Energija je sve skuplja. Potrošnja je decenijama stalno rasla. Ratni i civilni profiteri dižu cijene u nebo. Navike rastrošnosti prekrile su razvijeni svijet. Planet Zemlja jedva podnosi ove Zemljane. Naposlijetku, došlo je vrijeme za promjene ponašanja – građana, organizacija, društva, civilizacije. Ali, motivi za to mogu biti različiti. Prisila nam i ovog puta dolazi izvana (pandemija, Ukrajina, recesija na vidiku). No, u dijelu društva, ipak, motivi za promjene su intrizične, unutrašnje, prirode: zasnivaju se na novom svjetonazoru i vrijednostima, novom identitetu. Na osjećaju odgovornosti građanina prema Društvu/Sebi i Prirodi.
Uvedite u život nove navike razumnog korištenja električne energije.
Javite nam na adresu odgovorno@odgovorno.hr. Vaše navike, a koje nismo spomenuli u popisu „50“. U rujnu ćemo objaviti proširenu listu savjeta (Verzija 2.)
***
Prije se moglo čuti jedino ovo: štedi struju pa će ti računi biti manji. Onda se počelo govoriti: ne zagađuj i ne troši prirodu previše. Danas se već čuje: manje troši da ti se stric – koji živi na moru – ne bi utopio u naraslom moru, zajedno s kućom.
Klimatske promjene dotiču nas već na mnogo načina, i prisiljeni smo na stvari gledati proaktivno. Stvarnost se mijenja – na gore! U toku je promjena paradigmi – dakle, vladajućih stavova o istini. Nekad je bilo da se dizel mogao kupiti jeftino, trošiti i razmišljati pri tome o ičem. Primjerice, u vrijeme Račanove Vlade, dizel je koštao oko 2,5 kn /l. U samo godinu dana, od 2021. do 2022., gorivo na američkim pumpama poskupilo je 40-50%. Nekad je prelazak sa drva ili gorivih ulja na plin bilo „IN“. A sad…? Nekad je čovječanstvu trebalo osjetno manje energije za normalno življenje nego sad. Nekad je bilo tako da nismo znali za pojmove „održivo“, „društveno odgovorno“, „klimatske promjene“, „biti Prirodi dobar susjed“. Prije 30, 10, 2 godine.
A što će biti za 30 godina, zna li to sa sigurnošću itko?!
***
U javnosti se snažno apelira na promjene naših navika, običaja, društvenih obrazaca. Postati odgovoran i razborit. Manje biti egoističan, površan i lakomislen.
Čekamo da se i Vlada, Crkva, gospodarski subjekti i druge institucije u društvu iskažu. Kad će, u novim okolnostima, prestati, „stoljetna“ praksa raskošnog noćnog osvjetljenja zgrade Sabora i Katedrale…
Lakše je mijenjati sebe, kad si dobrom društvu.
Goran Tudor, urednik DOBRA HRVATSKA Srpanj, 2022.
odgovorno@odgovorno.hr
Razborita upotreba električne energije mora u budućnosti postati naša nova navika, na korist Zemlji i ljudskom društvu. Ukoliko to ne poduzmemo, tko će?
Temeljna načela i ciljevi odgovornog ponašanja:
Smanjite korištenje trošila na ono što je doista potrebno
Skratite vrijeme korištenja
Razborito koristite trošila (režim upotrebe)
Koristite trošila što više u vrijeme jeftinije energije
Snizite kriterije ugode i udobnosti, odustanite od onog bez čega se može, da ne bismo ostali bez onog što nam je doista potrebno.
Uštedite svom kućanstvu iznos od 1500, 2000 kn, na godišnjoj razini. Počastimo se i nazdravimo u to ime!
50 SAVJETA KAKO RAZUMNO KORISTITI ELEKTRIČNU ENERGIJU
Zaokružite broj pored prakse koju koristite – ocijenite se!
Klima uređaji
1 Dok je uključen uređaj, minimalno otvarajte prozor i vrata *2 Povisite temperaturu hlađenja sa 21 na podnosivih 25 C. * 3 Zamjenom starog klima uređaja s novim visokotlačnim iste snage (SEER 8,5, umjesto SEER 3,6), može se ostvariti ušteda u energiji i preko 50% *. Umjesto SER 4,6 nabavite SEER 8,5 i štedite do 46%
Električni bojler
4 Ekonomičan rad je kad se voda grije na 55 do 60 stupnjeva C * 5 Zagrijavajte vodu noću, kad je cijena energije niža * 6 Očistite povremeno kamenac iz kotla i sa grijača (kamen je toplinski izolator). 4A Ako trebate 1 litru tople vode, zagrijte je na štednjaku, a ne uključujte bojler za to.
Kuhanje hrane
7 Ako kuhate u loncu s poklopcem, štedite cca 20% (brže se sadržaj zagrije) * 8 Podesite veličinu posude sadržaju. Priprema male količine hrane u velikoj posudi nosi gubitak * 9 Mali lonac na velikoj grijaćoj ploči znači gubitak i do 50% . Dakle, podesite veličinu posude grijaćoj ploči. * 10 Kad tekućina proključa, smanjite snagu na nižu jer i ploča ima neku akumuliranu toplinu najnižu potrebnu) * 11 Prilikom kuhanja koristite minimalnu potrebnu snagu. *12 Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku, pazite da plamen ne ide po stijenki posude, što može biti i opasno, mimo osjetnog gubitka energije. 13 Vrata pećnice držite otvorenim minimalno vrijeme (pripremite se za brzo vađenje rerne/ posude). 13A Natočite toplu vodu iz sustava u posudu ako ćete nešto kuhati (naime, jeftinija je prigrijana voda iz gradske toplane ili vašeg bojlera, nego grijati hladnu vodu s 20 na 70 st. C.
Rasvjeta
14 Koristite odgovarajuću led žarulju umjesto klasične, pogotovu u slučaju kad je rasvjeta potrebna dulje i češće i dulje * 15 Podesite snagu žarulje potrebnoj razini rasvjete * 16 Gasite svjetla u prostoriji kad svjetlo nije potrebno * 17 Bojite zidove prostorije u bijelo ili svjetlo, jer tamne boje upijaju svjetlo * 18 Ugradite automatske prekidače u prolaze i hodnike, ili senzorske svjetiljke koje se pale kad uđete u prostoriju (poznato je da svjetlo u kuhinju gori stalno, pa i onda kad vas satima nema u njoj) * 19 Ako gradite kuću, neki prozori mogu biti veći * 20 koristite dnevno svjetlo, kad god možete (dokle god možete)
Kućanski uređaji
21 Nabavite uređaje čim boljeg energetskog razreda ( A, B, C). Nova perilica rublja može davati uštedu do 45%, hladnjak i televizor mogu 60 do 65%.
Domaćinsko postupanje u korištenju kućanskih uređaja (hladnjak, perilica, pegla)
22 Postavite hladnjak u hladniji prostor i veći prostor.* 23 Po upotrebu vrata hladnjaka odmah zatvarajte * 24 Ne stavljajte u hladnjak zagrijanu posudu ili jelo. 25 Prije stavljanja hrane u lednicu prvo je ohladite na sobnu temperaturu, zatim je stavite u hladnjak (gdje se dodatno hladi) i potom u lednicu * 25 Smanjite temperaturu u lednici (1 % niža temperatura = do 5% ušteda) * 25A koristite posude tanjih stijenki za stavljanje hrane u hladnjak * 26 Odaberite režim pranja rublja da temperatura bude najniža potrebna za učinkovito pranje * 27 Sušite rublje na otvorenom ili u prostoriji stana, kad god možete ( a ne u el. sušilici) * 28 Pranjem suđa u perilici štedite do 60% energije i do 85% vode u odnosu na ručno pojedinačno * 29 Ne stavljajte na režim pranja u perilici suđa ono što treba samo isplahnuti – npr. posudu za čaj, čaše za vodu.. * 30 Koristite mikrovalnu pećnicu za dogrijavanje hrane (ušteda do 50%). * 31 Toplu vodu iz slavine koristite racionalno: nikad jaki mlaz, nikad isuviše toplu u odnosu na potrebe*
32 Poboljšanjem toplinske izolacije ovojnice zgrade (zidovi, prozori, vrata, krov) može se dobiti ušteda 50%. 33 Zamjenom toplinskih uređaja/sustava suvremenijim, ukupna ušteda može ići i do 80%* 34 Ako temperaturu zagrijavanja prostorije smanjite za 1% (npr., s 22 na 21 st.C), ušteda je do 5%.* 35 Navucite čarape, obucite lagani džemper dok ste u domu – to je puno ekonomičnije nego da grijete 40 kubnih metara zraka, uređaje i namještaj za dodatnih 3 stupnja C * 36 Prilikom prozračivanja prostorije isključite grijanje* 37 ne ostavljajte prozor na šiber – to znači bacati energiju i novac u okolni zrak * 38 Ugradnjom radijatorskih termostatskih ventila i razdjelnika topline ostvaruje se ušteda do 25%. 39 Razdjelnik ne štedi, no snažno motivira na razumno postupanje s energijom* 40 Prilikom odlaska iz stana na posao (ili dulje) ne isključujte grijanje, već podesite režim na razumnu nižu razinu (ekonomičnije je prostoriju dogrijavati, nego grijati kad se skroz se ohladi..)* 41 Ne zaklanjajte radijatore zastorima. *42 odmaknite namještaj od radijatora. *43 Ne sušite rublje na radijatoru (time sprečavate prijelaz topline u prostoriju jer tkanina je vrlo dobar izolator) * 44 Obavezno odzračite radijatore na početku sezone grijanja (neki put zrak može zauzeti i 30 do 50% volumena radijatora)
Dugoročno ulaganje u sustave grijanja, tople vode i rashlađivanja
45 Neki sustavi se mogu isplatiti i za 7 – 10 godina, ali prosjek je 20 godina (nije to loše – 5% godišnji povrat imaju i hoteli). Osuvremenjavanje sustava starih 20 – 30 godina uvijek će se isplatiti – nađite nekog za stručnu podršku pri odluci.
