OSVIJESTIMO I POMOGNIMO: Mliječna staza za djecu s teškoćama i njihove roditelje, UNICEF, rujna 2021.

Objavio
Odgovorno
-
Mlječna staza 2021.
Najava humanitarne utrke Mlječna staza 2021.

Virtualna, nacionalna i inkluzivna humanitarna utrka Mliječna staza centralni je dio UNICEF-ove kampanje „Pretvorimo teškoće u mogućnosti” i odvija se od 3 do 12. rujna 2021. U suradnji s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike UNICEF će podržati uspostavljanje i proširenje usluga za djecu s teškoćama u najslabije razvijenim područjima u Hrvatskoj.

Tijekom deset dana u rujnu, od 3. do 12. rujna 2021., djeca, obitelji, trkači, udruge koje okupljaju djecu s teškoćama, klubovi i svi ostali koji žele podržati djecu s teškoćama skupljat će simbolične kilometre mogućnosti hodanjem, trčanjem, vožnjom na biciklu, rolanjem ili u kolicima te svojim porukama podrške i donacijama pomoći učiniti živote djece s teškoćama u Hrvatskoj boljima. 

Uz ulaganja u bolju dostupnost usluga, UNICEF želi poticati promjene u stavovima, uklanjanje stigme i diskriminacije te graditi svijest o važnosti inkluzije u stvaranju jednakih mogućnosti za svako dijete, kao temelj za bolje društvo

Mlječna staza – medalje

Za mnogu djecu s teškoćama u Hrvatskoj ključne usluge još uvijek nisu dovoljno dostupne, posebno u najslabije razvijenim područjima. U sklopu nacionalne kampanje „Pretvorimo teškoće u mogućnosti” Ured UNICEF-a za Hrvatsku, u suradnji s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, organizira humanitarnu utrku Mliječna staza, a glavni je cilj kampanje i utrke osigurati ključne usluge za djecu s teškoćama i njihove obitelji u područjima s najnižim indeksima razvijenosti, u kojima je dostupnost usluga najmanja.

U Hrvatskoj djeci s teškoćama i njihovim obiteljima nije lako:

  • Tek jedno dijete od troje djece s teškoćama (korisnika naknada temeljem teškoće) ima pristup uslugama dnevnog boravka, psihosocijalne podrške i rane intervencije, dok je stanje u područjima s najnižim indeksima razvijenosti još lošije, pa tamo  u prosjeku samo jedno dijete od četvero djece s teškoćama ima pristup tim uslugama. 
  • Ta djeca nemaju adekvatnu podršku stručnjaka i mogućnost za razvoj, napredak i sudjelovanje u životu svojih zajednica
  • Suočena su s preprekama i diskriminacijom te često ostaju isključena iz društva. 
  • Njihovi roditelji često se osjećaju usamljeno i trebaju podršku u brizi za djecu. S pandemijom i potresima ova se situacija dodatno pogoršala.

U suradnji s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te uz pomoć tvrtki i građana UNICEF će utrkom Mliječna staza i kampanjom podržati uspostavljanje i proširenje usluga dnevnog boravka i grupne psihosocijalne podrške za djecu s teškoćama te kvalitetnih programa podrške za roditelje u krajevima Hrvatske gdje su takve usluge najmanje dostupne i indeksi razvijenosti najniži.

Usluge dnevnog boravka i psihosocijalna podrška prilika su da djeca s teškoćama dobiju podršku stručnjaka, druže se sa svojim vršnjacima, nauče i steknu vještine koje će im omogućiti da budu samostalnija. Tamo mogu dobiti pomoć rehabilitatora, socijalnog radnika, medicinske sestre, a prema potrebama i logopeda, kinezioterapeuta, psihologa, likovnog i glazbenog terapeuta. Uz podršku stručnjaka roditelji mogu steći nova znanja i vještine kako bi mogli pružiti kvalitetnu skrb svojem djetetu te se bolje nositi s dodatnim izazovima s kojima se susreću.

