizvoda Arbora

– U našu Ustanovu dolazi trupac iz okolnih šuma od kojeg nastaje gotov namještaj. U procesu proizvodnje nema gubitaka jer imamo zatvoreni krug. To znači da trupac u Ustanovu dolazi do pilane, zatim se reže na daske čije mjere ovise o finalnom proizvodu. Nakon toga daske se suše u našim sušarama. Kada se osuše, izrađuju se elementi potrebni za namještaj. U pogonima se elementi spajaju u proizvode koji potom odlaze do lakirnice gdje radimo završnu obradu koja je najbitnija za gotovi proizvod. Boje koje koristimo su na bazi vode i nisu štetne za ljude i okoliš. Sirovinu koju koristimo kupujemo od Hrvatskih šuma i posjedujemo FSC certifikat. Otpad koji nastaje prilikom proizvodnje koristimo za grijanje pogona i sušara i tu se zatvara proces od ulaska trupca u krug tvornice do finalnog proizvoda. Volimo reći da smo mala tvornica, ali velika stolarska radiona. Uložili smo i u solarne panele te smanjili potrošnju električne energije za preko 50 posto – kaže A. Baščevan.

Važno je naglasiti da su svi njihovi proizvodi načinjeni od drva iz obnovljivih izvora te su 100 posto sigurni i prirodni. Nažalost, Arborov lijepi drveni namještaj, koji se uglavnom izvozi, kao i zanimljivi dječji drveni namještaj te razne igračke od drveta (sve je obojeno neškodljivim bojama, a tvornica posjeduje sve potrebne certifikate) nećete naći u trgovinama, već su dostupni samo u tvorničkom dućanu i putem interneta. 

Kraj godine je i vrijeme planiranja one sljedeće. A u Ustanovi Suvenir Arbor puni su planova za dalje, pa samo nabrajaju:

– Ove godine se opet javljamo na natječaj ZOSI-a i ako dobijemo sredstva, na red dolazi uređenje upravne zgrade i daljnja ulaganja u nove tehnologije i obučavanje zaposlenika, a nadamo se da ćemo u sljedećoj godini zaposliti i nove djelatnike.

 

Novogodišnji razgovor: Đuro Horvat i Tehnix – godine iznimnog rasta i uspjeha, moralni kapitalizam, 100 milijuna eura

Objavio
Goran Tudor
-
Đuro Horvat i Tehnix
Đuro Horvat, predsjednik kompanije TEHNIX / Foto: Tehnix

Kompanija Tehnix ponosno navršava 30 godina postojanja. Međimursko mjesto Donji Kraljevec i organizacija Tehnix postali su mjesto okupljanja znanja i suradnje mnogih u kreiranju i provođenju suvremenih ekoloških politika i proizvoda. 

Tehnix je u Hrvatskoj i svijetu sinonim za zaštitu okoliša, što je sigurno i najveća potvrda ispravnosti puta i najveća nagrada tvrtki koja je utemeljena 1991., godinu dana prije prve – povijesne konferencije Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru 1992., poznate i kao Samit o Zemlji.

Sto milijuna eura ukupnog prihoda u 2021. nova je rekordna brojka kompanije.

Tehnix je bio među prvima i danas je prvi u mnogočem, kojim povodom smo zamolili Đuru Horvata, utemeljitelja i direktora kompanije, da nam pojasni važne odrednice „Tehnixovih trideset“, i u tome posebno opiše ovih nekoliko zadnjih – iznimnih godina. 

Tenhixove tri zadnje godine je vrijeme iznimnog rasta i poslovnih uspjeha. Možete li izdvojiti nešto – kao važnije od važnog?

Godina za godinom, svaka je godina donosila rast. Recimo: u 2015. imali smo 30 milijuna eura prihoda, s rastom prema prethodnom razdoblju. No, u 2020. prihod je 70 milijuna eura, uz rast od 20% na prethodnu godinu. I sad u 2021-oj, okrugla brojka – 100 milijuna eura prihoda, 40% rasta, s više od 600 zaposlenih u Hrvatskoj i Srbiji.

Na pitanje, što najjače obilježava Tehnixov uspjeh zadnjih godina, trebao bih kazati SVE. Iz toga svega, ipak, izdvajam tri najdojmljivija iskoraka: Mercedes, Tehnixov kompleks od 10 tvornica i skoro otvaranje Tehnixovog Poslovno-razvojnog centra čija se svrha utjelovljuje u sloganu Recycling Innovation!

