Učenje vrlina po metodi uzor-čovjeka, Benjamina Franklina

Benjamin Franklin (slikar: David Martin, 1767) Foto: pixabay

Benjamin Franklin živio je sretno, kao najsvestraniji, najuspješniji i najpoznatiji Amerikanac 18. stoljeća (1706. – 1790.). Kod mnogih prihvaćen kao povijesna vertikala, uzor-čovjek.

„Za sve što sam postigao u društvu i osobno u sebi, zahvaljujem prvenstveno svojim Vrlinama“, ustvrdio je Franklin. Riječ vrlina uvijek je pisao velikim slovom, iz poštovanja. 

U Autobiografiji otkrio je da su mu Vrline pomagale u svemu: „Sve više vjerujem kako su Istina, Iskrenost i Poštenje bile od najveće važnosti za moj sretan i plodan život…

Umjerenost mi je donijela dobro zdravlje i izgledan dug vijek. Njoj dugujem staloženost i uvijek bistru glavu, što je toliko važno za obranu protiv privlačnosti loših navika i sila iskušenja. 

Marljivost mi je osigurala materijalno blagostanje i ugled među učenim svijetom. A Iskrenost i Pravdoljubivost, njima zahvaljujem na svim tim časnim službama koje mi je narod povjerio… Ništa kao vrline neće pomoći siromašnu čovjeku da postigne blagostanje.“

Bio je poseban i daleko čuven po izuzetnoj organiziranosti, metodičnosti i stalnom učenju. Evo kako je to jednom bilo: u svojim dvadesetim osmislio je originalni model svakodnevnog treniranja Vrlina, njih odlučujućih 13, kako ih je Franklin, vidio bile su: 

  1. Umjerenost, 
  2. Pametan govor i slušanje, 
  3. Poštovanje reda i plana, 
  4. Odlučnost i ustrajnost, 
  5. Štedljivost, 
  6. Marljivost, 
  7. Iskrenost,
  8. Pravdoljubivost, 
  9. Tolerantnost,
  10. Osobna higijena,
  11. Čuvanje osobnog mira, 
  12. Spolna suzdržanost, 
  13. Poniznost. 

Ovaj niz od 13 vrlina, kojima je Franklin pridavao najveći značaj, treba svakako promatrati i u kontekstu tadašnjih društvenih konvencija u državi Pennsylvaniji, formiranih pod jakim utjecajem dominantnog kvekerskog pogleda na svijet.

Svakoj vrlini po redu odlučio je posvetiti jedan tjedan usredotočene vježbe i razmišljanja, pazeći od jutra do mraka da izbjegne njezinu i najmanju povredu. Dok je jednu tog tjedna trenirao, druge je puštao njihovu uobičajenom svakodnevnom tijeku.
Svakoj vrlini pripadala su i važna dnevna pravila ponašanja. Primjerice, jedno je pravilo podržavalo Umjerenost: „Ne jedi do otupjelosti, ne pij do pripitosti.“ Poštovanje reda i plana ostvarivao je rutinom: „Odredi svakoj stvari svoje mjesto, odredi svakom dijelu svojega posla svoje vrijeme.“ Vlastiti spokoj čuvao je pravilom: „Ne uznemiravaj se zbog sitnica, običnih ili neizbježnih događaja.“ Bilo je takvih pravila dosta.
Franklinova metoda predviđala je ciklus od 13 tjedana, ali po završetku prvog čovjek odmah treba započeti drugi pa treći krug, da se cijeli ovaj nauk pretvori u rutinu. Na taj način svaki mladić trebao bi, po svojoj osobnoj odluci, posvetiti sebi i osobnom razvoju cijelu godinu. 

Franklin je odradio jedan takav ciklus i stigao do pred kraj drugog, i može se pretpostaviti da mu je to i pomoglo da ostvari toliko toga, da bude tijekom života sve – predan gradski dužnosnik, tiskar i novinar, narodni dobrotvor, fizičar-izumitelj svjetskog ugleda koji je otkrio Golfsku struju, povezanost munje s elektricitetom, gromobran… Bio je glavni komandant samoorganizirane vojske s 2000 branitelja pa na koncu i američki veleposlanik u Francuskoj. 

Svakog bi se jutra pitao: „Koja ću dobra učiniti danas?“ a navečer u 22 sata odgovarao: „Evo što sam uspio učiniti: …“. 

Franklin je uživao veliko poštovanje u narodu i u političkim vrhovima, kako onda, tako i danas. Bio je jedan od koautora prvog Ustava SAD, koji se u svojim temeljima nije od onda ništa mijenjao. 

Meni osobno, njegova Autobiografija postala mi je odavno jedno od najdražih i najzanimljivijih štiva. Čini mi se da je bio zadnji čovjek koji je sve znao i uspio, uvijek moralna vertikala i vrlo utjecajan. 

Kad dođete u državu Pensilvaniju i grad Philadelphiju, sve je u znaku tog čovjeka. Njegov lik danas nosi američka novčanica od 100 dolara.

Goran Tudor 

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2022.

Razgovor s velikim povodom: DAJANA MRČELA i Saponia – 3 društvene nagrade u 2022., uskoro reciklabilna ambalaža 100%, smanjenje plastike 52%, antikorupcija 100%, komunikacija sa radnicima – novi rezultati, žena u vodstvu 50%, tim za održivost…

Dajana Mrčela, predsjednice uprave Saponije / Foto: Dubravka Petric/PIXSELL…

Možda na prvu zvuči neuobičajeno, ali moguće je – i u kemijskoj industriji može se itekako pomicati granice u zaštiti okoliša i prednjačiti čak i pred drugim, “čišćim” resorima. Primjer je to za to najnovija nagrada koja je stigla u ruke Dajane Mrčele, predsjednice uprave Saponije. Mrčela je dobitnica priznanja SDG Pioneer Croatia UN Global Compact-a, po izboru internacionalnih stručnjaka. Kao hrvatska predstavnica borit će se za svjetsku titulu 2022 UN Global Compact SDG Pioneer. Usto, Dajana Mrčela i Saponia primili su nedavno i Zelenu povelju Osječko-baranjske županije, javno priznanje za doprinos očuvanju okoliša te osiguravanju i poboljšavanju kakvoće življenja za dobrobit sadašnjih i budućih naraštaja.

Uz sve to, u petak je stigla još jedna nagrada – Povelja Hrvatskog društva za kvalitetu za 2021. godinu za unapređenje kvalitete u hrvatskom gospodarstvu uručena je Dajani Mrčeli. Priznanje su joj predali generalni tajnik Europske organizacije za kvalitetu Ulf Gustafsson i Tihomir Babić, predsjednik Hrvatskog društva za kvalitetu, u sklopu održavanja jubilarne 20. Hrvatske konferencije o kvaliteti.

Kao posebna inicijativa glavnog tajnika Ujedinjenih naroda, UN Global Compact od 2000. surađuje s tvrtkama diljem svijeta kako bi uskladile svoje djelovanje i strategije s deset univerzalnih načela u području ljudskih prava, rada, okoliša i borbe protiv korupcije. S više od 15.000 tvrtki članica u 165 zemalja i 69 lokalnih mreža, to je najveća inicijativa za korporativnu održivost u svijetu. Svake godine UN Global Compact dodjeljuje priznanje SDG Pioneers grupi poslovnih lidera koji svojim radom doprinose ciljevima održivog razvoja i “mobiliziraju tvrtke da budu snaga za dobro i nositelji rješenja za globalne izazove”. Hrvatsku mrežu UN Global Compacta, inače, vodi Hrvatska udruga poslodavaca.

Vrijednosti i zalaganja – kako biti liderom DOP-a i održivosti?

