Tri ekološka romana. O pčelama, drveću i svinjama. Nesvjesni smo.

3 eko romana

U Francuskoj, već peti put zaredom, bira se ekološki roman godine, što je dobro već samo po sebi. Autor podsjeća na tri romana koja tematiziraju prirodu o kojoj, a i s pomoći književnosti to postaje očito, imamo sasvim pogrešne predodžbe. Ako ne bude prirode (u današnjem smislu), neće biti ni knjiga…. 

Postoji priča kako se, uvjeren da ukusni i mirisni plodovi prirode ne mogu biti opasni, francuski književnik i filozof Jean-Jacques Rousseau otrovao nekim crvenim bobicama slasna izgleda. Danas, kad su nam na privatnom i korporativnom nivou usta puna zelenih tema, ekologije i održivosti, pitanje je koliko je prave iskrenosti u današnjih zagovaratelja povratka prirodi, u duhovnom i fizičkom smislu? Ima li je kao u velikog Rousseaua (a toliko je mora biti), kojega je na koncu priroda i zeznula, pokazujući svoje pravo lice. 

Tri su današnje knjige posebno zanimljive sa stajališta egzistencijalnih pitanja – što čovjek čini prirodi i kako će dalje zajedno.

***

Maja Lunde, „POVIJEST PČELA“, Naklada Ljevak, 2018., prevela Anja Majnarić

Možda su ovo, kako kaže spisateljica, „misli mišljene već tisuću puta“, ali da su tematski aktualne dokazuje nam i činjenica da je Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu premijerno u ožujku 2022. izvelo predstavu „Povijest pčela“. Riječ je o svjetskoj praizvedbi dramatizacije romana norveške spisateljice Maje Lunde, u režiji Norvežanina Erika Ulfsbyja i sa Zrinkom Cvitešić u glavnoj ulozi. To je naš mali doprinos velikoj košnici slave prvog romana Maje Lunde za odrasle

Ovaj triptih o pčelarstvu naziva se i cli-fi, tj. klimatska fikcija – roman koji na neki način problematizira i globalno zagrijavanje i klimatske poremećaje. Sam je roman strukturiran u tri zasebne priče u svojim vremenskim razdobljima: trgovac i propali znanstvenik sredine 19. stoljeća s gomilom gladne djece čiju depresiju prekida ideja izgradnje nove košnice; američki pčelar s početka 21. stoljeća koji svjedoči početku nestanka pčela te Kineskinja koja je pred kraj istog tog stoljeća dobila zaposlenje kao ljudski oprašivač voćaka jer su pčele doslovno – nestale. 

Zanimljivo je to što je pomor pčela u romanu navlas isti kao onaj u stvarnosti našeg Međimurja, prije nekolkio godina i opet u 2022. Pesticidi ili bolesti, nebitno – kod nas umiru milijuni pčela (za pčelare pčele ne ugibaju već umiru, kao i ljudi). I to se ponovilo i u 2022., bez obzira na to što je od ove godine uveden zakon … po kojem se zabranjuje primjena pesticida opasnih za pčele u vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura, na (uzaludnu) radost oko pola milijuna naših pčelinjih zajednica.

Osim što piše, Maja Lunde se osobno trudi pridonijeti održivosti svijeta:

    • što manje putovati avionom zbog karbonskog otiska, koristi bicikl za kretanje po gradu, 
    • nosi odjeću iz second hand shopa i 
    • ne baca je dok je ne iznosi te
  • živi outdoor kao većina Norvežana, usput svjesna paradoksa svoje Norveške koju živo zanimaju ekološke teme, ali koja svoj standard duguje eksploataciji nafte.

***

Richard Powers, „IZNAD SVEGA“, Fraktura, 2021., prevela Lara Hölbling Matković

Sto godina poslije ove priče o gradonačelnicima i biljkama, na drugom kraju svijeta izlazi knjiga „Iznad svega“ Richarda Powersa, za koju je autor dobio Pulitzerovu nagradu i nanovo širom otvorio, dosta sveobuhvatno na jednom književnom frontu, niz pitanja što su to stabla ili – biljke i priroda – ljudskom rodu danas.

Roman se scenaristički račva poput korijenja koje vodi svom cilju – stablu – i u njemu se pojavljuju likovi iz različitih američkih priča, životnih okolnosti i obiteljskih pozornica, crpeći vodu i minerale za ovu veliku sagu iz svoga odnosa prema različitim stablima kroz život. Ima tu enciklopedijske širine, šamanskog odnosa prema drugačijim bićima, aktivizma i njegovih posljedica, velikih i manjih ideja koje nam oblikuju kožu i na lica utiskuju godove neželjenih saznanja.

Powers nam tako predstavlja devet likova, vrteći se oko njihovih života, sve u smjeru velikih antikorporacijskih prosvjeda protiv sječe šuma u kojima na razne načine sudjeluju. Razlozi koji ih dovode do otpora sirovom kapitalu vrlo su različiti, ali cilj im je zajednički – spasiti što više starih, višestoljetnih stabala od proračunate gramzivosti.

„Iznad svega“ odlično je napisan roman, i u kombinaciji sa vrućom temom tih nešto više od petsto stranica, lako se proguta. Na kraju je sigurna samo jedna stvar: stabla ćete sigurno početi primjećivati nakon što pročitate ovaj roman. Bolje sada, nego kad ih posiječemo.

U romanu se, između ostaloga može doznati da deforestacija jače mijenja klimu nego sav prijevoz zajedno, da postoje darodavci, doslovno stabla koja prije nego uginu daruju svoje metabolite šumskoj zajednici, ali i ljudi kojima su drugi ljudi najveća droga. Osnovnu temu romana nažalost možemo nasloniti na aktualne sječe šuma po Medvednici i Velebitu.

Roman se reklamira i kao omiljeno štivo Baracka Obame. Ali… nije samo na književnosti ili bivšim predsjednicima da spase svijet…  

***

Jean-Baptiste Del Amo, „Carstvo životinja“, OceanMore, 2020., prevela. Željka Somun

U novom, već nagrađivanom i kod nas još neprevedenom romanu „Le fils de l’homme“, mladi francuski književnik Jean-Baptiste Del Amo tematizira generacijski prijenos nasilja u trokutu: Oca, Majke i Sina u kadru jedne trošne kuće negdje u planini. 

O „Carstvu životinja“ naš književnik i novinar Jurica Pavičić napisao je  da bi ga bilo šteta shvatiti samo kao eko-aktivistički roman. I tu ima pravo. Povijest obiteljskog svinjogojstva u ovom romanu (između ostaloga!) historija je jedne obiteljske, ljudske kolonizacije nad drugim živim bićima. I nesreće koja se iz toga širi generacijama.