Sjedište EU komisije i "velika IT petorka" / Foto: de.wikipedia.org/wiki/Big_Tech
Usprkos intenzivnim lobiranjima tehnoloških divova, Evropska komisija, parlament i članice uspjele su se dogovoriti o ključnim detaljima zakona o tržišnom poslovanju on-line platformi s tržišnim kapitalom većim od 75 milijardi eura. Buduća zakonska regulativa trebala bi obuzdati moć i dominaciju divova, dati im novu (ne-monopolnu) poziciju na tržištu, prije svega kompanijama iz Silicijske doline, pišu svjetski mediji.
Naglasci iz članka:
Google, Amazon, Facebok, Microsoft, Alphabet, Booking.com i sl. od 2023. gube svoju moć monopolista u EU
Google drži oko 90 posto europskog tržišta internetskog pretraživanja.
dosadašnji sustav bio je neučinkovit i blag; npr. Alphabet je kažnjen sa 10 milijardi dolara – dotle mu je dobit porasla 7 puta, na 300 milijardi dolara
očekuje se da će nova pravila biti na snazi već početkom 2023.
novi zakon ima za cilj obuzdati dominaciju i snagu velikih IT kompanija
velike tehnološke kompanije se prisiljava da potrošačima nude mogućnosti izbora
predviđene su rigorozne kazne koje se kreću od 4 do 20 posto godišnjeg prihoda kompanije
Apple je u godinu dana udvostručio svoja ulaganja u lobiranje, na oko sedam miliona eura (listopad 2020. – rujan 2021.).
samo pet tehnoloških divova potrošili su 29,5 milijuna eura na lobiranje u institucijama EU; nešto su sigurno uspjeli, ali ne presudno, kako se vidi.
novi zakoni u EU donose značajan pomak u regulatornom okruženju u kojem će morati svi jednako da se kreću, pa i oni dosad privilegirani.
Najveće promjene u proteklih 20 godina – za Google, Amazon, Facebok, Microsoft, Alphabet, Booking.com i sl. znače mnogo
Bruxelles je spreman predstaviti i izboriti se za Zakon o digitalnim tržištima (The Digital Markets Act), koji treba obuzdati tržišnu i tehnološku moć velikih IT kompanija, piše The Financial Times. Dogovoreni okvir predstavlja za EU ključni napredak jer podrazumijeva najveću reviziju zakona koji reguliraju poslovanje najvećih svjetskih IT kompanija u zadnjih 20 godina. Zakon će po prvi put utvrditi nova pravila za koja se očekuje da će biti na snazi već početkom 2023. – o tome kakve i koliko velike smiju biti on-line platforme da bi se takmičile na tržištu EU.
Moćne internet grupe (“čuvari kapije”), koje su u fokusu novog zakona, morat će također imati najmanje 45.000 aktivnih korisnika, kazali su ljudi upoznati s temom. Google, Amazon, Facebook, Apple, Microsoft, Alphabet ispunjavaju taj standard, ali će zakon vjerojatno obuhvatiti i mnogo više grupa nego što se ranije mislilo, kao što su: stranice za smještaj Booking.com ili grupa za e-trgovinu Alibaba.
Među detaljima o kojima su se dogovorila tijela EU je i mjera koja primorava velike tehnološke kompanije da potrošačima ponude mogućnost izbora aplikacije za e-poštu ili pretraživača prilikom neke kupovine.
Zakon će, također, zahtijevati od servisa za razmjenu poruka da omoguće korisnicima interakciju s konkurentskim servisima manjih rivala, razbijajući time “zatvoreni” model koji mnoge tehnološke grupe favoriziraju.
Regulatori EU tvrde da će nova pravila imati značaj transformativnih, dakle revolucionarnih.
Razbijanje dominacije velikih, koji će u Eu od sada plesati posve novu igru
Do sada su regulatori (države) širom svijeta bili iznimno spori u pokušajima zaustavljanja dominacije koju odavana imaju velike tehnološke tvrtke. Novi zakon EU bi mogao biti završen ljeti o.g. izjavili su iz Europske komisije.
Kompanije koje se ne budu pridržavale novih pravila mogu biti kažnjene, dodaje Reuters,. Europski parlament je već najavio rigorozne kazne, od 4 do 20 posto godišnjeg prihoda. Istovremeno, od “čuvara vrata”, onih najčešće i sustavno krše obaveze, može se tražiti da raspuste poduzeća.
Dosadašnji pokušaji da se zakoči dominacija tehnoloških firmi bili su neuspješni. Primjer je borba Alphabeta sa Evropskom komisijom, koja je počela još 2010. godine i rezultirala s 10 milijardi dolara kazni IT industriji; no, ispalo je po onom starom: ujela muha slona. Naime, operativna dobit Alphabeta porasla je od tada čak sedam puta, na preko 300 milijardi dolara. Štaviše, Alphabetu tek predstoji da plati kazne i sve govori da će biti okapanja i s time, otezanja i izigravanja.
Podsjetimo se: Google drži oko 90 posto europskog tržišta internetskog pretraživanja. Dakle, ne samo da ima većinski udjel, nego je i apsolutni monoplist, s ogromnim (presudnim) utjecajem na tržište pa i na države.
Usklađivanje sa novima zakonom može biti veoma skupa i bolna prilagodba za dosadašnje „berače vrhnja“. Kao primjer uzima se da bi marže Applea mogle osjetno pasti, što za kompaniju, koja u Europi zarađuje četvrtinu prihoda, može biti itekakav problem.
Predlagači i inicijatori novog zakona, među njima i Vestager, koja je sama inicirala nacrt Zakona o digitalnim tržištima, i to prije više od godinu dana, na kraju neće možda uspjeti u da u cilju da mjere budu striktne i oštre, koliko je željela, ali je Europa, ističe Reuters, sve bliža razbijanju dominacije moćnih lidera IT tehnologije.
Milijuni IT velikana za lobiranje u Bruxellesu, da se ne uvedu ovakve promjene
Dok su se prošle godine zahuktavale rasprave o novim dugoročnim pravilima o digitalnim tržištima i obuzdavanju moći internet divova u Evropi, najveće svjetske tehnološke kompanije su povećale svoja ulaganja u aktivnosti lobiranja u Bruxellesu piše Politico , što pokazuju i mnogi konkretni podaci spremljeni u Registru transparentnosti EU.
Prema tim podacima, Apple je u godinu dana udvostručio svoja ulaganja u lobiranje, na oko sedam miliona eura (listopad 2020. – rujan 2021.). Povećanje je još upečatljivije ako se usporede najnoviji podaci s prethodnim godinama, ističu bruxelleski portali, dodajući kako je u 2014. godini, Appleova potrošnja na lobiranje bila manja od milijun eura.
Iznosi u Registru transparentnosti su prikazani u vidu ljestvice; u vrhu iste je pet tehnoloških divova koji su potrošili 29,5 milijuna eura na lobiranje u institucijama EU, što je povećanje od 25% u odnosu na raniji period.