„Biti lider u DOP-u i održivosti, između ostalog, znači služiti višim ciljevima, organizaciji, vrijednostima koji svijet čine boljim mjestom za život. Odavno znamo da planet nismo samo naslijedili od naših predaka, nego smo ga posudili od naše djece. Ponosna sam što sam, kao predsjednica uprave Saponije, liderica organizacije koja to razumije, živi i njeguje. Stajati uz bok mnogim drugim liderima koji su u konkurenciji za mene je iznimna čast. Tko god zauzme titulu SDG Pioneer na svjetskom natjecanju, taj u sebi nosi dio jedne ideje svih nas – briga za ekologiju u najširem smislu riječi“, započinje Dajana Mrčela.

Naglašava kako Saponia svoju misiju gradi na tome da svijet oko nas bude čišći, sigurniji i zdraviji. Ta osječka tvrtka ima tradiciju dugu čak 128 godina. Kao mlada pripravnica, Mrčela je u nju stigla 1994. Još je trajao rat, tijekom kojega, inače, firma nije prestajala s proizvodnjom. Otkako je 2006. imenovana članicom uprave odgovorne za istraživanje i razvoj i komercijalne poslove, Dajana Mrčela inicirala je, ističe, projekte koji su pridonijeli postizanju korporativnih ciljeva: proizvodna linija EU ekooznake, ekodizajn ambalaže i proizvoda, poticanje HR praksi, zdravlje i sigurnost, ravnoteža spolova na svim razinama upravljanja, nulto podmićivanje…

Strateški cilj: redizajniranje ambalaže svojih proizvoda u 100% reciklabilnu

„Kao proizvođačkoj tvrtki jako nam je važna unaprijedna briga za otpad i intenzivno radimo na smanjenju ambalažnog otpada i ekodizajnu sve naše ambalaže. U posljednjih pet godina smanjili smo količinu plastične ambalaže stavljene na tržište za 52 posto, a kartona za oko 50 posto. A trenutačno je čak 87 posto kartonske ambalaže naših proizvoda izrađeno od recikliranih materijala. Posebno sam ponosna na projekte uvođenja za okoliš prihvatljivijih sirovina i tehnologija“, nastavlja ona.

Foto: Dubravka Petric/PIXSELL…

Na tržištu imaju deset proizvoda certificiranih prestižnim EU Ecolabel certifikatom, čime njihovi potrošači, dodaje, “imaju opciju izbora za znatno manji utjecaj na okoliš”. Imenovan je tim za održivost sa zadatkom da pojača i koordinira aktivnosti cijele tvrtke na energetskoj učinkovitosti, smanjenju emisija, otpada, plastike i da radi na održivim tehnologijama koje će smanjiti otisak i raditi na klimatskoj neutralnosti.

„ Predsjednicom uprave Saponije postala sam koncem 2019. Da, došla sam s ambicioznim idejama, ali prevelikima da bih ih ostvarila sama. Zato je jedan od prvih poteza nakon preuzimanja čelne uloge bio osnivanje tima za zaštitu okoliša i održivi razvoj. Članovi tima su stručnjaci iz svih dijelova kompanije. Postavili smo niz okolišnih ciljeva, zero-waste iz proizvodnje i 100 posto reciklabilnu ambalažu do 2030. te klimatsku neutralnost Saponije do 2050.“ 

Društveni ciljevi i rezultati: „Više od 50 posto žena, nulta tolerancija na korupciju…“

„Što smo od toga konkretno ostvarili?  Nulta stopa tolerancije na korupciju. Donijeli smo antikorupcijski plan, propisali kodeks etike i korporativnog upravljanja. Što se tiče ravnoteže spolova, započeli smo projekt Mamforce, a u našim upravljačkim strukturama je više od 50 posto žena“, navodi Mrčela.

„Što se tiče socijalnih ciljeva, to su dobrobit radnika, odnosno unapređenje uvjeta rada, balans privatnog i poslovnog te biti odgovoran partner naših dobavljača i kupaca, što znači razvijati proizvode s manje nepovoljnim utjecajem na okoliš“, kaže naša sugovornica.

Podsjeća i kako je lani donesen novi kolektivni ugovor koji je uključivao povećanje plaća od 12 posto u cijeloj tvrtki.

Velikim ulaganjima do zelene energije za svoje pogone

Ostvarenje ovih ciljeva, dodaje, nije moguće bez znatnih investicija. Trenutačno realiziraju projekt vrijedan više od 62 milijuna kuna, za što im je iz EU stiglo 20 milijuna kuna.

” Tim sredstvima povećat ćemo energetsku učinkovitost korištenjem zelene energije, odnosno ugradnjom solarnih panela, a energetski ćemo obnoviti šest proizvodnih pogona i sjedište kompanije. Time ćemo ostvariti uštedu električne energije u dijelu proizvodnje plastične ambalaže za 40 posto i 63 posto energije za grijanje i hlađenje u proizvodnim pogonima do lipnja 2023.“, otkriva Mrčela dodajući kako će se proizvoditi 659.000 kWh zelene energije godišnje i postići impozantne uštede.

Razvojem komunikacije s radnicima – veći angažman… biciklom na posao…

„ S pomakom u komunikaciji i korporativnom upravljanju i vrijednostima dobiven je veći angažman zaposlenika na pitanjima održivosti, kao što su bolje upravljanje otpadom, bicikliranje na posao, gašenje svjetla kad god je to moguće, racionalno korištenje vode… – nadovezuje se.

Pružamo pomoć izbjeglicama i svima koji im pomažu

Provode se stroga pravila u vezi s antikorupcijom, Saponia nije imala nijedan slučaj u povijesti niti je bila povezana s takvim radnjama.

„Posebno smo osjetljivi na ratna stradanja naroda Ukrajine s obzirom na to da smo stradanja rata i sami osjetili. Spremno smo dočekali dolazak prvih izbjeglica tako što smo ustupili Crvenom križu svoj veliki skladišni prostor za potrebe skladištenja donacija. Za obitelji koje su iz Ukrajine već stigle u Osijek odmah smo donirali naše proizvode. Nastavit ćemo pružati brzu i konkretnu pomoći izbjeglicama i svim hrabrim ljudima koji im pomažu“, zaključuje Mrčela.

SUZBIJANJE INFLACIJE 

Izvornik – članak preuzet, Večernji list: „Do 2030. reciklirat ćemo svu ambalažu, a 2050. bit ćemo klimatski neutralni“ – OVDJE

Autorica: Suzana Lepan Štefančić 

Ako vam se članak sviđa, linkajte na izvornik i dijelite ga dalje – pridonesite osviještenju Hrvatske za održivu budućnost!  

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2022.

odgovorno@odgovorno.hr

Svjetski dan ptica selica

Svjetski dan ptica selica obilježava se dva puta godišnje – druge subote u svibnju i druge subote u listopadu. Globalna je to kampanja posvećena podizanju svijesti o pticama selicama i potrebi međunarodne suradnje za njihovo očuvanje.

Svjetski dan ptica selica ima globalni doseg i učinkovit je alat za pomoć u podizanju globalne svijesti o prijetnjama s kojima se suočavaju ptice selice, njihovoj ekološkoj važnosti i potrebi međunarodne suradnje za njihovo očuvanje.

Dva vrhunska dana Svjetskog dana ptica selica 2023. bit će 13. svibnja i 14. listopada. Time se odražava ciklička priroda migracije ptica s različitim razdobljima migracije na sjevernoj i južnoj hemisferi.

Kako je počelo obilježavanje dana ptica selica

Svjetski dan ptica selica 2006. godine pokrenut je suradničkim partnerstvom između dvaju partnera UN-a – Konvencije o migratornim vrstama (CMS) i Sporazuma o afričko-euroazijskim migratornim vodenim pticama (AEWA) te neprofitne organizacije Okoliš za Ameriku (EFTA).