UNICEF će sredstva prikupljena od donacija uložiti u specijaliziranu edukaciju stručnog osoblja za pružanje usluga dnevnog boravka, psihosocijalne podrške, podrške roditeljstvu i drugih usluga te potrebnu opremu za pružanje usluga dnevnog boravka i psihosocijalne podrške, dok će Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike osigurati zapošljavanje i premještanje stručnjaka, prostore za pružanje usluga te ostala tehnička i financijska sredstva. 

Josip Aladrović, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike

„Ponosni smo na suradnju s UNICEF-om na nacionalnoj kampanji za podršku djeci s teškoćama i njihovim obiteljima, čiji je središnji događaj virtualna utrka Mliječna staza. U ovoj priči nije važno trčite li ili hodate, jer se sav prihod od startnina ulaže u bolju dostupnost usluga za djecu s teškoćama u najslabije razvijenim područjima. U narednom razdoblju Ministarstvo će osigurati veći broj potrebnih stručnjaka, lokacije i prostore u koje će se ulagati te sva ostala potrebna sredstva, kako bi djeca i njihovi roditelji imali kvalitetniju uslugu i podršku. Pozivam sve da se prijave na utrku i da zajedno stvaramo bolje mogućnosti za svu djecu i smanjimo prepreke s kojima se djeca s teškoćama susreću svakodnevno u svojim zajednicama”, izjavio je Josip Aladrović, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.  

Uz ulaganja u bolju dostupnost usluga, kampanjom usmjerenom na sposobnosti i mogućnosti djece s teškoćama UNICEF želi poticati promjene u stavovima, uklanjanje stigme i diskriminacije te graditi svijest o važnosti inkluzije u stvaranju jednakih mogućnosti za svako dijete, kao temelj za bolje društvo. 

„Naš je zajednički cilj da sva djeca s teškoćama u Hrvatskoj postanu djeca mogućnosti. Svaka djevojčica i svaki dječak s teškoćama trebaju dobiti podršku stručnjaka bez obzira na to gdje žive. Roditelji djece s teškoćama govore da njihova djeca ne trebaju sažaljenje, već razumijevanje i podršku. Kao UNICEF želimo se fokusirati na ono što djeca mogu umjesto na ono što ne mogu, na njihove snage i beskrajne mogućnosti da ostvare svoj puni potencijal. Prošle smo godine na Mliječnoj stazi pokrenuli pozitivan zamah i okupili stručnjake, donositelje odluka, umjetnike, sportaše, tvrtke i građane ujedinjene oko našeg zajedničkog cilja, a vjerujem da ove godine možemo napraviti još više ‘kilometara mogućnosti’ prema boljoj stvarnosti djece s teškoćama i njihovih obitelji. Raduje nas rekordan interes za Mliječnu stazu i već nas je više od dvije tisuće. Hvala svima koji nas podržavaju te pozivam cijelu Hrvatsku da se uključi”, izjavila je Regina M. Castillo, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.

Nataša Sobočan, naša višestruko nagrađivana paraolimpijka

„Hrvatski paraolimpijski odbor je već drugu godinu uz Mliječnu stazu, prvenstveno jer dijelimo isti cilj – pretvoriti teškoće u mogućnosti. Paraolimpijski sport nas je naučio koliko je važno pružati podršku djeci s teškoćama u razvoju od najranije dobi kako bi se uspješno bavili sportom. Ovim putem pozivam sve da se uključe u Mliječnu stazu, bilo kroz trčanje, hodanje, vožnju bicikla ili nešto drugo. Bitno je da svi zajedno pokažemo dobru volju i budemo promjena za djecu s teškoćama u razvoju”, izjavio je Dragan Katunar, član izvršnog odbora Hrvatskog paraolimpijskog odbora 

I ove će godine Mliječna staza biti virtualna, a time nacionalna i inkluzivna. Tijekom deset dana u rujnu, od 3. do 12. rujna, djeca, obitelji, trkači, udruge koje okupljaju djecu s teškoćama, klubovi i svi ostali koji žele podržati djecu s teškoćama skupljat će simbolične kilometre mogućnosti hodanjem, trčanjem, vožnjom na biciklu, rolanjem ili u kolicima te svojim porukama podrške i donacijama pomoći učiniti živote djece s teškoćama u Hrvatskoj boljima. 

