Da li smo se izvukli u zadnji tren? Nakon završetka COP26, koji su zaključci Klimatskog pakta iz Glasgowa? Konferencija – ipak – označava neku prekretnicu u odnosu većine država prema klimi.

Objavio
Mirela Drkulec Miletić
-
zaključci Klimatskog pakta iz Glasgowa
Sve197 zemlje na COP26 potpisale su klimatski pakt. Foto: Robert Perry/EPA

Odluka je donesena! Prihvaćena je konsenzusom (kako je i morala biti) čak 196 država. Udarac čekićem predsjedavajućeg Aloka Sharme označio je da je kompromis postignut – u zadnji tren, i da je konferencija o klimi COP26 u Škotskoj urodila plodom – Glasgowskim klimatskim paktom. 

Povijesna ili ne, ova konferencija u mnogim točkama ipak predstavlja prekretnicu u odnosu većine država prema klimi. I potvrdila ozbiljnost situacije, dramatičnost u mnogim aspektima:

  • Znanosti je dana puno veća uloga nego ranije, ali su konkretni interesi često bili jači.
  • Ostalo se formalno kod cilja o ograničenju porasta globalne temperature do 1,5°C, što je sada već više želja nego cilj.
  • Treba znati: godišnja stopa rasta razine oceana sada iznosi od 3 do 4 milimetra, što oceanskim otočnim zemljama prijeti nestankom.
  • Foto: EPA

    Posljedice promjene klime bit će nesagledivo veće nego sada: oluje, poplave, suše…

  • Odlučeno: smanjenje globalnih emisija ugljičnog dioksida za 45% do 2030. u odnosu na razinu iz 2010.!
  • Ugljen je prvi put izravno spomenut u smislu obveze smanjenja proizvodnje električne energije iz ugljena (ugljen uzrokuje oko 40% godišnje emisije CO2).
  • Indijski predstavnik je predbacio razvijenima: „Na ugljenu ste stoljećima temeljili svoj rast, a sada siromašne okrivljujete i prisiljavate…“.
  • Akciju treba što više temeljiti na prirodi, uključujući zaštitu i obnovu šuma te zaštitu bioraznolikosti. 
  • Stotinu zemalja – s oko 85% svjetskih šuma – obećalo je da će zaustaviti krčenje šuma do 2030. 
  • Krčenje šuma u brazilskoj prašumi Amazoni poraslo je za 22 % u godinu dana.
  • Pristalo se na postupno ukidanje subvencija, kojima se cijene ugljena, nafte i prirodnog plina umjetno čine nižima, a to potiče potrošnju.
  • Obećano je značajno povećanje pomoći siromašnim zemljama za nošenje s posljedicama klimatskih promjena. Siromašni već sada traže obeštećenja za dosadašnje štete i konkretan plan, koji nije napravljen.
  • Zbog posljedica klimatskih promjena u  2020. raseljeno je 30 milijuna ljudi, što je za 6 milijuna više u odnosu na 2019.
  • Izraz “gubici i štete” prvi put se izravno spominje u jednoj odluci COP-a.
  • U 2021. shemu smanjenja emisije metana za 30% do 2030. potpisalo je preko 100 zemalja. Nažalost, ovo obećanje potpisalo je tek pola od 30 najvećih emitera…
  • 24 zemlje i skupina vodećih proizvođača automobila obvezali su se okončati eru vozila na fosilna goriva do 2040.
  • Dogovor o automobilima su odbile SAD, Kina i Njemačka i neki veliki proizvođači poput Volkswagena, Toyote i BMW-a. 
  • SAD i Kina obvezale su se zajednički raditi na usporavanju zagrijavanja planeta.
  • Izravno je istaknuta važna uloga nevladinih dionika, uključujući civilno društvo, autohtono stanovništvo, a osobito mlade.
  • Odsad će se klimatski sastanci održavati jednom godišnje kako bi se pratilo napredak pojedinih nacija i preispitali budući planovi. Naredni sastanak je 2022. u Egiptu.

***

Umjetnici slikaju mural na zidu u blizini Scottish Events Center (SEC) u Glasgowu, koji je domaćin klimatskog samita UN-a. Foto: Jeff J Mitchell/Getty Images

Dva tjedna iscrpljujućih rasprava, koje su se nepredviđeno produljile još jedan dan, uključivalo je mnogo pritisaka različitih interesnih strana i mnogo popuštanja slabijih, zbog čega su i zasuzile oči predsjedavajućeg Aloka Sharme na samome kraju konferencije. Različiti interesi bogatih i siromašnih, mnoštvo lobista, snažna aktivnost zainteresiranih korporacija (naravno), vapaj onih koji sigurno kroče u katastrofu, poziv na razum i proaktivnu brigu za čovječanstvo… ogorčenost prosvjednika… brujali su dvoranom, hodnicima, hotelima, trgovima i ulicama …  Bila je to najviđenija podjela na dobitnike i gubitnike dosad. (Eto zašto nam borba protiv klimatskih promjena ide kako ide. Reći će netko sa strane: pretežaj je to zadatak za Zemljane, ovakve.) 

Ipak, odluka je donesena. Konsenzusom. Bilo je to izuzetno teško postići, jer trebalo je pomiriti zahtjeve klimatski ranjivih nacija sa zahtjevima velikih industrijskih sila i zemalja čija je potrošnja ili izvoz fosilnih goriva presudna za njihov gospodarski razvoj. Na kraju, konferencijom nitko nije u potpunosti zadovoljan, ali se većina slaže da smo napokon na dobrom putu da nešto napravimo.

„Za razliku od drugih velikih konferencija, ova ne završava potpisom ugovora nego nizom krovnih odluka i rezolucija koje detaljno opisuju provedbu Pariškog sporazuma. Radi se o važnim dokumentima koji imaju pravnu snagu“, objavilo je naše Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, čije je izaslanstvo sudjelovalo u radu skupa. 

ŠTO JE ZAPRAVO DOGOVORENO?

Medvednica; Foto: G. Tudor

Emisije stakleničkih plinova

Najvažnije postignuće COP26: ostalo se formalno kod cilja o ograničenju porasta globalne temperature do najviše 1,5°C u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Iako mnogi strahuju da su nade da se taj cilj održi slabašne, ipak su sve zemlje složne da je to od najveće važnosti da bi se spriječila klimatska katastrofa. 

U Glasgowu je, konačno, znanosti dana puno veća uloga nego ranije te su znanstvene projekcije bile, ali ne samo one, temelj za odluke. A znanstvenici su odaslali dramatično upozorenje da bi prekoračenje praga od 1,5°C (do danas su ljudske aktivnosti već uzrokovale zagrijavanje od oko 1,1 °C) izazvalo ekstreman porast razine mora i katastrofalne vremenske ekstreme, uključujući mnogo razornije suše, oluje, poplave i šumske požare od onih koji se već događaju. 

Da bi se to spriječilo, potrebno je hitno smanjiti globalne emisije stakleničkih plinova, uključujući smanjenje globalnih emisija ugljičnog dioksida za 45% do 2030. godine u odnosu na razinu iz 2010. godine, a do sredine stoljeća tu emisiju treba dovesti približno do nule. Pri tome su temelj svega nacionalno određeni doprinosi, nacionalni planovi i ciljevi u sljedećem desetljeću. Nužno je razvijati rješenja temeljena na prirodi, uključujući zaštitu i obnovu šuma te zaštitu bioraznolikosti. 

Europska unija bila je jedna od predvodnica ovih zahtjeva, a obveze smanjenja i postizanja klimatske neutralnosti do 2050. u EU su pravno obvezujuće, propisane Europskim propisom o klimi i opsežnim zakonskim paketom Fit for 55 (paket 14 strateških zakona za transformaciju gospodarstva i društva EU) . 

Ugljen

Po prvi put na jednoj konferenciji o klimi eksplicitno se spominju ugljen i fosilna goriva. Naime, dogovoreno je smanjenje proizvodnje električne energije iz ugljena, koji je odgovoran za gotovo 40% godišnje emisije ugljičnog dioksida. Iako je u nacrtu završnog dokumenta konferencije stajalo da treba „ubrzati postupno ukidanje korištenja ugljena i subvencija za fosilna goriva“, na zahtjev Indije, kojoj se priključila i Kina, u konačni tekst dogovora uvrštena je razvodnjena formulacija da treba „ubrzati postupno smanjenje korištenja ugljena i postupno ukidanje neučinkovitih subvencija za fosilno gorivo“. 

Takvim ishodom bile su osobito razočarane i nezadovoljne najranjivije otočke zemlje, poput Maldiva, Maršalovih Otoka, Tuvalua, Madagaskara, Fidžija… Treba znati da godišnja stopa rasta razine oceana sada iznosi od 3 do 4 milimetra, pa svako oklijevanje u ograničavanju rasta globalne temperature za te zemlje znači razliku između života i smrti. 

Indija je svoj zahtjev pokušala opravdati time što je indijsko gospodarstvo temeljeno na korištenju ugljena, a ta se zemlja još bori da iskorijeni siromaštvo. Indijski je predstavnik okrivio razvijene zemlje da od njih traže ukidanje korištenja ugljena nakon što su svoj ekonomski rast desetljećima/stoljećima temeljile na ugljenu i time najviše doprinijele globalnom zagađenju. 

Foto: Evgenii Parilov/Alamy Stock Photo

Iako nije dogovoren rok za smanjenje korištenja ugljena, i ova ublažena odredba šalje jasan signal tržištu da ugljen više nije poželjan energent što bi moglo dati velik doprinos njegovu potpunom napuštanju. 

Važno je o ugljenu znati:

  • Kina danas troši najviše ugljena u svijetu, čak 50,5%, a potom Indija 11,3%.
  • Na trećem mjestu Sjedinjene Američke Države sa 8,5%, a baš je ta zemlja dulje od stoljeća, uz Europu, bila najveći zagađivač. 
  • Udio fosilnih goriva u energetskoj bilanci Kine je 71%, a Indije 73%. 

Subvencije za fosilna goriva

Pristalo se na postupno ukidanje subvencija, kojima se cijene ugljena, nafte i prirodnog plina umjetno čine nižima. I zato dostupnijima. No, nije određen vremenski okvir za to ukidanje. 