Izvorno inicijativa se pojavila u Sjedinjenim Državama 1993. godine. Pokretači su bili US Fish and Wildlife Service, Smithsonian Migratorni centar za ptice selice i Cornell Laboratory of Ornithology. Cilj je bio odrediti dan za ptice selice koji potiče festivale ptica i obrazovne programe diljem Amerike. Iako se ovaj dan uspješno obilježavao i uspješno obilježava na zapadnoj hemisferi, nešto slično nedostajalo je ostatku svijeta.

Povodom svoje 10. obljetnice 2005. godine, Tajništvo AEWA-e pokrenulo je Dane selidbenih ptica vodenih ptica (MWD) koji su se održavali u Africi, Europi i dijelovima Azije. Budući da je ovaj događaj bio dobro prihvaćen u afričko-euroazijskoj regiji, odlučeno je da se proširi na dan koji slavi sve ptice selice na globalnoj razini.

Važnost ptica selica

Ptice koje se ne sele obično raspršuju sjeme na kratke udaljenosti, uglavnom unutar 1 km od izvornih biljaka, što je nedovoljno da biljke drže korak s trenutnim klimatskim promjenama. / phys.org – Juan P. González-Varo

Migracija ptica je prirodno čudo. Više od 2000 vrsta – 20% svih poznatih vrsta ptica – putuje na velike udaljenosti kako bi se razmnožilo i hranilo. Prelijeću stotine i tisuće kilometara kako bi pronašli najbolje ekološke uvjete i staništa za ishranu, razmnožavanje i odgoj svojih mladih. Kada uvjeti na mjestima uzgoja postanu nepovoljni, vrijeme je da odletite u regije gdje su uvjeti bolji.

Postoji mnogo različitih obrazaca migracije. Većina ptica migrira iz sjevernih područja gniježđenja u južna zimovališta. Međutim, neke se ptice razmnožavaju u južnim dijelovima Afrike i migriraju na sjeverna zimovališta ili vodoravno kako bi zimi uživale u blažoj obalnoj klimi. Druge ptice borave u nizinama tijekom zimskih mjeseci, a ljeti se penju na planinu.

Budući da putuju na velike udaljenosti, ptice selice imaju ključnu ulogu u različitim regijama – održavajući prirodne ekosustave i održavajući život ljudi. Ove ptice ne kontroliraju samo broj štetočina i insekata koji bi inače ometali naše prirodno okruženje i naše usjeve – mnoge služe kao oprašivači, prenoseći sjeme i hranjive tvari diljem svijeta. Zapravo, sjemenke preko 90% svih drvenastih vrsta drveća prenose ptice.

Hrvatske ptice selice

U Hrvatskoj razlikujemo do 300 različitih vrsta ptica, od kojih su dvjestotinjak selice. Neke se ptice sele samo iz sjeverne u južnu Hrvatsku, neke pak samo s mjesta na mjesto gradeći nova gnijezda, neke iz sjev. Europe dolaze u Hrvatsku, a neke iz Hrvatske odlaze u toplije krajeve, tj. u Afriku.

Prve naše ptice u selidbu kreću početkom rujna. To su: kukavice, lastavice, čiore, mutavice, pupavke i dr… većinom one koje se hrane kukcima. Do sredine listopada odsele se i ostale, one koje se hrane biljem i sjemenkama (ševa, prepelica), te močvarne ptice kojima se zalede močvare, a jelo, tj. žabe i ostale životinjice uvuku u mulj i izlaze tek na proljeće. To su patke, rode, čaplje. Usporedo s ovim pticama sele se i mnoge ptice grabljivice koje jednostavno slijede svoj plijen (druge ptice), a to je npr. sokol, a između ostalih i pokoja vrsta orla. Kad izgleda da će zima biti blaga neke ptice niti ne odlaze. Po tome su kod nas poznate: ševa, čaplja, patka, škanjac, galeb i čvorak, a i neke ptice sa sjevera Europe, ostaju zimovati ovdje. Što se tiče povratka, ptice se vraćaju već od trećeg mjeseca pa tamo negdje do kraja svibnja.

Kamo točno ptice sele otkrilo se je preko prstenovanja. Prstenovanje ptica je postupak označavanja ptica sa malim limenim prstenom na nozi. Tako znamo da naše ptice odlaze u srednju i južnu Afriku, ali ne najkraćim putem već kroz istočni Balkan, Tursku i Sueski kanal. Zatim se neke opredijele za put prema jugu, a neke prate tok rijeke Nila i dolaze do središnje Afrike.


Provjerite i druge naše članke o pticama


Zašto je pticama selicama potrebna zaštita

Migracija je opasno putovanje i uključuje širok raspon prijetnji, često uzrokovanih ljudskim aktivnostima. Klimatske promjene, gubitak staništa i plastično onečišćenje samo su neke od različitih prijetnji s kojima se ptice suočavaju. Budući da ptice selice ovise o nizu mjesta duž svog područja distribucije, gubitak mjesta za zimovanje i zaustavljanje mogao bi imati dramatičan utjecaj na šanse ptica za preživljavanje.

Letenje na velike udaljenosti uključuje prelazak mnogih granica između zemalja s različitim ekološkim politikama, zakonodavstvom i mjerama očuvanja. Stoga je potrebna međunarodna suradnja između vlada, nevladinih organizacija i drugih dionika duž cijelog puta vrste kako bi se podijelilo znanje i koordinirali napori za očuvanje. Pravni okvir i instrumenti za koordinaciju potrebni za takvu suradnju osigurani su multilateralnim sporazumima o zaštiti okoliša.

Svjetski dan ptica selica 2023. s fokusom na vodu

Kampanja Svjetskog dana ptica selica 2023. godine naglasit će važnost vode za ptice selice i identificirati ključne radnje za zaštitu vodnih resursa i vodenih ekosustava.

Voda je ključna za život na našem planetu. Velika većina ptica selica oslanja se na vodene ekosustave tijekom svog životnog ciklusa. Kopnena i obalna močvarna područja, rijeke, jezera, potoci, močvare i bare vitalni su za hranjenje, piće ili gniježđenje, a također i kao mjesta za odmor i dopunu goriva tijekom njihovih dugih putovanja.

Nažalost, vodeni ekosustavi diljem svijeta postaju sve ugroženiji, a isto tako i ptice selice koje ovise o njima. Sve veća ljudska potražnja za vodom, kao i onečišćenje i klimatske promjene, imaju izravan utjecaj na dostupnost čiste vode i status očuvanja mnogih ptica selica.

Močvare su posebno teško pogođene ljudskim aktivnostima kao što su intenzivna poljoprivreda, brza urbanizacija i drugi oblici razvoja. Gubitak močvara izravno je povezan s padom brojnih populacija ptica selica.

DOBRA HRVATSKA

Pismo kolegici uz Dan medicinskih sestara,12. svibnja

Dan medicinskih sestara
Foto: Freepik

Dan sestrinstva ili Međunarodni dan medicinskih sestara obilježava se svake godine 12. svibnja, na godišnjicu rođenja Florence Nightingale.

Unatoč tome što su okosnica pružanja zdravstvene skrbi, medicinske sestre često se suočavaju s financijskim ograničenjima i njihova je uloga često podcijenjena. Prošlogodišnji i ovogodišnji međunarodni dan medicinskih sestara ima za cilj preoblikovati percepciju sestrinstva, pokazujući kako strateško ulaganje u sestrinstvo može donijeti značajne ekonomske i društvene koristi.

Međunarodni dan medicinskih sestara 2024. obilježavao se pod temom: Naše medicinske sestre. Naša budućnost. Ekonomska moć skrbi.

Dan medicinskih sestara 2024.

Nadovezujući se na uspjeh prošlogodišnje teme, Ekonomska moć skrbi, tema za 2025. godinu prebacuje fokus na zdravlje i dobrobit medicinskih sestara. Ova tema naglašava ključnu ulogu koju medicinski djelatnici imaju u jačanju gospodarstava, poboljšanju zdravstvenih sustava i osiguravanju boljih ishoda za zajednice diljem svijeta.