PRIJAVE ZA UNICEF-OVU UTRKU MLIJEČNA STAZA: WWW.MLIJECNASTAZA.HR
Više informacija dostupno je i na „Facebook događaju” utrke te na www.unicef.hr. 

PET GODINA UNICEF-OVE HUMANITARNE UTRKE MLIJEČNA STAZA

Ove se godine obilježava pet godina Mliječne staze, a u razdoblju od 2017. do 2020. godine Mliječna staza postala je važna platforma za podizanje svijesti i prikupljanje resursa za ključna ulaganja u dobrobit djece kroz UNICEF-ove programe u Hrvatskoj. U prve četiri godine utrkom Mliječna staza prikupljeno je 3,3 milijuna kuna za potporu najugroženijoj djeci u Hrvatskoj. Tim je sredstvima UNICEF podržao otvaranje nacionalne banke humanog mlijeka, osigurao financijsku potporu udomiteljskim obiteljima s najmlađom djecom, svim rodilištima u Hrvatskoj osigurao opremu, a 1,2 milijuna kuna prikupljenih prošle godine bit će uloženo u opremu i obuku za senzorne terapije u područjima u Hrvatskoj gdje je to najpotrebnije. 

***

PRILOG 1.

MLIJEČNA STAZA 2021. – TEHNIČKE INFORMACIJE

Mliječna staza 2021. održava se s ciljem osiguravanja usluga dnevnog boravka i psihosocijalne podrške za djecu s teškoćama u razvoju te programa podrške za roditelje djece s teškoćama

I ove godine utrka će biti virtualna, time nacionalna i u potpunosti inkluzivna i održavat će se na tisućama staza diljem Hrvatske, za jedan zajednički cilj – da djeca s teškoćama postanu djeca mogućnosti. 

Mliječna staza dio je nacionalne kampanje „Pretvorimo teškoće u mogućnosti“ koju drugi godinu zaredom pokreće Ured UNICEF-a za Hrvatsku u suradnji s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. 

Datumi održavanja vritualne utrke: 3. do 12. rujna 2021. 

Trajanje virtualne utrke: 10 DANA

  • Mliječna staza održat će se diljem zemlje (zbog svog virtualnog formata) – uz mobilnu aplikaciju AtlasGo 
  • Načini sudjelovanja – trčanje, hodanje, rolanje, vožnja bicikla, u kolicima, planinarenje – kako, kad i gdje najbolje možemo  
  • Glavna web stranica za prijave je mlijecnastaza.hr 
  • Kotizacije će se koristiti kao donacija za potporu cilju utrke 
  • Utrka ima ograničen maksimalni broj od 6000 startnih paketa Zlatna zvijezda (sudionici s majicom i medaljom) i neograničen broj sudionika koji se mogu prijaviti za sudjelovanje putem aplikacije (bez majice i medalje). 
  • Sudjelovanje u virtualnoj utrci bit će moguće svih 10 dana (3. rujna do 12. rujna) 
  • Svaki prijavljeni sudionik može sudjelovati u utrci kad god i koliko god dugo želi, i onoliko puta koliko želi 
  • Svaki sudionik može se pridružiti utrci više puta putem svog profila u aplikaciji koja prati sve aktivnosti 
  • Tijekom 10 dana sudionici će prikupljati kilometre mogućnosti kao simboličan doprinos cilju 
  • Pristup mobilnoj aplikaciji AtlasGo odobrava se svima koji se prijave za sudjelovanje i preuzmu aplikaciju iz App Store ili Google Play Store 
  • Svaki sudionik može na 3 načina unositi/dijeliti svoje aktivnosti – ručno, pomoću aplikacije AtlasGo ili sinkroniziranjem aplikacije s drugim aplikacijama za praćenje, kao što su Garmin, Strava ili Fitbit 