Mercedes je vaš najnoviji strateški smjer. Kako opisujete poslovno-proizvodnu suradnju Tehnixa i Mercedesa, zajedničku proizvodnju suvremenog komunalnog vozila tipskog naziva „Ekomunal“ za potrebe hrvatskog i europskog tržišta.

Foto: Tehnix

Mercedes je u Donjem Kraljevcu već domaća riječ.  Da, naš najveći razvojni i tržišni prodor vezujem uz Mercedes. Tehnix je 2016. s kompanijom Mercedes potpisao ugovor o poslovnoj suradnji i proizvodnoj kooperaciji, čija realizacija je 2019. značila izgradnju tvornice za proizvodnju specijalnih komunalnih vozila (kamiona) za prikupljanje, sabijanje i istovar komunalnog otpada pod brendom „Ekomunal“. Svaki od strateških partnera u tom poslu razvija i proizvodi svoj dio, koji se u Kraljevcu kompletira u finalni proizvod, vozilo –  Ekomunal. Hrvatsko-njemačko vozilo danas nudimo u 9 izvedbi, ono dominira u regiji i šire, dosad ih je isporučeno više od 250. 

Uspjeh te poslovne suradnje dokazuje i zajednički nastup na međunarodnom sajmu u Münchenu u proljeće svake godine. Na izložbenom prostoru ponosno se uzdiže reklamni pano Tehnix – Mercedes. Tim redoslijedom riječi!

Koje dodane vrijednosti dobiva korisnik Ekomunala? Što čini važnu razliku?

Čitav je niz dodanih vrijednosti koje kupac dobiva kod nas. Na primjer, obuku vozača u stručnjaka za upravljanje složenim tehničkim sustavima vozila. U naše post-prodajne usluge spadaju i osiguran servis i praćenje zadovoljstva i potreba klijentavog, kao i priprema za nabavu novog vozila. Iznimna vrijednost je i mogućnost kupnje „staro za novo“, po kojem modelu Tehnix preuzima kupčevo staro vozilo i prosljeđuje ga u reciklažu. U cijelosti primjenjujemo vodeće načelo cirkularne ekonomije po kojem proizvođač brine o daljnjem iskorištavanju isluženog proizvoda. 

Što „Mercedes program“ znači za našu Hrvatsku? 

Foto: Tehnix

Proizvodnja Ekomunala donijela je Hrvatskoj i regiji mnogo: supstituciju uvoza 100%, višu kvalitetu, manje cijene i bolju dostupnost najsuvremenijih komunalnih vozila. Dodajmo tome novo zapošljavanje i veći izvoz. 

Zračna snimka Tehnixovog kompleksa u Donjem Kraljevcu zahtijeva snimanje sa sve veće visine, jer vaš prostor je sve veći, kažimo u šali. Kao da ne prestaju gradnja i razvoj novih tehnologija kod vas. 

 Svatko tko ulazi u Donji Kraljevec odmah vidi da ulazi u Tehnixov Kraljevec. Tehnix – to je danas kompleks od deset tvornica s nizom pratećih objekata, kojima će se do ljeta 2022. pridružiti još tri nove tvornice koje gradimo. No, hale bi ostale tek zgrade, da u njih ne unosimo vrhunsku tehnologiju, najbolju opremu kojom upravljaju obučeni i motivirani radnici. Vrhunski proizvodni radnik, kao i stručno-kreativni radnik, „gradi“ se ovdje godinama; na primjer, mladi inženjer postaje stručnjakom nakon prakse od 4 do 5 godina. Kao što su sofisticirani naši proizvodi, sofisticirana je i naša proizvodnja podržana robotikom. Od velikog je značaja za ovaj kraj naša politika zapošljavanja lokalnog stanovništva, odnedavno i žena i čitavih obitelji. Tehnixov cilj da prosječna plaća uskoro bude 1500 eura, govori sam za sebe – sve.

Spomenuli ste i treći stup Tehnixova uspjeha – permanentni i inovacijama usmjereni razvoj i istraživanje te otvaranje novog razvojnog centra.