Svjetski dan medicinskih sestara 2025.

Da li mi brinemo o NJIMA, onako kako ONE brinu i čuvaju nas? Da li znamo sve o njihovu poslu… Poštujemo ga i uzvraćamo im?! … Ponekad nas prati čudan osjećaj velikog vječnog duga…

Požrtvovnost i rad medicinskih sestara možda najbolje prikazuje pismo, kojeg je kolegica uputila kolegici, bolničkoj sestri, povodom 8. ožujka 2022:

Draga kolegice,

jutros nisi imala svojih potrebnih sedam sati sna – odavno si već zaboravila pratiti svoje potrebe, ne stigneš doći na red jer brineš o pregršt potreba mnogih drugih ljudi. Jutros nisi u miru pročitala novine, uz šalicu tople kave, nisi se divila jeseni – svakako, kavu si popila, iz navike, a i iz moranja jer nakon dvadeset godina više ne znaš što je to normalan bioritam i kako uopće funkcionirati. 

Pa ipak, nekako uspijevaš SVAKI DAN.

Draga kolegice, danas možda nisi ostavila gotov ručak na stolu i tvoje dijete jede “nešto naručeno”; nije da nisi htjela, jednostavno nisi mogla – slomljena si od prethodne noćne smjene, tijekom koje si dvanaest sati provela u sobi tuđeg djeteta, masirajući mu tijelo, ublažavajući mu bolove, prateći mu disanje, stanje svijesti i otkucaje srca.

Draga kolegice, danas si na posao pošla, a doma ti je tvoje dijete bolesno, otac ga čuva i srce ti se para – do ulaznih vrata tvog radilišta (bolnice), ni centimetra dalje – nakon što pređeš taj prag, sve tvoje osobno ostaje iza njih – predaš svoje tijelo, dušu i um nečijoj bolesnoj kćeri, bolesnom ocu ili bratu. Na žalost, kada ideš svome domu, malo ti se teže zatvaraju vrata radilišta, koja kao pokušavaju zadržati borbu do iscrpljenja, koja se iza njih događa.

Danas si svima izmjerila tlakove, temperature i razine šećera, izmjerila si saturacije, otkucaje srca, centralne venske tlakove i procijenila mnoge kože i stanja svijesti. Svi koji su pod tvojim nadzorom, popili su svoje tablete i uz tvoju podršku pojeli “makar tri žlice juhe”.

Danas si okupala umirućeg, oprala si mu lice i namazala tijelo mirisnim losionom, a njegovoj obitelji pružila istinski zagrljaj praveći se snažnom da bi bila njihova stijena, da bi potom u svoje ruke, u praznini jedne sobe, isplakala sve one nesretne sudbine što su ti tokom godina srce okrznule i napola ga razboljele. 

Danas si uspjela izmamiti osmijeh čovjeku koji se teško bolestan, našao u dubinama depresije, potičući ga na borbu bez predaje i podsjećajući ga na lijepe životne stvari. Danas si opet bila najveći čovjek na svijetu. 

Draga kolegice, danas si opet zaboravila brinuti za sebe jer sve što imaš ti si predala u ruke svoje službe. 

Ti praviš razlike, draga kolegice, između sebičnosti i svega osim sebičnosti u ovom teškom svijetu, činiš razliku ljudima koji imaju u trenucima, samo tebe jedinu. Dok cijela država spava, ti si uz bolesnički krevet oslonac ljudima koji su izgubili svoju snagu. 

Kolegice, danas si skoro učinila grešku u svome poslu i vidim kako te boli, ta greška koja se nije ni dogodila – to je samo pokazatelj koliko savjesti ima tvoja duša i koliko si predana u brizi o onima kojima je ona najpotrebnija.

Oprosti sebi tu skoru pogrešku, jer uz fizička, psihička i emotivna izgaranja u ovom poslu, dobiješ dodatne poene na disanje i ustajanje iz kreveta!

Iako svijet ponekad od nas traži savršenost, čak i uz svršene uvjete, mi smo ipak samo od krvi i mesa. 

Kolegice!

Ti si heroj, ti si profesionalac ti si nebeski svod što na sebi mnoštvo svega nosi!

Ti si brižna majka, dobra supruga i sasvim ti je dopušteno da slomljena od godina rada, prespavaš dan, ne skuhaš ručak, pogriješiš i naprosto budeš čovjek.

Dopušteno je da ne nosiš uvijek osmijeh – i on se izliže kada se koristi bez prestanka.

Dopušteno je da si umorna, da zaboraviš i da ponekad poželiš sve stjerati k vragu – ne razumiju to oni koji ne gledaju svakodnevno smrt u oči.

Jedino ti nije dopušteno:

zaboraviti sve ono dobro što si poput pravog dobrotvora godinama pružala ljudima u najvećoj potrebi, kao ni to da heroji ponekad moraju biti…

SAMO LJUDI.

Azra Kuštrić Skender Bacc. Med. techn.
Odjel za intenzivno liječenje hematoloških bolesnika s tumorima krvotvornog sustava i autolognu transplantaciju
Zavod za hematologiju
KBC Zagreb

Izvornik: KROMREŽA HEMATOLOŠKIH SESTARA I TEHNIČARA – OVDJE
Pratite portal: https://kromreza-hmst.hr/

DOBRA HRVATSKA
Svibnja 2022.
odgovorno@odgovorno.hr

Ako vam se članak svidi, dijelite ga: podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

Želite li kupovati predmete od dijelova divljih životinja, rijetkog kamenja, školjaka i bilja…?

Predmeti od slonovače

Mnogi predmeti koje držimo blizu sebe, za svakodnevnu upotrebu, na primjer: nakit, ukrasi, pribor, odjeća, pomagala, darovi, kućni pribor, dijelovi vozila… ubuduće bi nam, ako želimo, mogli biti drugačiji nego sad. A mnoge od njih, zapravo, i ne trebamo. Kako je rekao Dušan Radović: „Za dobar život treba ti malo, a i bez toga bismo se nekako snašli“.

Nedavno sam na Britanskom trgu, popularnoj zagrebačkoj tržnici antikviteta nedjeljom, čuo tihi razgovor dvojice prodavača, o tome kako „crveni koralji veoma dobro idu i traže se“. Kada bi odgovorni ljudi osvijestili sadašnju situaciju i buduću sudbinu koralja, bi li taj trend neosjetljivosti i potražnje prestao? A baš nam to treba – osviještenje. 

Jer, crveni koralj je na granici izumiranja, pa uskoro neće biti ni crvenih ogrlica ni koralja! 

Problem „snimljen“ već prije 20 godina 

Dosta je vremena prošlo otkako je Europa donijela prve zakone i preporuke o zabrani trgovanja nekim ugroženim vrstama i predmetima načinjenim od dijelova divljih životinja i biljaka ili rudnog bogatstva. Znam za slučaj poznanika iz Slovenije koji je platio osjetnu kaznu još 2005. kad su mu carinici u prtljažniku automobila na hrvatsko-slovenskoj granici našli nekoliko komada običnog bijelog koralja i većih školjki – „suvenira“ koji se i dandanas prodaju na ljetnim štandovima u Hrvatskoj. 

