Razgovor – Vladimira Senčar Perkov: „INA podržava zapošljavanje osoba s invaliditetom“

Vladimira Senčar Perkov, direktorica Ljudskih resursa / Foto: INA

U društvima INA Grupe u Republici Hrvatskoj rade 182 osobe koje imaju određeni stupanj invaliditeta. O važnosti zapošljavanja osoba s invaliditetom i njihovog lakšeg integriranja u društvo, razgovaramo s Vladimirom Senčar Perkov, direktoricom ljudskih resursa u Ini.

Kako se zaposlenici s invaliditetom uklapaju u kolektiv i kako su prihvaćeni od kolega? Poznata je vaša politika poštivanja raznolikosti.  

U Ini njegujemo raznolikost, a zapošljavanje osoba s invaliditetom je samo još jedan od načina na koji se međusobno razlikujemo. Podržavamo jednake prilike u svim područjima rada. Uključivanje podrazumijeva kreiranje kulture gdje se razlike poštuju, gdje svatko ima mogućnost razvijati svoje vještine i talente u skladu s vrijednostima i ciljevima organizacije te gdje se svatko osjeća uključenim, cijenjenim i povezanim s kolektivom.

Raznolikost i uključivanje odgovornost su svih nas, a naša misao vodilja je „Svatko je bitan“. To znači da smo kao kompanija predani tome da se jedni prema drugima odnosimo s poštovanjem, bez obzira na sve vidljive i nevidljive razlike među nama. Isto tako, raznoliki timovi su inovativniji, spremniji na promjene i uspješniji u svojem radu.

Kako se odvija dijalog i komunikacija o ovoj značajnoj, ali i osjetljivoj temi?

S obzirom da je ovo ključna sastavnica naše kompanijske kulture i vrijednosti, brinemo da su ove teme uvijek prisutne  u našem kolektivu. Redovito održavamo dane raznolikosti i uključivanja u obliku niza predavanja, radionica i panela koji se tiču različitih aspekata ove teme. 

Izdali smo i brošuru pod nazivom „Svatko je bitan – uvod u svijet naših kolega s invaliditetom“, kroz koju našoj zajednici približavamo ovu temu i nudimo praktične savjete koji omogućuju razvoj boljeg i uključivijeg radnog mjesta za sve radnike. Brošura je namijenjena svim kolegama koji imaju pitanja o zapošljavanju osoba s invaliditetom i onima koji smatraju da bi se to pitanje moglo odnositi na njih osobno. U publikaciji se mogu pronaći važne informacije o brojnim temama: 

  • Što znači invaliditet i kako mi u INA Grupi možemo pomoći kolegama na koje se to odnosi?
  • Poglavlje Bonton donosi praktične savjete koji mogu dobro doći u svakodnevnom životu pri komunikaciji i zajedničkom radu s osobama s invaliditetom.
  • Poglavlje Korisne informacije uključuje sve važne informacije o povlasticama, podršci i aktivnostima koje je potrebno poduzeti ako je netko osobno pogođen.

Na kojim radnim mjestima u Ini je zaposleno najviše osoba s invaliditetom? U proizvodnji, maloprodaji, korporativnim servisima?

Osobe s invaliditetom zaposlene su u svim društvima INA Grupe i zastupljene su u svim našim djelatnostima, a svojim iskustvom i važnim stručnim znanjima jednako kao i drugi kolega doprinose uspjehu kompanije. Dio ih je zaposlen na administrativnim radnim mjestima koja omogućuju lakšu prilagodbu njihovim potrebama. Međutim, čak nešto veći dio kolega radi i u maloprodaji te proizvodnji na radnim mjestima koja nisu isključivo administrativne prirode. 

Europska unija – Radni status osoba s invaliditetom
U Europskoj uniji zapošljavanje osoba s invaliditetom jedno je od najvažnijih društvenih pitanja. Sve veći broj društveno odgovornih kompanija prepoznaje društvenu i gospodarsku važnost zapošljavanja i brige radnika s invaliditetom. U razvijenim društvima oni predstavljaju značajan dio radne snage –  u Hrvatskoj ih je gotovo 220 tisuća, od čega ih je otprilike 7000 visoko obrazovanih, dok 55 tisuća ima srednju stručnu spremu. Brojke, dakle, pokazuju da među osobama s invaliditetom postoje tisuće potencijalnih radnika koji raspolažu odgovarajućim kvalifikacijama i motivirani su pridonijeti uspjesima kompanija za koje rade.

Jeste li zbog zapošljavanja osoba s invaliditetom radili neke prilagodbe i jeste li dobivali nečije potpore u obliku poticaja?

Naši objekti imaju prilagođene prilaze osobama s invaliditetom. Kolege također imaju mogućnost parkiranja automobila najbliže svom radnom mjestu. Radni prostori prilagođavaju se potrebama svih kolega pa tako i osobama s invaliditetom. Za ovu svrhu nismo koristili posebne poticaje, već je to standardni pristup u skladu s našim korporativnim vrijednostima. 

Smatrate li da još uvijek postoje predrasude prema osobama s invaliditetom u pogledu zapošljavanja? 

Foto: freepik – www.freepik.com

Nažalost, predrasuda svakako još uvijek ima. Na nama je da svojim ponašanjima kao pojedinci, timovi i organizacije aktivno i ciljano zajedno radimo na promjenama koji će zajednicu u kojoj svi mi živimo i radimo učiniti boljom. Mi u Ini predani smo tome cilju i vjerujemo da smo svakim danom korak bliže tom idealu. Vjerujemo da sa svojim primjerom pridonosimo i smanjenju predrasuda i afirmaciji jedne nove kulture – novog duha zajedništva u svim porama hrvatskog društva.

Kako to promijeniti i općenito što mislite da bi se moglo napraviti da se poveća njihova zapošljivost?

Naši stručnjaci aktivno sudjeluju u radnim skupinama koje se bave ovom problematikom, kontinuirano se usavršavaju u ovim temama te uvijek rado i proaktivno sudjelujemo i podržavamo aktivnosti poslovne zajednice i institucija vezano za ovu temu. Poslovni dnevnik obilježio je prije nekoliko dana deset godina projekta „Iskustvo zlata vrijedi”. Riječ je o hvalevrijednom projektu jedinstvenom u domaćem medijskom prostoru, koji kroz godine promovira važnost integracije osoba s invaliditetom u naše društvo kroz zapošljavanje i stjecanje prakse u najpoznatijim tvrtkama. INA je od samih početaka jedan od glavnih partnera projekta. Kao odgovoran poslodavac omogućavamo praksu studentima s invaliditetom, a neke od njih smo i zaposlili po završetku studija. Studenti na taj način imaju priliku u realnom poslovnom okruženju obogatiti svoje znanje i steći praktična iskustva koja će povećati njihovu konkurentnost na tržištu rada i mogućnosti zapošljavanja.