Naše golemo stručno znanje i metode stalnog razvoja dobivaju sada svoj novi dom. Srce svega razvojnog u Tehnixu postaje novi Poslovno-razvojni centar, na četiri tisuće kvadratnih metara. Već s početkom 2022. kanimo ostvariti ideal da se na jednom mjestu, u ugodnu ambijentu i nadomak proizvodnji, u timskom radu nadopunjuju kupci – korisnici, stručnjaci Tehnixa i znanstvenici iz akademske zajednice. Dosadašnji i budući korisnici Tehnixovih proizvoda boravit će kod nas u Centru po nekoliko dana do tjedan, radi zajedničkog timskog rada na njihovim problemima i potrebama. Plan je da Poslovno-razvojni centar više puta u godini organizira Tehnixove međunarodne konferencije. Kupcu će se na taj način u Tehnixu pružati „zaokruženo sve“: od izučavanja njegovog problema, optimiranja rješenja, savjetovanja, isporuke tehnologije, obuke, praćenja u funkciji, sve do upoznavanja sa značajkama generacijski narednog, boljeg rješenja.

Kako ocjenjujete društvenu klimu, da li je gospodarstvo adekvatno zastupljeno u prioritetima društva. Što poručujete Vladi? 

Dosta često imam priliku javno nastupiti pa i osvrnuti se na opće stanje, posebno na društveno-ekonomske uvjete za poslovanje i rad. Nije svejedno potiču li nas nacionalno zakonodavstvo, strategije i dnevna politika na rast ili ne – na razini kako to čine razvijene zemlje. Kad u tome zaostajemo, teško da same tvrtke mogu to nadoknaditi (samo) vlastitim naporima i biti međunarodno konkurentne. Jedan moj intervju je imao ovaj naslov: „Pozdravljamo Vladu Republike Hrvatske i čekamo promjene.“ Najvažnije je da gospodarstvo dođe u središte društvenog interesa u Hrvatskoj, da svijest kako su rad i proizvodnja – industrijska, turistička, građevinska ili poljoprivredna i svaka druga, temelj dobra za sve nas. 

Vlada Republike Hrvatske je, zajedno s nama poduzetnicima, odgovorna za razvoj nacionalne industrije. Svoju ekonomsku politiku Vlada mora jačati ne samo u smislu pribavljanja novca iz Europske unije, što je svakako nužno, već puno više i na planu preuzimanja i ostvarenja zadaća poticatelja industrijskog razvoja zemlje. Postići sve što smo mi u Tehnixu i drugi hrvatski izvoznici u ovim okolnostima uspjeli tim je veće.

Vi osobno poznati ste kao zagovaratelj moralnog kapitalizma. Gdje nalazite uporište?

Ideja o moralnom kapitalizmu – pomirenju privatnog interesa i javnog dobra – sve je poznatija i dokazana puno puta, no, ipak, ne hvata se baš lako na svako tlo, osobito ne u Hrvatskoj. Mnogi će reći da su moralni kapitalisti „obični demagozi“ i „prodavači magle“ i slično. S time se nikako ne slažem. Upravo suprotno, uvjeren sam da svatko od nas, na svakome mjestu, može svojim društveno odgovornim poslovanjem i osobnim ponašanjem itekako pridonijeti rastu organizacija, dobrobiti za zaposlenike te općem dobru za društvo. Humani kapitalizam može se, osim na tvrtke, može primijeniti i na državu, na svaku općinu i na sve dužnosnike, sva mjesta i osobe kojima je dana posebna upravljačka uloga. 

A moralni kapitalizam u praksi? Koja je vaša poruka kolegama direktorima?

Nama u Tehnixu obnašanje koncepta moralnog kapitalizma ide dosta lako. Temelj za to nosimo u sebi, u svom pogledu na svijet i na univerzalne civilizacijske vrijednosti, među ostalim na humanost i pravednost. Prihvaćanje zaposlenika i klijenata za svoje suradnike i partnere pruža svima svrsishodan osjećaj jednakosti i zajedništva na dobrom putu. Upravo na tome počiva uspjeh kompanije. Da, rekao sam suradnicima. Na toj postavci temelji se moralni kapitalizam! 

Sa mog poduzetničkog stajališta mogu moralni kapitalizam preporučiti svima kojima je stalo do dugoročnog i održivog razvoja. Ponašati se društveno odgovorno znači imati pouzdan moralni kompas i smjernice za upravljanje etičkim rizicima koje po naravi stvari prate naše važne poslovne, tržišne, tehničke odluke. Principi moralnog kapitalizma donose nama promicateljima i posebnu nagradu – onaj osjećaj dubokog zadovoljstva i samopoštovanja jer „postupamo ispravno, savjesno i odgovorno, u maniri dobrih gospodarstvenika i ljudi“. 