Uz potporu sudionika, donatora i partnera na Mliječnoj stazi, UNICEF će podržati:  

  • uspostavljanje i proširenje usluga dnevnog boravka za djecu s teškoćama,  
  • uvođenje usluga grupne psihosocijalne podrške za djecu s teškoćama i   
  • uvođenje kvalitetnih programa podrške za roditelje (Rastimo zajedno Plus),    

na područjima gdje su  

  • najniže razine pokrivenosti uslugama za djecu s teškoćama te 
  • najniži indeksi razvijenosti – visoke razine siromaštva i visoki rizik od siromaštva (i depopulacije).  

UNICEF će sredstva prikupljena od donacija uložiti u:  

  • specijaliziranu edukaciju stručnog osoblja za pružanje usluga dnevnog boravka, psihosocijalne podrške, podrške roditeljstvu i drugih usluga i
  • potrebnu opremu (didaktičku, namještaj i dr.) za pružanje usluga dnevnog boravka i psihosocijalne podrške. 

Jedinstveni „15-minutni grad“: novi koncept održivog i humanog života gradskih četvrti

Objavio
Mirela Drkulec Miletić
-
15-minutni grad

Koncept se čini idealnim jer nudi mogućnost da stanovnici gradskih četvrti u velikim gradovima ispune osnovne životne potrebe svakodnevnog življenja, rada, trgovine, zdravstva, obrazovanja i zabave – u krugu od 15 minuta hoda ili vožnje biciklom od svojih domova. 

  • Pariz otišao najdalje, izbornim programom gradonačelnice Anne Hidalgo, ali i akcijama koje su uslijedile 
  • ideja je stara pola stoljeća, a oživotvorenje ubrzano covidom
  • U Parizu se već planira ukidanje 70.000 do 140.000 parkirališnih mjesta, a najpoznatiji pariški bulevar Champs-Élysées počinje se preuređivati uz trošak 250 mil. eura
  • Starinski model se napušta – na novi prelaze mnogi gradovi poput Barcelone, Detroita, Londona, Melbournea, Milana i Portlanda, Oregona…

Koliko ste puta morali sjesti u automobil da biste obavili šoping ili otišli do liječnika? A jeste li ikada pomislili kako bi bilo lijepo da sve to obavite u tren oka, i to pješice? Ako jeste, onda će vam se zacijelo svidjeti ideja o 15-minutnom gradu. 

Riječ je konceptu razvoja gradova prema kojemu stanovnici velikih urbanih središta mogu zadovoljiti sve svoje potrebe u kvartu u kojem žive tijekom kratke, 15-minutne šetnje ili vožnje biciklom. Pješke ili na biciklu mogu otpratiti djecu do vrtića ili škole, stići do svog liječnika, obaviti nabavku u trgovini, podići novac na bankomatu, opustiti se u parku, baviti se sportom u dvorani ili na igralištu, a sve im je to dostupno za najviše 15 minuta. I ono najbolje, pri tome ne moraju koristiti automobil ni gradski prijevoz te biti ponosni što ne zagađuju zrak u svom gradu.