Kako pokazuje analiza Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), industrija fosilnih goriva svake se minute subvencionira s 11 milijuna dolara. Naime, MMF je ustvrdio: proizvodnja i sagorijevanje ugljena, nafte i plina u 2020. subvencionirana je s ukupno 5,9 milijardi američkih dolara. Eksplicitne subvencije čine 8% ukupnog iznosa, a porezne olakšice još 6%. Kad bi cijene fosilnih goriva odražavale njihovu stvarnu cijenu, smanjila bi se globalna emisija CO2 za više od trećine. Prestanak subvencija za fosilna goriva također bi spriječio gotovo milijun smrtnih slučajeva godišnje od prljavog zraka, kažu analitičari MMF-a. 

Pomoć zemljama u razvoju

Glasgow je donio i dogovor o dosad najvećim ulaganjima u tranzicijske mjere, osobito u prilagodbu na posljedice klimatskih promjena. Sporazumom je obećano značajno povećanje novca kako bi se pomoglo siromašnim zemljama da se nose s posljedicama klimatskih promjena, prilagode tim promjenama i prijeđu na čistu energiju. Pozvan je privatni sektor, banke i druge financijske institucije da se uključe kako bi se osiguralo dovoljno novca da se ostvare klimatski planovi. No, nije donesen nikakav akcijski plan niti osnovan fond. 

Zemlje u razvoju skeptične su prema tom obećanju jer bogate zemlje nisu ispunile ni prethodno obećanje dano 2009. godine da će im za klimatsku prilagodbu osigurati 100 milijardi dolara (nedostaje još 20 milijardi dolara) do 2020. godine.

Klimatski ranjive zemlje tražile su, bezuspješno, i naknade za već pretrpljene štete od posljedica klimatskih promjena. Ističu da je u 2020. godini čak 30 milijuna ljudi raseljeno zbog posljedica klimatskih promjena, što je za 6 milijuna više u odnosu na 2019. godinu. 

Sudionici konferencije slažu se da su klimatske promjene već uzrokovale i da će sve više uzrokovati gubitke i štetu te da će utjecaji klimatskih i vremenskih ekstrema predstavljati sve veću društvenu, gospodarsku i ekološku prijetnju, pa je za ublažavanje gubitaka i štete nužno povećati financiranje, raditi na prijenosu tehnologije i dekarbonizacijskim projektima. Izraz “gubici i štete” prvi put se izravno spominje u jednoj odluci COP-a.

Godišnji sastanci

Shvaćajući da glavni cilj o ograničavanju rasta globalne temperature na najviše 1,5°C stoji na staklenim nogama, države su se dogovorile: odsad će se klimatski sastanci održavati jednom godišnje kako bi se pratilo napredak pojedinih nacija i preispitali budući planovi. U Glasgowu su dogovorena stroga i precizna pravila izvješćivanja o emisijama stakleničkih plinova i naporima za njihovo smanjenje kako bi podaci bili pouzdani, točni i usporedivi. Naredna klimatska konferencija, COP27, dogovorena je za studeni 2022. godine u egipatskom ljetovalištu Sharm el-Sheikhu.

Glavni tajnik UN-a obvezao se okupiti svjetske lidere 2023. kako bi se dogovorili o povećanju ciljeva za ispunjenje Pariškog sporazuma. U Glasgowu je istaknuta i važna uloga nevladinih dionika, uključujući civilno društvo, autohtono stanovništvo, a osobito mlade u ostvarenju ciljeva Pariškog sporazuma.

ŠTO JE JOŠ DOGOVORENO U GLASGOWU?

Emisije metana

Više od stotinu zemalja, predvođeno inicijativom SAD-a i EU-a dogovorenoj u rujnu 2021. na Općoj skupštini UN-a, potpisalo je obvezu smanjenja emisije metana za 30% do 2030. godine. Nažalost, ovo obećanje potpisalo je samo pola od 30 najvećih emitera. U zadnji se čas dogovoru pridružio Brazil, jedan od pet najvećih emitera, ali ne i Kina, Rusija i Indija, zemlje koje su također u prvih pet emitera. 

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da će redukcije metana utjecati na usporavanje zagrijavanja planeta, ali i spriječiti 200 tisuća preranih smrti i stotine tisuća slučajeva astme te spriječiti gubitke 20 milijuna tona usjeva. Američki predsjednik Joe Biden najavio je da će SAD predvoditi redukciju metana novim mjerama kojima će se zaustaviti curenje metana iz plinovoda te mjerama za smanjenje emisija na farmama.

Inače, metan se najviše proizvodi na smetlištima, u poljoprivredi, stočarstvu i pri vađenju nafte i plina. Po količini metan je nakon ugljičnog dioksida drugi najprisutniji staklenički plin u atmosferi te je odgovoran za trećinu do četvrtinu zagrijavanja planeta. Iako metan 80 puta snažnije zagrijava planet od CO2, brže i nestaje iz atmosfere – u samo dva desetljeća, dok se ugljični dioksid zadržava stotinama godina.

Drveće

Čelnici iz više od stotinu zemalja – s oko 85% svjetskih šuma – obećali su da će zaustaviti krčenje šuma do 2030. godine. To se smatra veoma važnim jer drveće apsorbira velike količine CO2. 

Amazonska prašuma u Brazilu.
Foto: Ignacio Palacios / Getty Images

Samo nekoliko dana nakon završetka COP26 stigla je uznemirujuća vijest: krčenje šuma u brazilskoj prašumi Amazoni poraslo je za 22 posto u godinu dana, što je najviša razina od 2006. godine. To je godišnje izvješće brazilske vlade demantiralo uvjeravanja predsjednika Jaira Bolsonara da brazilska vlada suzbija ilegalnu sječu šume. Brazilska agencija za svemirska istraživanja zabilježila je 13.235 četvornih kilometara krčenja šuma u Amazoni u svojim satelitskim podacima PRODES u razdoblju od kolovoza 2020. do srpnja 2021. godine.

Automobili

U sklopu konferencije dvadeset četiri zemlje i skupina vodećih proizvođača automobila obvezali su se okončati eru vozila na fosilna goriva do 2040. Sporazum su potpisale Kanada, Novi Zeland, Nizozemska, Irska, Velika Britanija i druge zemlje, koje su već pristale postupno ukinuti prodaju novih benzinskih i dizelskih automobila do 2030. I proizvođači Ford, Mercedes, Volvo i Mercedes-Benz potpisali su sporazum, obećavajući da će postići cilj do 2035. na “vodećim tržištima”. U sporazum su pojedinačno uključeni brojni gradovi i regionalne vlade, npr. New York, London i Barcelona. Međutim, dogovor su odbile SAD, Kina i Njemačka i neki veliki proizvođači poput Volkswagena, Toyote i BMW-a. 

Pozitivna iznenađenja

Dvije velesile, a ujedno i dva najveća globalna emitera stakleničkih plinova, SAD i Kina, obvezale su se zajednički raditi na usporavanju zagrijavanja planeta i zadržavanju rasta svjetske temperature na 1,5°C tijekom sljedećeg desetljeća. Kina, koja je najveći svjetski proizvođač i potrošač ugljena, obećala je da će ubrzati napuštanje toga energenta u razdoblju između 2026. i 2030. godine, a planira smanjiti i svoje emisije metana. 

Indija, koja čak 75% struje dobiva iz ugljena, obvezala se na dostizanje klimatske neutralnosti do 2070. godine. 

No za akciju čovječanstva i klimatske promjene godine 2030. ili 2050. su tako daleke.

Do tada, tko živ…

DOBRA HRVATSKA /MDM
Studeni, 2022.

Sunčana budućnost Podravke: nove elektrane na krovovima podravkinih tvornica vrijede preko 10 milijuna kuna

Objavio
Matija Hlebar
-
Sunčana budućnost Podravke

Strateška orijentacija Podravke na obnovljive izvore energije rezultat je visoke poslovne svijesti o važnosti vlastitog doprinosa ublažavanju klimatskih promjena. U tom je smjeru poduzet prvi korak još 2017., kad je u Industrijskoj zoni Danica puštena u rad nova kotlovnica na biomasu (drvenu sječku); danas nam ona daje svu potrebnu toplinsku energiju za Podravkine tvornice na toj lokaciji, uz veliko smanjenje potrošnje zemnog plina (fosilno gorivo) i emisije stakleničkih plinova – za čak 50%.

Velik je to iskorak Podravke – izgradnja sunčanih elektrana čiji je pozitivan utjecaj na okoliš nedvojben i izniman. Energija iz sunčanih elektrana zamjenjuje energiju iz skupljih i za okoliš najnepovoljnijih izvora. 

Kompanija sada stvara velike planove – da se na dobrim iskustvima Tvornice Kalnik u Varaždinu 2019., krene u tri faze izgradnje integriranih sunčanih elektrana na krovovima tvornica i skladišta Podravke i Belupa u Koprivnici i tako dođe do novih 9,9 MWh snage iz obnovljivih izvora energije.

Početak dobre prakse izgradnje sunčanih elektrana – Tvornica Kalnik u Varaždinu 2019.

Izgradnja sunčanih elektrana na krovovima Podravkinih tvornica počela je potkraj 2019. kad je na krovove proizvodnih hala Tvornice Kalnik u Varaždinu instalirana sunčana elektrana ukupne priključne snage od 350 kW. Podravkini stručnjaci izračunali su da će time on osiguravati čak dvije trećine potrebne električne energije za preradu povrća u Podravkine proizvode.

Elektrana je puštena u pogon 13. veljače 2020. s predviđenom godišnjom proizvodnjom od 735 MWh električne energije. Te je godine proizvedeno 730 MWh, što potvrđuje ispravnost odluke, preciznih izračuna i dobrog planiranja.

Nove integrirane sunčane elektrane u Industrijskoj zoni Danica u Koprivnici

Sunčana elektrana Podravka – Danica snage 2,4 MW bit će prva faza izgradnje novih integriranih sunčanih elektrana na krovovima Podravkinih tvornica u Industrijskoj zoni Danica. Elektrana snage fotonaponskih modula od 3059,76 kWh, koji će biti postavljeni na krovove Tvornice dječje hrane i kremnih namaza, Tvornice juha i Vegete te Tvornice Danica – pogon kobasičarnice proizvodit će električnu energiju za vlastitu potrošnju.