Veseli nas što nam početkom srpnja kroz ovaj projekt na praksu u Ljudske resurse dolazi Kristina Krsnik, studentica kroatistike i talijanskog jezika, koja je slijepa od rođenja. Kristina se izvrsno snalazi u svom školovanju i životu zahvaljujući posebnom softveru koji tekst s njezinog mobilnog telefona ili računala pretvara u zvuk.

Izjave Ininih zaposlenika s invaliditetom

„Radio sam na poslovima voditelja procesa na postrojenju atmosferske destilacije. Nažalost, dogodila mi se nesreća na radu u kojoj sam zadobio teške ozljede kralježnice. Nakon medicinske rehabilitacije i utvrđivanjem invaliditeta i tjelesnog oštećenja bio sam neko vrijeme na čekanju radnog mjesta i potom sam dobio ponudu da radim u sadašnjem Upravljanju podacima na poslovima izrade dnevne bilance. Primljen sam jako srdačno i uz svesrdnu pomoć kolegica i kolega savladao sam nove radne zadatke i čak sam bio na usavršavanju na programu “Sigmafine“, a taj posao i danas obavljam. Moja radna okolina je izuzetno pozitivna i nisam nikad primijetio da sam kao invalid manje vrijedan član. Dapače, izađe mi se u susret u smislu češćeg odmora, koji su potrebni zbog dugotrajnog sjedenja, a što jako opterećuje kralježnicu. Uz podršku rukovoditelja, imam i podršku partnera iz ljudskih resursa. Prošlo je već dvadesetak godina od ozljede i zadovoljan sam svojim statusom i ponašanjem okoline u svezi mog statusa invalida rada.“ (viši referent za obradu podataka, INA d.d.) 

„Rak dojke mi je dijagnosticiran 2014. godine i do 2015. prošla sam operacije, kemoterapije, zračenje. Sve do 2019. sam bila na kontinuiranim hormonalnim terapijama koje su od mene zahtijevale česte odlaske na Institut za tumore u Zagrebu. S obzirom na to da je posao u Ini zapravo moj prvi posao, nemam iskustva s tržištem rada i prihvaćanjem invalidnih osoba na tržištu rada. U Ini imam samo pozitivna iskustva; naime, kompanija ne gleda uopće na moj invaliditet negativno, dapače, uvažavali su potpuno moje sposobnosti i ograničenja. Od kolega i nadređenih na poslu sam doživjela samo podršku i razumijevanje. Često sam u jutarnjim satima morala izbivati s posla upravo zbog terapija koje sam primala, a koje su se ponavljale na mjesečnoj bazi. U tome su mi uvelike pomogli fleksibilni oblici rada i mogućnost rada izvan ureda. Omogućeno mi je da bolje uskladim privatne i poslovne obaveze te da svi moji zadaci, uz pretrage i sve što sam morala činiti zbog bolesti, budu obavljeni na vrijeme i kvalitetno.“ (stručnjak za odnose s javnošću, INA, d.d.)

 

DOBRA HRVATSKA
Lipanj, 2022.
odgovorno@odgovorno.hr

Planinari, društva i Hrvatski planinarski savez – aktivni subjekti zaštite prirode i održivosti

Sinjal, vrh na Dinari
Sinjal, vrh na Dinari, najviši hrvatski vrh (1831 m); Foto: Goran Zec - Flickr: P1180758

Imajući u vidu globalnu važnost održivog razvoja planinskih područja, Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 2022. godinu Međunarodnom godinom održivog razvoja planina.

Priključujući se i obilježavajući tu značajnu prigodu, Hrvatski planinarski savez je u najcvjetnijem mjesecu svibnju donio Deklaraciju HPS o zaštiti i očuvanju hrvatskih planina, koju možete preuzeti na poveznicama: 

Deklaracija u PDF formatu ili DOCX formatu za MS Word

Imajući u vidu sustavno zalaganje i postignuća planinara i planinarskih udruga u Republici Hrvatskoj u zaštiti prirode i okoliša, Skupština HPS-a u svibnju 2022. usvojila je Deklaraciju, kao važan programski dokument HPS-a kojim se utvrđuju načela, opredjeljenja i smjernice za djelovanje u zaštiti planinske prirode. Ujedno se njome ističu povijesna zalaganja planinarskih društava i planinara, sustavnost i organiziranost u misiji zaštite prirode.

Donošenjem Deklaracije i cijelim nizom aktivnosti u planinama, Hrvatski planinarski savez i planinarske udruge ujedno su obilježile i 22. svibnja – Međunarodni dan bioraznolikosti i Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj. Dodatno vrijedi podsjetiti i naglasiti da je, 

O djelovanju HPS, jučer, danas, sutra, možete se upoznati u više objava na našem portalu. 

Posebno vam preporučamo i sljedeće članke:

  • Razgovor – Darko Berljak, predsjednik HPS: „U planinarstvu i hodanju svi su ljudi pobjednici. Zalažemo se za održiv boravak u prirodi i održiv razvoj planinarstva.“ OVDJE
  • Doživimo Hrvatsku, hodom! Manje Googla, više prirode! Koliko ste hrvatskih nacionalnih parkova i parkova prirode obišli? OVDJE

DOBRA HRVATSKA
Lipanj, 2022.

dgovorno@odgovorno.hr

Kada smo razjasnili misterij nestajanja pčela? DOP na kušnji.

Foto: wirestock - www.freepik.com

Ako pčele počnu nestajati, čovjek neće imati više od četiri godine života pred sobom. Bez pčela nema oprašivanja, nema biljaka, nema životinja, nema čovjeka.
Albert Einstein

Sažetak:

  • Izumiranuje pčela je bio misterij sve do 90-ih godina, kad su Francuzi otkrili najvažniji uzrok: pesticidi!
  • 2009 dokazano je da pesticidi tzv. nove generacije posebno pogoduju razvoju virusa smrtonosnog za pčele.
  • Smanjenje ili izumiranje pčela uvodi čovječanstvo u glad
  • Bumbari, vjetar i sl. sedamdeset puta daju slabije rezultate od malih zujalica.
  • U Međimurju se pomor pčela dogodio 2020. i 2022. Uzrok: pesticidi na kulturi uljane repice!

Pčele su važne za opstanak čovjeka na Zemlji. Ne samo zbog bio-raznolikosti, već i zbog uloge u oprašivanju, one su ključni posrednici u poljoprivredi. Bez pčela, mnogo drveća i biljaka ne bi donosilo plodove kojima se hranimo.

Pogibelj pčela … od 1960-ih

Pčele su u opasnosti posljednjih dvadesetak godina. Izumiranje pčelinjih zajednica dugo je predstavljalo misterij, još od sredine prošlog stoljeća, zbog kontradiktornih istraživanja o uzrocima njihove smrtnosti i zbog poteškoća u proučavanju stvarne aktivnosti pčela na otvorenom. Ovome treba dodati složenost i profinjenost organizma pčela, što doprinosi njihovom otežanom izučavanju.