Dugom i čelično strukturiranom rečenicom Del Amo kao da piše naturalistične slike jedne obitelji koju sačinjavaju otac, roditeljica (doslovno se tako i zove) te malena Éléonore, krajem devetnaestog stoljeća u jugozapadnoj Francuskoj. Život je opor, krvav i sav se vrti oko boli i bolesti. U početku obitelj uzgaja dvije svinje, jednu za prodaju, drugu za sebe. „Njoj je nezamislivo baciti makar i suhe listove rotkvice ili zelenje od repe, a kamoli pomisliti da bi žlica mlaćenice mogla završiti kod mačaka lutalica, umjesto da se njome tove svinje, dok ona izjutra prazni noćne posude na hrpu gnoja, jer nikad ništa nije uludo bačeno ako je namijenjeno zemlji hraniteljici.“

Nakon prvog dijela romana, svi koji se zanose idejama da se prije stotinjak godina živjelo prirodnije i bolje, morat će se, šokirani ili izbljuvati ili zaplakati pred prizorima surovosti i težine života, koji ovako predstavljen plastično podsjeća na priče s početka dvadesetog stoljeća iz bilo kojeg hrvatskog sela. Gladovalo se, djeca su umirala, obiteljsko je nasilje bilo za dobar dan, nakon jutarnje molitve.

Kroz ovaj roman može se iščitati jedan život, jedna obitelj, jedno stoljeće; cijeli jedan svijet.

Del Amo brutalno i bez okolišanja pita kakvu hranu mi to uopće jedemo i jesu li sve te priče o prirodnoj hrani, organskom uzgoju i eko namirnicama, samo preskupa kap u moru industrijski servirane nezdrave hrane.

***

Sve u svemu, danas u vrijeme interneta, turističkih resorta i sveprisutnog pojma nekretnina nestvarno i simpatično zvuče ovakve teme. Dok se nekad pošumljavalo, danas se govori o postotcima zelenih površina, što najčešće ispada pranje neke ekološke savjesti, zelena krpa pred betonskim bikom, a manje stvarni urbani park načinjen za boravak ljudi.

Nota bene, jedan od prvih zvučnih ekoloških aktivista ex Juge svakako je Novljanin Rambo Amadeus, koji odavno medijima širi ekološke teme, pitanja i odgovore: posebice uporabom svoje eko jedrilice i stvaranjem 10 ekoloških zapovijedi.

I dok se u autorovoj zemlji Francuskoj već peti put bira ekološki roman godine, kod nas je i sam termin tek u povojima, mada je tematika zgodna…  Ekologija je très à la mode!

Hoće li čitanje beletristike pomoći u širenju svijesti o ekološkim temama? Odmoći neće sigurno. I u tom kontekstu, čitanje je manje trendi, ali poželjnija alternativa. Mada, ako posiječemo sva stabla, a pčele izumru i svijet pogodi nestašica hrane, sumnjam da će biti i čitanja.

Ante Alerić
Autor Ante Alerić

Preneseno s WWW.IDEJE.HR:
Cijeli članak o 3 eko-knjige, kojeg preporučamo, jednako kao i druge zanimljive teme istog portala,  možete vidjeti OVDJE

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2022.

Doživimo Hrvatsku, hodom! Manje Googla, više prirode! Koliko ste hrvatskih nacionalnih parkova i parkova prirode obišli?

Park prirode Žumberak, selo Dragonoš (foto Zorko Patekar)
Park prirode Žumberak, selo Dragonoš (foto Zorko Patekar)

Spremate li se na izlet?

Uza sve velike prednosti koje je digitalna tehnologija donijela čovječanstvu, brojne su i negativne posljedice, a jedna od najpogubnijih je odvajanje čovjeka od prirode. Ali i tome ima lijeka: MANJE GOOGLANJA, VIŠE PRIRODE; smanjite ovisnost o društvenim mrežama, konačno oslobodite dio vremena i iskoristite ga za boravak u prirodi, sami, s prijateljima, s obitelji, s planinarskim društvom… U prirodi i prelijepim krajolicima potražimo „tri O“  – odmor, okrjepu, obnovu. 

I ne moramo ići daleko; sve to bogatstvo nadohvat nam je ruke. Uživajmo Hrvatsku hodom!

Negdje pročitah vijest kako je jedan gorila postao ovisan o mobitelu; i više se ne druži toliko s drugim pripadnicima svoje vrste, ni hrana mu više nije tako privlačna, zapravo, ne zanima ga baš ništa osim šarenih sličica na mobitelu. U prvi mah ta vijest izmami osmijeh na lice. Ali, zapravo, poticaj je da se duboko zamislimo. 

TEST: KOLIKO POZNAJETE NAJLJEPŠA MJESTA U HRVATSKOJ PRIRODI ?

Odgovorite na sljedeća pitanja o svojim doživljenim i pripremljenim užicima:

  1. Koliko ukupno nacionalnih parkova i parkova prirode ima u Hrvatskoj?
  2. Možete li ih nabrojati desetak ili sve ? 
  3. Koliko ste njih dosad obišli?
  4. Nabrojite lokacije koje namjeravate posjetiti u idućih tri, šest mjeseci ili dvanaest mjeseci?
  5. Imate li listu želja; koja biste mjesta voljeli vidjeti? 
  6. Jeste li u vezi s lokalnim planinarskim ili putničkim društvom? 

Kako ste prošli na testu? Slabo? Odlično? Ako je pozitivnih odgovora malo, vaše šanse su veće.

Rijeka Zrmanja (foto Maja Tudor)
Rijeka Zrmanja (foto Maja Tudor)

UŽIVAJMO U HRVATSKOJ! SVE JE TAKO BLIZU, JEDNOSTAVNO, A I DŽEPU PUNO LAKŠE. 

Park prirode Medvednica, zapad (foto Maja Tudor)
Park prirode Medvednica, zapad (foto Maja Tudor)

Iako ponekad poželite otputovati do svjetskih nacionalnih parkova, s liste TOP 10, kao: Grand Canyon i Yellowstone u SAD, Veliki koraljni greben u Australiji, Kilimanjaro i Serengeti u Tanzaniji ili Galapagos u Ekvadoru… razmislite, kada ćete uspjeti stići do tih predjela? Ali, tu u blizini brojna su prirodna blaga za dušu, oči i tijelo, udaljena tek nekoliko sati vožnje. Vaš odlazak u prirodu ovim načinom može biti čest, nova navika, rutina, stil života koji je već prihvatilo na desetke tisuća Hrvata.

Nije suvišno istaknuti da je ovakav naš prijedlog u prilog održivosti: 1) nema zagađivanja zrakoplovima, 2) podržavamo naše gospodarstvo, 3) upoznajemo lokalno stanovništvo i kulturu naše zemlje. 

***

Hrvatska obiluje prirodnim ljepotama u kojima može uživati svatko. Popisi zaštićenih prirodnih krajolika u Hrvatskoj  – koje navodimo niže – mogu vam poslužiti i kao vodič u pripremi nekih budućih putovanja – iznenadit ćete se intenzivnim doživljajima i dugotrajnim uspomenama koje će vas još dugo nadahnjivati! 