Evo što bismo mogli odmah prestati kupovati i rabiti:

  1. nakit od plemenitog morskog ili riječnog materijala, koralja, i crvenog i bijelog i drugih boja, zatim od rijetkih školjaka, poput velikog Petrovog uha, rakova i drugih materijala iz mora, koji uglavnom potječe od ugroženih vrsta,
  2. ukrase u kući, na komodama i policama od velikih ili rijetkih školjaka, bijelih koralja, obojenog kamenja i sl., 
  3. komadiće neobičnih, nesvakidašnjih minerala, oku zanimljivih, posebnih boja i struktura, svjetlucavih… Nude ih razne trgovine ukrasa ili hobi-art materijala, a kupujemo ih samo zato što su posebni. Čim ih donesemo doma, ne znamo više čemu služe, osim da budu skupljači prašine. A zbog njih se negdje buše i ruše brda ili oru ravnice u dalekim i bližim zemljama,
  4. svakodnevne predmete od dijelova životinja, kože, kostiju, krzna i perja… Među njima osobito se ističe izvorna slonovača, krokodilska koža, zmijska koža i sl.
  5. razne predmete od rijetkog plemenitog drva, 
  6. dobro bi bilo izbjegavati kad god možemo i predmete dopremljene iz dalekih zemalja jer transport tih predmeta do nas ostavlja iznimno jak ekološki trag. Već 20 godina znamo da su prometna sredstva, poput aviona, velikih brodova i kruzera, veliki zagađivači zraka, vode i kopna. 

Sitni osobni i kućni predmeti – velike posljedice 

Ništa ne bismo izgubili kad bismo odustali od navika i običaja starog društva koje je radi malo vlastita zadovoljstva, naročito u 19. i 20. stoljeću, nemilice trošilo resurse na Zemlji. U muzejima možemo vidjeti cigaret-doze i cigar-špice ukrašene slonovačom, a slonovača je ukrašavala i posebne nožiće za otvaranje pisama i otvarače za boce. Torbice i cipele od prave zmijske ili krokodilske kože, bunde od bijele lisice, damski šeširi ukrašeni perjem rijetkih ptica, upravljačke table u automobilima, kojekakve figurice, privjesci, drške kišobrana i slični ukrasni ili uporabni predmeti urešeni vrijednim materijalima otetima živom svijetu bili su uobičajeni u svijetu bogatih.  

Prestati rabiti, prestati kupovati!

Kad bi građani, svi mi, osvijestili i prestali kupovati ukrase, predmete za sebe i za svoje domove od takvih specifičnih materijala, bio bi to naš konkretan doprinos za spas održive prirode. 

Mi, obični stanovnici Planeta, možemo učiniti više nego sve vlade, institucije, udruge.

Periska, ta velika uspravna predivna školjka, smeđe-narančaste boje, već je nestala u našem Jadranu, poharana nekom agresivnom invazivnom morskom travom (koja je do nas došla prikačena na prekooceanske brodove) i ljudskom glupošću. 

Ali se ove godine, na sreću, periska opet pojavila u nekoliko malih kolonija.

Goran Tudor
DOBRA HRVATSKA
odgovorno@odgovorno.hr

Ako vam se članak svidi, dijelite ga: podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

INA podržava 11 održivih projekata putem dugogodišnjeg programa Zeleni pojas

Dan planeta Zemlje bio je dan kad se INA oglasila novim zalaganjem za društveno odgovorno i održivost pa je i ove godine ovih dana objavljena lista ovogodišnjih dobitnika iz programa Zeleni pojas, njih ukupno 11. 

  • Devetu godinu zaredom INA nastavlja provedbu programa Zeleni pojas u sklopu kojeg sufinancira ekološke projekte
  • Na ovogodišnji natječaj je pristiglo čak 280 prijava, mnogo veoma zanimljivih, entuzijastičkih, hvale vrijednih ideja
  • Odabrano je ukupno 11 projekata kojima INA daje posebnu potporu u 2022.

Odabrani projekti bit će provedeni uz financijsku podršku Ine u ukupnom iznosu od 250.000 kuna, a dio projekata bit će realiziran uz tradicionalnu pomoć velikog Ininog Kluba volontera. Ini je u odabiru 11 dobitnika pomogla Stručna komisija sastavljena od predstavnika Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, neovisnih stručnjaka za održivi razvoj, jedan dodatni projekt odabrali su fanovi Inine Facebook stranice. 

Natječaj za Zeleni pojas bio je otvoren od 1. do 31. ožujka 2022.; putem web stranice stigle su prijave za 280 ideja. Veoma zanimljivih, vrijednih, entuzijastičkih, hvale vrijednih. Pobjednički projekti odabrani su temeljem jasno definiranih kriterija od kojih su najvažniji bili održivost, revitalizacija kopnenih i vodenih površina s ciljem očuvanja bioraznolikosti, borba protiv klimatskih promjena te edukacija.

Projekti odabrani za 2022. 

  • Hrvatsko planinarsko društvo „Željezničar“, Speleološki odsjek –  Jame bez drame – podzemlje bez mikroplastike
  • Ronilački klub ”Murter-Kornati” – Pronađi perisku!
  • Hrvatska gorska služba spašavanja Stanica Split – Ekološka akcija čišćenja vrela Cetine na području Parka prirode Dinara
  • Geopark Viški arhipelag – Otok Vis – čist i ispod površine
  • HUP Pčelinjak – Hrvatska Pčelarska Služba 112 (HPS-112)
  • Osnovna škola JOSIPA KOZARCA, LIPOVLJANI – Arboretum- mjesto učenja igre i zabave
  • Hrvatski savez slijepih – Biljku posadi na sebi poradi
  • Talijanska srednja škola – SCUOLA MEDIA SUPERIORE ITALIANA ROVINJ – ROVIGNO – Očuvanje lokalnog staništa ugrožene vrste kamotočca  Pholas dactylus u obalnom području Rovinja
  • Osnovna škola Mitnica – Od neuglednog travnjaka do vlastitih proizvoda
  • Dobrovoljno vatrogasno društvo Vela Luka – Čišćenje plaža otoka Proizd
  • Dječji vrtić Ivančica, Oriovac – Vrt za budućnost

„INA je usmjerena na održivi razvoj i veliku pažnju pridaje pomaganju zajednicama u realizaciji njihovih projekata jer u kompaniji vjerujemo da svatko od nas može dati svoj doprinos stvaranju bolje, održivije budućnosti. I ove godine pružili smo priliku svima koji „misle zeleno“ da uz našu podršku ostvare svoje ideje usmjerene na očuvanje okoliša koji dijelimo“, rekla je Tamara Karagity, direktorica Korporativnih komunikacija i marketinga Ine.

O programu Zeleni pojas, od 2014.

S ciljem širenja svijesti o važnosti održivog razvoja, INA je još 2014. pokrenula program Zeleni pojas u sklopu kojeg je na suradnju pozvala nevladine udruge i edukativne ustanove kako bi zajedničkim snagama pridonijeli očuvanju okoliša u lokalnim zajednicama i ublažavanju posljedica klimatskih promjena. Kroz ovaj program INA sufinancira ekološke projekte poput pošumljavanja, uređenja zelenih površina, čišćenja podmorja, priobalja, jezera i rijeka, edukacije o ekologiji te druge slične aktivnosti iz područja zaštite okoliša, prirode i klime. Glavne značajke ovog programa tijekom proteklih osam godina su:

  • realizirano je 123 projekta, 
  • koje je INA sufinancirala s više od 2,5 milijuna kuna
  • zazelenjen je prostor veći od 98.000 m². 

Inin program Zeleni pojas je kao primjer dobre prakse uvršten u Globalno izvješće o održivom razvoju za 2018. godinu. Prepoznat je kao program koji direktno pridonosi očuvanju života na Zemlji, jednom od 17 Globalnih ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda. Više saznajte putem internetske stranice posvećene Zelenom pojasu.

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2022.

 

Usklađenost obiteljskog i poslovnog života. Postoji li jaz između onoga što poslodavci nude i potreba djece? Da u dijelu, i djeca to primjećuju.