Pesticidi prvi put dovedeni u pitanje u Francuskoj

Nakon što je upotreba pesticida “Gaucho”, a potom i “Regenta”, koji se koristio za kukuruz i suncokret, dovedena u Francuskoj u vezu s odumiranjem pčelinjih zajednica u određenim područjima, njihova je upotreba iz predostrožnosti zabranjena. Otad su se zajednice uspješno vratile u prvobitno stanje, kao što je to slučaj u okrugu Lot.

Ovi su pesticidi uvedeni i u drugim europskim zemljama, primjerice u Njemačkoj i Italiji, gdje su izazvali golem stupanj smrtnosti postojećih pčelinjih zajednica.

Kemijska je industrija brzo odgovorila navodeći da se nove tehnologije oslanjaju na suvremenu generaciju fitosanitarnih proizvoda kojima se sjeme direktno premazuje te da se polja više ne zaprašuju supstancijama koje sadrže nedopuštene doze pesticida i da takvi novi proizvodi sadrže bitno nižu toksičnu razinu pesticida od one koja se smatra smrtonosnom za pčele.

Unatoč tome, nestajanje pčelinjih zajednica se nastavilo. Konačno, 2009. godine, istraživanja američkih znanstvenika, a potom i francuskih iz Nacionalnog instituta za agronomska istraživanja, iznijela su na vidjelo mnogobrojne uzroke ugibanja pčela, a osobito činjenicu da pesticidi nove generacije, koje proizvođači promoviraju kao „dovoljno sigurne“, čak i u zanemarivo malim dozama posebno pogoduju razvoju virusa smrtonosnog za pčele.

Pčele-nadničari u nasadima kalifornijskih badema (industrijsko iskorištavanje pčela) 

Ovome treba dodati industrijsko iskorištavanje pčela, poput onog u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje se polovica zajednica američkih pčela jednom godišnje na tri tjedna premješta u kalifornijsku dolinu radi oprašivanja badema koji rastu na površini od više desetaka tisuća hektara. Ovakvo iskorištavanje u industrijske svrhe izazvalo je slabljenje zdravlja pčelinjih zajednica zbog njihovog izlaganja monokulturi i masovnog okupljanja zajednica iz različitih krajeva, što pogoduje širenju virusa i opasnosti za cijelu vrstu. Da ih održe na životu, pčelari hrane pčele umjetnim namirnicama koje sadrže antibiotik, što ih čini otpornima na bolesti.

Pčele ostaju nezamjenjive

Ako nestanu pčele, pojedine se biljne vrste neće moći razmnožavati, a i pojedine će životinjske vrste također biti izložene opasnosti nestanka. Bumbari i drugi prirodni izvori oprašivanja poput vjetra daju sedamdeset puta slabije rezultate od malih zujalica.

Ugrožena je prehrana Zemaljana, a sve to uglavnom kao rezultat nesavjesnog poslovanja korporacija, ali i žmirenja i klijentelizma vlasti Pogoduje se profitu jednog segmenta društva, na uštrb mnogih drugih pa i budućnosti čitave ljudske zajednice. Spora i neodgovarajuća izgradnja zakonodavna regulative možda nosu slučajni.

Priroda je naš temelj. Moramo raditi za nju ako želimo živjeti.

Autor: Anne Notaras
S francuskog prevela: Mirna Peršić

Izvor – preuzeto: NOVA AKROPOLA 

Opaska uredništva odgovorno.hr: U Međimurju su velik pomor pčela zabilježeni 2020. i 2022. U prvom slučaju stradalo je 1200 pčelinjih zajednica s 60 milijuna pčela, proglašena je prirodna nepogoda u dijelu županije.  U drugom slučaju pčelari iznose opravdane sumnje da su najvjerojatniji uzrok pesticidi korišteni protiv kornjaša koji napada pupove uljane repice. 

DOBRA HRVATSKA
Lipanj, 2022
odgovorno@odgovorno.hr

EU Nefinancijsko izvještavanje – slika o direktivama dosad i ubuduće

Foto>: pressfoto - www.freepik.com

Direktivom o nefinancijskom izvještavanju (Direktiva 2014/95/EU) izmijenjena je Računovodstvena direktiva (Direktiva 2013/34/EU). Tom izmjenom je velikim gospodarskim subjektima uz obvezu objavljivanja godišnjeg izvještaja propisana i obveza objavljivanja nefinancijskog izvještaja. Direktiva je stupila na snagu 2014.,  poduzeća obveznici počela su je primjenjivati 2018. za objavu nefinancijskih informacija koje su se odnosile na 2017..

Nefinancijsko izvještavanje – kompletiranje velike slike o poduzeću

Nefinancijsko izvještavanje predstavlja objavljivanje informacija poduzeća o njegovim okolišnim, društvenim i ekonomskim utjecajima odnosno o njegovom doprinosu održivom razvoju. Važnost takvog izvještavanja posljednjih godina snažno raste jer informacije o održivosti poduzeća postaju sve važnije ulagačima, potrošačima i drugim dionicima prilikom donošenja odluka.

Primjerice, za dugoročna ulaganja više nije dovoljna sama profitabilnost poslovanja, već ulagači traže i informacije o pozitivnom utjecaju poslovanja poduzeća na okoliš i društvo, budući da je upravo društveno odgovorno poslovanje preduvjet održivog društva i gospodarstva. Zbog potrebe za povećanjem transparentnosti i usporedivosti nefinancijskih informacija poduzeća, nefinancijsko izvještavanje je postalo zakonska obveza na području Europske unije.

Obveznici nefinancijskog izvještavanja – velike tvrtke 

Vođena potrebom za prijelazom na održivo gospodarstvo, Europska unija je Direktivom 2014/95/EU od 1. 1. 2017. propisala obvezu nefinancijskog izvještavanja za određena velika poduzeća i grupe poduzeća koja su subjekti od javnog interesa i koja imaju više od 500 zaposlenih, slika 1.

Čimbenici održivosti definirani u Direktivi 2014/95/EU

U Direktivi su definirana četiri čimbenika održivosti zbog kojih je i propisano da su poduzeća dužna objavljivati nefinancijske informacije o svojem poslovnom modelu, politikama, rezultatima, rizicima i ključnim nefinancijskim pokazateljima uspješnosti koji su relevantni za njihovo poslovanje, slika 2.

To znači da bi ta velika poduzeća trebala objavljivati nefinancijske informacije o mogućem utjecaju čimbenika održivosti na njihovo poslovanje, ali i nefinancijske informacije o utjecaju poduzeća na čimbenike održivosti, slika 3 (Izvor: Službeni list Europske unije C 209, 20.6.2019., str. 5). Direktiva ima tako dvostruku perspektivu materijalnosti: financijsku materijalnost te okolišno-socijalnu (društvenu) materijalnost.