„15-minutni grad“ – važan segment u izbornom programu gradonačelnice Pariza 

Iako koncept 15-minutnog grada nije nov, nedavno ga je popularizirala gradonačelnica Pariza Anne Hidalgo inspirirana radom francusko-kolumbijskog znanstvenika Carlosa Morene. Ideja o tome da Pariz postane 15-minutni grad bila je, naime, u fokusu njezine kampanje za reizbor na mjesto gradonačelnice Pariza u siječnju 2020. U intervjuu za list Le Parisien u listopadu 2020., Hidalgo je najavila: „Moramo zaboraviti na krstarenje Parizom od istoka do zapada u automobilu“. Najavila je da će takozvane “korona-staze”, kako Parižani zovu biciklističke staze oivičene rubnicima koje su stvorene tijekom pandemije COVID-19, postati trajne, a njihov broj će se još povećati. Pariška je gradonačelnica najavila i namjeru da do kraja svog četverogodišnjeg mandata ukloni više od polovice parkirališnih mjesta u Parizu, odnosno njih 70.000 od 140.000, kako bi potaknula Parižane na hodanje i bicikliranje. Početkom ove godine odobrila je 250 milijuna eura za zelenu obnovu najpoznatijeg pariškog bulevara Champs-Élysées, tijekom koje će se za polovicu smanjiti broj mjesta za vozila, a istodobno će se povećati prostor za pješake te posaditi mnoštvo drveća kako bi se poboljšala kvaliteta zraka. 

Koncept 15-minutnog grada povratak je lokalnom načinu života i humanosti

Umjesto urbanog središta oko kojega se šire „spavaonice“, odnosno nedostatne četvrti koje svojim stanovnicima ne mogu omogućiti sve što im je potrebno, ovaj koncept predviđa niz cjelovitih gradskih četvrti u kojima stanovnici mogu zadovoljiti sve svoje potrebe. Koncept samodostatnog susjedstva danas ima sve više pristaša diljem svijeta jer ovakav pristup prostornom planiranju u gradovima podiže kvalitetu života, ali potiče i ekonomski razvoj te poboljšava društveni život urbanih zajednica, a povoljno utječe i na klimu. Ukratko, život u velikim gradovima uz ovaj koncept postaje lakši, ekološki prihvatljiviji i humaniji. 

Povijest ideje – knjiga iz 1961

Prvi začeci te ideje mogu se pronaći još u radovima Clarencea Perryja, američkog urbanističkog planera iz prve polovice 20. st., koji je inzistirao na blizini i prohodnosti gradskih četvrti, kao i u knjizi Jane Jacobs „Smrt i život velikih američkih gradova“ iz 1961., koje je Moreno naveo kao ključne za svoju viziju modernih gradova predstavljajući je 2016. godine. Ima, dakako, i drugih sličnih urbanističkih vizija, pa ćete slične koncepte pronaći i pod nazivima „20-minutno susjedstvo“, „prohodan grad“ i sl. 

Koncept 15-minutnog grada došao je u središte pozornosti i zbog sve većih posljedica klimatskih promjena, ali i zbog zdravstvenih rizika tijekom pandemije zbog kojih su se ljudi manje kretali po gradu i više radili od kuće. I iz tih aspekata ovaj koncept se čini idealnim jer nudi mogućnost da stanovnici ispune svih šest osnovnih funkcija – život, rad, trgovina, zdravstvo, obrazovanje i zabava – u krugu od 15 minuta hoda ili vožnje biciklom od svojih domova. 

Pariz 2021. – promjene već u tijeku 

U Parizu su pomaci prema tom policentričnom ili decentraliziranom i ozelenjelom gradu već itekako vidljivi. U sklopu projekta obnove sedam glavnih gradskih trgova, na Place de la Bastille umjesto parkirališta dočekat će vas drukčija slika. To više nije bučni otok prometa, već je postao carstvo pješaka. Drvoredi krase nekadašnja asfaltirana parkirališta, a potok bicikala prolazi trgom po svježe preuređenoj zaštićenoj „korona-stazi“. No, nisu ni svi projekti u sklopu 15-minutnog grada tako grandiozni. Ponekad i mali pomaci čine veliku razliku, pa su tako Parižani u školskim dvorištima posadili stabla i travu. Nakon što djeca otiđu iz škole, školska dvorišta postaju javni vrtovi ili sportski tereni gdje su automobili strogo zabranjeni. 

Dan bez automobila u Parizu 2015. © Getty Images

– 15-minutni grad predstavlja mogućnost decentraliziranog grada. U njegovu je srcu koncept miješanja urbanih društvenih funkcija radi stvaranja živahnog grada blizine- kaže Carlos Moreno.