Tržište vas prihvaća, a do vas stižu i mnoga priznanja, nagrade, medalje… 

Foto: Tehnix

Za sustavan doprinos razvoju zaštite okoliša, za rezultate na projektiranju i proizvodnji, odnosu prema ekologiji, inovacijama, našem društvu, počašćeni smo u svijetu i domovini sa nizom državnih, međunarodnih, stručnih priznanja i nagrada. Sa velikim zadovoljstvom i ponosom ih sve prihvaćamo, i kompanija Tehnix i ja osobno. Njih preko stotinu,  različitih po karakteru i povodu. Godine 2015. Međunarodna federacija udruga izumitelja dodjeljuje Tehnixu veliko priznanje za patent MBT-O. Možda nam je baš to i najdraže jer se odnosi na iznimno kompleksan proizvod i dolazi od stručnjaka i znanstvenika kojima su inovacije dnevni posao i životno poslanje.  Godine 2016. dobio sam i najviše osobno profesionalno priznanje: ušao sam među četiri najbolje plasirana menadžera u svijetu od nomiranih nji 60, u ocjenjivačkoj akciji globalne tvrtke Ernest Young za priznanje „Poduzetnik godine“ (Ey Entrepreneur Of The Year).

Što je današnji Tehnix?

Današnji Tehnix pripada skupini vodećih ekoloških industrija u Europi čiji je uspjeh rezultat truda i ideja mnogih nas u razvoju, proizvodnji, prodaji i ostalim funkcijama. Naš asortiman trenutačno obuhvaća više od 350 proizvoda, do onog najsloženijeg: MO-BO-TO tvornice za potpunu reciklažu komunalnog otpada. Tehnix isporučuje tvornice! Naši kupci iz 40-ak zemalja znaju za naših 50 patenata. S druge strane, naših 600 radnika u Hrvatskoj i Srbiji znaju sve o potrebama kupaca, od razine njihova sadašnjeg zadovoljstva do onog budućeg, kojem ćemo dobrim radom pridonijeti. 

Tu je naš doprinos zadržavanju mladih i sposobnih stručnjaka u domovini, kako bi svojim znanjem i doprinosom, zajedno s nama stvarali bolju, stabilniju i prosperitetnu Republiku Hrvatsku.

Kako se osjećate? Djelujete vedro i jednostavno, a određeno i čvrsto.

Predsjednik kompanije Tehnix, g. Đuro Horvat / Foto: Tehnix

Na sve činjeno i na sve ostvareno gledam s velikim ponosom. Jednako me tako ponosom ispunjavaju i naši planovi u pogledu razvoja tehnologija, tržišnih potvrda te dobrobiti za sve dionike Tehnixa. 

Dijelim sa svojim timom i svim radnicima osjećaj zadovoljstva jer postupamo ispravno, u maniri dobrih gospodarstvenika i dobrih ljudi, u duhu profesionalnog integriteta, mirne savjesti i osjećaja osobne i društvene odgovornosti. 

Završne riječi!

Završavam ovaj osvrt vizionarskom porukom pape Franje, koju često ističemo: „Tko je protiv Zemlje, protiv svemira je!“

Mi u međimurskom Donjem Kraljevcu imamo 1700 stanovnika, a preko 2000 zaposlenih, mi znamo kako smo to postigli. Želimo i dalje biti nositelj i partner u razvoju nacionalne i globalne ekonomije i društva. 

Razgovarao: Goran Tudor

DOBRA HRVATSKA
Prosinca 2021.

Beč podržava popravak stvari, a ne kupnju novih

Objavio
Odgovorno
-
Beč podržava popravak stvari
Bečki gradonačelnik Michael Ludwig i gradski vijećnik Jürgen Czernohorszky / Foto: C. Jobst / PID

BEČ – vrhunsko iskustvo od 2020.! Poticanjem na popravak stvari, umjesto kupnje novih, grad promiče štednju resursa i okoliša. Najkraći put u održivost!

Hoće li i koji naš grad krenuti putevima Beča? Jer – ne jenjava interes stanovnika Beča da pokvarenim predmetima daju novi život. Zadnji ciklus bečkog programa iz ove jeseni, a koji potiče navike građana na popravak stvari, umjesto da kupuju nove, bio je vrlo uspješan pa u Beču planiraju nastaviti s provođenjem.