Počnite od naših lijepih i nadaleko poznatih nacionalnih parkova i parkova prirode: 

HRVATSKO BLAGO – ZAŠTIĆENI KRAJOLICI POD VISOKIM REŽIMOM ZAŠTITE

Podsjetimo, Hrvatska ima 8 NACIONALNIH PARKOVA: 

  1. Brijuni, 
  2. Kornati,
  3. Krka, 
  4. Mljet, 
  5. Paklenica, 
  6. Plitvička jezera, 
  7. Risnjak i 
  8. Sjeverni Velebit. 
NP Sjeverni Velebit, dom Zavižan (foto Goran Tudor)
NP Sjeverni Velebit, dom Zavižan (foto Goran Tudor)

U njima su ljudske aktivnosti znatno ograničene, a najčešća gospodarska aktivnost je turizam. Provedbu i upravljanje osiguravaju stručne službe zaštite i nadzora, propisani su uvjeti zaštite prirode, svaki ima stručnu podlogu i plan gospodarenja. 

Naš najpoznatiji, ali i najstariji i najposjećeniji nacionalni park su Plitvička jezera. Zapravo, Plitvička jezera su i najstariji nacionalni park u cijeloj jugoistočnoj Europi, a parkom su proglašena 8. travnja 1949. godine. Na popisu UNESCO-ve baštine su od 1979. godine. 

***

Nešto je manji stupanj zaštite u PARKOVIMA PRIRODE, kojih imamo 12: 

    1. Biokovo (visoka planina nad morem, s vidikovcem od stakla…)
    2. Kopački rit (najveći rezervat ptica u širem Podunavlju, vožnja el.. čamcem…)
    3. Lonjsko polje (selo roda Čigoč, Kupa, prostranstva pod ispašom domaćih životinja u prirodi)
    4. Medvednica (najljepši lokaliteti Ponikve, od vrha do Puntijarle, Grmošćica, Lipa, 30 prilaza)
    5. Papuk (čudesni lokalitet Jankovac, slap Veliki skakavac, vrh s kojeg se vidi Zlatna dolina…)
    6. Telašćica (uvala – predvorje Kornata, Slano jezero, okomite stijene prema pučini…)
    7. Velebit (od Sjevernog pa Južnog – Premužićeva staza 54 km, „100 vrhova“ gleda na more)
    8. Vransko jezero (najbliže jezero moru -500 m, zdanja svjedoci povijesti, brdska kružna staza)
    9. Učka (vrh Vojah, povrh Opatijske rivijere i istarskih polja, prema sjeveru kreće se na Čičariju..)
    10. Žumberak-Samoborsko gorje (lokacije za dušu – Oštrc, Poljanice, Japetić, Sošice, Sv. Gera..)
    11. Lastovsko otočje (naš najudaljeniji naseljeni otok, pravi mediteranski ugođaj sred pučine)
    12. Dinara, koja je parkom prirode proglašena 2021. (najviša naša planina, dominira krajem)
Park prirode Papuk, slap Veliki skakavac (foto Goran Tudor)
Park prirode Papuk, slap Veliki skakavac (foto Goran Tudor)

Parkovi prirode su prostrana prirodna ili dijelom kultivirana područja kopna i/ili mora velike bioraznolikosti i/ili georaznolikosti, s vrijednim ekološkim obilježjima, naglašenim krajobraznim i kulturno-povijesnim vrijednostima. U njima su dopuštene gospodarske i druge djelatnosti te zahvati kojima se ne ugrožavaju njihova bitna obilježja i uloga.

Naš najstariji park prirode je Kopački rit. Utemeljen je 1976. godine, a prostire se na 177 km2, od čega Specijalni zoološki rezervat obuhvaća 80 km2. Najpoznatije je stanište brojnih ptica močvarica te orla štekavca, koji je postao i simbol Parka, a poznat je i po brojnoj populaciji jelena.

***

Uz to postoje i druge razine zaštite. Među njima ističu se DVA STROGA REZERVATA PRIRODE:

  1. Bijele i Samarske stijene, te
  2. Hajdučki i Rožanski kukovi.
Strogo zaštićeni rezervat BIJELE STIJENE (foto Maja Tudor)
Strogo zaštićeni rezervat BIJELE STIJENE (foto Maja Tudor)

U njima su zabranjene sve gospodarske i druge djelatnosti, no dopušteno je posjećivanje i istraživanje prirode tih visoko zaštićenih područja s neizmijenjenom ili neznatno izmijenjenom izvornom prirodom. 

***

Konačno, tu je još: 79 posebnih rezervata prirode, 2 regionalna parka, 79 spomenika prirode, 81 značajna krajobraza, 27 park-šuma i 120 spomenika parkovne arhitekture (podaci Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja). 

U Hrvatskoj je i nekoliko međunarodno zaštićenih područja: 

  1. Plitvička jezera na popisu su svjetske baštine UNESCO-a, 
  2. Velebit i Mura-Drava-Dunav UNESCO-vi su rezervati biosfere, a
  3. pet je područja na popisu međunarodno vrijednih močvara Ramsarske konvencije: Kopački rit, Lonjsko polje, Crna mlaka, Neretva i Vransko jezero.

***

Čini se da ni sami nismo svjesni koliko nas je priroda obilno nagradila.

Zaštićenim područjem proglašeno je 9,32% ukupnog teritorija RH, odnosno 13% kopnenog dijela RH, dok se zajedno s područjem ekološke mreže Natura 2000 zaštićeno područje povećava na 39% kopnenog dijela Hrvatske. 

Doživi i uživaj u Hrvatskoj! Hodom i izletom.

Upoznaj svoju domovinu da bi je više volio i uzvratio joj brigom i poštovanjem.

DOBRA HRVATSKA/MDM
Svibanj, 2022.
odgovorno@odgovorno.hr

Pivo i odgovorna konzumacija mogu biti u istoj rečenici – HEINEKEN Hrvatska

Foto: Heineken

Krajem travnja i početkom svibnja vozači na cesti ispred zagrebačke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu imali su prvi priliku posjetiti šank „Heineken Drive Thr0.0“ i osvježiti se bezalkoholnim pivom Heineken 0.0., sa svega 69 Kcal na 330 ml.

Uz slogan „Jedna putna? Ili dvije? Sada možeš!”

Tom je prilikom, na jednoj od najprometnijih zagrebačkih prometnica, podijeljeno 10.000 hladnih limenki Heinekena 0.0 vozačima/putnicima približno 6.500 automobila. 

***

Ova je kampanja bila prilika da se potrošače još jednom podsjeti na važnost odgovorne konzumacije, što je cilj kojeg kompanija HEINEKEN snažno promovira u sklopu globalne strategije održivog poslovanja Stvaramo bolji svijet do 2030. 

HEINEKEN je dosljedan u svojoj strategiji društvene odgovornosti:

  • zagovara odgovornu i umjerenu konzumaciju svojih alkoholnih piva i cidera, 
  • aktivno radi na borbi protiv maloljetničke konzumacije alkohola te
  • svojim potrošačima nudi nove proizvode i s niskim udjelom alkohola ili one potpuno bezalkoholne.

***

U vremenu u kojem se naglašava važnost uravnoteženog životnog stila, bezalkoholno pivo Heineken 0.0 omogućava uživanje u pivskim trenutcima, u korak sa zdravim stilom življenja.  

***

Na globalnoj razini kompanija HEINEKEN obvezala se do 2023. osigurati dostupnost barem dvije takve opcije na većini svojih tržišta, a u Hrvatskoj su to već ostvarili; na tržištu je sad dostupan i globalno popularan Heineken 0.0 te Karlovačko 0.0. 