“S ovim ažuriranjem konačno vidimo koliko troškova su velike tehnološke kompanije spremne podnijeti i koliko su prijavile za lobiranje u EU, dok su se pripremala nova ključna pravila, kao što su:
Zakon o digitalnim uslugama,
Zakon o digitalnim tržištima i
Zakon o umjetno inteligenciji”,
izjavila je za Politiko Margarida Silva, istraživačica u grupi za istraživanje i kampanju Opservatorija za korporativnu Evropu.
Novi podaci, ukazuje Politico, osvjetljavaju sve veća ulaganja koja su divovi iz Silicijske doline preduzeli s ciljem da utječu i skrenu u svoju korist nadolazeća tehnološka pravila u Bruxellesu u, koja donose značajan pomak u regulatornom okruženju u kojem će morati od sad svi jednako da se kreću.
U ponedjeljak, 11. srpnja, dm je uručio potvrde o odabiru 17 ekoloških projekata čiju će realizaciju podržati s više od 800.000 kuna.
dm se u srpnju o.g. odlučio za 17 ekoloških projekata koje će u realizaciji tijekom ove godine podržati s više od 800.000 kuna. Na dm-ov natječaj {ZAJEDNO} za zelene ideje pristiglo je gotovo 300 prijava u kategorijama zaštite okoliša i održivosti, edukacije te poticaja održivom poduzetništvu i proizvodnji. U odabiru, koji nije bio lak, dm se rukovodio kriterijima kvalitete i originalnosti te koji će u najvećoj mjeri doprinijeti zaštiti okoliša i prirode.
Među odabranim projektima su i oni usmjereni na korištenje solarne energije, zbrinjavanje otpada, očuvanje ugroženih životinjskih vrsta, uređenje i čišćenje okoliša te edukaciju.
Natječajem i realizacijom ekoloških projekata dm želi pokazati da je svaki korak prema stvaranju održivije budućnosti bitan te potaknuti što veći broj građana da razmišljaju i djeluju održivo u svakodnevnom životu.
U nastavku prikazujemo, u par crtica, neke od 17 doista vrijednih i zanimljivih projekata. Više o odabranim projektima možete naći na stranici jednizadrugezajedno.hr
***
HRANILIŠTE ZA BJELOGLAVE SUPOVE U PARKA PRIRODE UČKA
Hranilište za bjeloglave supove s promatračnicom je na području Parka prirode Učka otvoreno u srpnju 2017. kroz projekt PARCS. Bjeloglavi sup (Gyps fulvus) je u Hrvatskoj jedina preostala vrsta nekrofagnih ptica, svojom biologijom prilagođenih hranjenjem isključivo uginulim životinjama. Upravo jer se hrane tijelima uginulih većih i srednje velikih sisavaca, bjeloglavi su supovi ekološki važna vrsta, održavaju okoliš čistim, sprječavaju pojavu zaraze i smanjuju troškove uklanjanja uginulih životinja.
ČIŠĆENJE I ZAŠTITA MORSKIH PRAŠUMA
Projekt “Čišćenje i zaštita morskih prašuma” sastoji od ekoloških akcija čišćenja podmorskog staništa livada posidonije (Posidonia oceanica) i održavanja edukativnih predavanja. Organizirali bismo dvije eko-akcije čišćenja podmorja i predavanja na temu zaštite i važnosti morskih cvjetnica posidonija. Na eko-akcijama sudjelovali bi ronioci volonteri, a predavanja bi se održala u kampu Šimuni.
U ZAJEDNIŠTVU SA BESKUĆNICIMA – DAJMO ZEMLJI DA ONA MOŽE DATI NAMA
Udruga smo od velike važnosti za lokalnu zajednicu, brinući za beskućnike koje angažiramo kako bi korisno ispunili vrijeme i spriječili loš utjecaj lutanja po ulicama. Istodobno, kod korisnika – njih 60 – budimo svijest o očuvanju i zaštiti okoliša, tako što je površina zemlje oko centa obrađena i zasađena, a dodatno korisnici obavljaju i javne radove za potrebe lokalne zajednice. Na taj način ostvarujemo uštedu resursa, smanjenje količine otpada u okolišu i njegovog vraćanja u proizvodni proces.
KNINE, EVO TI ŠPINE
Projektom „Knine, evo ti Špine“ smanjit će se produkcija više milijuna plastičnih boca jer ćemo u Kninu postavit 5 javnih slavina s besplatnom pitkom vodom. S tim će se trajno i značajno smanjiti proizvodnja, upotreba, prikupljanje, deponiranje, transportiranje i oporaba plastične ambalaže, kao i onečišćenje okoliša i produkcija mikroplastike. Istodobno, svim građanima omogućit će se temeljno ljudsko pravo – na besplatnu pitku vodu. S obzirom na katastrofične predikcije klimatologa, u vrlo bliskoj budućnosti – to će biti nužnost.
PRIRODNI SAPUNI OD EKOLOŠKOG KOZJEG MLIJEKA
Stavljanje na tržište RH (može i šire ukoliko postoji mogućnost, na područje cijene EU), prirodnih certificiranih sapuna. Sapuni su već gotov proizvod, potpuno certificiran i spremni za tržište. Proces proizvodnje traje 6 tjedana, pa je to jedina mana u vezi početka projekta ukoliko ga prihvatite. Ovim projektom bismo željeli ostvariti suradnju s DM-om u svrhu stavljanja prirodnih sapuna proizvedenih u Hrvatskoj od certificiranog ekološkog kozjeg mlijeka na šire tržište, te bismo trebali mentorsku i financijsku pomoć oko marketinških aktivnosti u svrhu promocije prirodnih sapuna kao proizvoda koji njeguju kožu, koji su zdraviji izbor za tuširanje u odnosu na tekuća sredstva te proizvoda koji nema negativnog aspekta na okoliš.
***
Ivan Horvat, menadžer marketinga i odnosa s javnošću u dm-u.
„Danas je dm postao ponosan partner organizacija, ustanova, udruga, parkova prirode i proizvođača čije su nas ideje inspirirale i probudile dodatnu vjeru u zelenu budućnost sviju nas. Naš prvi korak prema stvaranju te budućnosti bit će da građanima 17 hrvatskih gradova i naselja omogućimo da otkriju prednosti održivog načina života te da uvide da, kada je u pitanju zaštita okoliša, ne postoje male i velike ideje. U ime dm-a zahvaljujem novim partnerima na povjerenju koje su nam ukazali, a svima koji su se prijavili na naš natječaj što su nam pomogli potvrditi kako Hrvatskoj ne nedostaje zelenih ideja“, izjavio je Ivan Horvat, menadžer marketinga i odnosa s javnošću u dm-u.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja uspostavilo je Etički kodeks kao jedan od mehanizama koji trebaju zaštiti potrošače – stvaranjem sigurnog okruženja za njih te omogućiti pouzdano i transparentno uvođenje eura u Republici Hrvatskoj. Od svakog poslovnog subjekta očekuje se da posluje u skladu s načelima Etičkog kodeksa te na taj način kontinuirano doprinosi transparentnosti i zaštiti potrošača u procesu uvođenja eura. Svi poslovni subjekti koji posluju u izravnom odnosu s potrošačima pozvani su pristupiti Etičkom kodeksu jer činom pristupanja svojim potrošačima jamče da će transparentno i pouzdano poslovati. Pristupanje Etičkom kodeksu je dobrovoljno i potpuno besplatno. U prilogu je tekst Etičkog kodeksa te na linku više informacija: https://mingor.gov.hr/vijesti/objavljen-eticki-kodeks-za-zamjenu-hrvatske-kune-eurom/8878 Poslovni subjekti moći će zatražiti pristupanje Etičkom kodeksu online od kolovoza 2022. do prosinca 2023. Popis poslovnih subjekata koji pristupe Etičkom kodeksu bit će javno dostupan na internetskoj stranici www.euro.hr.
ETIČKI KODEKS
Etički kodeks utvrđuje načine postupanja poslovnih subjekata u svrhu pouzdanog i transparentnog uvođenja eura u Republici Hrvatskoj, s ciljem stvaranja povjerenja i sigurnog okruženja za potrošače.
Etički kodeks namijenjen je svakom poslovnom subjektu u nefinancijskom i financijskom sektoru, koji radi u Republici Hrvatskoj i posluje u izravnom odnosu s potrošačima.