Fotografija uz naslov prikazuje, u tom smislu, prikazuje zadovoljne dužnosnike. Bečki gradonačelnik Michaell Ludwig i Jürgen Czernohorszky posjetili su servis bicikla.

  • Grad Beč pokriva građanima sustavom vaučera trošak popravka stvari do 50 %, odnosno do najviše 100 eura;
  • Program traje od 2020. do 2023. , a vjerojatno ide dalje; 
  • Od 2020. do sada, popravljeno je preko 33.000 raznih uređaja i predmeta, čime je emisija ugljikovog oksida smanjena za nevjerojatnih 800 tona;
  • U inicijativi trenutačno sudjeluje više od 90 servisa diljem grada, koji su time popravili svoju zaposlenost i povećali broj radnika;
  • Čak 95 % korisnika izjavilo je da je vrlo zadovoljno uslugom servisa;
  • Projekt je već nominiran za nagradu „Innovation in politics” kao jedan od deset najboljih projekata diljem Europe u kategoriji zaštite okoliša.

„Ne jenjava interes stanovnika Beča da pokvarenim predmetima daju novi život“, istaknuo je član bečkog gradskog poglavarstva za okoliš Jürgen Czernohorszky izrazivši zadovoljstvo uspješnom inicijativom glavnog grada Austrije kojom se od rujna 2020. nastoji smanjiti otpad i potaknuti građane da popravljaju stvari umjesto da ih bacaju i kupuju nove. Grad Beč tada je uveo takozvane vaučere za popravke koje građani mogu zatražiti putem posebne internetske stranice te uz njih umanjiti iznos popravka za 50 %, odnosno za do najviše 100 eura.

Potiče se popravak svega – odjeće, uređaja, namještaja, sportskim spravama… 

Vaučer za popravak, Grad Beč – zaštita okoliša

Vaučeri vrijede za gotovo sve vrste popravaka, bez obzira na to radi li se o kućanskim aparatima, elektroničkim uređajima, sportskim spravama ili pak namještaju i odjeći, a mogu se iskoristiti u servisima koji su uključeni u Bečku mrežu servisa za popravke (Reparaturnetzwerk Wien). U inicijativi trenutačno sudjeluje više od 90 servisa diljem grada.

Inicijativa služi kao potpora servisima u ovim teškim vremenima, a zbog velikog interesa stvaraju se nova radna mjesta. No ona pridonosi i očuvanju okoliša. 

Dosad je popravljeno preko 33.000 raznih uređaja i predmeta, čime je emisija ugljikovog dioksida smanjena za više od 800 tona. Taj će se broj još povećati jer se već preuzeti vaučeri mogu iskoristiti sve do datuma isteka valjanosti. Nakon korištenja vaučera građani mogu ispuniti upitnik o zadovoljstvu kvalitetom i trajanjem popravka te dobivenim savjetima. 

Čak 95 % korisnika izjavilo je da je vrlo zadovoljno uslugom popravka, a zadovoljno je bilo njih 4 %.

Treći ciklus upravo završen – preuzeto vaučera u vrijednosti 570.000 eura, a u 2022. otvara se naredni.

Za treći ciklus ove inicijative, koji je započeo u studenom ove godine, na raspolaganju je stajalo ukupno 570.000 eura. Budući da su iskorištena sva sredstva za taj ciklus, on je završen, no u Beču planiraju nastaviti s provođenjem ove uspješne i popularne akcije kroz nove cikluse do 2023. A o inovativnosti inicijative svjedoči činjenica da je projekt nominiran za nagradu „Innovation in politics” kao jedan od deset najboljih projekata diljem Europe u kategoriji zaštite okoliša. Europski stručni žiri svake godine dodjeljuje ovu nagradu projektima koji predstavljaju inovativna rješenja za izazove današnjice.

Širenje na cijelu Austriju 

Model vaučera za popravke trenutačno se razrađuje na razini Austrije te bi se trebao uvesti u cijeloj zemlji, a koncept projekta već je preuzet u američkom gradu Portlandu gdje je pokrenut program sufinanciranja popravaka.

 Aktualne podatke o popravljenim uređajima i emisiji CO2 možete pronaći putem sljedeće poveznice.

Referenca: Eko Vjesnik OVDJE

Oprema članka (naslov, podnaslovi te uvodnik): uredništvo portala odgovorno.hr.