***

Heineken 0.0 je sponzor i brojnih međunarodnih sportskih događanja, ali i domaćih trkačkih natjecanja poput Zagrebačkog proljetnog polumaratona, Karlovačkog cenera te poslovne utrka B2Run, a za vrijeme pandemije članovima Civilne zaštite doniran je Heineken 0.0. 

Kompanija Haineken je i donor mnogih projekata i kampanja za opću dobrobit u užoj i široj zajednici. 

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2022.

odgovorno@odgovorno.hr

Ako vam se članak svidi, dijelite ga: podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

Svjetski dan sporta „Challange day – Dan izazova“

TAFISA World Challenge Day
TAFISA World Challenge Day / Foto: tafisa.org

Svjetski dan sporta “Dan izazova” je prijateljsko natjecanje u sportu otvreno svima, s ciljem promicanja tjelesne aktivnosti diljem svijeta. To je uistinu globalni događaj s milijunima sudionika iz oko 50 zemalja koji su svi aktivni najmanje 15 minuta zadnje srijede u svibnju svake godine. Organizator je TAFISA, svjetska asocijacija „Sporta za sve“, a Svjetski dan izazova otvoren je zajednicama bilo koje veličine iz bilo koje zemlje.


Sport za ljude i planet – Međunarodni dan sporta za razvoj i mir


Sve je počelo u Kanadi 1983. Grad Saskatoon pokrenuo je prvi Canadian Challenge Day. Više od pedeset drugih zajednica prihvatilo je Izazov – a sudjelovalo je više od 650.000 ljudi. Iz Kanade, Challenge je krenuo svojim vrlo uspješnim tijekom diljem svijeta i stekao međunarodno priznanje. Osim nacionalnih događanja, međunarodna nadmetanja koja uključuju zajednice iz cijelog svijeta postala su pravilo i otvorila put Svjetskom danu izazova.

TAFISA je pokrenula međunarodni događaj i koordinira Svjetski dan izazova (bivši Međunarodni dan izazova) od 1990. Od tada je više od 50 zemalja s tisućama zajednica i milijunima sudionika učinilo događaj najvećim u povijesti Sporta za sve. Događaj je zabavan dan koji stvara svijest i entuzijazam za tjelesnu aktivnost i aktivan život.

Da bi se pobudilo veće zanimanje, TAFISA organizira međunarodno natjecanje gradova, razvrstanih u kategorije prema broju stanovnika. Cilj je obuhvatiti aktivnošću što veći postotak građana u odnosu na ukupnu populaciju građana. Svaki prijavljeni grad u toj međunarodnoj konkurenciji dobiva od TAFISA-e i svog partnera-grad.

Plakat - svjetski dan sporta Zagreb

Zagrebački savez sportske rekreacije – sport za sve povodom obilježavanja Svjetskog dana sporta, u srijedu 24.05.2023. poziva sve sportaše i rekreativce na ŠRC Trnje – Ulica Grada Vukovara 236e da se pridurže centralnoj manifestaciji koja će se održati od 15-20 sati.

Kako je to izgledalo prošle godine možete pogledati u prilogu Sportske televizije.

DOBRA HRVATSKA

Europski dan parkova

Park prirode Papuk - geopark nastao iz dubina Panonskog mora / Izvor: parkovihrvatske.hr

Svake godine Europski dan parkova obilježava se oko 24. svibnja. Cilj mu je približiti ljude prirodi i podići svijest javnosti o važnosti prirodnih ljepota očuvanih u zaštićenim područjima te važnosti očuvanja i održivog upravljanja tim mjestima.

To je dan kada se svi parkovi i zaštićena područja okupljaju diljem Europe, slave svoje uspjehe i objavljuju vrijednost i dobrobiti europskih zaštićenih područja zajednicama, donositeljima odluka i široj javnosti.

Europski dan parkova je 1999. pokrenula Federacija EUROPARC kako bi proslavila zaštićena područja diljem Europe. Slavi stvaranje prvog nacionalnog parka u Europi – niza od devet parkova stvorenih u Švedskoj 1909. godine.

Federacija EUROPARC predstavlja stotine nadležnih tijela i tisuće zaštićenih područja u 40 zemalja. EUROPARC olakšava međunarodnu suradnju u svim aspektima upravljanja zaštićenim područjima kako bi se poboljšala i očuvala zajednička prirodna baština.

Parkovi Hrvatske

Zbog specifičnog geografskog položaja gdje se isprepliću panonski, dinarski, mediteranski i predalpski biogeografski utjecaji, Hrvatska je izrazito bogata u smislu krajobrazne i biološke raznolikosti. Velik broj zaštićenih prirodnih područja i pojava pokazuje da je Hrvatska zemlja razmjerno dobro očuvanih prirodnih ljepota. Zakon o zaštiti prirode određuje 9 kategorija prostorne zaštite, a najljepša i najvrjednija područja zaštićena su u 2 stroga rezervata, 8 nacionalnih parkova i 12 parkova prirode.

U strogom rezervatu, području s neizmijenjenom prirodom, zaštićene su Bijele i Samarske stijene u Gorskom kotaru te Hajdučki i Rožanski kukovi na području nacionalnoga parka Sjeverni Velebit.

Nacionalni parkovi obuhvaćaju prostrana i pretežno neizmijenjena područja s jednim ili više očuvanih ekosustava. U Hrvatskoj danas ima 8 nacionalnih parkova: Brijuni, Kornati, Krka, Mljet, Paklenica, Plitvička jezera, Risnjak, Sjeverni Velebit.

Park prirode dijelom je kultivirano područje s bitnim ekološkim obilježjima u kojima su dopuštene određene gospodarske djelatnosti. Parkovi prirode u Republici Hrvatskoj su: Park prirode Biokovo, Park prirode Dinara, Park prirode Kopački rit, Park prirode Lonjsko polje, Park prirode Medvednica, Park prirode Papuk, Park prirode Telašćica, Park prirode Velebit, Park prirode Vransko jezero, Park prirode Učka, Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje, Park prirode Lastovsko otočje.


O nacionalnim parkovima i parkovima prirode u Hrvatskoj


Značaj parkova Hrvatske za očuvanje zajedničke prirodne baštine

Nacionalni parkovi i parkovi prirode zajedno obuhvaćaju površinu od 5.930 km² ili 10,1% površine Hrvatske. Ostale kategorije zaštićene prirode jesu posebni rezervat, regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park-šuma i spomenik parkovne arhitekture. Svim aktivnostima u zaštiti prirode upravlja Državni zavod za zaštitu prirode.

Po broju zastupljenih biljnih vrsta Hrvatska je ispred većine europskih zemalja. Hrvatska fauna obuhvaća 23.876 vrsta i podvrsta, od toga ih je 565 (2,4%) endemično, a 1.624 (6,8%) zaštićeno. Hrvatska se smatra jednom od najbogatijih zemalja Europe po bioraznolikosti.