Moreno inzistira na pojmu „grad blizine“. Kako se radna mjesta, trgovine i domovi približavaju, oslobađa se ulični prostor koji je prethodno bio namijenjen automobilima, uklanjajući onečišćenje i stvarajući mjesto za vrtove, biciklističke staze i sportske i zabavne sadržaje. Sve to stanovnicima omogućuje da svakodnevne aktivnosti iznesu iz svojih skučenih domova na ulice i trgove koji postaju ugodni i sigurni. 

Ubrzano napuštanje starog, prevladavajućeg modela mega-gradova

Tako 15-minutni grad predstavlja veliko odstupanje od donedavno vladajućih vizija gradova, u kojima su industrijski pogoni bili smješteni na periferiji, stambena područja su okruživala grad, trgovine i važne institucije su bile u središtu grada, a sve je premrežavala gusta mreža prometnica kojima su stanovnici bili prisiljeni stalno putovati. U velikim je gradovima stalno ulagano jako puno novca da bi se promet ubrzao i da bi se postigla što bolja mobilnost. Naglasak se, međutim, sada stavlja na prohodnost i dostupnost, a ne na mobilnost. 

Novi urbani koncept 15-minutnog grada postaje moćni brend ne samo za urbaniste nego i za političare, pa sve više gradskih čelnika rade na ostvarenju sličnih vizija, a među njima su i gradonačelnici Barcelone, Detroita, Londona, Melbournea, Milana i Portlanda, Oregona…

DOBRA HRVATSKA/ MDM
Srpanj, 2021. 

Kako je Josephine Cochrane spasila svijet prvom perilicom posuđa

Objavio
Goran Tudor
-
Kako je Josephine Cochrane spasila svijet prvom perilicom posuđa

Svijet je sve do kraja 19. stoljeća živio u velikoj bijedi, bolestima, gotovo tisuću godina na istoj razini proizvodnosti, kako to opisuje mladi nizozemski mislilac Ruther Bregman u knjizi „Utopija za realiste“:

„Tek u vrijeme izuma oko 1880., kad je Graham Bell osmislio telefon, Thomas A. Edison patentirao žarulju, Carl Benz prčkao po prvom automobilu, a Josephine Cochrane mozgala o jednom od najvećih izuma svih vremena, perilici suđa – val silovitog napretka odrazio se na živote mase običnih ljudi. Od 1850. do danas, zahvaljujući razvoju znanosti i tehnologije, u samo 170 godina, BDP po stanovniku uvećan je i više od 10 puta, a negdje i 20.“

Tko je bila, kako je radila, koje talente posjedovala ta žena, svjetska izumiteljica, o kojoj nikad prije nisam čuo?

Josephine Cochrane (djevojački Garis) bila je bogata američka žena i često je sa suprugom Williamom priređivala druženja i objede u njihovu domu. Na kraju dana ostajala bi gomila upotrijebljenog suđa koju je posluga prala ručno i često bi se razbio neki skupocjeni komad porculana. Frustrirana Josephine odlučila je smisliti uređaj koji će u tome zamijeniti njezinu poslugu. Pažljivo je izmjerila svoje tanjure, šalice, pladnjeve i zdjele i dala izraditi žičane pretince pričvršćene na kotač koji se okretao unutar bakrenog kotla, a vruća voda cijedila se po suđu. Prijavila je patent na Staru godinu 1885. i taj bismo datum slobodno mogli proglasiti „Svjetskim danom perilice suđa“.

Da li se Josephine Cochrane slučajno upustila u taj povijesni projekt? Nije. Rođena je u poticajnom okruženju: njezin otac, a pogotovu djed, bili su poznati inovatori. Iako nije dobila formalnu tehničku naobrazbu, očito je imala dara. Nakon prvih „usputno“ proizvedenih primjeraka pošla je, bez uspjeha, potražiti partnera. „Kad nitko neće proizvoditi perilice suđa, ja ću to učiniti“, kazala je i tako učinila, osnovavši tvornicu Garis-Cochrane Dish Washing Machine Co. Tržište je dobro reagiralo, osobito hoteli i restorani. Iako je Josephine preko letaka isticala korisnost i za kućanstva („Ovaj uređaj će oprati vaš porculan iz Kine, bez oštećenja i lomova“), malo je njih stroj sebi moglo priuštiti. 