Planska godišnja proizvodnja ove sunčane elektrane je 3,2 MWh, a njenim će se puštanjem u pogon znatno uštedjeti na električnoj energiji, uz pozitivan utjecaj na okoliš smanjenjem emisije CO2.

Ukupna vrijednost investicije je 11,7 milijuna kuna, od čega na izgradnju sunčane elektrane otpada 10,3 milijuna kuna. Drugi dio investicije – 1,4 milijuna kuna – odnosi se na uređenje mjernog mjesta, odnosno izgradnju trafostanice u Industrijskoj zoni Danica, što Podravka financira u cijelosti. Očekivano je vrijeme povrata investicije – uz 50% potpore – 3 i pol godine.

Ovom Podravkinom projektu izgradnje sunčane elektrane odobrena je potpora od 5,16 milijuna kuna bespovratnih sredstava, koju sufinanciraju Europska Unija i Republika Hrvatska iz Programa ruralnog razvoja.

Matija Hlebar
voditelj održivog razvoja u Podravki d.d.

 

Jutarnji cvrkut ptica postaje sve tiši; kako bez tog veličanstvenog zbora u zoru i u sumrake?!

Objavio
Odgovorno
-

Slabljenje povezanosti između ljudi i prirode očituje se sve jače i češće! Sve manje smo svjesni svog prirodnog okruženja, koje se zbog djelovanja civilizacije mijenja. Od 1980. do 217. populacija ptica se smanjila za 17 posto!

Naš život u prirodi i sa prirodom je „zagađen“. Sve to potkrepljuje i jedno novo, najveće dosad, istraživanje. Zvuci proljeća se mijenjaju! Pjev ptica diljem Sjeverne Amerike i Europe postaje sve tiši i manje raznolik. Znanstvenim praćenjem ptica na preko 200.000 lokacija kroz punih 25 godina, zaključilo se kao u naslovu.

Zvuci prirode, posebice pjev ptica, ključni su za komunikaciju i normalan život životinja, a puno znače i ljudima. 

Ovo bismo trebali svi znati!

„Prednosti našeg kontakta s prirodom su ogromne. Njime poboljšavamo fizičko zdravlje ljudi, ostvarujemo psihološke dobrobiti te povećavamo vjerojatnost podržavanja i sudjelovanja u aktivnostima zaštite okoliša“, tvrdi jedan od autora istraživanja, dr. Simon Butler, sa Škole bioloških znanosti Sveučilišta East Anglia.

„Pjev ptica igra važnu ulogu u definiranju kvalitete doživljaja prirode, no široko rasprostranjeni pad populacija ptica i promjene u distribuciji vrsta kao posljedica klimatskih promjena znače da će se akustična svojstva prirodnih krajolika vjerojatno mijenjati. Međutim, ne raspolažemo povijesnim snimkama pjeva ptica za većinu lokacija obuhvaćenih našim istraživanjem pa smo morali razviti novi pristup kako bismo ih rekonstruirali“, objasnio je dr. Butler.

Komentirajući rezultate istraživanja, objavljenog početkom studenog u časopisu Nature Communications, dr. Butler je rekao kako su otkrili široko rasprostranjeno smanjenje akustične raznolikosti i intenziteta prirodnih zvučnih pejzaža, potaknuto promjenama u sastavu ptičjih zajednica.

„Ovi rezultati sugeriraju da su prirodni zvučni pejzaži u proljeće sve tiši i manje raznoliki, što potencijalno može utjecati na ljudsko zdravlje i dobrobit“, kazao je dr. Butler. „S obzirom na to da ljudi pretežno čuju, a ne vide ptice, zbog smanjenja kvalitete prirodnih zvučnih pejzaža ljudi će najvjerojatnije primijetiti pad njihovih populacija.“

Koju su metodu znanstvenici koristili

Međunarodni tim predvođen istraživačima sa Sveučilišta East Anglia (UEA) je temeljem monitoringa ptica diljem svijeta i snimki pojedinih vrsta u divljini razvio novu tehniku s ciljem otkrivanja njihovog pjeva na više od 200.000 lokacija tijekom posljednjih 25 godina.

Godišnji podaci o broju ptica prikupljeni putem North American Breeding Bird Survey (BBS), kao primarnog izvora za procjenu statusa kontinentalnih vrsta ptica u Sjevernoj Americi, i Paneuropske zajedničke sheme praćenja ptica (Pan-European Common Bird Monitoring Scheme – PECBMS), zajedničke inicijative Europskog vijeća za popis ptica (European Bird Census Council – EBCC) i BirdLife Internationala pokrenute u siječnju 2002. godine, uspoređeni su sa snimkama više od tisuću vrsta iz baze podataka Xeno Canto, u kojoj volonteri postavljaju i bilježe snimke ptičjeg pjeva i glasanja još od 2005. godine. Cilj istraživača bio je rekonstruirati povijesne zvučne pejzaže.

Akustičke karakteristike zvučnih pejzaža u proljeće su kvantificirane pomoću četiri indeksa dizajnirana za mjerenje raspodjele akustične energije po frekvencijama i vremenu. Indeksi su vođeni složenošću i raznolikošću pjeva ptica među promatranim vrstama te su kvantificirali njihovu raznolikost i intenzitet u cjelini.

Istraživači kažu o metodologiji: nije lako predvidjeti odnos između promjena u strukturi ptičjih zajednica i karakteristika zvučnog pejzaža.

Globalno zatopljenje se širi; moramo osvijestiti posljedice, a i ove po ljepotu ptičjeg svijeta

„Globalno zatopljenje širi se planetom te šteti ljudima, flori i fauni. Ptice su također pogođene i to utječe na njihov pjev koji na sve ljude djeluje opuštajuće i ugodno. Općenito, otkrili smo da mjesta koja su doživjela veći pad bilo ukupnog broja ili raznolikosti vrsta također pokazuju veći pad akustične raznolikosti i intenziteta“, kazala je dr. Catriona Morrison, postdoktorska istraživačica na UEA-inoj Školi bioloških znanosti. 

„Na primjer, gubitak vrsta, kao što su ševa ili slavuj, vjerojatno će imati veći utjecaj na složenost zvučne kulise nego gubitak određenih vrsta, poput vrana i galebova, čije nam glasanje nije pretjerano ugodno. Međutim, to također ovisi o brojnosti i raznolikosti drugih prisutnih vrsta“, dodaje Morrison.

Nažalost, usred sve izraženije klimatske krize sada znamo za još jedan problem koji može doprinijeti sve manjoj povezanost ljudi s prirodom.

„Kako postajemo manje svjesni svog prirodnog okruženja, također počinjemo manje primjećivati ili brinuti za njegovo propadanje. Istraživanja poput našeg imaju za cilj povećati razinu svijesti o prirodnim gubicima i pokazati njihov potencijalni utjecaj na ljudsku dobrobit“, kazala je dr. Morrison.

Istraživanje „Bird population declines and species turnover are changing the acoustic properties of spring soundscapes“ dostupno je putem sljedeće poveznice.

Izvor i referenca: EKO Vjesnik

DOBRA HRVATSKA
Studeni, 2021.

Imamo Teslu, ali imamo i doktora ANDRIJU ŠTAMPARA! Svjetskog vizionara i velikana! Moramo to osvijestiti baš sad – u pandemiji.

Objavio
Mirela Drkulec Miletić
-
andrija-stampar

Sve što je danas, nekad prije je započeto!

Netko prijašnji, kojeg više nema, gradio je život čovjeku danas!

100 godina ispred vremena – naš doktor Andrija Štampar! Svjetski zaslužnik i dobročinitelj 20-g stoljeća. Njegovo učenje o narodnom zdravlju, odgovornom življenju, značaju preventive, a ne samo liječenja, utjecalo je davno na smjer razvoja svjetskog zdravstva, a baš danas se vidi koliko je to važno za spas tolikih ljudi, čovječanstva, u dvadesetim godinama 21. stoljeća…

Pandemija virusa COVID-19 ponovno je u nebo lansirala velikana – dr. Andriju Štampara, čije ime danas ponosno nosi (i) Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ u Zagrebu. Genijalni liječnički um, vizionar i praktičar, zlatnim je slovima upisan u svjetsku povijest. 

Kada je rođen 1888. u skromnoj obitelji, tko je mogao predvidjeti tako ispunjen život?

Dr. Andrija štampar, svjetski lider narodnog zdravlja 20. stoljeća 

U to doba u zemlji je vladalo veliko siromaštvo, a stanovništvo, posebno seljaci, bilo je neuko, nastambe bez higijenskih uvjeta. Prosječni je životni vijek bio 40 godina, a smrtnost djece ogromna. Već tada, kao vinkovački gimnazijalac, Andrija je objavljivao uzrečice kojima je promovirao zdrave navike. Nastavno tome, ni za studija u Beču u velegradskom šušuru nije tražio zabavu, već je marljivo učio i pisao edukativne članke. 

Foto: arhiva Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar

Nauk dr. Andrije Štampara predstavlja novu filozofiju zdravstvenog sustava 20. stoljeća, čija je aktualnost danas, usred pandemije, iznimna. Umjesto zdravstvenog elitizma, Štamparov temeljni princip glasi: „Zdravlje za sve!“. Zalagao se za narodno zdravstvo. Prednost je davao preventivi ispred kurative, u čemu je glavni smjer bilo prosvjećivanje naroda. Širio je ideju o liječničkoj dužnosti koja nalaže da doktor bude i socijalni radnik i narodni poučavatelj. Njegovo zalaganje za „jednakost i dostupnost liječenja za sve“ i poruka da „liječnik ne smije biti ekonomski ovisan o bolesniku“ izazivali su velike otpore interesnih skupina. Kazao je: „Pitanje zdravlja naroda od većeg je ekonomskog nego humanitarnog značaja.“. Svoja je uvjerenja uobličio u slavnih 10 postulata i u definiciju zdravlja, kao „stanja potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustva bolesti“, koja je misao prešla, koje li časti, u preambulu prvog ustava Svjetske zdravstvene organizacije, 1948.  