Zahvaljujući svojoj vrijednosti i posebnosti pojedini parkovi uvršteni su na popise međunarodno vrijednih područja, pa se tako Nacionalni park Plitvička jezera te bukove šume na području Nacionalnog parka Paklenica i Nacionalnog parka Sjeverni Velebit nalaze na UNESCO-vom Popisu svjetske prirodne baštine. Park prirode Velebit, na čijem području su i Nacionalni parkovi Paklenica i Sjeverni Velebit, uvršten je na Popis rezervata biosfere u sklopu UNESCO-vog znanstvenog programa ‘Čovjek i biosfera’ – MAB.
Parkovi prirode Kopački rit, Lonjsko polje i Vransko jezero su na Popisu močvarnih područja od međunarodnog značaja Konvencije o močvarama od međunarodnog značaja naročito kao staništa ptica močvarica (RAMSAR). Istovremeno su zbog bogatstva ptičjeg svijeta uvršteni i na Popis važnih ornitoloških područja Europe (IBA).

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju sva zaštićena područja postala su i dijelom ekološke mreže kopnenih i morskih područja Natura 2000.

Zaštićeni parkovi Hrvatske nacionalno su blago Lijepe naše! Uživajmo u njima. Čuvajmo ih i cijenimo kao neprocjenjive oaze bioraznolikosti i brojnih endemskih vrsta.

Europski dan parkova 2023.: Rastemo iz naših korijena

Tema ovogodišnjeg Eruopskog dana parkova je: Rastemo iz naših korijena. Cilj je okupiti zajednicu zaštićenih područja kako bi gradili na našim korijenima!

Europski parkovi i zaštićena područja pozvani su da istraže ideju o baštini koju posjeduju. Moto događanja je: Zajedno podignimo svijest o odgovornosti koju imamo za očuvanje ove prirodne i kulturne baštine za buduće generacije i otkrijmo kako možemo graditi na njoj!

DOBRA HRVATSKA

Dan bzzzavica – u čast svih pčela

Foto: wirestock - www.freepik.com

Ovog vikenda obilježavamo svečanost bzzzavica – Dan pčela. Slavimo male vrijedne pčele koje su zaslužni za šarene livade i hranu na našem stolu.

Naša regija može se pohvaliti sa čak 1000 različitih vrsta pčela, od kojih samo njih sedam proizvodi med. Iako se stvaranje meda često smatra najvećom vrijednošću pčela, njihova najvažnija zadaća je oprašivanje. Naša poljoprivreda ovisi o njima jer od 100 vrsta hrane, čak 70 ih oprašuju pčele. Tu pak glavnu ulogu imaju solitarne pčele, koje ne proizvode med, ne žive u košnicama i nemaju maticu, ali zato jedna solitarna pčela opraši onoliko biljaka koliko 120 pčela medarica. Fascinantno, zar ne?

Kao što možeš zaključiti, pčele su nam neopisivo bitne jer o njima ovisi budućnost naše prehrane. Upravo je zato zabrinjavajuć podatak da se njihov broj u zadnjih sto godina smanjio za gotovo 90%

Moramo im pomoći! Nekoliko je jednostavnih načina:Certifikat o posvajanju pčele

  • Posadi medonosno i začinsko cvijeće u vrt, na prozor ili balkon.
  • Izgradi nastambe od bambusa ili trstike za solitarne pčele – to može biti aktivnost za cijelu obitelj (upute možeš pronaći na 40. strani našeg vodiča).
  • Ako vidiš pčelu koja izgleda iscrpljeno, daj joj vodu pomiješanu sa šećerom u omjeru 50:50 (uvijek bijeli šećer, nikada med!).
  • Konzumiraj samo provjereno održivi med.
  • Posvoji pčelu za sebe ili nekoga koga voliš i pomozi nam u našem radu u zaštiti bioraznolikosti na planetu.

POSVOJI PČELU
donacije@wwfadria.org

Pčele su često simbol bioraznolikosti jer imaju vrlo važnu ulogu u njenom očuvanju. I tako dolazimo do drugog važnog dana ovog vikenda – u nedjelju obilježavamo Međunarodni dan biološke raznolikosti. Bioraznolikost podrazumijeva sav život na Zemlji, uključujući životinje, biljke, gljive, pa i sitne mikroogranizme bez kojih priroda ne bi bila u ravnoteži.

Nažalost, naše neodržive prakse dovode bioraznolikost u opasnost što uzrokuje izumiranje jedne vrste gotovo svakog sata. Pozitivna strana je što SADA ZNAMO koji je naš utjecaj na degradaciju prirode i znamo da imamo moć preokrenuti taj trend.

Svatko od nas ima ulogu i svako individualno dobro djelo ima važnost.

Zato iskoristi ovaj važan vikend i učini važan korak prema održivijoj budućnosti za sebe i one koji dolaze! Postani svjestan: što ja osobno činim prirodi, na koje sve dobre i loše načine. Postani svjestan svog EKOLOŠKOG TRAGA.

WWF ADRIA – CROATIA

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2022.
odgovorno@odgovorno.hr

„APEL POSLODAVCIMA – PODRŽITE NAŠ RAD“, obraćanje Udruge MijelomCRO tvrtkama zamolbom da zaposlenima-onkološkim bolesnicima pruže svestranu podršku

Ovime vam skrećemo pažnju na položaj oboljelih od multiplog mijeloma – rijetkog raka krvi, i općenito onkoloških bolesnika u procesu rada, i molimo za potpuno razumijevanje i podršku da bi oboljeli radili i dalje, s uspjehom, na veliku korist njih samih, poslodavca i društva, što je sukladno Ciljevima održivog razvoja UN, koji se odnose na rad i poslovanje.

Sigurni smo da će Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Udruga Glas poduzetnika, kao čvorna mjesta okupljanja poslodavaca za akciju, odgovoriti na ovaj poticaj, u sladu sa svojom odgovornom ulogom u društvu.

Molimo sve poslodavce, kao i poslovodačke asocijacije – HUP-a i Glasa poduzetnika, da podrže zamolbu – 

„APEL POSLODAVCIMA – PODRŽITE NAŠ RAD“

  • Izađite u susret nama zaposlenicima – oboljelim od multiplog mijeloma, i općenito svim onkološkim pacijentima,
  • Omoguće nam rad od kuće, trajni ili periodični, u svim slučajevima kad nema posebne zapreke. 
  • Osigurajte nam sve primjerene uvjete rada, koji će uvažavati naša ograničenja…
  • Imamo veliku želju da radimo, stvaramo. To je presudno važno za kvalitetu našeg života i kontrolu bolest! 

Udruga MijelomCRO dodatno ističe kako ovaj APEL treba sagledavati u svijetlu zalaganja društva za humanizaciju rada, sukladno Ciljevima održivog razvoja, Agenda UN 2030 – COR broj 8 : Dostojanstven rad i ekonomski rast.

O rijetkoj i kompleksnoj bolesti MM i ograničenjima koja nameće radniku u radu

Multipli mijelom je rijedak i kompleksan rak krvi. Razvojem bolesti, posebno u uvjetima okašnjele dijagnoze, može doći do ozbiljnih oštećenja vitalnih organa, posebice kostiju (lomovi, deformacija kralježnjaka – drastično smanjenje visine) i bubrega (zatajenje). Uz sve ovo, izravnim napadom na imunološki sustav, mijelom drastično smanjuje sposobnosti obrane od infekcija (svih oblika) pa tako i od koronavirusa. I bez obzira na primljeno cjepivo protiv covida, oboljeli su permanentno ugroženi od zaraze, s moguće teškim posljedicama ili čak smrtnim ishodom.