Obveza objavljivanja određenih nefinancijskih informacija

Direktivom se ne uvodi normirani okvir izvještavanja, niti se ne zahtijeva primjena neke norme za nefinancijsko izvještavanje, niti se propisuju detaljni zahtjevi sadržaja za objavljivanje, već samo da su poduzeća u skladu s Direktivom dužna objavljivati nefinancijske informacije, slika 4. 

Direktiva u svom 1. članku propisuje da dotična poduzeća u svoj izvještaj poslovodstva uključuju nefinancijski izvještaj koji sadržava informacije u mjeri nužnoj za razumijevanje razvoja, poslovnih rezultata i položaja poduzeća te učinka njegovih aktivnosti koje se odnose barem na okolišna pitanja, socijalna i kadrovska pitanja, pitanja ljudskih prava te pitanja podmićivanja i korupcije. U skladu s Direktivom uobičajeno mjesto za objavu nefinancijskog izvještaja jest izvješće poslovodstva poduzeća, iako su se brojne države članice odlučile za opciju kojom se poduzećima omogućuje da svoj nefinancijski izvještaj objave u zasebnom izvješću.

Zaključno – skora budućnost nefinancijskog izvještavanja

Početna očekivanja Europske komisije u vezi s ovom Direktivom bila su usmjerena na ostvarivanje veće transparentnosti i posljedično veće usklađenosti financijskih tokova s nastojanjima usmjerenima na niske emisije stakleničkih plinova i razvoj otporan na klimatske promjene.

Stoga je Komisija tijekom protekle dvije godine provela opširno preispitivanje važećeg regulatornog okvira za nefinancijsko izvještavanje putem javnog savjetovanja o reviziji Direktive 2014/95/EU. Kao jedan od glavnih rezultata provedene revizije proizašao je prijedlog Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti (eng. Corporate Sustainability Reporting Directive, CSRD) čije je stupanje na snagu bilo predviđeno za 1. 1. 2023. No, iz sadašnje perspektive sve je izvjesnija odgoda primjene Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti za godinu dana (do 1. 1. 2024.) i ostajanje na snazi važećeg regulatornog okvira za nefinancijsko izvještavanje kroz Direktivu 2014/95/EU.

Matija Hlebar
Stručnjak za održivi razvoj i nefinancijsko (ESG) izvještavanje, Voditelj održivog razvoja u Podravki d.d., Predsjednik Udruge za održivi razvoj Hrvatske

Preuzeto – izvor: SCHRACK

Velimir Srića: Zašto su krize korisne?

Foto: mindandi - www.freepik.com

Svaka kriza, a to smo najbolje vidjeli u pandemiji, vadi na površinu sve što u društvu i ekonomiji, gospodarstvu ne valja i pokazuje čovječanstvu što bi trebalo mijenjati. Na primjer, virus koji je jednako pogodio Borisa Johnsona, Princa Charlesa i njegovu majku, Toma Hanksa i penzionera iz mog susjedstva poručio je da smo jednaki, neovisno o rasi, naciji, bogatstvu, kulturi, vjeri ili položaju u društvu. Virus nam je razotkrio velike slabosti društvene organizacije, ali i ponašanja na osobnoj razini.

Pandemija nas je mogla naučiti da su sebičnost i materijalizam vrijedni prezira, da zanemarujemo solidarnost, obitelj, prijateljstvo i suosjećanje. Pokazala je i egoizam vlasti i nacija koje ne mare za za potrebite slojeve društva i zemlje svijeta. Dok su zapadne zemlje imale procijepljenost 70%, u Africi se cijepio jedan od tri liječnika (Nigerija). Pokazala je da je planeta ekološki bolesna, ali još je više pokazala da je populistička demokracija zajedno s liberalnim tržištem na izdisaju i da smo doveli u pitanje smisao opstanka, vrijednost života i domete ljudskih sloboda i univerzalnih vrijednosti.

Kriza rađa pritisak za promjene

Pojam krize rječnici definiraju kao zaokret, trenutak neravnoteže, kada neka situacija traži dramatične odluke i vodi u isto takve promjene. Kriza je teška situacija bremenita problemima i poteškoćama. U svakodnevnom životu pojavljuje se kao kriza u braku, kriza srednjih godina ili kriza morala, u ekonomiji se govori o gospodarskim krizama koje nailaze u ciklusima, u medicini je to opasno stanje nekog organa ili cijelog organizma, a postoje i psihološke krize koje vode u depresiju ili suicid. U domaćoj politici govorimo npr. o krizi vlade, a u međunarodnoj o krizama koje vode i u ratove. 

Velimir Srića
Prof. dr. sc. Velimir Srića
Autorski članak

No svaka kriza je prigoda za novi početak. Zato krizno doba valja smatrati šansom, vremenom korekcije. Sve spomenute krize, od bankarskog sloma pred 15 godina do rata u Ukrajini, prigode su da propitamo o svemu što ne valja u globalnoj i lokalnoj politici, ekonomiji, zdravstvu, obrazovanju, diplomaciji i svakodnevnom životu i popravimo u većoj mjeri. Ne učinimo li to, bit ćemo sve bespomoćniji pred budućim krizama. Agresija na Ukrajinu pomoći će Europi da se oslobodi energetske ovisnosti o ruskoj nafti i plinu, kao što je financijski slom pred 15 godina pojačao sigurnost bankarskog sustava, a COVID-19 kriza ubrzala digitalizaciju i promovirala rad na daljinu. Klimatske promjene i rašireno zagađivanja svega – prirode, društvenih odnosa, čovjeka u njegovoj biti, najveće su krize i prijetnje, koje svijet doživljava zadnjih milenija.

Svijet je na povijesnom raskršću

S jedne strane mijenja se odnos snaga, SAD gubi utrku s Kinom i prestaje biti vodeći globalni igrač. Rusija gubi poziciju velesile i po ekonomskoj snazi tek je jedanaesta zemlja Svijeta. Jugoistok raste dok Zapad stagnira. 

S druge strane dioničarski liberalni kapitalizam gubi utrku s konkurencijom, a klasična predstavnička demokracija pokazuje se kao inferiorni oblik upravljanja gospodarstvom i društvom. Danas su najuzbudljivija mjesta razvoja i prosperiteta nedemokratski Dubai, Katar, Abu Dabi, Singapur, Shanghai, Seul i Peking. 

S treće strane kao stalne upaljače kriza moramo označiti i sve one upitne moralne vrijednosti svjetskih vođa i mentalitet koji vlada politikom i biznisom, temeljen na gramzljivosti, koristoljubivosti, agresivnosti, konfliktu i težnji da se pobijedi bez obzira na cijenu.