Dr. Štampar imao je znanje i sposobnosti, snagu i hrabrost svoje viđenje provesti u djelo po čitavu svijetu

Išlo mu je na ruku što je kao mlad liječnik postavljen na značajnu dužnost u Ministarstvu narodnog zdravlja u Beogradu, odakle je tijekom 11 godina osnovao 250 higijenskih ustanova u zemlji, niz domova narodnog zdravlja i više specijaliziranih ambulanti… 

Zahvaljujući velikom ugledu u svijetu te prijateljstvu s onda najbogatijom obitelji svijeta – Rockefellerovima, njihova je zaklada Kraljevini Jugoslaviji donirala velika sredstva, kojima je, uz ostalo, 1927. sagrađena i zagrebačka Škola narodnog zdravlja, kao središnje mjesto za proučavanje socijalnih, zdravstvenih i gospodarskih prilika naroda i provođenje sanitetskih mjera. Neumorno je dr. Štampar obilazio i najzabitija sela i na terenu ljude poučavao brizi za djecu, higijeni, gradnji sanitarnih čvorova, borbi protiv tuberkuloze, susprezanju od alkohola i pušenja. Dao je snimiti mnoštvo  zdravstveno-edukativnih filmova koji su lakše dopirali do puka. Zalagao se i za masovnu vakcinaciju te poticao domaće tvornice da proizvode cjepiva. Netko je izračunao da je održao 7.000 predavanja o narodnom zdravlju koje je odslušalo 1,2 milijuna ljudi. Dr Andrija Štampar je postao dobrotvor stotinama i stotinama milijuna „običnih ljudi“ u svijetu, o čemu govori nastavak priče.

Dr. Andrija Štampar: blistava međunarodna karijera, lider svjetskog zdravstva

Kada je 1931. godine prisilno umirovljen po dekretu kralja Aleksandra I. Karađorđevića, jer je odbio biti ministar unutarnjih poslova u Kraljevini Jugoslaviji, dr. Andrija Štampar imao je samo 43 godine i bio je u naponu snage. Nešto ranije Štampara je zadesila i osobna tragedija – umrla mu je supruga Marija te je ostao sam s petero djece. 

Dotad je sve bilo postavljeno, sustav je djelovao – dr. Štampar je u zemlji već uspostavio zavidan zdravstveni sustav, kojemu su se divili i strani stručnjaci, pa je uskoro stigao i poziv iz svjetske Lige naroda da Kini pomogne vlastima reformirati javno zdravstvo. Prihvatio ga je, iako teška srca što ostavlja djecu. U svom dnevniku opisuje i dirljivi rastanak: „Ne silazi mi s očiju lik mojega dragog sina koji nemoćno pruža drage ručice spram vagona, kao da hoće zaustaviti cijeli vlak zajedno sa mnom…“ 

Andrija Štampar u Kini / Foto: Hrvatski državni arhiv

Triput je dr. Štampar išao u Kinu između 1933. i 1936. godine. Svjedočio je strašnim prizorima, ali ta mu je daleka, ogromna zemlja prirasla srcu. Osobito ga je pogodio obilazak rudnika: „Vidio sam male dječake kako iz rudnika dubokog 700 stopa nose rudu tešku 30 kila na nejakim leđima 2000 stepenica na površinu. (…) Zeleni i podbuhli u licu, noge su im otekle, odmaraju se svakog časa i pri tome kašlju i jedva dišu.“

Iako je sve to duboko proživljavao, dr. Štampar srčano se borio da poboljša zdravstvene uvjete u Kini i, na čuđenje kineskih liječnika, često uspijevao. Nakon povratka odatle održao je niz predavanja na najuglednijim europskim i američkim sveučilištima poput Harvarda, Yalea i drugih. 

Završivši kinesku misiju, izabran je u Zagrebu 1940. za dekana Medicinskog fakulteta … Ali zakratko. Odmah na početku II. svjetskog rata ustaški režim ga je izručio u nacistički zatvor u Austriji gdje je dočekao oslobođenje. Po povratku u Zagreb, veoma cijenjen, vratio se poslu i prihvatio mnogih dužnosti. Bio je predavač i dekan na Medicinskom fakultetu u Zagrebu te ravnatelj Škole narodnog zdravlja. Nakon funkcije rektora Sveučilišta u Zagrebu, dugo je vremena bio i predsjednik JAZU (danas HAZU).

Andrija Štampar, 1946., predsjednik Privremene (Interimne) komisije UN / Foto: Hrvatski državni arhiv

I njegova je međunarodna karijera nakon II. Svjetskog rata dobila novi uzlet. Iznimno poštovan diljem svijeta, izabran je 1946. za prvog potpredsjednika Ekonomsko-socijalnog vijeća UN-a te za predsjednika Privremene (Interimne) komisije, koja je prethodila utemeljenju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Godine 1948. izabran je za prvog predsjednika Skupštine WHO na predsjedanju u Ženevi. I u poznim godinama dr. Štampar je nastavio širiti svoju i misiju WHO u zemljama Azije, Afrike… 

Štamparovi suradnici kažu da je bio vrlo uporan te strog, ali pravedan šef, radoholičar koji je puno tražio i od njih. I u privatnom životu dr. Štampar bio je principijelan. Na primjer, u njegovoj kući na zagrebačkom Gvozdu nikada se nisu točila alkoholna pića, čak ni gostima, pa je veliki kipar Ivan Meštrović k njima navraćao sa svojom buteljom vina. 

Na sreću su i ponos hrvatskog naroda život i djelo dr. Andrije Štampara koje je poklonio svoj domovini i čitavu svijetu. 

Životni put dr. Andrije Štampara: od slavonskog sela do svjetske zdravstvene organizacije

  • Dr. Andrija Štampar rođen je 1. rujna 1888. u slavonskom selu Brodski Drenovac pokraj Pleternice, u obitelji seoskog učitelja Ambroza Štampara i Katarine Štampar. Gimnaziju je 1906. završio u Vinkovcima, a studij medicine 1911. u Beču.
  • Kao mlad liječnik nakon povratka u domovinu upoznao je Mariju Mešnjak, kojom se uskoro oženio. Imali su petero djece, Slobodana, Ljerku, Borisa, Bosiljku i Zoru.
  • Diplomiravši, radio je kao liječnik u Karlovcu i Novoj Gradiški, a potom kao savjetnik Povjereništva za socijalnu skrb Narodnoga vijeća u Zagrebu.
  • Od 1919. do 1930. bio je načelnik Higijenskog odjela pri Ministarstvu narodnog zdravlja u Beogradu i utemeljio zdravstvenu službu u tadašnjoj Kraljevini SHS (potom Kraljevini Jugoslaviji), organiziravši 250 higijenskih ustanova i niz drugih.
  • Na inicijativu i odlukom dr. Štampara 1927. osnovana je Škola narodnog zdravlja u Zagrebu (danas djeluje u sastavu Medicinskog fakulteta i nosi njegovo ime). 
  • Nakon uvođenja Šestojanuarske diktature kralja Aleksandra 1930. je smijenjen, a 1931. i umirovljen u dobi od samo 43 godine. No odmah potom bio je angažiran kao stručnjak Higijenske organizacije Lige naroda (preteče Organizacije ujedinjenih naroda) u europskim zemljama i SAD-u.  
  • Izabran je 1931. za profesora socijalne medicine zagrebačkoga Medicinskog fakulteta. Drugi se put oženio 1937. dr. Desankom Ristović, koja je bila njegova suradnica i voditeljica Školske poliklinike. 
  • Od 1933. do 1936. boravio je u Kini, gdje je s velikim uspjehom reorganizirao javnu zdravstvenu službu.
  • 1940. je izabran za dekana Medicinskog fakulteta u Zagrebu i tu je osnovao Ured za socijalnu i zdravstvenu zaštitu studenata.
  • Drugi svjetski rat proveo je u zatočeništvu u Grazu u Austriji.
  • Nakon II. svjetskog rata 1945. postao je ravnatelj Škole narodnog zdravlja i dekan Medicinskoga fakulteta u Zagrebu te rektor Sveučilišta u Zagrebu. Zaslužan je za osnivanje Više škole za medicinske sestre i Medicinskog fakulteta u Rijeci te Instituta za higijenu rada.  
  • Od 1947. do 1958. bio je predsjednik JAZU-a (danas Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti).
  • Od 1946. do 1948. bio je prvi potpredsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća Organizacije UN-a i predsjednik Privremene (Interimne) komisije, a budućeg WHO-a. 
  • Predsjedao je prvoj Svjetskoj zdravstvenoj skupštini Svjetske zdravstvene organizacije u Ženevi 1948., a potom kao njen izaslanik proučavao javno zdravstvo i medicinsko školstvo u Afganistanu, Egiptu, Sudanu i Etiopiji.
  • Svjetska zdravstvena organizacija uručila mu je 1957. svoju najveću nagradu – „Leon Bernard“. 
  • Preminuo je u Zagrebu 26. lipnja 1958.
  • Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, osnovan 1949. kao Higijenski zavod, njegovo ime nosi od 2008. godine.

Mirela Drkulec Miletić

Kolumna Goran Tudor: Svjetska Konferencija o klimi u Glasgowu je završila. Greta, ali i mnogi drugi kažu – skromno i neuspješno. Neki je, pak, ocjenjuju umjerenije.

Objavio
Goran Tudor
-
Svjetska Konferencija o klimi u Glasgowu

Morat ćemo pričekati narednu svjetsku konferenciju za više nade!

Od 31. listopada do 12. studenoga 2021. škotski Glasgow bio je centar svijeta, jer tamo se održavala svjetska Konferencija o klimi UN – COP26. „Povijesno važna“, što su svojim dolaskom i prisustvom potvrdili predstavnici iz 200 zemalja, mnoge organizacije i zeleni aktivisti. I, čini se, još jednom, da se Zemljani ukupno nisu iskazali u mjeri i na način koji zahtijeva trenutak, da mnogi još guraju „glavu u pijesak“ i probleme „pomeću pod tepih“. A to sve zajedno izaziva ogorčenje i žalost, i znanstvenika i entuzijasta.