Na Svjetskoj izložbi 1893. u Chicagu Cochrane je za perilicu dobila Veliko priznanje za inovaciju. No tek 1950-ih uređaj je bio toliko usavršen da je cijenom i funkcionalnošću osvojio cijeli svijet. Na temelju te perilice poslije je konstruirana i perilica rublja, čime su sve žene napokon bile pošteđene goleme tlake i napora. Hvala, Josephine Cochrane!

Njezina tvrtka poslije je ušla u sastav kompanije KitchenAid, a potom u današnju svjetski poznatu kompaniju Whirlpool.

Goran Tudor

OSVRT: Moderna numerička vremenska prognoza slavi 70 godina. Njezin značaj za život ljudi i borbu protiv klimatskih promjena neizmjeran je!

Objavio
Odgovorno
-
ENIAC Computer
"U.S. Army Photo" from the archives of the ARL Technical Library

Prošle 2020. obilježili smo još jednu 70-godišnjicu, za čitavo čovječanstvo iznimno značajnu. Godine 1950., naime, izrađena je na računalu ENIAC u SAD-u prva numerička vremenska prognoza (NVP) u svijetu. Koliko je srednjoročna i dugoriočna prognoza za svakodnevni život i posebno borbu protiv klimatskih promjena važna, ne treba posebno govoriti. Svi znamo dragocjenu ulogu koju igra u životima ljudi.

Meteorolozi Jule Charney i Ragnar Fjørtoft te matematičar John von Neumann sa Sveučilišta Princeton opisali su u svom znanstvenom radu kako je prognoza nastala. Pojednostavljeni matematički model atmosfere (koji uključuje jednadžbe hidrodinamike i termodinamike) prikazao je gibanja zraka na sjevernoj polutki Zemlje na visini od oko 5 kilometara. Osnovni dio izračunate vremenske slike u naredna 24 sata bio je jačanje i pomicanje snažne ciklone iznad SAD-a prema sjeveroistoku, što se pokazalo (revolucionarno) točnim. 

ENIAC (Electronic Numerical Integrator and Computer) je u svoje doba bio pravo čudo znanosti i tehnike. Računalo je bilo gigantskih razmjera, zauzimajući pretežni dio velike prostorije i sadržavalo je 18 000 elektronskih cijevi i čitave nizove utičnica koje su kablovima prespajale dežurne operaterke. Za spomenutu 24-satnu prognozu budućeg stanja atmosfere računalu ENIAC trebalo je 24 sata rada. Ali, proračuni su bili točni: nastupilo je upravo predviđeno vrijeme. 

Prvi pokušaj 1922. – dr. Richardson treba tim od 64.000 osoba

Tako je od prvog pokušaja numeričkog rješavanja jednadžbi gibanja u atmosferi, kojeg je 1922. pionirski izveo engleski matematičar i fizičar Lewis Fry Richardson, proteklo gotovo 30 godina. Iako je u svom radu dobio posve nerealne vrijednosti, Richardsona smatramo idejnim začetnikom NVP. U to doba koje nije poznavalo elektronička računala, vizionar Richardson je procijenio da bi mu za izračun prognoze u realnom vremenu bio potreban tim od 64000 osobe. 

Primjena MVP u praksi počinje – švedska vojska …

Nakon revolucionarnog ENIAC-ovog rezultata počinje postupno uvođenje NVP u praksu. U Švedskoj su 1954. Carl-Gustaf Rossby i njegov tim napravili prvu operativno korisnu numeričku prognozu i to za potrebe švedske vojske koja se upravo pripremala za velike vježbovne manevre. Operativna NVP uvodi se 1955. u SAD, a od 1959. u Japan te 1960. u britanski Met Office. Kod nas kasnih 70-ih.