S danom pristupanja Etičkom kodeksu, poslovni subjekt stječe pravo na postavljanje vizualne identifikacijske oznake te prihvaća i jamči provedbu načela Etičkog kodeksa:
postupak uvođenja eura neće se zloupotrijebiti za neopravdano povećanje cijena roba i usluga unatoč tome što se cijene formiraju na temelju ponude i potražnje na slobodnom tržištu;
preračunavanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti te zaokruživanje istih obavljat će se isključivo po fiksnom tečaju konverzije u njegovom punom brojčanom iznosu te u skladu s matematičkim pravilima zaokruživanja;
na prodajnim mjestima i mjestima pružanja usluga odnosno na internetskim stranicama, dvojno će se iskazati cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti za sve robe i usluge u kuni i u euru u razdoblju dvojnog iskazivanja cijena, od 5. rujna 2022. do 31. prosinca 2023.;
prilikom provođenja promotivnih i marketinških aktivnosti prikazivat će se dvojno iskazane cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti uvijek prikazujući i fiksni tečaj konverzije;
fiksni tečaj konverzije bit će istaknut na računima, u prodajnom prostoru, mjestu pružanja usluga odnosno na internetskim stranicama na jasan, čitljiv, vidljiv i lako uočljiv način s ciljem što jednostavnijeg preračunavanja i usporedbe cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti za potrošače;
radnici poslovnog subjekta bit će pravodobno informirani i osposobljeni vezano uz postupak uvođenja eura kako bi potrošačima na što transparentniji način objasnili pravila o preračunavanju i zaokruživanju cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti te dvojnom iskazivanju u okviru svoje djelatnosti;
u razdoblju dvojnog optjecaja posebna pažnja posvetit će se pravilnom i jasnom preračunavanju ostatka iznosa koji se mora vratiti potrošaču u eurima.
Vizualna identifikacijska oznaka – logotip i slogan, bit će postavljena na prodajna mjesta i mjesta pružanja usluga odnosno na internetske stranice, uključujući postavljanje vizualne identifikacijske oznake i prilikom provođenja promotivnih i marketinških aktivnosti.
Prestanak obveze primjene Etičkog kodeksa nastupa s danom 31.12.2023., ili s danom oduzimanja prava na isticanje vizualne identifikacijske oznake, ili s danom prestanka postojanja pravne osobnosti.
Popis aktivnih poslovnih subjekata koji su pristupili Etičkom kodeksu bit će javno dostupan na službenoj internetskoj stranici eura www.euro.hr.
Zagrljaj povjerenja: Danijel Đurđević iz DD Klasje i Slađana Novaković iz Croatia osiguranja / Svečanost u Osijeku, 28. lipnja 2022. / Foto-arhiv Zaklade Vaša pošta
Pružajući snagu drugima i mi postajemo jači.
Zaklada „Vaša pošta“ dodijelila je potrebitim mladima 500. policu životnog osiguranja. Društveno odgovorno poslovanje je – uz digitalizaciju, okosnica razvoja Hrvatske pošte i pokretač brojnih projekata. Zaklada „Vaša pošta“, koju je Hrvatska pošta pokrenula 2010. godine, sigurno je jedan od najboljih primjera društveno odgovornog poslovanja na ovim prostorima. U 12 godina predanog rada Zaklada je postala sinonim za trajnu i sigurnu pomoć djeci i mladima iz sustava socijalne skrbi, a pokrenut je i čitav niz projekata koji su se vrlo brzo pokazali kao važni i korisni – i za državu i za njezine najpotrebitije članove.
Hrvatska pošta ušla je u dječje domove diljem Hrvatske dobro osmišljenim projektima i do danas postigla zapažene rezultate zbog kojih je i višestruko nagrađivana. Pokrenuta je nova era pozitivnih utjecaja na živote djece i mladih koji tijekom odrastanja, nažalost, nisu imali potporu svojih obitelji. Upravo su životni uspjesi tih mladih ljudi najbolji pokazatelj snage koju društveno odgovorno poslovanje može imati. Većina štićenika dječjih domova prošla je trnovit životni put, a svoj najveći uspjeh vide u potpunoj samostalnosti i sposobnosti da stvore vlastite obitelji o kojima su, odrastajući u dječjim domovima, potiho sanjali i maštali.
Za to je trebalo imati jasnu viziju i biti spreman usvajati nova znanja te osmisliti ideju i stvoriti potpuno novu priču koja pomiče granice. Hrvatska pošta je promišljenim angažmanom ostvarenim u svojoj Zakladi pokazala da ima snagu, sposobnost i vještine koje su je dovele do sjajnih rezultata i 500. djeteta kojem je pružena pomoć.
Ova jubilarna 500. sretna vijest stigla je u Dječji dom „Klasje“ u Osijeku i izmamila osmijeh svim nazočnima, koji su se okupili na svečanosti 28. lipnja u Dječjem kazalištu Branka Mihaljevića povodom proslave 150. obljetnice postojanja ove ustanove.
Zaklada „Vaša pošta“ rado je viđen gost u svim dječjim domovima diljem Hrvatske. Postali smo nositelji lijepih i sretnih vijesti što se u konačnici i uklapa u temeljno poštarsko poslovanje: BITI GLASNIK!
A biti prepoznat kao glasnik samo dobrih vijesti – to je pravi uspjeh!
Prilog emitiran u emisiji Exkluziv.
O Zakladi „Vaša pošta“ tijekom 12 godina
Pod ovim sloganom Zaklada „Vaša pošta“ već 12 godina pomaže štićenicima dječjih domova u najizazovnijem trenutku – na početku samostalnog života, nakon izlaska iz ustanove doma. Naime, nakon napuštanja doma štićenici počinju samostalan živo, što je oduvijek, a posebno danas u ova neizvjesna vremena, pravi izazov. Bez pomoći obitelji, bez novca i zaposlenja, taj je problem i pritisak doista teško premostiti; upravo na toj ideji stvaranja boljeg i humanijeg svijeta za potrebitu djecu nastala i Zaklada „Vaša pošta“. Njezina je zadaća da još za vrijeme boravka djece u domu nalazi donatore, koji na ime svakog od njih pojedinačno uplaćuju police životnog osiguranja vrijedne 6000 eura. Isplata tih sredstava obavlja se u mjesečnim obrocima tijekom dvije godine po izlasku iz doma, kako bi imali osigurana sredstva za podmirenje osnovnih životnih troškova. Unatoč činjenici što su najveći pojedinačni donatori Hrvatska pošta kao osnivač te Croatia osiguranje kao partner Zaklade „Vaša pošta“, sasvim je jasno da ova ideja ne bi bila dugoročno održiva bez velikog odaziva i snažne potpore brojnih donatora i podupiratelja Zaklade.
Zahvalni smo svima koji su podržali ovu ideju
i spremno stali uz djecu iz dječjih domova diljem Hrvatske.
U zajedništvu idemo dalje!
Na popisu donatora nalaze se brojne tvrtke, fizičke osobe, gradovi, općine i županije te udruge civilnog društva. Transparentno poslovanje, međusobno povjerenje i sinergija ključ su uspjeha Zaklade „Vaša pošta“ i svih njezinih suradnika.
Online kampanju Stop nasipavanju pokrenuli su Sunce, Zelena Istra i WWF Adria / Foto: Udruga Sunce
Jesu li egoizam pojedinaca i nezakonito ponašanje zaustavljivi?Događaji na našoj obali upućuju na to da je društvo uglavnom nemoćno, a država uglavnom neučinkovita. Hrvatska ima kratke plaže i malo plaža za ovoliki turizam i problem se rješava ad hoc, nasipavanjem zakonskog obalnog pojasa, „noćnim akcijama“, „tihim dogovorima“ …
„Svako proljeće bageri „pripremaju“ obalu za sezonu. Ruju se škrape, kamioni istresaju zemlju i kamenja u plićake, miješa se beton i betonizira svaki kamenčić. Svjedoče tome i brojne prijave koje svakodnevno zaprimamo na Zeleni telefon (072 – 123 – 456). Proteklih pet godina zaprimljeno je više od 350 prijava o devastaciji obale“, ističu u splitskoj Udruzi Sunce.
Upravo iz tog razloga, u svibnju 2022. pokrenute su zajedničke snage udruga Sunce i Zelena Istra te Fonda WWF Adria u kampanju „Stop nasipavanju“. Ciljevi su višestruki:
osvijestiti široku javnost o rješenjima koja u svrhu zaštite
potaknuti državu na
učinkovito upravljanje morskim okolišem
kampanjom se želi, također, ojačati pozitivna percepcija javnosti o ulozi okolišnih organizacija civilnog društva u donošenju i kreiranju politika i akata koji se odnose na upravljanje morskim okolišem, vođene načelima zaštite okoliša.