Ipak, možemo biti nečim i zadovoljni: jer održan je jedan od najvećih susreta svijeta ikad, u kontinuitetu dugoročnog i mukotrpnog procesa uspostavljanja zajedničke brige ljudi o Zemlji. Zadovoljni i time što je naša Europa na čelu svih tih zalaganja, zajedno s Organizacijom UN, pa ćemo valjda uspjeti više u sve uvući i druge – SAD, Aziju i Rusiju, najprije i najvažnije.


Goran Tudor
Autorski članak

Usvajanjem novog globalnog sporazuma “Klimatski pakt iz Glasgowa” u petak, 12. studenoga, nakon „napete završnice u produžecima“, privedena je kraju velika UN-ova klimatska konferencija COP26, koja je trajala puna dva tjedna, što je već po duljini sastanka samo po sebi neuobičajeno. Bijaše to najvažniji klimatski skup svijeta nakon COP-a21 u Parizu 2015.!  Ovaj COP26 doveo je do nekih novih pomaka u borbi s opasnim klimatskim promjenama. Uspjelo se dogovoriti da će razvijeni znatno povećati financijska ulaganja u zaštitu klime, posebno u vidu pomoći zemljama u razvoju i ranjivim zemljama, da će se smanjiti emisije ugljika i metana, zaštititi i unaprijediti korištenje prostora i šuma i dr. 

Nažalost, kao i na brojnim dosadašnjim UN-ovim klimatskim skupovima, oko nekih spornih točaka nije postignuta suglasnost, pa se to očitovalo i u posve neodređenoj izjavi o konačnom prestanku korištenja ugljena kao goriva. 

Slavna Greta Thunberg – kroničarka i ovoga klimatskog skupa ograničenog dometa

Svjetska ikona klimatskog pokreta mladih, Greta Thunberg, a koja zapravo predstavlja autentični, samonikli glas mnoštva „običnih“ stanovnika svijeta (o Greti smo ovdje s naklonošću dosta pisali), komentirala je klimatski dogovor UN-ove konferencije: „Evo kratkog sažetka: sve je to bla, bla, bla“. Bila je, zapravo, puno oštrija od mnogih koji su završili svoj posjet Glasgowu s  diplomatskim izjavama. „COP26 je završen”, tvitala je, dodavši na tom mjestu i ono o bla, bla, bla. „No pravi se posao nastavlja izvan ovih dvorana. I mi nikad nećemo odustati, nikad“, dodala je.

Thunberg i drugi aktivisti osudili su jednako način na koji se odvijao COP26 kao i „skroman domet zaključaka svjetskih lidera“, koji ni ovaj put „nisu uspjeli uskladiti svoje riječi sa stvarnim djelovanjem“.

“Nije tajna da je COP26 neuspjeh”, ustvrdila je švedska aktivistica pred okupljenim istomišljenicima.

Mukotrpno gradnja zajedništva u akciji za spas ovakvog svijeta ogorčilo Gretu

S čime nije zadovoljna Greta kao ni velik dio „običnih ljudi“:

  • Sjećate li se izjave Grete od prije nekoliko godina kad je s govornice ustvrdila, gledajući u oči političke prvake svijeta, posebice Trumpa: „Ukrali ste budućnost nama mladima!“  Najpoznatija svjetska aktivistica, lani nominirana i za Nobelovu nagradu za mir, zamjera vodstvima država, posebno razvijenih, da se još itekako i još uvijek bave samo deklaracijama, da je konkretnog jako malo. Da je govor donositelja odluka – dakle političara, birokratski, općenit, da ignosriraju veliki zajednički velik problem – ubrzane klimatske promjene, da su zarobljenici interesa vlastite zemlje. Ta je ocjena sada preslikana i na Glasgow, samo s još većom žestinom i jasnoćom. „Ne radite dovoljno! A neki od vas čak rade suprotno ranijim dogovorima …“
  • Iz svega se vidi da nema učinkovite – jedinstvene globalne volje da se klimatske promjene obuzdaju. Razvidno je zašto ide teško i sporo i zašto se ciljevi „adaptiraju“ situaciji. Proces sklapanja sporazuma, kao osnove za akciju – u svojoj se suštini ovdje svodi na „najobičnije pregovaranje mnogih, u mnoštvu smjerova“, s pozicija različitih interesa najrazličitijih zemalja i skupina. Po svom takvi pregovori spadaju u one tzv. tvrde. A da onda sve mora potrajati, jasno je samo po sebi. I da će rezultirati kompromisima, također. Dotle, klimatska oluja s horizonta nesmiljeno dolazi. (Prije tri godine, 2018., znanstvenici su uzvikivali: „Imamo još 12 godina!“)
  • Kako stvari sada stoje u praksi, svijet se izgleda pomalo već i miri s rastom temperature atmosfere na Zemlji za preko 2° C, a strepi se i od 2,7 ili 3° do kraja stoljeća (što će mnogim Zemljanima donijeti životnu katastrofu.)  Ali, i ova konferencija i drugi skupovi, govore još uvijek o „ultimativnom velikom cilju – 1,5° C“. Kako priznati vlastiti nerad i neuspjeh?! Jer, Pariški sporazum iz 2015., kao najvažniji i najkonkretniji dosadašnji dogovor o klimi (Europa je stvarni lider svjetskih klimatskih napora), postavio je vizionarske ciljeve (konačno ratificirane u svim zemljama 2017.): „Ograničavanje porasta globalne prosječne temperature na „znatno manje“ od 2° C (iliti – 1,5° C) , osiguravanje opskrbe hranom, ali i jačanje kapaciteta država da se bore s posljedicama klimatskih promjena, razvoj novih „zelenih“ tehnologija i pomaganje slabijim, ekonomski manje razvijenim članicama u ostvarenju svojih nacionalnih planova o smanjenju emisija“. Pariški sporazum, najvažniji međunarodni sporazum dosad koji je prvi naznačio stvarne smjernice za klimatsku prilagodbu, ne ostvaruje se. Njegove se smjernice ne ostvaruju ni dovoljno brzo ni sveobuhvatno. Zato je Greta kazala da je sve to bla-bla-bla.
  • O „ozbiljnosti“ shvaćanja vlastitih obveza govori i jedna pomalo čudna činjenica: svita važnih sudionika pristigla je na Konferenciju u više od 400 posebnih letova (mimo komercijalnih). A Greta je ne tako davno putovala na samit u New Yorku jedrilicom (istina velikom). Neprimjeren situaciji je i nedolazak ruskog i kineskog predsjednika. Putin se obratio Konferenciji putem video veze, govoreći više „u načelu“. Ali, konkretno je izrekao oporu poruku „da će Rusija stizati akciju Europe s 10 godina kašnjenja“. (Strateški analitičari tvrde kako Rusija već gleda „preko plota“, kako da iz zagrijavanja izvuče ogromne koristi: Beringov tjesnac na sjeveru – između azijske Rusije i SAD, širok samo 12 kilometara, naime, ostat će s rastom temperatura bez leda i time bit otvoriti mogućnosti plovidbe tijekom cijele godine, čime će istočna Azija i SAD biti povezani s Europom novim, najkraćim mogućim morskim putem). 

Imperativ rasta koji vodi u sukob Zemljana s prirodom, s majkom Zemljom 

Najozbiljnije zamjerke svjetskom projektu, kojeg prati i različito nazivlje podprojekata – „održivi razvoj“, „cirkularna ekonomija“, „zaustavljanje klimatskih promjena“ – odnose se na uzak obuhvat i jednostran smjer akcije – trenutačno dominantno prema ograničavanju emisija ugljika, a sada i metana te prilagodbi klimatskoj krizi. A u osnovi je obuzdavanje Zemljana, u rasipnosti i egoizmu! Rijetko se čuje ono najvažnije, što će se jednom morati dogoditi i što je u osnovi svega: da se reducira nesmiljeno korištenje resursa Zemlje, da čovjek prihvati da je dio prirode, da se pravednije raspodjeljuje bogatstvo iz prirode i ljudskog činjenja, da se smanji posjedovanje tolikih (nepotrebnih) stvari, da se proizvodnja uravnoteži, da se rade stvari s većim vijekom trajanja, da se predmeti daju popraviti ili prepraviti za neku novu namjenu. Da se živi jednostavnije. (Pokušajte zamijeniti neki dio led-lustera – neće ići, morate ga baciti i kupiti novi. Pokušajte popraviti elektronski sklop u automobilu. Neće ići, morate kupiti novi. Oduprite se modnom diktatu da bez stanke dopunjavate svoju garderobu „nečim novim“, i naići ćete na društveni pristisak suprotnog smjera.) 

Postoji drugo! Već dolaze, ali još bez izvršne snage, zahtjevi iz nekog drugačijeg svijeta! Da se napusti imperativ rasta. Da se rast ograniči. Rast ovakav kakav je (proizvodnje, potrošnje, konzumerizma, mjeren samo stopom rasta BDP-a…) , koji zahtijeva tolike žrtve mnogih i narušavanje ravnoteže u prirodi, za užitak malobrojnih. Rast koji ide prema sukobu Zemljana s prirodom, s majkom Zemljom, što će Zemlja jednog dana dovesti u red, vratiti stvari na početak, u ravnotežu, po vrhovnom zakonu entropije (nije li i Covid jedna takva podpriča!?). 

„Last-minute drama“ u Glasgowu

U Glasgowu se do zadnjeg trenutka odvijala ne jedna drama. Primjerice, Indija je, a podržavale su je Kina i druge ovisne zemlje u razvoju, odbacila klauzulu koja poziva na „postupno ukidanje“ proizvodnje električne energije iz ugljena. Nakon pregovora izaslanika Kine, Indije, Sjedinjenih Država i Europske unije, klauzula je izmijenjena u „postupno smanjenje“. Neočekivano je da je predstavnik Australije, jedne moderne zemlje, izjavio kako će njegova zemlja još dugo proizvoditi ugljen.