Vjekoslav Golubović - HT; Regina M. Castillo - predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku; Nina Topić - UNICEF-ova mlada ambasadorica za prava djece i mladih; Diana Kobas Dešković - Mamforce; Foto: UNICEF/SinisaSunara

Kad je poslovanje i po mjeri obitelji, onda ima dobrobiti za sve, poruka je s jučernjašnje konferencije UNICEF-a i HUP-a „Poslovanje po mjeri djece i obitelji“ i iz rezultata prvog hrvatskog istraživanja na tu temu. Tijekom pandemije poslodavci i država ukupno su pokazali odgovornost i većina roditelja je sačuvala radno mjesto. Djeca primjećuju produljeni rad roditelja (84%). Djeca ne vole rad roditelja od kuće. Djeca… Usklađenost obiteljskog i poslovnog života velik je i ključan izazov za sve dionike ove teme.

UNICEF Hrvatska i Hrvatska udruga poslodavaca, nositelj inicijative UN Global Compact u Hrvatskoj, organizirali su konferenciju „Poslovanje po mjeri djece i obitelji“ na kojoj su okupili dionike državnih tijela i poslovnog sektora kako bi raspravili o prednostima poslovnih praksi poslodavaca u Hrvatskoj koje omogućuju bolju usklađenost obiteljskog i poslovnog života, ali i izazovima i prilikama za napredak. Panelisti na konferenciji složni su u tome da poslovanje po mjeri obitelji ima značajne koristi kako za poslovni sektor, tako i za samo društvo.

„Prve godine djetetova života jedinstvena su prilika za roditelje. Poduzeća imaju ključnu ulogu u boljoj prilagodbi radnog mjesta obitelji. Jačanjem obiteljske dobrobiti kroz politike na radnom mjestu, poduzeća mogu podržati zaposlenike i osigurati dobrobiti za djecu, obitelji i svoje poslovanje. U kontekstu pandemije koronavirusa, politike i prakse prilagođene obitelji danas su potrebne više nego ikad kako bi se podržali zaposlenici i njihove obitelji tijekom krize, ali i nakon nje“, istaknula je Regina M. Castillo, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.

Kako prilagoditi posao privatnom životu pitanje je na koje odgovor pokušavaju ponuditi i donositelji nacionalnih politika, a kada je riječ o hrvatskom zakonodavstvu, kreatori javnih politika na ravnotežu između posla i privatnog života gledaju kao na dio rješenja za negativnu demografsku sliku i postizanje ravnopravnosti spolova. Novi Zakon o radu trenutačno je u izradi, a njegovo stupanje na snagu očekuje se tijekom godine. Najavljene novine predviđaju donošenje niza važnih promjena vezanih uz uvođenje opcija fleksibilnih radnih uvjeta.

Višnja Ljubičić – pravobraniteljica za ravnopravnost spolova; Damir Zorić – glavni direktor HUP-a; Margareta Mađerić – državna tajnica, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike; Regina M. Castillo – predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku; Željka Josić – državna tajnica, Središnji državni ured za demografiju i mlade; Foto: UNICEF/SinisaSunara

„Hrvatska udruga poslodavaca i UNICEF imaju dugogodišnju uspješnu suradnju, što je dokazalo i ovo istraživanje na koje su se članice HUP-a odazvale u iznimno velikom broju. Ovakva istraživanja važna su i potrebna za napredak hrvatskog društva. Zaposlenici nedvojbeno predstavljaju najvažnije dionike kompanija, a odgovarajuće prepoznavanje njihovih potreba, uključujući i potrebe zaposlenih roditelja, može imati pozitivan utjecaj na njihovu motivaciju, lojalnost i produktivnost, dok provođenje odgovornih praksi pomaže i u privlačenju talentiranih zaposlenika. HUP, koji je i sam nositelj inicijative UN Global Compact za korporativnu održivost u Hrvatskoj, nastavit će blisko surađivati s UNICEF-om i s drugim nevladinim organizacijama i organizacijama civilnog društva za bolju budućnost sviju nas a najviše za bolju budućnost naše djece“, rekao je Damir Zorić, glavni direktor HUP-a.

Istraživanje poslovnih praksa te stavova djece i mladih 

Kako bi se dobio uvid u kojoj mjeri poslodavci u Hrvatskoj primjenjuju prakse i politike za postizanje ravnoteže između posla i obitelji te kako na radne obaveze njihovih roditelja ili skrbnika gledaju djeca i mladi, UNICEF Hrvatska i HUP proveli su anketno istraživanje o poslovanju po mjeri djece i obitelji. Radi se o prvom takvom istraživanju provedenom u Hrvatskoj kojemu je cilj bio utvrditi postoji li jaz između onoga što poslodavci nude zaposlenim roditeljima i potreba djece i mladih, a rezultati su predstavljeni sudionicima konferencije. U anketnom je istraživanju sudjelovalo 101 poduzeće (uglavnom velika poduzeća – 42%), srednja poduzeća – 31% te mala i mikro poduzeća – 28%). U drugoj unakrsnoj anketi sudjelovalo je 273 djece i mladih iz svih dijelova Hrvatske u dobi od 16 do 19 (48%) i od 20 do 25 godina (52%).

Djeca primjećuju da njihovi roditelji rade dulje od osmosatnoga radnog dana

Djeca i mladi, prema rezultatima provedenog istraživanja, vrlo su svjesni utjecaja radnih obveza roditelja. Naime, djeca primjećuju kako njihovi roditelji rade dulje od osmosatnoga radnog vremena (84%) te često svjedoče poslovnim razgovorima i obvezama svojih roditelja kod kuće (97%). 

Rezultati ankete s poslodavcima pak pokazuju da su pet najčešćih praksi prilagođenih djeci i obitelji u hrvatskom poslovnom sektoru: 

  • klizno radno vrijeme dolaska i odlaska s posla (76%), 
  • novčani dar za djecu povodom božićnih blagdana (72%), 
  • mogućnost rada od kuće (71%),
  • jednokratna pomoć za rođenje djeteta (65%) i 
  • plaćeni dopust za očeve prilikom rođenje djeteta (tijekom kojeg primaju punu plaću) (48%).

Rad od kuće preferiraju poslodavci, ali ne i djeca 

Višnja Ljubičić – pravobraniteljica za ravnopravnost spolova; Nina Topić – UNICEF-ova mlada ambasadorica za prava djece i mladih; Nataša Margetić Lukić – Poslovna inteligencija; Nives Polovina Barun – Waves komunikacije; Vjekoslav Golubović – HT; Diana Kobas Dešković – Mamforce; Foto: UNICEF/SinisaSunara

Iako djeca i mladi koji su sudjelovali u anketi nisu djeca zaposlenika anketiranih poslodavaca, evidentan je jaz između onoga što poslodavci nude svojim zaposlenicima i onoga što djeca i mladi smatraju važnim u vezi s roditeljskim radnim mjestom. Rad od kuće učestala je organizacijska praksa za koju djeca i mladi smatraju da od svih ponuđenih poslovnih praksi u najmanjoj mjeri doprinosi ugodnijem obiteljskom životu zbog moguće percepcije kako rad roditelja od kuće ne znači nužno i više kvalitetnog vremena za djecu i obitelj. Stoga je važno uvoditi organizacijske prakse koje omogućuju bolju ravnotežu poslovnog i privatnog života te koristi za obitelji jer roditelji uslijed povećanih radnih obveza i manjka slobodnog vremena često nemaju dovoljno vremena za svoju djecu u situacijama koje su njima životno važne.

Poslovni sektor ključan u pružanju podrške obiteljima tijekom pandemije koronavirusa

Globalna pandemija ozbiljno je uzdrmala poslovni sektor i preusmjerila milijune radnika na rad od kuće te djece na učenje od kuće. Za vrijeme trajanja pandemije koronavirusa djeca i mladi naveli su da je većina roditelja zaposlena na istom radnom mjestu kao i prije pandemije (84%),  što ukazuje na odgovornost države i poslodavaca u pogledu očuvanja radnih mjesta. Međutim, djeci i mladima trebala je podrška roditelja tijekom pandemije, a iz nalaza istraživanja primjećuje se kako postoji povećana odgovornost poduzeća prema radnicima, ali su mjere vezane za zaštitu samih obitelji zaposlenika bile znatno manje zastupljene. Unatoč još uvijek nepredvidivim posljedicama po radno okruženje, pandemija koronavirusa pruža mogućnost poslodavcima da omoguće zaposlenicima fleksibilnije radno vrijeme te da bolje oblikuju postojeću poslovnu praksu prilagođenu djeci i obitelji uzimajući u obzir i potrebe djece kao najvažnijih članova obitelji čija dobrobit utječe na zadovoljstvo zaposlenika poslom.