DOBRA HRVATSKA
Prosinca 2021. 

Treba li biti pošten? (Velimir Srića)

Objavio
Velimir Srića
-
prof.dr.sc. Velimir Srića
prof.dr.sc. Velimir Srića

Sve što je u životu ugodno ili je protuzakonito ili je nemoralno ili deblja, kaže aforizam. 

Svakodnevno smo svjedoci da živimo u svijetu duboke krize. Zatvori po svijetu i u nas pune se bivšim i sadašnjim premijerima, ministrima, gradonačelnicima i predsjednicima korporacija. Valjda zato, ljudi ironično kažu da u visoku politiku i javne tvrtke najčešće idu oni koji to žele (iz osobnih interesa, ponajprije), a ne oni koji bi to i trebali (s obzirom na društvenu potrebu te svoje poštenje, znanje i iskustvo).

Moralne granice u poslu i u društvu određuju gotovo sve!

Jeste li vi moralna osoba? Imate li svoj kodeks, skup moralnih načela prema kojima se ravnate u životu, da bi i po tome on bio ispravan? Najpoznatije takvo načelo vjerojatno je ono koje pokušavamo usaditi djeci kad se prvi put nađu u društvu s vršnjacima: 

“Nemoj činiti drugima ono što ne želiš da drugi čine tebi!” To je i temeljni “zakon” u mnogim svjetskim religijama.

Moralne dvojbe rukovoditelja i političara nekad su složenije i dublje nego što se u javnosti misli. Na nekim od funkcija koje sam obnašao utjecao sam na odluke koje su imale većeg utjecaja na društvo, ljudske sudbine, poslovne, znanstvene i stručne karijere, pa to znam. 

Moj savjet

Odbacite sve odluke koje bi vas dovele u položaj da radite nešto loše, bilo na razini zakona ili na razini dobrih običaja ponašanja! 

Izgradite svoj sustav vrijednosti i toga se držite.

Ako se ne držimo zakona, što smo? Ali toliko je besmislenih i nepreciznih propisa, reći ćete. Kud bismo došli kad bismo ih sve poštovali, pa je skoro i očekivano da se određena društvena pravila smiju kršiti. Možda i jest tako. Ipak, sve ima granice koje si sami postavljamo. 

Gdje je granica koja određuje je li nešto moralno ili nije u slučaju roditelja, učitelja, zakonodavca, dužnosnika ili menadžera, zapravo svakog čovjeka? To je pitanje vlastitog izbora, osobnog doživljaja situacije, potreba, interesa i motiva, moralnog integriteta, ali i pitanje kulturnog naslijeđa, očekivanja i pritisaka koji dolaze iz okruženja. Nekad počinimo grešku. Ipak, naša nas savjest uči da ma koliko god daleko otišli pogrešnim putem, uvijek se možemo okrenuti i vratiti. 

Uređeno društvo kao u Skandinaviji

Okruženje u kojem su ljudi etični i odgovorno izvršavaju svoje obveze ne samo da je časno, ugodno i opušteno, lišava briga i noćnih mora nego je učinkovitije, smanjuje troškove rizika i pravne podrške poslovanju te utječe na pad cijene kapitala. Uređeno društvo je puno uspješnije i ugodnije! U njemu država može lako i djelotvorno funkcionirati. Sve zemlje Sjevera, skandinavske zemlje, poznate su po pravnoj uređenosti, naprednom gospodarstvu, demokraciji, ali i najnižim stopama korupcije i nepoštovanja zakona u svijetu. Ima li jedno s drugim neke veze u tome? 

Crne ovce, bijele vrane

U Hrvatskoj ima poslovnih ljudi koji o svemu ovome dosta dvoje. Naime, oni koji imaju visoke moralne standarde nekad se osjećaju kao crne ovce ili bijele vrane. No sav napredak svih društava u povijesti događao se zato jer je nekad netko prvi iskoračio, što je taj netko bio entuzijastičan, hrabar, pošten… Bilo o čemu da govorimo, postat će jednom normalno; onda kad to prihvati većina. 

Tehnologiju može razvijati svatko, ali progres društvenih odnosa pokreću samo oni s idealima, oni kojima je sustav vrijednosti nešto jako važno. 

Zato je dragocjeno da oni stoje uspravno. 

dr.sc. Velimir Srića

1...848586...182Stranica 85 od 182

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z