Izmjena te jedne riječi u slučaju ugljena naišla je na zaprepaštenje razvijenih (bogatih) europskih zemalja i malih otočnih nacija, ali i drugih zemalja u razvoju.

„Vjerujemo da smo ostavljeni po strani toga netransparentnog i neuključivog procesa“, rekla je razočarano Camila Isabel Zepeda Lizama, izaslanica Meksika. „Svima su nam preostale neke zabrinutosti. Ali rečeno nam je da ne možemo više ni ponovno otvarati zaključni tekst. Dok su drugi tražili razvodnjavanje zaključaka, e da bi pokrili neizvršenja prijašnjih obećanja.“

Nakon drama u Škotskoj, čak i oni koji pozdravljaju postignuti dogovor, kažu da je velik posao za spas planeta tek pred nama. 

„Težak posao ispred nas“ – beživotna formulacija?

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres upozorio je na nadolazeću „klimatsku katastrofu“. Po završetku Konferencije, priznao je nedostatke postignutog dogovora u Glasgowu. Inače, Organizacija ujedinjenih naroda i Europska unija predvodnice su svih zajedničkih napora za kontrolom klimatskih promjena i tzv. održivim razvojem, što se i ovom prilikom očitovalo.

„Ishod COP-a26 je kompromis, odražava interese, proturječnosti i stanje političke volje u današnjem svijetu“, tvitao je Guterres. „To je važan korak, ali nije dovoljan.“

„Naš krhak planet visi o niti“, upozorio je. „Još uvijek smo na vratima klimatske katastrofe“, nadodao je.

Šef UN-a je u novom tvitu poslao poruku „mladima, autohtonim zajednicama, ženama lidericama, svima koji predvode klimatsku akciju“. „Znam da ste možda razočarani. No mi smo u borbi za naše živote i tu borbu moramo dobiti.“

„No današnji sporazum je velik korak naprijed i ono što je kritično, imamo prvi međunarodni sporazum o postupnom ukidanju upotrebe ugljena i plan za ograničenje globalnog zatopljenja na 1,5 Celzijeva stupnja.“

Europska komisija diplomatski je objavila kako je ovaj dogovor „održao na životu ciljeve Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015. i dao nam šansu da ograničimo globalno zatopljenje na 1,5° C“.  (Naravno, treba zadržati verbalni optimizam.). Na, malotko više ozbiljno vjeruje u 1,5°. Posljedice klimatskih promjena već su nastupile.

Šefica EK Ursula von der Leyen rekla je: „Neće biti vremena za opuštanje: pred nama je težak posao.“ I britanski premijer Boris Johnson ostao je relativno optimističan: „Još je puno toga potrebno učiniti u godinama koje dolaze.“

Po Gretinom: „Globalna ekomanipulacija sjevera nad cijelim svijetom!“

Tijekom odvijanja Konferencije brojni mladi ljudi kretali su se ulicama grada domaćina, školarci su napustili učionice i pjevali su ulicama Glasgowa zajedno s mladima koji su stigli iz cijelog svijeta, prenose svjetske agencije. Prosvjednici su stalno bili u blizini mjesta održavanja konferencije COP26, tvrdeći da političari – u čijim su rukama „budućnosti naših života“ – puno više govore nego što djeluju. „Moramo se zapitati za što se mi to borimo? Da li se borimo za sebe ili za spas planeta? Ili se borimo zato da stvari ostanu kakve jesu?“, čulo se. 

„Ovo više nije klimatska konferencija. Ovo je globalna ekomanipulacija sjevera, dvotjedna proslava ‘uobičajenog poslovanja’ i globalna ‘blablabla’ “, rekla je Thunberg.

„I dalje se ne čuju glasovi onih ljudi koji su najteže pogođeni, iz područja koja su najteže pogođena (klimatskim promjenama)“, dodaje. 

„Naši čelnici kažu da možemo imati oboje – i sadašnji način života i klimatsku sigurnost, no gorka je istina da u praksi to nije moguće“ rekla je Thunberg. 

„Činjenice ne lažu. I sada znamo da su naši carevi goli“, rekla je Greta Thunberg o čelnicima okupljenima na COP26 pa poručila: „Povijest će im strogo suditi“.

Greta izražava brigu i nemir čovječanstva suočenog s velikom pogibelji.

Thunberg je ponovno pozvala na razmišljanje!

Izvor i reference:

Hina

Consilium.europa.eu

Jutarnji list o izjavama Grete OVDJE: https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/greta-thunberg-komentirala-klimatski-dogovor-un-ove-konferencije-sve-je-to-bla-bla-bla-15120188;

Goran Tudor
Poduzetnik, konzultant, autor, filantrop.
Utemeljitelj Poslovne inicijative DOBRA HRVATSKA te pokretač i urednik portala www.odgovorno.hr, predsjednik Udruge Mijelom CRO za podršku oboljelima od multiplog mijeloma i članovima obitelji, direktor M.E.P. d.o.o.

Na fotografijama dolje:

Pećinski prolaz Golubinjak, Snježnikom prema Guslici i slapovi Mrežnice 

Široka transformacija REGENERACIJE iz Zaboka znači i veliko ulaženje u zajednicu

Objavio
Odgovorno
-
transformacija REGENERACIJE iz Zaboka
Foto: Regeneracija

Regeneracija iz Zaboka se posljednjih pet godine šire strateški šire transformira – prostorno, proizvodno i tržišno. Dio toga je i snažno uklapanje u život zajednice.

Obzirom na činjenicu da tvrtka djeluje nadomak samog centra grada, ne možemo ignorirati potrebe lokalne zajednice, odnosno ljudi koji tu žive i želja nam je u tom smislu dati doprinos uređenjem zgrada i zemljišta u vlasništvu te ga, u određenoj mjeri, staviti u javne funkcije i učiniti ga ljepšim i ugodnijim.

Nakon uspješne suradnje s Gradom Zabokom na projektu reGARDEN, na zemljištu tvrtke koje nije bilo u funkciji, stvoreno je jedno novo zeleno mjesto u gradu sa street workout sadržajem, biciklističkom i pješačkom stazom, prostorom za održavanjem kulturnih manifestacija na otvorenom, zasađenim autohtonim biljem i česmom, odnosno dostupnom pitkom vodom. Za lijepa vremena ovdje se održava i nastava srednje škole na otvorenom.

Foto: Regeneracija

Kao svojevrstan nastavak na reGARDEN, u svibnju je završen projekt uređenja i prenamjene jedne od hala u vlasništvu tvrtke te u sklopu toga i svojevrsnog trga. Ideja je da se uz parkirališna mjesta kojih u gradu kronično nedostaje, uredi više toga – zasađeno je bilje, oformljeni zelene pojasevi i postavljene klupe za odmor. Trg se može koristiti i kao otvorena galerija za zainteresirane koji bi željeli na taj način izlagati, ali i kao komunikacijski put koji povezuje dva dijela grada. olakšavajući kretanje učenika, studenata, zaposlenih i ostalih građana. U prilog tome, u rekonstrukciji proizvodne hale, otvoren je i natkriveni prolaz koji povezuje dva dijela grada u čijem ćemo uređenju angažirati neke naše poznate dizajnere. Bojanjem poda tog prolaza u dugine boje, dali smo svoj doprinos u svibnju – Europskom mjesecu raznolikosti. Povodom proslave 60. godine Škole za umjetnost, dizajn i grafičko oblikovanje 27.05.2021. na spomenutom trgu otvorena je izložba učenika te škole, a njihovi radovi izloženi su i danas.

Foto: Regeneracija

Cijeli je projekt od strane angažiranih arhitekata osmišljen na način da ide u korak s viđenjem i strategijom transformacije ovog dijela grada iz industrijskog u moderno mjesto za življenje sa sadržajima koji će povezivati poslovne aktivnosti, kulturu, edukaciju i rekreaciju te služiti na korist svih građana koji u njemu žive i onih koji u grad dolaze.

Regeneracija je tvrtka koja se trudi svoje poslovanje obavljati na načelima društvene odgovornosti pa svako svoje djelovanje promatramo u tom smislu. Uz ostvarivanje poslovnih interesa, što je uvjet da bi tvrtka djelovala i postojala, Regeneracija vodi , i u budućnosti će voditi, računa o svim dionicima društva – u ovom slučaju građana i zajednice u kojoj poslujemo i većinski živimo –  uvažavajući njihove potrebe i doprinoseći kvaliteti življenja u gradu, u okviru naših najvećih mogućnosti.

Goran Mikac
RegeneracijA d.d.

Izvor:  HRPSOR.HR

DOBRA HRVATSKA
Studeni, 2021.

Na 13. Konferenciji o održivom razvoju dodijeljeno 10 nagrada Hrvatskog indeksa održivosti – HRIO

Objavio
Odgovorno
-
dodijeljeno 10 nagrada Hrvatskog indeksa održivosti – HRIO

Na godišnjoj Konferenciji o održivom razvoju, upravo održanoj, po četrnaesti su put dodijeljene nagrade Hrvatskog indeksa održivosti – HRIO. Nagrade u organizaciji Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR) i Hrvatske gospodarske komore (HGK) dodjeljuju se hrvatskim kompanijama za najbolja postignuća u društveno odgovornom poslovanju. Poduzeća su nagrađena u deset kategorija, a ove je godine bilo prijavljeno više od sedamdeset kompanija.

HRIO je metoda procjene društvene odgovornosti kompanija u Hrvatskoj koja se temelji na sustavu rangiranja koji omogućuje objektivnu procjenu društveno odgovornih praksi poduzeća i usporedbu s praksama drugih.  Sustav rangiranja, prethodno poznat kao Indeks DOP-a, ove je godine dobio novo ruho, usklađujući se s najnovijim europskim direktivama, globalnim rejtinzima i Ciljevima održivog razvoja. Sudjelovanjem u Hrvatskom indeksu održivosti, kompanije imaju mogućnost dobiti objektivnu procjenu održivosti vlastitih poslovnih praksi, osvrt na usklađenost s najnovijim odredbama Europske unije te usporedbu s praksama drugih hrvatskih poduzeća.