Bager na makarskoj plaži / Foto: Udruga Sunce
Kako Hrvatska rješava problem nedovoljne duljine plaža?
„Prosječna je duljina obale hrvatskih plaža 370 m, što ih uvrštava među najkraće plaže na svijetu (Carević, 2020). Stoga se priobalne općine i gradovi odlučuju na stvaranje sve većeg broja novih plaža i/ili na proširenje kapaciteta postojećih, kako bi, prema vlastitoj procjeni, zadovoljile potrebe rastućeg broja turista. U nedostatku financijskih sredstava za izvedbu cjelovitog projekta gradnje plaže, jedinice lokalne samouprave redovito se odlučuju za naizgled jeftiniju praksu ad hoc nasipanjem plaža. Bez elemenata koji bi osigurali stabilnost i otpornost na utjecaj valova, tako formirane plaže „plešu“ jedno ljeto. U najboljem slučaju traju jednu ljetnu sezonu, a potom ih zimske oluje naprosto odnesu“, ističu u Udruzi Sunce.
***
Nasipavanje plaža / Foto: Udruga Sunce
„Kada bismo vidjeli kamion koji na škrape i u more ispusti cijelu silinu zemlje i kamenja pretpostavljali smo da je došlo do štete u okolišu, no nismo znali što se točno događa pod morem i zašto je to pogrešno. U okviru projekta „Sačuvajmo ekosustave Jadranskog mora aktivnim sudjelovanjem – SEAS“ upustili smo se u istraživanje utjecaja nasipavanja obale i dohranjivanja plaža na morske pridnene zajednice pod palicom stručnjakinje dr. sc. Silvije Kipson. Pregledni rad dr. sc. Kipson pruža nam prozor u podmorje i navodi primjere kako korištenje neadekvatnog materijala za nasipavanje plaže dovodi do različitih promjena biogeokemije okoliša koji time prestaje biti pogodno stanište za dotadašnje organizme.“ – naglašava Ivana Krstulović Baković, voditeljica projekta SEAS u Suncu.
***
„Računica je jednostavna, neadekvatno ad hoc nasipavanje može prouzročiti značajnu ekološku i ekonomsku štetu. Neodrživost takvih zahvata i posljedice koje nasuti materijali ostavljaju na okoliš upravo su ono na što ova kampanja upozorava.“ – kaže Irena Burba, predsjednica udruge Zelena Istra.
Država slabo nadzire, ne traži povrat u prijašnje stanje…
Veliki je problem i nedostatak inspekcijskih kapaciteta koji dovodi do nesankcioniranja bespravne gradnje i trajnih devastacija prostora. Izrazito je problematično i to što, nakon već izvršenih bespravnih radnji na morskoj obali, rijetko bude naložena mjera povrata u prijašnje stanje. Štoviše, mnogi se postupci ozakone provođenjem postupaka procjene utjecaja na okoliš nakon što je nasipavanje već provedeno.
***
„Prošle godine dobili smo prijavu zbog nasipavanja obale i mora na Krknjašima kod Drvenika. Iako je komunalno redarstvo provelo određene mjere protiv počinitelja, nasipani materijal ostao je na lokaciji dok ga more nije samo odnijelo. Tako je nasipavanjem obale uništen i morski ekosustav na lokaciji.“ – objasnila je Hajdi Biuk, pravnica Sunca.
***
„Svjedočimo kako brojni pojedinci, koji nisu ishodili potrebne dozvole, nasipavaju obalu, a uvidom u Obalni plan Splitsko-dalmatinske županije, evidentno je da se i oni kojima je povjerena briga o pomorskom dobru priklanjanju jeftinijim i bržim rješenjima koja su dugoročno neodrživa. Stoga se pitamo, do kada će se nastaviti svojevoljno betoniziranje i nasipavanje obale, a bez trajnih posljedica?“ – dodala je Ivana Krstulović Baković.
Nasipavanje obale i mora na Krknjašima kod Drvenika / Foto: Udruga Sunce
Na pogrešni odnos čovjeka prema jadranskim plažama pravni tim Sunca upozoravao je još 2020. kada je naveo propise te pravne korake koje građani mogu poduzeti primijete li devastaciju obale.
Ipak, Sunce svjedoči i nekim dobrim primjerima iz prakse kada su nadležna tijela u inspekcijskom postupku svoje ovlasti koristila u svrhu zaštite okoliša, i to u Seget Vranjicu i Makarskoj.
Kampanja Stop nasipavanju nastala je u sklopu projekta Sačuvajmo Ekosustave Jadranskog mora Aktivnim Sudjelovanjem – SEAS. Projekt SEAS Udruga Sunce provodi uz financijsku podršku Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova, a projektni partneri su WWF Adria, Udruga Zelena Istra, Urbanex d.o.o. i University of South-Eastern Norway (USN).
Reference: EKOVJESNIK Cijeli članak pročitajte OVDJE
Opaska: naslov, uvodnik, podnaslovi urednički prilagođeni za portal www.odgovorno.hr
Tko misli o robotima, neka misli i o ljudima! Program zajamčenog zaposlenja mogao bi pomoći cijeloj privredi da napravi tranziciju ka radnom tjednu od 35 ili 30 radnih sati. Istovremeno, zajamčeni dohodak, ta davna ideja, u ovom vremenu ponovno dobiva na aktualnosti; djelomično su taj model već okušale Finska i drugi. U eri robotizacije što će u društvu i sami sa sobom raditi milijarde ljudi? Poznato je da je robotizacija u prvoj fazi u Americi odnijela već između 5 i 7 milijuna radnih mjesta.
O svemu tome piše Marko Grdešić, u prikazu jedne nove važne knjige. Nedavno je američka ekonomistica bugarskog porijekla Pavlina Tcherneva, koja radi na sveučilištu Bard i Levy institutu u državi New York, objavila knjigu o zajamčenom zaposlenju pod naslovom The Case for a Job Guarantee. Riječ je o prijedlogu koji je povezan s tzv. Modernom monetarnom teorijom, relativno recentnom reformulacijom kejnzijanskih ekonomskih ideja o kojoj se već pisalo na ovim stranicama.
Osnovna je ideja MMT-a da državi koja kontrolira svoju valutu nikada ne može ponestati novca, tj. da uvijek može trošiti na programe koje smatra nužnim. Takve države mogu uvesti i program zajamčenog zaposlenja, tj. garantirati posao svakome tko može i želi raditi. Prema Pavlini Tchernevoj, takav bi program funkcionirao kao snažan anti-ciklički ekonomski alat. U situacijama kada privreda raste i privatni sektor zapošljava, broj ljudi u tom programu bi se smanjivao, a kada bi privatni sektor otpuštao, broj ljudi kojima bi se nudilo zajamčeno zaposlenje bi se povećavao. Osim što bi ublažio recesije, program bi ublažio i brojne troškove nezaposlenosti. Naime, nezaposlenost vodi do:
siromaštva,
odbačenosti na margine društva,
zastarijevanja vještina,
psihičkog stresa,
raznih bolesti,
ali i do alkoholizma i
obiteljskog nasilja i kriminaliteta.
Drugim riječima, mi kao društvo već snosimo troškove nezaposlenosti. Aktivnim uključivanjem tih ljudi u život zajednice bi se dobar dio ovih problema otklonio.
Prijedlog je intrigantan i za sobom povlači niz pitanja. Tcherneva je napisala kratku i pristupačnu knjigu koja daje artikulirane odgovore na većinu njih. Osim toga, na svojoj stranici je napisala i FAQ, tj. odgovore na najčešća pitanja.
Koliko bi ljudi sudjelovalo u programu zajamčenog zaposlenja?
Tcherneva procjenjuje da bi se u SAD taj broj mogao kretati između 11 i 15 milijuna ljudi (trenutno je u SAD zaposleno oko 150 milijuna ljudi). Koliko bi koštao taj program? Prema njenim procjenama, oko 1 do 1.5 posto BDP-a, što je relativno malo ako se uzmu u obzir troškovi nezaposlenosti koji se pojavljuju kroz zdravstvene probleme, kroz kriminal ili zloupotrebu droga.