Osjećaj nemoći i pad povjerenja u društvo i vođe potencira osamljenost ljudi

Konačno, najvažniji simptom bolesti modernog svijeta vidim u općem padu povjerenja u lidere i institucije sustava. Nekad se vjerovalo političarima, poslovnim ljudima, medijima, crkvi, učiteljima, znanstvenicima i ekspertima, danas se ne vjeruje nikome. Živimo okruženi lažima, teorijama zavjere, obmanama, manipulacijama i marketinškim spinovima, podržanim svemoćnom digitalnom infrastrukturom društvenih mreža. Većina ljudi izbezumljena je ovakvim stanjem, umorna od kriza i spremna na pobunu. Srećom po sve nas, još nema dovoljno jake ideje i alternativnog modela svijeta koji bi izazvao „revolucije“ kao u prošlosti. No povijesni lonac snažno kuha i mogao bi uskoro eksplodirati…

Svijet na koji smo navikli treba „rekonstrukciju“

Inače ćemo i dalje živjeti okruženi lošim liderima, medijima koji šire teorije zavjere, vladavinom prava bez pravde, ekonomskim sustavom u kojem desetak najbogatijih pojedinaca posjeduje jednaku količinu osobne imovine kao 75% svih ostalih. Inače će i dalje biti na djelu ekološko uništavanje planete radi sebičnih ciljeva gramzljivih korporacija u kojem je teško gledati četvrtinu svjetske populacije koja gladuje, dok jedna trećina postaje pretila. Inače će i dalje biti normalno da najbolji sportaši, filmske i estradne zvijezde i influenceri zarađuju tisuće puta više od najboljih odgajatelja djece, liječnika, znanstvenika ili vatrogasaca samo zato što tako djeluje zakon ponude i potražnje. Možemo do sutra nabrajati slične proturječnosti, no nije dovoljno kukati nad problemima svijeta, treba ih uklanjati. 

Zato su krize korisne!

One su pretpostavka za rast, razvoj i promjenu. To je doba korekcije, ispravljanja „krivih Drina“, izazov koji nas tjera da ubrzamo procese i pojačamo aktivnosti kojima ćemo otklanjati „greške sustava“. Krize daju priliku da propitamo i otklonimo greške u ekonomskom modelu vlasničkog kapitalizma, političkom modelu populističke demokracije, u obrazovnom sustavu, pravosuđu, javnom zdravstvu, kulturi… One omogućuju da unaprijedimo sustav vrijednosti, poravnamo pokvareni moralni kompas, povećamo društvenu odgovornost i pružimo svijetu ekološku održivost, povratimo izgubljeno povjerenje u vođe i ponovno ojačamo temeljne institucije gospodarstva i društva, da svakom pojedincu osiguramo dostojanstvo, mir i blagostanje i da svijet napravimo boljim mjestom za život. U protivnom, zaslužit ćemo apokaliptički kraj civilizacije i nitko za to neće biti kriv, osim nas samih, Zemljana. Naravno, najviše su krivi neodgovorni vođe, u čijim je rukama koncentrirana politička, financijska, materijalna, informacijska i upravljačka moć. Valja se zato nadati da će se, dok još nije prekasno, pojaviti nove generacije predanih vođa s integritetom i novim, boljim idejama koje će krize pretvoriti u šanse za suštinske promjene.

Izgleda da su krize cijena napretka ove civilizacije.

P.S.
Za sve koje dodatno zanima ova relevantna tema možemo preporučiti i nekoliko knjiga o krizi…

DOBRA HRVATSKA
Lipanj, 2022.
odgovorno@odgovorno.hr

„Poslodavac Partner“ – spoj humanizacije i digitalizacije: 15 tvrtki dobilo inovirani certifikat, prva hrvatska platforma za HR assessment

Tvrtke A1 Hrvatska, Addiko Hrvatska, Atlantic Grupa, CEMEX Hrvatska, Coca-Cola HBC, Erste&Steiermärkische Bank, INA Grupa, JT International Zagreb, Lidl Hrvatska d.o.o. k.d., Philip Morris Zagreb, Pliva Hrvatska, TDR d.o.o., Tifon d.o.o., Valoviti papir Dunapack te Zagrebačka pivovara prve su preuzele certifikat Poslodavac Partner za uspješnu certifikaciju prema novoj metodologiji. 

Certifikat Poslodavac Partner pokrenut je 2005. godine te u njemu sudjeluje oko 100 organizacija godišnje, a danas on predstavlja put oblikovan prema najboljim svjetskim HR praksama.

Prestižan certifikat za izvrsnost u upravljanju ljudskim potencijalima Poslodavac Partner kojeg dodjeljuje nezavisna konzultantska organizacija SELECTIO jučer je u Zagrebu okupio aktualne nositelje certifikata kako bismo najavili i novitete za regionalnu HR zajednicu. 

Kao odgovor na promjene koje su se dogodile u zadnje dvije godine Poslodavac Partner transformirao je proces certificiranja poslodavaca što podrazumijeva novu perspektivu evaluacije HR-a kroz employee lifecycle – pogled iz perspektive zaposlenika, te prvi pametni digitalni upitnik koji spaja humanizaciju i digitalizaciju. S jedne strane upitnik omogućava jednostavan unos podataka, te kvalitetniji HR benchmark, a s druge strane certifikacijskom timu daje dodatan prostor za ispitivanje stvarnog stanja u organizacijama. Na ovaj se način HR sustav promatra kao cjelina u kojoj su isprepletene razne prakse. Iz tog razloga neće biti moguće zadovoljiti kriterije za postizanje certifikata ako u organizaciji ne postoji dobra povezanost svih praksi.  

Cilj certifikata Poslodavac Partner je jednako podržati poslodavce koji ispunjavaju visoke standarde kvalitete HR-a, bez obzira na veličinu organizacije, popularnost ili lokaciju, te zaposlenike koji traže zdravo i poticajno okruženje. Zato nova platforma za HR assessment uspješno obuhvaća tradiciju, digitalizaciju i internacionalni segment, podržavajući razvoj cijelog sustava upravljanja ljudskim resursima koji u centar stavlja doživljaj zaposlenika od privlačenja (candidate experience) do iskustva rada u samoj organizaciji (employee experience). U kreiranju nove metodologije sudjelovali su stručnjaci iz SELECTIO Grupe, te preko 50 voditelja ljudskih resursa iz uspješnih organizacija, a uvedene promjene su oblikovane i po povratnim informacijama aktualnih nositelja certifikata. Vijest je i da od ove godine na području Srbije podršku u certifikaciji pruža partnerska agencija HR Xcel koja će, zajedno sa SELECTIO Grupom nastaviti podizati kvalitetu upravljanja ljudskim potencijalima te poticati partnerstvo poslodavaca i zaposlenika kako bi uspješno ostvarili zajedničke ciljeve. 