No, iako je multipli mijelom zasad neizlječiva bolest, suvremena medicina ga sve uspješnije liječi pa je i moguć povratak osoba u normalan život, što uključuje i vraćanje na posao, na puno ili djelomično radno vrijeme. Velika je to sreća za oboljele i njihove obitelji, kad se svi rizici u vezi s time smanje na minimum.

Putovanje na posao i rad među ljudima, svakako spadaju u dodatne činitelje ugroze za osobe pogođene ovim rakom – što se i dogodilo u nekoliko prilika. Za sve to posložiti u uspješan sustav, potrebna je podrška sredine u kojoj ljudi žive, rade i djeluju.

Zato vas molimo da situaciji s oboljelima od MM pristupite s najvećom pažnjom, u skladu sa vašim situacijama i najvišim mogućnostima.

O oboljelima od MM i zalaganjima u Hrvatskoj 2022.

U Hrvatskoj od multiplog mijeloma boluje malo ljudi – riječ je o rijetkoj bolesti, koja se na specifičan, individualan način manifestira kod svakog oboljelog, pa je individualizacija liječenja, kao i svesrdna podrška životne okoline oboljelog, jedno od najvažnijih načela. Prije 10-ak godina broj oboljelih bio je oko 750, a danas oko 1300, što je jako dobra vijest – preživljavanje je sve dulje. Utoliko, s velikom radošću i ponosom na uspjeh cjelokupnog hrvatskog društva i zdravstva, pa i naše Udruge, sjećamo se našeg prvog bannera: „1 ime – 750 priča“, kojim ilustriramo ovaj APEL (gore, uz naslov). Danas se u RH otkrije oko 300 novih slučajeva godišnje. Mada se ova bolest otkriva pretežno u starijoj životnoj dobi, 26% bolesnika su mlađi od 50 godina i radno sposobni. Zalaganjem za njihov boljitak danas, naša Udruga okuplja više stotina pacijenata, članova njihovih obitelji, liječnika i medicinskog osoblja te predstavnika raznih zdravstvenih ustanova i institucija, kao i farmaceutskih tvrtki, samo sa jednim zajedničkim ciljem – da suvremenim liječenjem i angažmanom svih dionika bolest MM postane kronična bolest s kojom će oboljeli moći čim dulje i kvalitetnije živjeti. U tom smislu, presudno je važno zadržati oboljele u radu, koliko god im ukupno zdravstveno stanje dopušta.

Veselilo bi nas da se ovom vrijednom društvenom zalaganju i poslu pridruži i vaša cijenjena organizacija, da nas poduprete. Udruga MijelomCRO djeluje na ovom pravcu više od deset godina, od svog osnivanja 2011.

Mira Armour, direktorica Udruge MijelomCRO
Goran Tudor, predsjednik Udruge MijelomCRO

DOBRA HRVATSKA
Travanj, 2022.

odgovorno@odgovorno.hr

Ako vam se članak svidi, dijelite ga: podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

HR PSOR – 25. obljetnica rada i značajne uloge u društvu. „Ključni su izazov za svijet već sad: klimatska kriza, gubitak prirode i rast nejednakosti!“

Svečano je obilježena 25. obljetnica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj. Dana 4. svibnja 2022., okupilo se preko stotinu uzvanika, članova HR PSOR-a, govornika i počasnih gostiju, među kojima i Dominic Waughray, viši savjetnik i član uprave Svjetskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (WBCSD).

Naglaske i poruke iz obraćanja nazočnih o čitajte u nastavku:

Goran Ražnjević, predsjednik Skupštine HR PSOR-a, otvorio je Skup te je tom prilikom izjavio: „Globalni ciljevi održivog razvoja su univerzalni, oni su nedjeljivi i oni su neizostavni. Moraju biti u budućnosti dominanti i primjenjivi u svim zemljama, u svim zajednicama i od svih ljudi.“

Saša Muminović, predsjednik Upravnog vijeća, ukratko je dao uvid u djelovanje HR PSOR-a u proteklih godinu dana. Također je nadodao „Europska komisija je u svoj fokus stavila održivi razvoj, a uvođenjem održivog razvoja u regulativu svakako nam je kao HRPSOR-u dala vjetar u leđa. Interes za članstvom u HRPSOR-u svakim danom sve više raste“.

Dunja Mazocco Drvar, ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, ukazala je na najnovije alarmantne podatke: „Klimatska kriza, odnosno s njom povezane klimatske katastrofe, odnose 115 života i 202 milijuna dolara na dan“. Pozvala je na hitne promjene u gospodarstvu i sveukupne promjene ponašanja društva. Nastavila je: „To nas međutim ne obeshrabruje, štoviše tjera nas da koristimo svaku priliku za transformaciju prema zelenoj i nisko-ugljičnoj Republici  Hrvatskoj“  Također je pojasnila kako će Hrvatska izdvojiti skoro 9 milijardi kuna za ostvarenje klimatskih ciljeva, cilja smanjenja i ukidanja emisija stakleničkih plinova i cilja prilagodbe klimatskim promjenama.

Julije Domac, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske, naglasio je važnost međusobne suradnje društva, vlada i svjetskih organizacija. Rekao je: „Svi problemi koji se pred nas postavljaju, kao društvo, kao civilizacija, kao globalna zajednica, riješit ćemo zajedno ili nećemo riješiti“.

Direktorica HR PSOR-a, Mirjana Matešić, dala je detaljniji uvid u rast i razvoj HR PSOR-a u proteklih 25. godina postojanja. Iskazala je izniman ponos na prijašnje i trenutne projekte, publikacije, suradnje i djelovanja koje je HR PSOR svrstalo u pokretače održivosti u hrvatskom gospodarstvu. Izjavila je: „Uvijek kada razmišljamo o našim uspjesima moramo spomenuti suradnju sa javnim sektorom koja je uvijek prisutna, ali nažalost ne možemo reći da smo zadovoljni rezultatima koje proizlaze iz te suradnje. Zato, ako možemo poželjeti napredak u radu, svakako želimo da u budućnosti suradnja s javnim sektorom bude plodonosnija u smislu implementacije naših znanja i iskustava u procesima izrade regulative, ali i razvojnih programa, programa poticaja i drugih okvira kako bi bili u funkciji razvoja gospodarstva na temeljima održivosti“.

Gledajući prema budućnosti nadodala je: „Nadamo se da ćemo zajedno s predstavnicima i javnog i civilnog sektora znati i moći odgovoriti ovim izazovima i dati odgovarajući doprinos globalni naporima“.

Zatim je posebni gost na svečanosti – Dominic Waughray, stručnjak za okoliš i klimatske promjene u Svjetskom poslovnom savjetu za održiv razvoj (WBCSD), održao prezentaciju u kojoj je dao uvid u strategije Svjetskog poslovnog savjeta održivi razvoj. Pojasnio je kako su izazovi s kojima se gospodarstva suočavaju na globalnoj razini danas vrlo komplicirani, ali ih možemo podijeliti na 

TRI KLJUČNA PODRUČJA – IZAZOVA ZA SVIJET :

  • klimatska kriza, 
  • gubitak prirode, 
  • povećanje nejednakosti. 