Da li bi program vodio u inflaciju? Njen odgovor je ne bi, jer bi program zajamčenog zaposlenja služio kao amortizer koji stabilizira cijene. Naime, u današnjim društvima se koristi amortizer nezaposlenih čije postojanje za šire društvo ima ‘pozitivnu’ funkciju u tome što sprečava da se ekonomija pregrije. To je i eksplicitno tako s obzirom da se monetarna politika vodi tako što se pokušava ravnati prema tzv. NAIRU (non-accelerating inflation rate of unemployment), tj. prema stopi nezaposlenosti uz koju se inflacija ne ubrzava. Za Tchernevu je NAIRU loša i neutemeljena ideja jer zapravo ni same Federalne Rezerve ne znaju koliko NAIRU iznosi. Prema tome, ako postoje samo dvije opcije: koristiti amortizer nezaposlenih ili amortizer zaposlenih od strane države, onda je druga opcija ekonomski efikasnija, ali i manje okrutna. Osim toga, program zajamčenog zaposlenja ne bi konkurirao privatnom sektoru. On bi definirao minimalnu plaću i minimalne radne uvjete, ali ne bi sprečavao da privatni sektor zaposli te ljude za višu plaću.
Na kakvim bi poslovima ti ljudi radili?
Prema Tchernevoj, postoje brojne potrebe koje su danas nezbrinute, a koje privatnom sektoru nisu profitabilne. Prije svega, već ekološka kriza zahtijeva dodatnu brigu za sprečavanje požara i poplava te sanaciju njihovih posljedica, brigu za lokalnu floru i faunu te za biološku raznolikost, pošumljavanje i sprečavanje erozije tla, urbanu i organsku poljoprivredu i opskrbu hranom. Osim toga, tu su i drugi oblici skrbi za djecu, starije, za ljude s invaliditetom ili ratne veterane. Kroz program zajamčenog zaposlenja bi se mogao proširiti doseg kojeg kultura, umjetnost i obrazovanje imaju u svakodnevnom životu ljudi. Nema sumnje da bi se pojavile i druge ideje i otkrile nove potrebe kako bi se program širio.
Odgovore je djelomično dao i New Deal nakon Drugog svjetskog rata, i drugi nedavno
Za sve ideje već postoje primjeri iz prošlosti te iz različitih zemalja. Program zajamčenog zaposlenja nije privilegij koji si mogu priuštiti samo bogate zemlje, što se vidi iz nekoliko narednih primjera.
Najvažniji primjer je Rooseveltov New Deal, kojeg Tcherneva predstavlja kao nedovršenu revoluciju. Naime, možda najvažniji element te važne povijesne epizode je Civil Works Administration. Nažalost, njega je ugasio Rooseveltov savjetnik za budžet, Lewis Douglas, kojem je bilo važnije da se bori za uravnoteženi proračun, taj klasični cilj fiskalnih konzervativaca. Sam je program bio veoma popularan među običnim ljudima te se Tcherneva pita bi li ga se moglo ugasiti da je potrajao još koju godinu. Rooseveltova administracija bila je i veoma blizu da uvede radni tjedan od 30 sati, ali je taj prijedlog za dlaku izgubio glasanje u Kongresu. (Eight-hour Day Movement).
Mail Transportation, Martin Fletcher (1938), mural u poštanskom uredu u San Pedru u Kaliforniji (Wikipedia).
Ljudi s 55 ili 60 godina nisu u današnje vrijeme za baciti.
Međutim, važan je preduvjet da država kontrolira vlastitu valutu. Ako zemlja abdicira svoju monetarnu politiku ulaskom u monetarnu zajednicu kao što je Eurozona, ona gubi mogućnost da provodi ovakvu ili sličnu politiku. Manevarski se prostor drastično sužava. To je pogotovo loša vijest za Hrvatsku jer je ona zemlja u kojoj ima mnogo trajno nezaposlenih, pogotovo među starijom populacijom. Njih poslodavci izbjegavaju zaposliti (Poslodavci i zaposlenici, kome koriste fleksibilni radni aranžmani? U Hrvatskoj se opet igra na pogrešnu kartu).
Sasvim je realno pretpostaviti da bi mnogi od njih bili i voljni i kadri dati ovom društvu svoj doprinos kada bi im program zajamčenog zaposlenja to omogućio. Kako privatni sektor ionako izbjegava zaposliti te ljude, takav program mu i ne bi bio izravna konkurencija.
Temeljni dohodak ili zajamčeno zaposlenje?
Na kraju, valja spomenuti i glavnog suparnika programu zajamčenog zaposlenja, a to je zajamčeni temeljni dohodak. Za Tchernevu, gotovinski transferi poput temeljnog dohotka mogu pomoći, ali sami po sebi ne rješavaju problem nezaposlenosti. Temeljni dohodak bi dao ljudima novac, a zatim bi ih ostavio na cjedilu. Osim toga, ljudi po svojoj prirodi imaju potrebu da rade. Temeljni dohodak se čini suvremeniji jer stavlja naglasak na postmoderne forme ‘s one strane’ plaćenog rada, dok zajamčeno zaposlenje izgleda kao staromodni ostatak društva utemeljenog u laburizmu. Međutim, ovaj program bi se i sam mogao podesiti da nudi puno ili skraćeno radno vrijeme te bi mogao pomoći cijeloj privredi da napravi tranziciju ka radnom tjednu od 35 ili 30 radnih sati.
Sve u svemu, ovaj prijedlog daje mnogo materijala za zamišljanje kako bi moglo izgledati društvo budućnosti. Jesmo li sigurni da je današnji status quo bolji i efikasniji od društva kakvog predlaže ova pristupačna i kratka knjiga?
Naslovna ilustracija: Knjiga i autorica Pavlina Tcherneva (Wikipedia)
Autor je docent na Fakultetu političkih znanosti, doktorirao na Sveučilištu Wisconsin
Inovativna tvrtka Hrvatski kišobran, okrenuta snažnom održivom rastu, klijentima, zaposlenima, prirodi – ide dalje.
Da li itko voli kišu? Međutim, kiša je unijela sunce u malu obiteljsku tvrtku iz Zaprešića, Hrvatski kišobran, koja se razvila u uglednog internacionalnog proizvođača kišobrana. Njihovi se kišobrani nose u Tokiju, Londonu, Milanu, Parizu i drugim svjetskim metropolama. Uspjeli smo povećati izvoz za 100% u prvoj godini pandemije, a rast izvoza nastavio se sve do danas.
Danas obiteljsku tvrtku vodi Marin Rogić, koji ju je zajedno sa suprugom Natašom, ali i uz sudjelovanje svih zaposlenih, unaprijedio tvrtku, okrenuo je proizvodnji i izvozu, inovacijama i kreativnom oplemenjivanju proizvoda. U razgovoru s njime pokušavamo otkriti tajnu uspjeha zaprešićke tvrtke.
Tvrtka je osnovana prije više od 30 godina i bavila se prodajom robe široke potrošnje, pa između ostaloga i kišobrana uvezenih iz Kine. Onda, prije više od desetljeća, Hrvatski kišobran je kao određenu antirecesijsku mjeru i mjeru za povećanje broja zaposlenih predstavio brend pod istim nazivom – Hrvatski kišobran. Daleko je iza njih vrijeme kada su se prvi njihovi kišobrani proizvodili u kaznionici u Lipovici. Danas imaju suvremeni pogon u Zaprešiću.
Dio proizvodnje Hrvatskog kišobrana čine dizajnirani kišobrani, oslikani nizom zanimljivih motiva unutar više tematskih cjelina, poput sporta, slikarstva, fizike, hrvatskih gradova, hrvatske kulturne baštine i drugih. Kupci uz pomoć konfiguratora mogu i sami dizajnirati svoj jedinstveni kišobran ili kupiti neki od kišobrana koji su osmislili poznati hrvatski dizajneri.
NAČELA POSLOVNE EKSPANZIJE
Možete li ukratko predstaviti svoje poduzeće: koliko imate zaposlenih, otkad proizvodite kišobrane, kolika vam je proizvodnja, koliko ulažete u nove tehnologije …?
Hrvatski kišobran broji prosječno 45 zaposlenih, a uz naše stalno zaposlene, imamo ostvarenu suradnju i s kooperantima. Za vrijeme prethodne recesije 2008. rodila se ideja o proizvodnji kišobrana, u inat recesiji. Godine 2010. proizveli smo prve kišobrane i od tada svakodnevno učimo, razvijamo se, usavršavamo tehnologiju i procese. Godišnje proizvedemo preko 200.000 kišobrana, a dnevno možemo proizvesti između 700 i 1000 kišobrana.
Kad je počela pandemija, morali smo dobro promisliti i planirati naše poslovanje jer u neizvjesnom vremenu, potrebno je biti promišljen, ali i hrabar.
Koje su ključne odrednice vaše poslovne politike koje generiraju takav rast?