„U zadnje dvije godine većina je poslodavca pretrpila neki oblik krize, a mnogi su zbog toga prestali ulagati u HR, iako je ulaganje tada zapravo bilo najpotrebnije. S druge strane, bez obzira na izazove, Poslodavci Partneri su uspjeli zadržati fokus na zaposlenicima. Imali smo priliku vidjeti dosta prilagodbi koje su napravili u ove dvije godine, ali i poboljšanja koja su osigurala rast u zaista nepredvidivom periodu. Zato mogu reći da sam iskreno ponosna što su, usprkos krizi, uspjeli rasti i što niti jedan Poslodavac Partner nije odustao. Dapače, svi smo još uvijek tu, u još većem broju i s još kvalitetnijim HR-om“,  izjavila je Martina Kessler, Head of Organizational Development Solutions iz SELECTIO Grupe.  
 

DOBRA HRVATSKA
Lipanj, 2022.

Sirena, ronioci i djeca čuvaju Jadran – podsjetnik na hrvatski projekt SireNea, uz Svjetski dan mora i oceana

Foto: NP Mljet

Na dan 8. lipnja čovječanstvo obilježava Svjetski dan mora i oceana. Unatrag četiri desetljeća mnoge su velike konferencije i drugi svjetski događaj posvećeni usavršavanju zakonodave regulative i osvješćenju ljudi za poštivanje i spas mora. Svoju bitku života za taj cilj započela je i Elizabeth Mann Borgese još u 70-im (čitajte poseban članak o njoj). No, mora su i dalje zagađena, a brojne životinjske i biljne vrste ugibaju i nestaju s Planeta. Mi, ljudi, jedini smo koji možemo promijeniti taj smjer.

Mnogo se građanskih inicijativa pokreće da se moru pomogne. Na mnogim stranama svijeta djeluju pojedinci, udruge, platforme, zaklade. Čišćenjem mora i osviještenjem najšire javnosti za stanje, sprječavaju posljedice i nova zagađenja od strane nesavjesnih pojedinaca i društveno neodgovornih tvrtki, gradova pa i institucija vlasti.

A tko ili što je SireNea?

SireNea je samostalni projekt zalaganja za čisto more i čišćenje mora, kojeg vodi jedna žena. Nea Dune, zapaženi alternativni model i glumica, djeluje na relaciji Hrvatska – Los Angeles, ima dugogodišnje iskustvo u poticanju i sudjelovanja u humanitarnim volonterskim akcijama u Hrvatskoj i inozemstvu. Ove 2022. godine slavi prvi jubilej – desetljeće otkad je postala sirena. Pokazalo se to još jednim uspješnim i praktičnim načinom za pokretanje promjena u širim relacijama i na višim razinama.

“Očuvanje okoliša i uklanjanje otpada s javnih površina moja je važna osobna misija već 15-ak godina. Radila sam u tri zemlje na raznim ekološkim projektima, najviše na Islandu, od 2008. U Hrvatskoj djelujem samostalno ili u suradnji sa raznim udrugama i ustanovama pa tako i putem Volonterskog Centra Zagreb i Društva za podvodne sportove Zagreb . Ove se godine odvijala izvrsna suradnja s lokalnim snagama… Sve sam to uzela kao znak da se može, da možemo činiti puno više i bolje za okoliš i vode”, kazala je.

Nea je prošle godine, usred pandemije, pokrenula i  zasebni Instagram profil za svoju SireNea mersonu @croatiansiren,  pri tome primijetivši da dijeljenje sadržaja o sireni i očuvanju planeta ne kotira toliko dobro kod njezinih redovnih pratitelja kao osobe koja pripada sedmoj umjetnosti.

“Nažalost, odavno sam primijetila da ljude manje zanima kada se ukazuje na nas stanje planet i očuvanje istog, a pogotovo ako se spominje smeće u bilo kojem obliku, ili življenje po 3R principu, kojeg ja odavna prakticiram (reduce – reuse – recycle). Najlakše je zažmiriti, misleći da te se nešto direktno ne tiče, ne vidiš trenutačan i direktan utjecaj na svoj život, niti mogućnost da djeluješ. Nažalost, slično ponašanje smo doživjeli i sa pandemijom. No, ja sam vječiti optimist i pokušavam sačuvati vjeru u ljude.”

SireNea ima dugogodišnju suradnju su DPS Zagreb te WWF Adria, s kojima osim na čišćenju specificiranih zagađenih lokaliteta, starta i projekt za otklanjanje zaostalih ribarskih alata iz podmorja kao pravi Ghost Net Bustersi!

„Zahvaljujući pozivu Matka Pojatine iz DPS Zagreb, u svibnju sam zajedno sa 12 scuba-ronioca provela nekoliko dana na Mljetu, gdje smo izronili 25.000 litara volumena raznog otpada! Nisam mogla vjerovati koliko je dolje plastike i stakla – na nekim starijim komadima već se naselio pravi život pa ih nismo vadili. Uživali smo u pogledu na mirni životinjsko-biljni podvodni svijet. Matko i ja smo uspjeli preplašiti jednu drhtulju, no brzo se oporavila i nastavila odmarati!

Dok ekipa nastavlja sa čišćenjem na Lastovu – ja snimam u Kaliforniji. Vraćam se na ljeto u nove sirena-avanture na našem prekrasnom Jadranu! Čeka nas sirenasto podvodno snimanje kampanje za projekt Ghost fishing Croatia, koji će trajati dvije godine u podmorju Visa i otoka Molata, a u planu je proširenje na cijeli Jadran. Otklanjat će se i kartirati lokacije zagađene zaostalim ribolovnim mrežama, tzv. mreže duhova. Imamo namjeru povezivati lokalne ribare i ronilačke klubove/centre, da se mreža vadi čim prije, odmah nakon što zapne.

Tu je i platforma Adriatic Guardian, prva takva igdje. DPS Zagreb je dobitnik nagrade „Ponos Hrvatske 2019“, radi organiziranja otklanjanja otpada iz podmorja sa više od 40 lokacija, tako da mi je iznimno drago da mogu direktno raditi s takvim ljudima i pomoći planetu. Lijepo je pomagati svojem moru, bok uz bok s ljudima koji imaju istu misiju kao i ja ”:

Vidite: https://www.dps-zagreb.hr/www-adriatic-guardian-com/

Društvo za podvodne aktivnosti Zagreb, naš najstariji klub (1954.), u stalnoj akciji

Matko Pojatina iz PDS izjavljuje o njihovim zalaganjima i rezultatima: „Petu godinu zaredom održana je svibanjska akcija Čistim Mljet Za Bolji Svijet”, u suradnji i organizaciji DPS Društva za podvodne aktivnosti Zagreb, JU Nacionalni park Mljet i Ronilačkog centra Aquatica iz Pomene. Otpad je otklonjen sa 6 lokacija, a iz podmorja i plaža NP Mljeta ukupno je izvađeno 25 kubika otpada u 350 vreća.

Vanjske uvale bile zagađene naplavnim otpadom od naših jadranskih susjeda sa juga, a druge otpadom sa brodova. U zadnjih 5 godina DPS ronioci izvadili su iz podmorja Mljeta 124 kubika otpada.