Poslovanje po mjeri obitelji donosi dobrobit za sve

Više od trećine poslodavaca smatra kako su sve ponuđene prednosti poslovanja po mjeri djece i obitelji važne što ukazuje na to da postoji svijest o koristima koje taj koncept ima za poslovanje. Osim što je važan za obiteljski život zaposlenika i dobrobit njihove djece, pridonosi i produktivnom organizacijskom okruženju. Na temelju nalaza istraživanja, UNICEF je utvrdio najvažnije preporuke za hrvatska poduzeća kojima je cilj stvaranje radnog okruženja naklonjenog zaposlenicima i njihovim obiteljima, a one podrazumijevaju stratešku poziciju poslovanja usmjerenog na djecu i obitelji, prilagođavanje praksi potrebama zaposlenika i njihovih obitelji, promicanje rodne ravnopravnosti na radnom mjestu i zaokret u percepciji roditeljskog dopusta kao isključivo majčinskog, osiguravanje pristupačne i kvalitetne skrbi o djeci pogotovo uslijed nepovoljnog omjera broja vrtića i potrebe za njima, fleksibilni radni angažmani prilagođeni (obiteljskim) potrebama zaposlenika te podršku zaposlenicima kroz edukaciju.

Margareta Mađerić – državna tajnica, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike; Regina M. Castillo – predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku; Foto: UNICEF/SinisaSunara

„Većina ispitanih poslodavaca u cijelosti je ili djelomično obuhvatila poslovne prakse po mjeri djece i obitelji strategijama, politikama ili procedurama ljudskih resursa što ukazuje na važnost promicanja strateškog pristupa politikama i praksama orijentiranima na obitelj i djecu kao mehanizma koji može utjecati na brojnost usvojenih praksi“, zaključila je Regina M. Castillo, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.

Cjelokupni rezultati anketnog istraživanja kao i smjernice i preporuke UNICEF-a dostupni su na poveznici. 

Kontakt za medije: Ana Tkalec Barić, suradnica u Odjelu za partnerstva, atbaric@unicef.org

(UNICEF, kao vodeća organizacija za dječja prava, surađuje s dionicima iz poslovnog sektora koji kroz svoje djelovanje, inovacije i zajedničko stvaranje rješenja mogu pomoći u učinkovitijem adresiranju izazova s kojima se djeca danas suočavaju. U suradnji s partnerima, UNICEF je u Hrvatskoj pokrenuo brojne inicijative za promociju dječjih prava u poslovnom sektoru. )

DOBRA HRVATSKA
Travanj, 2022.

odgovorno@odgovorno.hr

Ako vam se članak svidi, dijelite ga: podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

Dajana Mrčela, s njom i Saponija – Osijek, dobitnica je priznanja SDG Pioneer Croatia UN Global Compact

Za 2022 Global Compact Network Croatia SDG Pioneera od strane internacionalnog žirija izabrana je gđa. Dajana Mrčela, predsjednica Uprave Saponije. Priznanje SDG Pioneer dodjeljuje se pojedincu, poslovnom lideru koji svojim primjerom, kroz rad i zalaganje, doprinosi ciljevima održivog razvoja te inspirira druge da čine isto. 

Kao pobjednica lokalnog kruga natječaja, gđa. Dajana Mrčela nastavlja natjecanje u globalnom krugu u kojem će se kandidirati za svjetsku titulu 2022 UN Global Compact SDG Pioneer. 

Dajana Mrčela; Foto: Gojko Mitić

“Biti lider, između ostalog, znači služiti. Služiti višim ciljevima, organizaciji, vrijednostima koji svijet čine boljim mjestom za život. Jedna od tih vrijednosti je i održivi razvoj. Odavno znamo da planet nismo samo naslijedili od naših predaka, nego smo ga posudili od naše djece. Ponosna sam što sam, kao Predsjednica uprave Saponije, liderica organizacije koja to razumije, živi i njeguje. Trud koji ulažemo u održivi razvoj prepoznat je od UN Global Compact Network Croatia i radosna sam i iznimno zahvalna na tituli SDG Pioneer Hrvatska. Mogu samo reći da ću i dalje ostati predana ciljevima održivog razvoja, jedine budućnosti koju želimo i koju smo dužni ostaviti generacijama iza nas. Biti dio ove priče i stajati uz bok mnogim drugim liderima koji su u konkurenciji, za mene je iznimna čast. Radujem se daljnjem tijeku natjecanja i znam da tko god zauzme titulu SDG Pioneer na svjetskom natjecanju, taj u sebi nosi dio jedne ideje svih nas – briga za ekologiju u najširem smislu riječi.” rekla je gđa Mrčela.

Kao posebna inicijativa glavnog tajnika Ujedinjenih Naroda, UN Global Compact surađuje s tvrtkama diljem svijeta kako bi uskladile svoje djelovanje i strategije s deset univerzalnih načela u području ljudskih prava, rada, okoliša i borbe protiv korupcije. Pokrenut 2000. godine, UN Global Compact usmjerava i podržava poslovnu zajednicu u promicanju ciljeva i vrijednosti UN-a kroz odgovorne korporativne prakse. S preko 15.000 tvrtki članica u 165 zemalja i 69 lokalnih mreža, to je najveća inicijativa za korporativnu održivost u svijetu. Hrvatsku mrežu UN Global Compacta vodi Hrvatska udruga poslodavaca.

Svake godine UN Global Compact dodjeljuje priznanje SDG Pioneers grupi poslovnih lidera koji svojim radom doprinose ciljevima održivog razvoja i mobiliziraju tvrtke da budu snaga za dobro i nositelji rješenja za globalne izazove. Ove je godine pristigle prijave za SDG Pioneer Croatia ocijenio stručni žiri u sastavu: Ann Rosenberg, izvršna tehnička savjetnica za održivost s dugogodišnjim iskustvom u privatnom sektoru i sukreatorica SDG Ambition programa UN Global Compacta; Martin Rich, suosnivač i izvršni direktor britanske Zaklade Future-Fit i stručnjak za socijalne investicije i ulaganja s učinkom; Luc Reuter, koordinator politika Programa Ujedinjenih Naroda za okoliš (UNEP) s preko 20 godina iskustva u području međunarodne suradnje i održivog razvoja u više od 30 zemalja; te Eva Vati, osnivačica i direktorica konzutantske agencije VATI of Sweden s višegodišnjom suradnjom s agencijama Ujedinjenih naroda u području održivog razvoja.

Dodjelu priznanja SDG Pioneer popratila je i Televizija Slavonije i Baranje svojim prilogom:

Global Compact Hrvatska

Pogled, pogled junaka na Dinari

Slijepi planinari na vrhu Dinara - Sinjal; Foto: PDS "Prijatelji planina"

Otkad sam u radijskoj emisiji slušao slijepog planinara kako priča o svom iskustvu uspona na najviši vrh Hrvatske, i ja sam htio gore. 

Ljeto se tek zagrijavalo kad sam početkom lipnja zorom krenuo na Dinaru.
Jutro je bilo divno. Uživao u svakom koraku. I pomislio – baš glupo ljudima koji su upravo prošli pored mene u dva puna kombija, voziti se, a ne hodati. Kud ovi žure, treba znati guštati, sve sam ja znao.