Prednost naše proizvodnje je upravo naša fleksibilnost, osluškivanje tržišta i želja kupaca te pozicija proizvodnje koja je u Europi, što je nam je postalo ključno. Više od pola desetljeća aktivno ulažemo u tehnologije, nove strojeve, digitalizaciju i razvoj procesa. Danas se možemo pohvaliti, uz standardna poslovna programska rješenja i potpuno prilagođenim programskim rješenjima koja pokrivaju planiranje i praćenje proizvodnje te programskim rješenjem za on-line dizajniranje kišobrana od strane kupca. To su softveri iza kojih stoji puno sati promišljanja i razvoja. Dobitnici smo niza vrijednih nagrada i priznanja, od kojih ovdje možemo istaknuti „HRIO“ u kategoriji malih poduzeća za 2021., priznanje za društveno odgovorno poslovanje i zalaganje za održivost koje dodjeljuju HRPSOR i HGK.
Kako osmišljavate nove proizvode? Kolika je pri tome uloga suradnje s dizajnerima?
Šivanje latica na panel dizajnerskog kišobrana Elle Dvornik / Foto: Hrvatski kišobran
Do sada smo uspješno predviđali trendove i prema tome kreirali kolekcije. Otvoreni smo za različite vrste suradnje pa smo tako uspješno surađivali s našim poznatim dizajnerima i influencerima, a prošle godine smo pokrenuli projekt pod nazivom Moja mala tvornica koja omogućava svakom pojedincu da osmisli svoju liniju, predstavi ju putem naše platforme i na taj način ostvari zaradu od prodaje.
Kako je i kada došlo do ideje da kupci mogu sami osmisliti svoj kišobran?
Mladi su u matrici i njima je danas postalo normalno da mogu utjecati na kreiranje i na odlučivanje i da to sve rade online. S druge strane, digitalizacija nam je nametala potrebu za bržom obradom dizajna i pripremom za daljnji tijek proizvodnje. Tako smo krenuli u razvoj našeg internog 3D softvera koji se pokazao iznimno koristan, ali i dovoljno jednostavan za korištenje. Njegova komercijalizacija je bila logičan slijed. Danas ima puno softvera za personaliziranje proizvoda, ali naš je poseban u nekoliko detalja, a jedan od važnijih je izračun mreže za aplikaciju motiva na kišobran, koji se neće deformirati. Na primjer, kad odaberete portret koji plošno rastegnete preko klobuka, dolazi do deformacije lica i kišobran ne izgleda lijepo. Programeri su detaljnim proračunima i testiranjem uspjeli otkloniti tu deformaciju.
Vjerojatno vam je u širenju tržišta donekle pomogla i oznaka Hrvatska kvaliteta, zar ne? Hrvatski kišobran je u kratkom roku postao nacionalno prepoznatljiv proizvod i svakako smatramo da je na tržištu Hrvatske ime Hrvatski kišobran pomoglo, kao i znak Hrvatske kvalitete. Na svjetskoj razini, ime ne smatramo iznimno značajnim za širenje tržišta, ali sigurni smo da hrvatska kvaliteta kao potvrda kvalitete i izvornosti, budi u strancu pozitivnu asocijaciju budući se uz našu zemlju vežu uglavnom lijepe i pozitivne stvari (vrhunski sport, obala, gostoljubivost, tradicija i povijest) što u konačnici ipak utječe na odluku o suradnji. Ipak presudnim u širenju tržišta smatramo kvalitetu, mogućnost prilagodbe, dostupnost i fleksibilnost. Naše vrijednosti koje njegujemo su prepoznali naši kupci i zbog toga nam se vraćaju, ali i dolaze novi. Tri glavne vrijednosti koje njegujemo bez obzira na sve su: iskrenost, vrijednost jednakih šansi i vrijednost obostrane koristi. Kako je došlo do kupnje talijanske tvornice drški za kišobrane?
Marin Rogić prilikom potpisivanja sporazuma s gospodinom Bernasconijem / Foto: Hrvatski kišobran
Talijanska tvornica Ambrogio Bernasconi proizvodila je drške za sve najpoznatije državnike, glumce i ostale svjetski poznate osobe. Nakon preko 150 godina tradicije, više nije bilo nasljednika koji bi mogao nastaviti proizvodnju. Mi smo odlučili dati ponudu za kupnju strojeva, i što je još važnije – know-how-a. Uspješnim zaključenjem ugovora 2018. godine proizvodnju smo preselili u Hrvatsku. Od tada Hrvatski kišobran ima vlastite drške za kišobrane.
NAČELA ZALAGANJA ZA ODRŽIVOST
Gdje nabavljate sirovine za izradu kišobrana, gdje je tu Hrvatska? Ovisno o razvoju i potrebama proizvoda, repro-materijal nabavljamo po cijelom svijetu – od Japana do Francuske, od Azijskih zemalja do Skandinavije, mada uvijek dajemo prednost hrvatskim dobavljačima za sve što je moguće nabaviti u Hrvatskoj. Vodimo računa o kvaliteti, pouzdanosti dobavljača i o certifikatima kako bismo bili sigurni da našim kupcima uvijek možemo ponuditi vrhunski proizvod.
Recite nam nešto o suradnji na projektu pametnog kišobrana Kisha? Mi volimo inovativne i smjele projekte. Dečki iz KISHe su došli s idejom, imali su pilot aplikaciju i rekli smo: „Ajmo pokušati“. KISHA je poznata u cijelom svijetu i zaista je dobar i vizionarski projekt.
Kakav je vaš odnos s lokalnom zajednicom? Puno energije ulažemo u dostupnost lokalnoj zajednici pa tako imamo dosta sati volontiranja, neke vlastite projekte te sudjelovanja u raznim panelima i raspravama koje unapređuju zajednicu.
Omogućavamo studijske posjete proizvodnom pogonu za vrtićarce, školarce, studente te ostale zainteresirane skupine, pokrenuli smo projekt (po)stani poduzetnik u sklopu kojeg pružamo besplatne savjete o poduzetništvu, često sudjelujemo ili pokrećemo humanitarne događaje, a upravo samo priveli kraju volontersku suradnju na projektu koji organizira Austrijska ambasada – “Nastavnici u poduzeća – praksa za nastavnike”. U listopadu već započinje novi projekt dijeljenja znanja. Smatramo da je pozitivna budućnost u dijeljenju znanja i stalnom usvajanju novih vještina pa bismo naš odnos s lokalnom zajednicom prvenstveno definirali kao aktivnu diseminaciju znanja.
Kako brinete o zaposlenicima, kakva je struktura (po dobi, po spolu) zaposlenih radnika, koje benefite u vašoj tvornici oni ostvaruju?
Kad ovako gledamo, činjenica je da je Hrvatski kišobran pretežno žensko poduzeće. Čak su i na voditeljskim pozicijama pretežno žene – voditeljica računovodstva, voditeljica proizvodnje, voditeljica nabave, voditeljica skladišta… Sve naše zaposlene aktivno potičemo na sudjelovanje u razvoju poduzeća, a također i na edukacije i usavršavanje. Možemo se pohvaliti i s puno beba, ali i odlascima u mirovinu, trenutno imamo tri trudnice i jednu novopečenu mamu.
Kako brinete o okolišu i smatrate li se ekološki osviještenom tvrtkom? U svakoj etapi proizvodnje razmišljamo o minimizaciji otpada, recikliramo, koristimo štednu (led) rasvjetu. Mala starost strojeva osigurava energetsku učinkovitost, u tisku koristimo reciklirani papir (deklaracije, označavanja, katalozi,…) Godine 2021. smo predstavili reciklirano platno za kišobrane na koje je odgovor tržišta bio odličan. Također, pojedinim iskorištenim proizvodima dajemo dodanu vrijednost na način da smo osmislili njihovu ponovnu upotrebljivost i stavljamo ih u prodaju, a prije smo ih bacali. U planu je izgradnja Fotonaponske elektrane za vlastite potrebe.
Koji su vam planovi za bližu budućnost? Puno je planova, ali neki za koje su već pokrenute aktivnosti su: ulaganje u povećanje kapaciteta proizvodnje, izgradnju dodatnih kvadrata proizvodnog, ali i uredskog prostora, ulaganje u usavršavanje zaposlenih, razvoj novih proizvoda i usluga. Svaki dan imamo neku novu ideju koju pokušavamo uskladiti s postojećim planovima i mogućnostima.
Budućnost je izazovna, ali dokle god uživamo u onome što radimo, nije upitna.