U mjestu Kozarica zajedno sa mještanima očistili smo dvije lokalne plaže. Prije odlaska na zajedničko čišćenje, organizirana je i radionica o otpadu koji zagađuje more i plaže te zalaganju ronilaca-volontera koji to skupljaju. Tom prilikom naša Sirane Nea dočekala je dječicu, nasukana i zapetljana u smeće te im objasnila što smeće radi njezinim podvodnim prijateljima – ribama, rakovima, biljkama…Zahvalila se na očišćenoj plazi te im obećala da će nas posebno čuvati dok mi ronimo u moru. Jer mi – čuvamo more i plaže!

Akciju su podržali Njuškalo, Macgregor Hrvatska, Komunalno Mljet, mještani Kozarice i Mljetska djeca.”

Više: 

www.imdb.me/neadune
www.facebook.com/neadune
www.instagram.com/croatiansiren
www.neadune.com
www.instagram.com/neadune 

DOBRA HRVATSKA
Lipanj, 2022.

odgovorno@odgovorno.hr

Odgovoran građanin: Prvi prijatelji – razvoj sposobnosti djece za buduća prijateljstva

djeca u igri
Djeca u zajedničkoj igri na otvorenom / Foto: pch.vector - www.freepik.com

Čovjek je proveo sretan život, ako je imao 4 – 5 prijatelja.
(Lee Iacocca, prvi menadžer svijeta 20. stoljeća)

S približno tri godine djeca stječu prve prijatelje i to je jako važan trenutak u životu. Prijatelje opisuju kao djecu koju vole i s kojom se najradije druže i igraju. Za mlađu školsku djecu važan dio prijateljstva je i uzajamno pomaganje i dijeljenje. Djeca koja imaju prijatelje otvorenija su, miroljubiva, više pričaju, radije ustupaju drugima svoje igračke… Zato su, uostalom, i stekla prijatelje. S druge strane, djeca bez prijatelja češće reagiraju agresivno, a kad se suoče s problemom, više traže pomoć nego što sama pokušavaju naći rješenje. U skupinu nepopularnih klinaca ubrajaju se i oni sramežljivi i povučeni: druga djeca ih jednostavno ignoriraju pa ne mogu lako zadobiti prijateljstva.

„AMIGOS PARA SEMPRE“ (Prijatelji za uvijek), Pjevački zbor Desiderium Čežnja – Zagreb, koncert svibnja 2022.

Snažan utjecaj roditelja

Nije nikakvo fascinantno otkriće da su međusobni odnosi male djece i razvijanje prijateljstava pod snažnim utjecajem roditelja. Djeca koja se razvijaju u sigurnosti roditeljske ljubavi (koliko god to možda zvučalo patetično) imaju više prijatelja, samopouzdana su, pokazuju više suosjećanja za druge i bolje se snalaze u socijalnim odnosima.

Istraživanja pokazuju da prva dječja prijateljstva „formiraju“ često upravo odrasli; djeca koja su odbačena ili ignorirana od vršnjaka imaju majke koje su i same bez samopouzdanja i vjere u sebe i roditeljske vještine. Ne hvale djecu, stalno su im „za vratom“, koče razvoj samostalnosti i onog nužnog osjećaja ja mogu nešto i sam… Očevi pak imaju određene zamisli o tome kako bi se dijete moralo ponašati i to očekuju, ali zanemaruju uključivanje u odgoj jer „to je obveza i uloga majke“.

Na sreću, ono što roditelji zabrljaju ranije, mogu i popraviti!

Ono što je dobro, može biti i bolje. Evo nekoliko zamisli o tome:

  1. Posredan način poučavanja djeteta vještini prijateljevanja je veoma preporučiv: čitajte mu i pričajte priče o traženju i zadržavanju prijatelja i razvijanju prijateljstva, gledajte zajedno crtane i igrane filmove o prijateljstvu.
  2. Organizirajte socijalni život svojoj djeci: upriličite proslavu rođendana, zajedničko gledanje crtića… Ako u vašoj blizini nema vršnjaka djeteta, potrudite se naći ih: odvedite dijete na igru u drugi kvart.
  3. Kad ste u parku ili na dječjem igralištu – s djetetom se ne igrajte vi. Dovoljno je da ga držite na oku. 
  4. Ako je dijete bojažljivo i povučeno, ne uguravajte ga u veću skupinu djece: nađite mu društvo uz jedno ili dvoje jednako osamljene djece. 
  5. Iskazujte djetetu ljubav, hvalite ga kad učini nešto dobro, ali s mjerom. Ne plašite se da ćete ga razmaziti. Dijete će se (i) time razvijati u svijetu sigurnosti i prihvaćanja, što će poticati njegovu otvorenost u komunikaciji i s vršnjacima
  6. Razgovarajte o lošem postupku, osudite ga, ali ne širite temu. Ne proglašavajte dijete lošim zbog jedne pogreške.
  7. Odredite pravila o svemu pa i o odnosima s vršnjacima na igralištu ili vrtići, kojih se dijete treba pridržavati. I budite dosljedni – ne dopustite da vaše raspoloženje određuje što ćete dopustiti djetetu. Jednom da, drugi put ne, za sličnu stvar. 

Ponašajte se onako kako i od svog djeteta očekujete. Njegujte prijateljstva, razvijajte svoje socijalne odnose, pokazujte prema drugima razumijevanje i suosjećanje. 

Ako je vama dobro, i djeci je!

Dr.sc. Dubravka Miljković, redovita profesorica na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Dugi niz godina bavi se i edukacijom iz područja psihologije menadžmenta i pozitivne psihologije.

Tri “dijamantne” škole iz Solina i Kaštela u suradnji sa CEMEX-om 20 godina

Ravnatelji Eko škola s predsjednikom Uprave Cemex-a

Tri škole ostvaruju nadprosječne rezultate, svake dvije godine potvrđujući svoj međunarodni dijamantni eko-status. Dvadesetu godinu za redom potvrđeno je kumstvo CEMEX-a Hrvatska nad OŠ Vjekoslava Paraća i OŠ don Lovre Katića iz Solina te OŠ kneza Mislava iz Kaštel Sućurca. Jubilej i nastavak suradnje obilježeni su uručenjem novih donacijskih ugovora ravnateljima ovih Eko škola. 

Već dva desetljeća CEMEX podržava aktivnosti osnovnoškolaca i njihovih nastavnika usmjerene na očuvanje okoliša po kojima su sve ove tri škole posebno poznate. One su dijamantne.

Pojedini aspekti zalaganja za održivost, kao:

  • pravilno zbrinjavanje otpada,
  • racionalno korištenje resursa i 
  • zaštita klime 

samo su neke od tema kojima se Eko škole na poseban način bave, obrazujući tako nove naraštaje za održiviji život. Suradnja s CEMEX-om osigurava im brojne mogućnosti, poput terenske nastave u tvornici cementa, edukativne i kreativne radionice, ali i sudjelovanje u berbi maslina u rekultiviranom dijelu rudnika. 