Također je pojasnio svjetske klimatske podatke i što oni znače za budućnosti poslovanja, ali i društva i gospodarstva kao cjeline.  Izjavio je: „Znanstvenici kažu da globalno trebamo smanjit emisije stakleničkih plinova za 45% do kraja ovog desetljeća, do 2030. godine, a „Business as usual“ nas vodi na povećanje emisija za 23% do kraja desetljeća. To je ogromna transformacija koja je potrebna samo kako bi zadržala zagrijavanje na 1,5°C do kraja ovog stoljeća.“ Zatim je govorio i o novim regulativama, trenutnom stanju provedbe Agende održivosti te kako trenutno stoje globalni razgovori na temu održivosti gospodarstva i odgovornog poslovanja.

Detaljniji  intervju s Dominicom Waughrayem možete pročitati OVDJE.

Održan je i panel Održivost u gospodarstvu Hrvatske koji je moderirala Marta Brkić, direktorica Dvokut-Ecroa d.o.o. Na panelu su sudjelovali predstavnici članica HR PSOR-a: Martina Dalić, predsjednica Uprave, Podravka d.d; John M. Gašparac, predsjednik Uprave, PwC Hrvatska d.o.o.; Dajana Mrčela, predsjednica Uprave, Saponia d.d. te Tihomir Premužak, predsjednik Uprave, Vetropack Straža d.d.

Panelisti su govorili o tome što je Hrvatska napravila u posljednja dva desetljeća, koji su pozitivni iskoraci koji su se dogodili u poslovnoj zajednici te su podijelili svoje osobna iskustva i primjere. Zaključak panela je jednoglasno bio da nema poslovanja bez održivosti. Također su stavili naglasak na suradnju javnog i civilnog sektora te ulaganje i alociranje fondova za promjene prema održivom poslovanju u naporu pokretanja tranzicije na klimastki neutralnu Hrvatsku

Izvor: HRPSOR – OVDJE

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2022.

MMO Montmontaža-Oprema d.o.o prva dobila značajno priznanje „Poslodavac prijatelj oboljelog“, koje dodjeljuje Udruga MijelomCRO za svesrdnu podršku tvrtke oboljelom zaposleniku da nastavi uspješno raditi…

Uručenje priznanja. Puno emocija. S lijeva na desno: zaposlenik Damir Vuković, Mira Armour, direktorica Udruge, Kruno Krajinović, član Uprave i Goran Tudor, predsjednik Udruge

U povodu 10-godišnjice rada (2011.-2021.) MijelomCRO – Udruga za podršku oboljelima od multiplog mijeloma ustanovila je novo značajno priznanje – „Poslodavac prijatelj oboljelih“, i dodijelila ga tvrtki MONTMONTAŽA-OPREMA d.o.o., u znak zahvale za veliku podršku koju pruža svom zaposleniku Damiru Vukoviću, oboljelom od multiplog mijeloma, ali i svim drugim zaposlenicima u njihovom liječenju i osiguranju primjerenih uvjeta rada.

MONTMONTAŽA-OPREMA d.o.o je sigurno jedan od hrvatskih prvaka u pogledu brige za zaposlene, posebno na planu zaštite na radu, uvjeta rada, organiziranosti svih aspekta proizvodnog procesa te održavanja ravnoteže između poslovnih potreba poslodavca i privatnih potreba radnika. Međusobno povjerenje i poštovanje poslodavca i zaposlenika, koje je izgrađeno tijekom zadnjih 10-ak godina posebno, svakodnevno donosi dobrobiti koje uživaju obje strane. Zahvaljujući stabilnoj, utreniranoj, osposobljenoj i odgovornoj radnoj snazi, tvrtka održava visok renome na tržištu i polučuje dobre poslovne učinke, dok su na drugoj strani radnici zadovoljni poslodavcem, primanjima i radnim okruženjem koje ih čeka svakog dana.. 

 „Zdrav odnos prema zaposlenicima jedan je od najvažnijih poslovnih principa kojeg se pridržavamo još od samog nastanka tvrtke, a razvijanje dobrih međuljudskih odnosa unutar tvrtke ključno je za zdravu radnu atmosferu. Svakodnevica ponekad zna biti vrlo teška, ali zato su naša vrata uvijek otvorena za razgovor i pomoć svakom našem zaposleniku. Maksimalno se angažiramo u njihovim najtežim životnim trenutcima i izrazito nam je važno da znaju kako s naše strane uvijek mogu dobiti svu moguću vrstu pomoći. Dodijeljeno priznanje nam dokazuje da smo na dobrom putu te nas dodatno potiče da nastavimo biti potpora svim našim zaposlenicima i njihovim obiteljima. 

Zahvaljujem se od srca u ime cijele uprave i svih zaposlenih društva MONTMONTAŽA-OPREMA d.o.o.. Želimo udruzi MijelomCRO puno uspjeha, a svim članovima još više zdravlja, sreće i sve lijepo što život daje“,  poručio je Kruno Krajinović, član Uprave društva MONTMONTAŽA-OPREMA d.o.o.

Multipli mijelom je rijedak, kompleksan i težak raka krvi, od kojeg u Hrvatskoj oboli jedna osoba gotovo svakoga dana. Koliko je bitna podrška obitelji, prijatelja, liječnika, ali i poslodavaca, u borbi protiv ove ozbiljne bolesti, dobro znaju svi uključeni, a ponajviše oboljeli. Tako je i kod Damira Vukovića, kojemu je 2016. godine, nakon operativnog zahvata čudne natečenosti očnih kapaka i niza dodatnih pretraga, dijagnosticiran multipli mijelom.

„Moj poslodavac je i više nego korektan, od prvog trena kad sam obolio od multiplog mijeloma. Tijekom 2016.-2017. godine, dok sam bio na dugotrajnom bolovanju, dali su mi punu materijalnu i moralnu podršku…. Sad u vrijeme korone mogu raditi od kuće, a ako imam važan službeni put, sastanak ili slično, mogu zatražiti da ga obavi netko drugi. Od kada sam se vratio na posao nakon transplantacije i oporavka (od 2017.), na sreću, nisam nikada bio na bolovanju, niti izostao s posla.“

Kako je ustanovljena nagrada i kako je izabran prvi dobitnik – Montmontaža-Oprema

Sve to – kako je utemeljena nagrada, tko je predložio Montontažu, kada se sve događalo, kako je uručena nagrada …. zanimljiv je i upečatljiv put, 

Početkom ove godine Udruga MijelomCRO uputila je svim poslodavcima apel pod naslovom „APEL POSLODAVCIMA – PODRŽITE NAŠ RAD“, putem dviju poznatih adresa: Hrvatske udruge poslodavaca i Udruge Glas poduzetnika, s pozivom da radnicima oboljelim od ozbiljnijih bolesti daju posebnu brigu, da im izađu u susret primjerenošću uvjeta rada i primjenom modela elastičnog radnog vremena i mjesta rada (klizno radno vrijeme, skraćeno radno vrijeme, rad kod kuće), kao i na sve druge načine moguće načine, što bi radniku pomoglo da uspješno radi. 