Izgradnja akumulatora topline za HEP-PROIZVODNJA d.o.o. / Foto: Montmontaža oprema d.o.o. web
Povodom restrukturiranja tvrtke prije 10-ak godina, a nakon svjetske recesije 2008., Montmontaža-oprema iz Zagreba (MMO) zacrtala je poslovnu politiku snažne povezanosti radnika i uprave, ravnoteže poslovnog i privatnog života, prakse koja se od tada njeguje svakodnevno. Kriza koju su prošli riješena je po starokineskom geslu: „Kriza je šansa“. Neki elementi te politike su specifično i izvorno njihova rješenja i zato šire zanimljivi javnosti kao izniman model korporativne radne kulture.
Priroda poslovanja, proizvodnja i realizacija ugovornih obveza u poduzeću zahtjevna je aspekata – stručno, tehnologijski, organizacijski, sigurnosno i ekološki. „Sadašnji posao rekonstrukcije postrojenja, kojeg realiziramo u Belgiji, ne može to svatko“, objasnili su nam u tvrtki. Montomtaža oprema dobiva poslove na javnim natječajima u RH i u inozemstvu, zahvaljujući udovoljavanju veoma zahtjevnim kriterijima, kako u pogledu tehnike, rokova i financija, tako i na planu ekologije, sigurnosti i zaštite na radu. Zahtjevi u tom pogledu su rigorozni, od posjedovanja certificiranih uvjerenja o obučenosti radnika i stručnjaka do certifikata i referenci za poduzeće.
Tvrtka proizvodi, montira, rekonstruira cjevovodne sustave, toplinska i procesna postrojenja i sl., posebno u industriji nafte i plina, što podrazumijeva da na terenu uvjeti rada mogu biti teški, nekad i fizički i mentalno iscrpljujući. U takvoj situaciji promovirana je, kao jedina ispravna, kadrovska politika po kojoj su presudni činitelji uspjeha radnik i timovi. Nikakvom tehnologijom ni najsuvremenijom opremom ne može nadoknaditi pomanjkanje educirane, utrenirane, pouzdane jezgre radne snage. Politika ljudskih potencijala potencira sve: kvalitetu rada, znanje, povjerenje, poštovanje, stalno učenje, kompetencije, motiviranost, osobnu sigurnost na radu i sl.
„Zdrav odnos prema zaposlenicima jedan je od najvažnijih poslovnih principa kojeg se pridržavamo još od samog nastanka tvrtke, a razvijanje dobrih međuljudskih odnosa unutar tvrtke ključno je za zdravu radnu atmosferu. Svakodnevica ponekad zna biti vrlo teška, ali zato su naša vrata uvijek otvorena za razgovor i pomoć svakom našem zaposleniku. Maksimalno se angažiramo tražeći ravnotežu „poslovne obveze : privatni život; angažiramo se na problemima radnika, u najtežim životnim trenutcima. Izrazito nam je važno da znaju kako s naše strane uvijek mogu dobiti svu moguću vrstu pomoći“, poručio je Kruno Krajinović, član Uprave društva Montmontaža-Oprema d.o.o.
Trenutačno u Hrvatskoj MMO radi na sedam gradilišta, a najveće u 2022. je svim Zagrepčanima itekako na ulicama vidljivo – zamjena mreže ostarjelih toplinskih cjevovoda, 60 km. Stalnu jezgru zaposlenih čini cca 150 radnika. No, broj zaposlenih, zajedno sa iznajmljenim i ugovornim radnicima, penje se do 200 ili 250, ovisno o poslovima u toku. Vrata ove tvrtke su otvorena stalno za nove zaposlenike, za inženjere i zavarivače, stručnjake raznih profila.
Zamjena vrelovoda – Stančićeva ulica u Zagrebu za HEP-TOPLINARSTVO d.o.o. / Foto: Montmontaža-oprema d.o.o. web
MM – specifična rješenja u okviru politike upravljanja ljudskim potencijalima
HSEQ sustav upravljanja zasnovan je sukladno najvažnijim ciljevima – sigurnost na radu, zdravlje djelatnika i zaštita okoline, što su nužni kriteriji za dobivanje poslova na jakim natječajima. Odjel upravljanja kvalitetom je tek organizacijska jedinica koja posebno brine o tome, udovoljavajući najvažnijim svjetskom standardima: ISO 9011:2015, ISO 14000, SCCP:2011 i drugih još nekoliko. Osiguranje kvalitete u svim fazama te sigurnost radnika i okoliša su naročito važni kao još jedan element za dobivanje poslova na natječajima.
Evo jedne od specifičnosti ove tvrtke: u politici regrutiranja kadrova, kod apliciranja za posao, poželjno je donijeti nečiju preporuku, može i rodbinsku od nekog zaposlenika. Zaposlenici se motiviraju da ostanu u tvrtki, kako se kaže „do mirovine“.
Zanimljivo je još jedno rješenje: kad neki voditelj/poslovođa ode u mirovinu, s njime se sklapa ugovor o radu na 4 sata, da bi svojim iskustvom, stručnim radom, podržavao tvrtku, preuzimanjem nekih specifičnih poslova (evidencije, stručni nadzor, mentoriranje…). Takvih veoma korisnih radnika-umirovljenika danas je 12.
Jedan član uprave zadužen je, pored ostalog, za stalnu komunikaciju sa radnicima, njihovu privatnu situaciju, uvjete rada, društveni standard radnika. U čestom nailasku na gradilište, član uprave popriča s radnicima. „Ne postoji radnik čiju privatnu situaciju ne poznamo, barem u osnovi. Ako se međusobno poznajemo, onda se može i razgovarati i sporazumjeti – kako miriti potrebe posla i privatnog života“, kažu.
Timski duh se njeguje posebnom pažnjom. U slučaju nekog nesporazuma, pogreške, poremećaja i sukoba, odmah se saziva „ad hoc“ sastanak kojem nazoče svi uključeni i zainteresirani za problem. Stvar se pretrese, usuglase se rješenja, nešto se nauči i – „svatko pođe zadovoljan za svojim poslom“.
Montmontaža-Oprema d.o.o. prepoznaje i cijeni važnost i vrijednost ljudskog kapitala kao jednog od temeljnih uporišta daljnjem razvoju i prosperitetu Društva / Foto: Montmontaža-Oprema d.o.o. web
U tvrtki djeluje Odbor za zaštitu na radu, od 7 članova, a među kojima su i dva stalna vanjska suradnika – liječnik medicine rada i stručnjak za ZNR. U timu je povjerenik radnika, kojeg zaposleni biraju na 5 godina te interni voditelj ZNR. Tim se sastaje svakog kvartala i razmatra stanje sigurnosti na radu, sasluša i analizira ideje i prigovore, pregleda izvještaje, poduzima mjere korekcije i unapređenja. U proteklih 5 godina zabilježena je jedna (1) lakša nesreća na radu, što je izniman uspjeh samo po sebi, a posebice imajući u vidu djelatnost i procese MMO.
Svakog dana u 7,00 svi odjeli, na terenu i u proizvodno-poslovnom centru imaju isti radni početak, koji se popularno naziva „Pet minuta za sigurnost“. Iznese se stanje od prethodnog dana, dogovori se plan i mjere, dnevno podsjeti sve zaposlenike na iznimnu važnost sigurnosti za poslovanje tvrtke na tržištu i zdravlje zaposlenika. Iznesu se događaji i iskustva proteklog dana,
Montmontaža je, kao i druge naše tvrtke, počela s uvozom stručne proizvodne snage; tako unatrag tri godine imaju u svojim redovima četvoricu zavarivača s Dalekog Istoka, a u toku je nova veća runda – 20 radnika. Uvjeti koje ovo hrvatsko poduzeće pruža tim radnicima, u odnosu na njihova dosadašnja radna okruženja u drugim država, bitni su bolji: dobivaju sve što i hrvatski radnici, imaju jednaka prava i odgovornosti, osjećaju brigu.
Sa stajališta radnika, benefiti koje pruža tvrtka su višestruke: organizirana prehrana na svakom većem gradilištu, sistematski zdravstveni pregledi, financijska pomoć u privatnim kritičnim trenucima, izlazak u susret svakom osobnom zahtjevu za vanrednim dopustom, privatnim izlaskom…
„Zahvaljujem se od srca u ime cijele uprave i svih zaposlenih društva MONTMONTAŽA-OPREMA d.o.o.. Želimo udruzi MijelomCRO puno uspjeha, a svim članovima još više zdravlja, sreće i sve lijepo što život daje“, poručio je Kruno Krajinović.
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.