Tri “dijamantne” škole u međunarodnom eko programu 

Tri lokalne osnovne škole iz Solina i Kaštela dio su međunarodnog programa usmjerenog na senzibiliziranje mladih za pitanja zaštite okoliša. Eko-škole provode razne radionice, specijalizirane grupe te projektne zadatke kako bi učenike naučile više o racionalnom korištenju energije i vode, smanjivanju i zbrinjavanju otpada, zaštiti okoliša i drugim problemima održivosti s kojima se svijet susreće. Škole koje ispune postavljene kriterije i brigu za okoliš promiču kao trajnu vrijednost i način življenja dobivaju povelju o statusu Međunarodne Eko-škole i Zelenu zastavu s oznakom Eko-škola. Priznanje se dodjeljuje na dvije godine, nakon čega slijedi prijava za obnovu statusa pri kojoj škola mora dokazati da je u provedbi programa, prema zacrtanim smjernicama produbila i proširila rad na izabranim temama. Godine kontinuiranog provođenja programa ovim su školama osigurale postizanje dijamantnog statusa eko škole. 

***

„Izuzetno nam je drago što već dugi niz godina možemo računati na CEMEX kao na partnera u provođenju aktivnosti koje predviđaju programi Eko-škola. S klimatskim promjenama koje su sada glavni fokus čovječanstva, ovi programi postaju važniji nego ikad za obrazovanje budućih okolišno odgovornih građana. Suradnja s CEMEX-om nam je vrijedna jer – naši se učenici uvijek vesele posjetima tvornici cementa, a najviše mogućnosti da na jesen opet sudjeluju u zajedničkoj akciji pošumljavanja Kozjaka“, rekla je prigodom dodjele ugovora Anita Luketin, ravnateljica OŠ kneza Mislava. 

***

„Okolišna i klimatska učinkovitost jedan je od temelja razvoja održivih zajednica, ali i našeg poslovanja. Stoga je prirodno da surađujemo s institucijama koje djeci od malih nogu usađuju svijest, znanja i vještine potrebne za gradnju održive budućnost. Zajednički nastavljamo ovu lijepu priču i veselimo se radu s budućim generacijama solinskih i kaštelanskih osnovnoškolaca“, izjavio je Alen Voloder, predsjednik Uprave CEMEX-a Hrvatska prilikom uručenja donacija. 

DOBRA HRVATSKA
Lipanj, 2022.

odgovorno@odgovorno.hr

Ako vam se članak svidi, dijelite ga – podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

Projekt KAkvart 2022. počinje svoj ovogodišnji ciklus – suradnja Grada Karlovca, mjesne samouprave, Heinekena i drugih za zajedničko dobro građana

Pročelnica ureda gradonačelnika Dijana Kujinek naglasila je da je u proteklih šest godina realiziran 131 projekt u vrijednosti nešto više od 4 milijuna kuna. O zadovoljstvu suradnjom na ovom projektu govorili su i zamjenica gradonačelnika Ivana Fočić te menadžerica korporativnih poslova HEINEKEN-a Hrvatska Ljudmila Bratko Gašpić, dok je predsjednica GČ Dubovac Alma Dubravčić naglasila kako je kroz KAkvart uređen velik dio igrališta i fitness terena na Dubovcu, ali istaknula i veliku pomoć građana i sportskih klubova.

Već sedmu godinu Grad Karlovac provodi Javni poziv za podnošenje prijava za sufinanciranje projekata koje provode jedinice mjesne samouprave Grada Karlovca kroz natječaj „KAkvart“.

Projekti se sufinanciraju sredstvima Proračuna Grada Karlovca uz podršku brenda Karlovačko, za što je Heineken dosad izdvojio nešto više od 4 milijuna kuna. No, ukupna vrijednost realiziranih projekata bila je puno veća kada se tome pribroje i vlastita sredstva Gradskih četvrti i Mjesnih odbora, razne donacije te više od 30 tisuća volonterskih sati građana. 

Tijekom šest godina na taj je način realizirano 131 projekta 

Svih 131 projekt su od posebne važnosti za građane u mjestima stanovanja, za koje su prijedlozi Gradu stizali od Vijeća Gradskih četvrti i Mjesnih odbora.

Na Javni poziv za ovu godinu prijave se zaprimaju do 20. lipnja. 

Cilj je odabrati najkvalitetnije prijedloge i financirati provedbu projekata u 2022. godini u programskim područjima:

  • Komunalni projekti – razvoj lokalne zajednice
  • Društveni projekti –  njegovanje tradicije, kulture i običaja

Novost ove godine je što se prijedlozi projekata dostavljaju putem aplikacije SOM natječaji, koja je zajedno s Pravilnikom o financiranju projekata mjesne samouprave, dostupna na mrežnim stranicama Grada Karlovca www.karlovac.hr .

Važno je istaknuti da se kod ocjenjivanja neke osobitosti projekta dodatno boduju:

  • suradnja više gradskih četvrti i mjesnih odbora, 
  • uključivanje udruga kao partnera, 
  • korištenje materijala koji su izrađeni od okolišu prihvatljivih i/ili recikliranih materijala, 
  • inovativna razina projekata,
  • projekti čija je provedba u skladu sa ciljevima održivog razvoja te
  • sadrže „pametna“ rješenja.

Glavni partner Gradu Karlovcu – HEINEKEN Hrvatska s brendom Karlovačko

„Karlovac ima posebno mjesto u srcu naše kompanije; stoga smo ponosni što naše Karlovačko već šest godina podržava ovaj jedinstveni projekt, koji ima za cilj povećati kvalitetu života u lokalnoj sredini. U Gradu Karlovcu smo pronašli partnera s kojim se, uz pomoć vrijednih volontera, trudimo našu zajednicu učiniti ljepšom, a život njenih stanovnika i gostiju kvalitetnijim, ugodnijim i održivijim. Raduje nas što se cijeli proces prijava digitalizira, u skladu s načelima održivosti i očuvanja okoliša koji su nam iznimno bitni“, izjavila je Ljudmila Bratko Gašpić, menadžerica korporativnih poslova HEINEKENA Hrvatska.  

Projektom KAkvart i suradnjom s kompanijom HEINEKEN Hrvatska zadovoljni su i čelnici Grada Karlovca: 

„KAkvart je izvrstan projekt koji aktivira građane u zajednici, koji kroz ovaj projekt oblikuju društvenu i komunalnu svakodnevnicu u svojim mjesnim odborima i gradskim četvrtima. Posebnu težinu daje privatni partner, u ovom slučaju Karlovačko koje prepoznaje vrijednost projekta i na taj način pokazuje svoju iznimnu društvenu odgovornost“, istaknula je zamjenica gradonačelnika Karlovca Ivana Fočić.

DOBRA HRVATSKA
Lipanj, 2022.

NAJČITANIJE