Nagrade su dodijeljene u sljedećim kategorijama:

  • u kategoriji velikih poduzeća dobitnik nagrade je AD Plastik d.d.
  • u kategoriji srednjih poduzeća dobitnik nagrade: je Messer Croatia Plin d.o.o.
  • u kategoriji malih poduzeća dobitnik nagrade je Hrvatski kišobran d.o.o.
  • u kategoriji javnih poduzeća dobitnik nagrade je Hrvatska Lutrija d.d. 

Dobitnici nagrada u pojedinim područjima su:

  • u području održivog korporativnog upravljanja dobitnik nagrade je Heineken Hrvatska d.o.o.
  • u području upravljanja okolišem dobitnik nagrade je Vetropack Straža d.d.
  • u području radne okoline dobitnik nagrade je Holcim (Hrvatska) d.o.o.
  • u području odnosa sa zajednicom dobitnik nagrade je Hrvatski Telekom d.d.
  • u području ljudskih prava dobitnik nagrade je Končar – Institut za elektrotehniku d.d.
  • u području dječjih prava dobitnik nagrade je IKEA Hrvatska d.o.o.

„Svi dobitnici nagrade HRIO ističu se ugradnjom društveno odgovornih praksi u svoje poslovanje te integracijom Ciljeva održivog razvoja u svoje poslovne strategije. Svojim izvrsnim primjerima u poslovnoj odgovornosti, izgradnji odnosa s dionicima, razvoju napredne radne okoline, posebnom brigom za okoliš te zalaganjem za ljudska i dječja prava potvrđuju da svaki od Ciljeva održivog razvoja pruža poslovnu priliku privatnom sektoru da, radeći zajedno s nacionalnim i međunarodnim institucijama, vlastima, civilnim sektorom, znanstvenom i akademskom zajednicom, primijeni svoju kreativnost i inovativnost u rješavanju izazova održivog razvoja.” izjavila je Mirjana Matešić, ravnateljica HR PSOR-a.

Kontakt za medije: Katarina Plećaš /  Mob: 091 4836 650 /
e-mail: katarina.plecas@hrpsor.hr

Izvor: DOP Hrvatska – OVDJE    

Više o upravo održanoj 13. Konferenciji vidite ovdje

DOBRA HRVATSKA
Studeni, 2021.

O utjecaju i zalaganju transformacijskog turizma za dobar – održiv svijet

Objavio
Odgovorno
-
turizam
Foto: Freepik

Svjetski dan turizma, kojeg svake godine obilježavamo krajem rujna, potiče na razvoj svijesti o socijalnoj, kulturnoj, političkoj i ekonomskoj vrijednosti turizma i doprinosu koji taj sektor može dati sustizanju ciljeva održivog razvoja. Podsjećanje na sve mogućnosti turizma baš na Svjetski dana turizma nama je posebno prikladan jer pada na sam kraj glavne sezone na sjevernoj polutki i početak sezone na južnoj.

Pandemija koronavirusa uzdrmala je cijeli svijet i iz tog razloga Svjetska turistička organizacija (UNWTO) odredila je da Svjetski dan turizma 2021. bude usredotočen na turizam za inkluzivni, odnosno uključivi rast. UNWTO zato poziva sve države članice, kao i nečlanice, sestrinske agencije UN-a, tvrtke i pojedince da proslave onu jedinstvenu sposobnost turizma da osigurava da „nitko ne ostane zaboravljen“. Svijet se počinje ponovno otvarati i gledati u budućnost.

TURIZAM – ISCJELJUJUĆA TRANSFORMATIVNA SNAGA ČOVJEKA I DRUŠTVA

Važnost čovjeka i dometa ljudskog potencijala sagledavana je nekad uglavnom kroz materijalistički postmoderni svjetonazor, dok se sada može već afirmirati drugačiji pristup (i) turizmu, gdje turizam može postati iscjeljujuća transformativna snaga temeljena na humanijim vrijednostima, zajedništvu i svijesti – da smo svi dio cjeline.
Post-korona kriza, egzistencijalni strahovi i nesigurnost, prava su stvarnost Hrvatske pogođenom potresom, pandemijom i strukturnim problemima. U ovakvoj nezavidnoj situaciji postavlja se pitanje kako se predstaviti kao sigurna i poželjna destinacija i kako ostvariti prihod u periodu koji nas tek očekuje – jer upravo sada živimo u vremenu kada se čovječanstvo usmjerava prema strahu i disbalansu. Duboko smo zašli u eru transhumanizma i sve se više kristalizira podjela na analognog i digitalnog čovjeka.

Humana tehnologija koja može povezati ljude i pomoći im u kvaliteti života uvijek je dobrodošla, ali potrebno je ukazati i na oprez. Turizam kao svojevrsni oblik komunikacije može postati iscjeljujući fenomen i svojevrsni transformacijski pokret i put ka osobnom razvoju gdje se može kroz kreativnost i umreženost usmjeriti ka drugačijoj humanijoj paradigmi.

TEHNOLOGIJSKI ILI HOLISTIČKI PRISTUP

Globalna koncepcija održivog razvoja i nedostatak svijesti o održivom razvoju važno su područje refleksije i djelovanja u mnogim područjima života, a promjena paradigmatskog svjetonazora posebno je značajna kod odnosa čovjeka i njegova okoliša. Uništavanje prirode radi sve većih potreba za energijom, sirovinama i prostorom za život ide ruku pod ruku sa iskorištavanjem čovjeka. Tehnologija, kakvom se sve više očituje, nije oslobodila čovjeka nego ga je učinila zamjenjivim dijelom stroja. Iz ovih karakteristika možemo vidjeti i uzroke moderne ekološke krize koja je sve dublja.

Sistemski, holistički pogled aktualizira sada onu čuvenu Frommovu „Imati ili biti“. Ona zaboravljena temeljna pitanja o bitku i smislu života i stvarnoj životnoj svrsi pomiču, sada više nego ikada, naš fokus sa umjetno stvorenih potreba koje je nametnulo konzumerističko društvo i mediji sa veličanjem celebritya i masovne kulture na drugačije vrijednosti. U središte svega, sustava, stavlja onog istinskog čovjeka, jedinstvenog u svojoj prirodi i povijesti, dobrog čovjeka, čovjeka-kreatora. Aspekti imanja i bivanja sada se mogu sagledati na još jedan – drugačiji način, kroz prizmu sigurnosti i nesigurnosti.

PUTNIK-ODGOVORAN ČOVJEK, TURIZAM-MOGUĆI POKRETAČ NOVE ENERGIJE!

Postoji veliki broj ljudi u cijelom svijetu koji postepeno mijenjaju običaje, mijenjaju se i institucije i prakse u smjeru partnerstva. Te skupine nisu organizirane od strane posebno školovanih i bogatih ljudi. To su organizacije „običnih“ ljudi – mladih i starih, crnih i bijelih, žena i mušaraca, ponekad cijelih obitelji, naših susjeda i poznanika…. Sve više jača svijest o potrebi razvijanja boljeg turizma, jednake koristi i pristupa te odgovornosti. Putnici su sada motivirani željom da upoznaju kulturu drukčiju od vlastite u mjestu koje se ne može zamijeniti bilo kojom drugom turističkom destinacijom. Važnost autentičnog i drukčijeg doživljaja i iskustva te vrijednost nematerijalne baštine dolaze sada u Hrvatskoj u prvi plan, ako se na turizam gleda kao ne fenomen i oblik interkulturalne komunikacije. 

Turizam može pokrenuti ciklično intenziviranje, povremeno ubrizgavanje nove energije u svakodnevno postojanje, koje sada ne funkcionira optimalno, i time ubrizgati društvu novi život – zbog utjecaja ljudi izvan svojih društvenih granica. To uključuje ekstremne pritiske koji se uz pandemijske mjere odnose i na akulturaciju (ili globalizaciju), promjene u okolišu (poplave i odroni, potresi, požari) i velike ekonomske probleme – sve nabrojano prisutno je upravo sada, u ovom trenutku!
Putovanje (i turizam općenito) dotiču svakoga i ne ostavljaju nikog indiferentnim jer se svi suočavaju s emocijama, sjećanjima, ukratko – intimnošću. Svatko u sebi nosi emocije koje je proživio tijekom putovanja, one ga obogaćuju i određuju. Većina nastojanja da se turističkim putovanjima:

  • proširi krug znanja, 
  • upozna priroda, društvo, 
  • način života u drugim krajevima i zemljama, 
  • da se nauči određena tehnika rada ili 
  • osposobi za bavljenje određenim sportom ili vještinom u okviru turističkog programa,
  • izraz je težnje čovjeka da spozna samog sebe, svoje mogućnosti i granice.

TURISTIČKO MJESTO POSTAJE MJESTOM ZA OSOBAN RAZVOJ

Putovanje ima i snažnu arhetipsku i mitsku osnovu pa možemo zaključiti da je putovanje svojevrsni proces obnove gdje turistička mjesta postaju sve više i mjesta osobnog razvoja. Putovanje osnažuje onaj moment samo-otkrivanja ličnosti koji se javlja kao potreba i nastojanje velikog broja ljudi koji kreću na put, ne samo da bi vidjeli i doživjeli novo i nepoznato, već i da bi shvatili svoju životnu svrhu.
Promjena paradigme kako ukazuje i UNWTO je posebno važna da bi se shvatilo da postoji razlika između linearnog i manifestiranog prostora u turističkoj destinaciji. Koncentracijom koja je usmjerena samo na jedan svijet, onaj zatvoreni, tzv. trodimenzionalni prostor, a koji je zapravo jednodimenzionalan,  ispuštaju se iz vida (ostaju u „mrtvom kutu“) ostale, nematerijalne dimenzije prostora.

Konkretno ako je svijest menadžera u turizmu i kreatora turističkih politika jednodimenzionalna i materijalistička, automatski se ispuštaju iz vida one ostale, nematerijalne dimenzije prostora. Oni (ti menadžeri) „ne vide“, odnosno „slijepi su“ za cijeli niz novih mogućnosti. Transformacijski turizam nudi mogućnosti i prilike za promjenu, gdje lokalna zajednica postaje važan akter i kreator u oblikovanju drugačijeg održivog turizma, kroz svoju identitetsku resursnu osnovu. Dotle, lokalno i socijalno poduzetništvo, kroz široko umrežavanje i partnerske odnose, postaje potentna sila.

dr.sc. Romana Lekić
Edvard Barnays, University College, Zagreb

DOBRA HRVATSKA
Listopad, 2021.

dm – drogerie markt: 25 godina u Hrvatskoj u skladu s potrebama ljudi, zajednice i okoliša. Društveno odgovorno.