Svrha svega i konačni cilj jest da se oboljeli podrže da nastave raditi, nađu svoj novi smisao, da budu društveno i sebi korisni, što također blagotvorno djeluje i stanje bolesti. 

U slučaju osoba oboljelih od multiplog mijeloma, posljedice koje ta bolest ostavlja na koštani sustav, bubrege, povećanu sklonost ka infekcijama, objektivno jesu ograničenja koja priječe normalan rad, ali nisu razlog za trajno odstranjivanje radnika s tržišta rada, dugotrajnim bolovanjima ili preranim umirovljenjem. Tekst APELA možete vidjeti u našoj narednoj objavi. 

Na APEL POSLODAVCIMA, reagirao je i Damir Vuković, član Udruge MijelomCRO, kratkim pismom vodstvu Udruge, ovako:

„Mislim da je vaše pismo HUP-u odlična ideja (kao i Vaš rad i rad udruge), jer velika većina ljudi (i poslodavaca) nikada nije ni čula za multilpi mijelom … Podupirem vašu ideju pisma prema HUP-u i GLASU PODUZETNIKA. 
Moj poslodavac Montmontaža-oprema bio je i jest i više nego korektan prema meni od kada sam obolio od MM… Ako bi udruga MijelomCRO davala priznanja (diplomu) za “MM friendly poslodavca”, moja tvrtka bi svakako trebalo dobiti… Možda bi ta ideja, da Udruga ustanovi takva i slična priznanja (MM friendly …..za razne stvari) bila jako dobra. Vaš Damir, s pozdravom.“

Krajem veljače 2022. Udruga je ustanovila nagradu „Poslodavac prijatelj oboljelih“, a nakon što je Damir nominirao svoju tvrtku kao iznimno korektnu sredinu za radnike, posebne za one oboljele, donesena je odluka da se prvo priznanje uruči MNOTMONTAŽI-OPREMA d.o.o.

Priznanje je uručeno dne 31. ožujka, 2022., zadnjeg dana Mjeseca svjesnosti o multiplom mijelomu.

Udruga MijelomCRO  nastavlja sa dodjelom ove nagrade istaknutim poslodavcima – predvodnicima brige za ravnotežu rada i privatnog života radnika, posebno za empatiju i podršku koju pružaju oboljelim radnicima.

Referenca: UDRUGA MIJELOMCRO

Goran Tudor

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2022.

odgovorno@odgovorno.hr

Ako vam se članak svidi, dijelite ga: podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

Međunarodni dan svjetlosti

Međunarodni dan svjetlosti

Međunarodni dan svjetlosti svjetska je inicijativa koja predstavlja godišnju žarišnu točku za kontinuirano uvažavanje svjetlosti i uloge koju ima u znanosti, kulturi i umjetnosti, obrazovanju i održivom razvoju te u različitim područjima poput medicine, komunikacija i energije.

Održava se 16. svibnja svake godine, na godišnjicu prve uspješne operacije lasera 1960. godine koju je izveo fizičar i inženjer Theodore Maiman. Laser je savršen primjer kako znanstveno otkriće može donijeti revolucionarne dobrobiti društvu u komunikacijama, zdravstvu i mnogim drugim područjima.

Zašto je svjetlost važna

Svjetlost je život. Bez svjetlosti život na našem planetu ne bi postojao. Proučavajući svjetlost kroz astrofiziku, ulazimo u neke od najdubljih misterija svemira. Istražujući optiku i kvantnu optiku, zaranjamo u srce same materije. – Shamila Nair-Bedouelle,  pomoćnica glavnog direktora za prirodne znanosti, povodom Međunarodnog dana svjetlosti 2020.

Proučavanje svjetlosti dovelo je do obećavajućih alternativnih izvora energije, medicinskog napretka u dijagnostičkoj tehnologiji i tretmanima koji spašava živote, interneta brzine svjetlosti i mnogih drugih otkrića koja su revolucionirala društvo i oblikovala naše razumijevanje svemira. Te su tehnologije razvijene zahvaljujući stoljećima fundamentalnih istraživanja o svojstvima svjetlosti. Počevši od temeljnog djela Ibn Al-Haythama, Kitab al-Manazir (Knjiga optike), objavljenog 1015. godine. Preko Einsteinovog rada s početka 20. stoljeća, koji je promijenio način na koji razmišljamo o vremenu i svjetlu.


Čista i obnovljiva energija Sunca odgovor je na mnoge sadašnje energetske probleme


Svjetlost je danas ključni alat koji omogućuje inovacije i stvaranje tehnologije u medicinskim uređajima, brzom internetu, energetski učinkovitom osvjetljenju, senzorima visoke osjetljivosti, spremanju podataka na mreži, očuvanju kulturne baštine, obnovljivoj energiji i mnogim drugim.

UN- ovi ciljevi održivog razvoja (Agenda 2030), međuvladin skup ciljeva i zadataka koje su razvili Ujedinjeni narodi, pokrivaju širok raspon pitanja održivog razvoja. Tehnologije temeljene na svjetlu mogu dati temeljni doprinos u postizanju ovih ciljeva. Komuniciranje ovih poruka ključna je komponenta Međunarodnog dana svjetlosti.

Glavni ciljevi Međunarodnog dana svjetlosti

  • Poboljšati razumijevanje javnosti o tome kako svjetlost i tehnologije temeljene na svjetlosti dotiču svakodnevne živote svih te su ključne za budući razvoj globalnog društva.
  • Izgraditi svjetske obrazovne kapacitete kroz aktivnosti usmjerene na znanost za mlade ljude, baveći se pitanjima ravnoteže spolova i fokusirajući se posebno na zemlje u razvoju i gospodarstva u razvoju.
  • Istaknuti i objasniti blisku vezu između svjetla i umjetnosti i kulture, povećavajući ulogu optičke tehnologije u očuvanju kulturne baštine.
  • Poboljšanje međunarodne suradnje djelujući kao središnji izvor informacija za aktivnosti koje koordiniraju naučna društva, nevladine organizacije, vladine agencije, obrazovne ustanove, industrija i drugi partneri.
  • Naglasiti važnost temeljnih istraživanja u temeljnoj znanosti o svjetlu, potrebu za ulaganjem u tehnologiju temeljenu na svjetlu za razvoj novih aplikacija i globalnu potrebu za promicanjem karijera u znanosti i inženjerstvu u tim područjima.
  • Promicati važnost tehnologije rasvjete i potrebu za pristupom svjetlosnoj i energetskoj infrastrukturi u održivom razvoju i poboljšanju kvalitete života u zemljama u razvoju.
  • Podignuti svijest da tehnologije i dizajn mogu igrati važnu ulogu u postizanju veće energetske učinkovitosti, posebice ograničavanjem rasipanja energije i u smanjenju svjetlosnog onečišćenja, što je ključno za očuvanje tamnog neba.

DOBRA HRVATSKA

NAJČITANIJE