U šumi kod PD Brezovac sustigao sam ih baš kad su, nakon doručka, i oni krenuli gore. Hodali su netipično za planinarske kolone: neki od njih držali su se za ruksak ili lakat prijatelja, a ovi su ih upozoravali na korijenje i prepreke na putu. Slijepi planinari, shvatio sam prestižući i pozdravljajući ih, dok su mi vedro odzdravljali.
Šuma je vodila do novih livada, put je postajao strmijim, vodeći do sve zahtjevnije kamenite staze obrasle oštrom i gustom makijom, vijugajući konačno do kanjona koji izaziva poštovanje. “Oni slijepi ljudi idu gore?” pitao sam se sa svakim korakom, znajući da je tako a ne vjerujući u to.

Sinjal, vrh na Dinari, najviši hrvatski vrh (1831 m); Foto: Goran Zec – Flickr: P1180758

Vrh Dinare zove se Sinjal, divno i divlje mjesto na 1831 metru nadmorske visine; provesti gore sat vremena povlastica je i posebno iskustvo. Vegetacija na hrptu ponekad izgleda kao s drugog planeta. Pogled… pogled je veličanstven. 

Spuštajući se, ponovno sam ih sreo, baš u onom najgorem dijelu kanjona, znojni, ali i dalje u tim neobičnim grozdovima, gurajući, pridržavajući i upozoravajući jedni druge, ljudi svih generacija, penjući se stazom o kojoj i ne pomišlja većina videćih ljudi u dobroj kondiciji.
Ljudi su čudo, mislio sam i govorio im to, vi ste čudo, ljudi! Bilo im je drago, ali ne znam koliko su me zapravo i čuli u svom naporu. Ponudio sam pomoć, ali zahvalili su se, svi su već imali svoje pratitelje, jednaka čuda od ljudi, prijatelje podršku, uporište. Sretno, rekao sam svakome, pokušavajući naslutiti što ih vodi gore i koliko je to što rade teško. Oni neće vidjeti taj pogled s vrha, ali ni ja neću doživjeti ono što će doživjeti oni. Moje uzbuđenje ni blizu njihovog. 

Pogled se ne treba ni vidjeti, ispalo je, postoje nagrade koje hrabri i uporni iskuse drugim osjetilima. Za njih smo mi koji vidimo zakinuti.
Kad tražite heroje, preskočite jumbo plakate, reklame s 20-godišnjim nogometašima i oglase utegnutih trenerica crossfita. Pogledajte svoje susjede, umirovljenike, djevojke, sredovječne gospođe i mladiće koji s bijelim štapovima prevaljuju stotine kilometara godišnje po kvartu ili parku. Jeste li sigurni da ste bili tamo gdje su bili oni? Možete li što i oni? Za mene je, od tog dana, jasnije nego ikad: oni su heroji, ti ljudi koji mogu napraviti ovakve stvari.

Milan Majerović-Stilinović; Foto: Don Tomac

Zbrajao sam lekcije tog dana spuštajući se, dok su oni na vrhu, u sjaju svog uspjeha, razvili zastavu na kojoj je pisalo Planinarsko društvo slijepih „Prijatelji planina“. Pogled… pogled je precijenjen, naučio sam na planini.

Mi smo ti koji možemo i trebamo s poštovanjem učiti od ovih ljudi. Napravite jedan takav korak, zatvorenih očiju, na kamenitoj strmoj uskoj stazi, probajte. Probajte drugi. Javite mi – napravite li treći, bolji ste od mene.

Milan Majerović-Stilinović
(Iz moje knjige „Što sam naučio na planini“, Libricon, 2020.)

***

Preporuka uredništva portala odgovorno.hr: 

Nakon čitanja knjige, s kojom sam uživajući proveo prve večeri siječnja, i opet nešto naučio, za koju se zbog iznimnog izričaja slobodno može kazati: poezija u prozi posvećena prirodi i ljudima. Preporučamo knjigu i sve uz nju: 

  • Knjigu „Što sam naučio na planini“
  • Istoimeni popularni blog  Milana Majerović-Stilinovića
  • druge naslove iz ponude nakladnika Libricon d.o.o., čiji se sav opus posvećen planinarstvu i putovanjima smisla

Goran Tudor

Dukat provodi jednu od najvećih korporativnih akcija pošumljavanja u Hrvatskoj

U suradnji s Hrvatskim šumama, Dukat planira ove godine posaditi 10.000 sadnica stabala, što je jedna od najvećih korporativnih akcija pošumljavanja u Hrvatskoj. Prvi terenski izlazak Dukatovih zaposlenika u akciji pošumljavanja za 2022. izveden je već početkom proljeća: 50-ak Dukatovih zaposlenika posadilo je 1.000 sadnica hrasta lužnjaka u mladoj šumi u Turopoljskom Lugu nedaleko Velike Gorice, na površini od 4.000 m2. 

„U našem svakodnevnom radu kontaktiramo i surađujemo s lokalnim zajednicama, udrugama, poduzećima i školama s ciljem promicanja i podizanja svijesti kod svih građana o važnosti i značenju šuma. Šume znače život i zato Hrvatske šume uvijek podupiru i podržavaju svaku inicijativu u tom smjeru. Zahvaljujemo Dukatu na projektu koji je tematski vezan za šume. Zasigurno smo ovom prilikom zajedno doprinijeli očuvanju naših šuma te barem malo smanjili negativan utjecaj klimatskih promjena“, izjavio je u povodu Dukatova korporativnog projekta pošumljavanja Krunoslav Jakupčić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma.

Uz hrast lužnjak u šumi kod Turpolja, uskoro će biti će posađeno narednih 9.000 sadnica i to  u Gorskom kotaru, u šumi stradaloj najezdom potkornjaka kod Vrbovskog, na površini od 45.000 m2. 

Dukat i Hrvatske šume zajedno za šume

Hrvatske šume su, osim na ovom, partner Dukatu i na obrazovnom ekoprojektu „Dukatići čuvaju šume i prirodu“.

„Kao vodeća i najdugovječnija mljekara u zemlji posvećena odgovornom poslovanju, svjesni smo svoje odgovornosti prema okolišu i poduzimamo konkretne korake u njegovoj zaštiti. Ponosan sam što su naši zaposlenici prepoznali ovu inicijativu i uključivanjem u pošumljavanje potvrdili da svatko od nas može dati svoj doprinos u borbi s klimatskim promjenama. Zeleni tepih pokriva gotovo 50 posto površine naše zemlje i ovom akcijom, jednom od najvećih pojedinačnih korporativnih akcija pošumljavanja u Hrvatskoj, želimo direktno doprinijeti njegovom očuvanju“, izjavio je u povodu početka pošumljavanja Duško Glišić, direktor Dukata.

Projekt pošumljavanja nije prva inicijativa koju Dukat provodi s ciljem zaštite okoliša i u kojoj sudjeluju zaposlenici. 

  • Već devet godina u sklopu Zelene čistke Dukatovi volonteri čiste  ilegalna odlagališta otpada u Zagrebu, Bjelovaru i Karlovcu.
  • Od nedavno Dukat provodi i projekt kružnog gospodarstva kojim se otpadna višeslojna kartonska ambalaža nastala tijekom proizvodnje upotrebljava za proizvodnju toaletnih ručnika, papira i njihovih držača koje koriste zaposlenici u prostorima tvrtke. 

Ova je velika inicijativa pokrenuta s ciljem obnavljanja hrvatskog šumskoga fonda i dio je desete obljetnice projekta „VOLIM MLIJEKO!“. Tako iz više od 7.300 pristiglih likovnih radova inspiriranih zelenim plućima Zemlje niče prava šuma te Dukat na simboličan i društveno-odgovoran način obilježava jubilarno izdanje projekta. 

Kristina Klarić Rubčić
Dukat d.d.,
kristina.klaricrubcic@hr.lactalis.com 

DOBRA HRVATSKA
travanj, 2022.

NAJČITANIJE