Objavio
Odgovorno
-
dm – drogerie markt: 25 godina u Hrvatskoj
dm – drogerie markt: 25 godina u Hrvatskoj

Fokusiranost na potrebe ljudi i zajednice ugrađena je davne 1973. u temelje dm-a, kad je Götz Werner osnovao tvrtku koja uvijek na visoko mjesto stavlja zadovoljstvo djelatnika, kupaca i zajednice. A iza dm-a u Hrvatskoj je 25 godina uspješnog poslovanja, od kojih je svaka na svoj način obilježena brigom za sve dionike.

Upravo zato dm je 25. obljetnicu posvetio sugrađanima iz Sisačko-moslavačke županije pogođenima razornim potresom. Dio sredstava namijenili smo provedbi natječaja „{ZAJEDNO} za Petrinju, Glinu i Sisak“, u sklopu kojega smo odabrali 32 projekta za obnovu i razvoj potresom pogođenih područja čiju realizaciju podržavamo s više od 4 milijuna kuna.

U okviru tog natječaja poduprli smo i realizaciju projekta „Ljudi za ljude – za Glinu“, tijekom kojeg su naši djelatnici jedan dan volontirali na tom području. Osigurali smo i donaciju higijenskih i sanitarnih potrepština u vrijednosti od 15.000 kuna.

Očuvanje okoliša ključan je aspekt dm-ove društvene odgovornosti i već dugi niz godina intenzivno radimo na unapređenju poslovnih procesa i usavršavanju usluga s ciljem smanjenja utjecaja poslovanja na okoliš. Proizvodi brojnih dm marki pakiraju se u recikliranu ambalažu, a više od 1250 proizvoda dm marke ne sadrži mikroplastiku. Jednokratnu plastiku, koja se nekoć nalazila u proizvodima, dm je zamijenio održivim alternativama. Nakon povlačenja plastičnih vrećica iz prodaje kupcima smo osigurali brojne osviještene zamjenske alternative za održivu kupnju.

Rezultat stalnog razmatranja mogućnosti smanjenja utjecaja na okoliš predstavili smo u travnju 2021. kroz program proizvoda dm marke neutralnih za okoliš koji svi nose oznaku „Pro Climate“. Proizvode Pro Climate dm je razvio uz podršku Tehničkog sveučilišta u Berlinu, pri čemu je značajno da se ne uzima u obzir i ne kompenzira samo emisija CO2, nego i četiri dodatna utjecaja na okoliš: zakiseljavanje, fotokemijski smog, eutrofikacija i oštećenje ozonskog omotača. Utjecaj na okoliš proizvoda osjetno je smanjen optimizacijom proizvodnih procesa, sastojaka i pakiranja koliko god je moguće. Preostale neizbježne utjecaje na okoliš, koji nastaju u fazama proizvodnje i odlaganja, uključujući vađenje sirovina, dm nastoji kompenzirati. Kompenzacija se provodi u suradnji s tvrtkom HeimatERBE GmbH, ulaganjem u obnovu područja s malom ekološkom vrijednošću ili onečišćenih područja.

Ugled dm-a kao društveno odgovorne tvrtke temelji se i na odnosu prema djelatnicima. Trenutačno naša hrvatska obitelj ima više od 1700 članova, koji svoje zadovoljstvo uvjetima rada u dm-u redovito iskazuju i u istraživanjima portala Moj posao. Sretni smo i ponosni jer je naš dm 14 puta uvršten u probrano društvo triju najboljih poslodavaca u kategoriji velikih tvrtki.

Ana Fostač-Krilčić, prokuristica i voditeljica resora Ljudskih resursa u dm-u

Koliko tvrtki prednjači u pozitivnom smislu? Poslovne mogućnosti – iskoraci povezani s klimom u perspektivi 68 velikih poduzeća u Hrvatskoj.

Objavio
Matija Hlebar
-
Foto: rawpixel.com - www.freepik.com

Poslovne mogućnosti-iskoraci povezane s klimom odnose se na ponudu proizvoda i usluga kojima poduzeća doprinose ublažavanju klimatskih promjena ili prilagodbi klimatskim promjenama. Ovaj članak odnosi se na izvještavanje – prikaz  stanja po tom aspektu u godišnjim izvješćima velikih tvrtki.

Osnovni podaci o sadašnjem izvještavanju velikih poduzeća o poslovnim mogućnostima povezanim s klimom – rezultati istraživanja

Rezultati istraživanja pokazuju da 19 velikih poduzeća u Hrvatskoj (28 % poduzeća u uzorku istraživanja od 68) izvještava o nekom obliku poslovnih mogućnosti povezanih s klimom. Takav bi rezultat prvotno upućivao na zaključke da u velikim poduzećima u Hrvatskoj ipak postoji:

  • umjerena razina svijesti na tu temu 
  • sustavno razmatranje klimatskih promjena u poslovanju i
  • prepoznavanje poslovnih mogućnosti povezanih s klimom koje proizlaze iz prijelaza na niskougljično gospodarstvo otporno na klimatske promjene.
Grafikon 1: Izvještavanje velikih poduzeća u Hrvatskoj o poslovnim mogućnostima povezanim s klimom (2019.)

Velika poduzeća kod kojih postoji poveznica između izvještavanja o poslovnim mogućnostima povezanim s klimom i sustavnog razmatranja klimatskih promjena u poslovanju

Detaljnom analizom objavljenih informacija velikih poduzeća u Hrvatskoj o poslovnim mogućnostima povezanim s klimom dolazi se do spoznaje da tek u 13 velikih poduzeća (19 % poduzeća u uzorku istraživanja) postoji jasna poveznica između izvještavanja o poslovnim mogućnostima povezanim s klimom i sustavnog razmatranja klimatskih promjena u poslovanju.

Tako postaje očigledno da većina velikih poduzeća u Hrvatskoj pod izvještavanjem o poslovnim mogućnostima povezanim s klimom prati već općepoznate trendove na tržištu i objavljuje informacije o postojećim ekološki prihvatljivijim proizvodima (s aspekta upotrijebljenih materijala/sirovina ili s aspekta ambalaže), energetskoj učinkovitosti, obnovljivim izvorima energije, punionicama za električna vozila, smanjenju emisija stakleničkih plinova i slično. Kod tih poduzeća ne postoji jasna poveznica sa sustavnim razmatranjem klimatskih promjena u poslovanju.

Grafikon 2: Velika poduzeća u Hrvatskoj kod kojih postoji jasna poveznica između izvještavanja o poslovnim mogućnostima povezanim s klimom i sustavnog razmatranja klimatskih promjena u poslovanju (2019.)

Pri tome je važno naglasiti da i među tih 13 velikih poduzeća u Hrvatskoj kod kojih postoji jasna poveznica između izvještavanja o poslovnim mogućnostima povezanim s klimom i sustavnog razmatranja klimatskih promjena u poslovanju, postoje razlike u povodu djelovanja: 

  • Uočena su tek 2 velika poduzeća čiji poslovni modeli nisu pod izravnim utjecajem klimatskih promjena. Izvještavanje ta 2 velika poduzeća (Ericsson Nikola Tesla d.d. i Hrvatski telekom d.d.) može se smatrati primjerima najbolje poslovne prakse izvještavanja o poslovnim mogućnostima povezanim s klimom u Hrvatskoj.
  • preostalih 11 velikih poduzeća zbog njihovih poslovnih djelatnosti, prirode i opsega rizika te mogućnosti povezanih s klimom, jesu pod izravnim utjecajem klimatskih promjena. Kod tih velikih poduzeća nužne su prilagodbe i promjene postojećih poslovnih modela kako bi se osigurala dugoročna održivost poslovanja. Njihov je krajnji cilj na vrijeme shvatiti i ukloniti rizike klimatskih promjena za poslovanje te iskoristiti poslovne mogućnosti povezane s klimom.

Metodologija istraživanja

Tema poslovnih mogućnosti povezanih s klimom u Hrvatskoj obuhvaćena je istraživanjem autora o izvještavanju velikih poduzeća o klimatskim promjenama. Za potrebe istraživanja, u uzorak je uključeno ukupno 68 velikih trgovačkih društava i financijskih institucija u Hrvatskoj koja su: 

  • subjekti od javnog interesa (dionička društva) i 
  • na posljednji dan 2019. godine (datum bilance) imala više od 500 zaposlenih. 

Autorovi razlozi za odabir upravo ovakvog uzorka istraživanja izvještavanja velikih poduzeća u Hrvatskoj o klimatskim promjenama jesu dvojaki:

  1. EU Direktiva o nefinancijskom izvještavanju se primjenjuje na velika poduzeća koja su subjekti od javnog interesa i imaju više od 500 zaposlenika 
  2. U Smjernicama za izvještavanje o informacijama povezanima s klimom koje je Europska komisija donijela u lipnju 2019. jasno se ističe da će ključnu ulogu u prelasku na niskougljično gospodarstvo otporno na klimatske promjene imati trgovačka društva i financijske institucije.

Zaključno

Velika poduzeća u Hrvatskoj moraju se u svom poslovanju početi baviti čim prije i čim sustavnije poslovnim mogućnostima povezanim s klimom. Među njihovim glavnim poslovnim prioritetima mora biti osmišljavanje ponude proizvoda i usluga kojima će doprinositi ublažavanju klimatskih promjena ili prilagodbi klimatskim promjenama.

Ponudom takvih proizvoda i usluga velika poduzeća u Hrvatskoj često mogu rizike povezane s klimom pretvoriti u svoje nove poslovne mogućnosti i izvor dugoročne konkurentske prednosti na tržištu.

U Koprivnici, 13. listopada 2021.

Matija Hlebar,
stručnjak za održivi razvoj i izvještavanje o održivosti (ESG)

1...868788...182Stranica 87 od 182

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z