Danas

Današnja operativna prognoza vremena nezamisliva je bez numeričke metode. Nema sektora ljudskog djelovanja koje danas ne uživa njezine blagodati, epohalnog dara čovječanstvu triju povezanih znanosti: fizike, matematike i informatike.

Na današnjem “običnom” uredskom računalu reprodukciju „čuvene“ ENIAC-ove numeričke prognoze dobit ćemo za samo nekoliko desetaka mili-sekundi! Mili-sekunda je tisućiti dio sekunde! Toliko o napretku informatičke znanosti u 50-ak godina!

O tome koliko je sve ovo važno govori i ova anegdota: „Dok sam kao mladi prognostičar radio u DHMZ-u, nazvao me neki čovjek i zatražio podatke o temperaturama u sutrašnjoj noći na relaciji Zagreb-Beograd: „Kako to mislite…? Koji grad vas zanima?“, pitam. „Zanimaju me sva mjesta od Zagreba do Beograda, u određene sate.“ „Kako sva?“ „Sutra prevozim vlakom pošiljku od nekoliko desetaka tisuća pilića i ukoliko temperatura naraste jedan stupanj mimo dopuštene pilići će uginuti.“

Danas su takvi podaci dostupni svakome već i na mobitelu.

dr. sc. Čedomir Branković

OSVRT: Najveći europski izvoznik plastičnog otpada – tko izvozi, a gdje otpad završava?

Objavio
Odgovorno
-
plastični otpad - pakiran
Foto: Packing Gateway

Njemačka svake godine izvozi oko milijun tona plastičnog otpada u vrijednosti od oko 254 milijuna eura. To je više od bilo koje druge zemlje u EU. Ipak, u odnosu na 2019. izvoz je smanjen za osam posto, odnosno za jednu trećinu u odnosu na 2010. godinu kada je izvezeno nešto manje od 1,5 milijuna tona plastičnog otpada.

Njemačka najveći izvoznik, a kupci Kina, Malezija, Nizozemska…

Do 2018. godine Kina je bila glavni kupac njemačkog plastičnog otpada, a nakon kineskog uvođenja zabrane uvoza to je postala Malezija u koju je 2020. izvezeno 170.700 tona ili 17 posto njemačkog izvoza. Međutim, u Maleziju je sve češće počeo pristizati „reciklirani“ plastični otpad iz zapadnoeuropskih zemalja, zbog čega im je ta zemlja već 2019. godine vratila oko 4.000 tona plastičnog otpada. Tako je i njemački izvoz prošle godine opao za 6,5 ​​posto u odnosu na 2019.

Njemačka svoj plastični otpad također izvozi i u susjednu Nizozemsku u kojoj završi 15 posto ove vrste otpada. S druge strane, većina uvezenog plastičnog otpada u 2020. godini u Njemačku je došla iz Nizozemske: 19 posto ili gotovo petina od ukupno 481.300 tona.

U usporedbi s drugim EU državama članicama, Njemačka je daleko najveći izvoznik s preko milijun tona plastičnog otpada, a slijede Belgija (476.100 tona), Nizozemska (389.900 tona), Francuska (385.600 tona) i Italija (206.100 tona).

Njemačka- gotovo tri četvrtine ambalaže se ipak reciklira

Prema podacima Njemačkog saveznog zavoda za statistiku, u toj je zemlji samo dio prikupljenog plastičnog otpada namijenjen spaljivanju i oporabi, tako da još uvijek postoji puno prostora za poboljšanje recikliranja. U skladu s tim, u njemačkim kućanstvima je u 2019. godini ukupno prikupljeno 38 milijuna tona otpada – u prosjeku 457 kilograma komunalnog otpada po stanovniku – dva kilograma više u odnosu na 2018. godinu. Prema službenim podacima, reciklira se ili spaljuje samo trećina navedene količine.

Količina reciklabilnog otpada je gotovo nepromijenjena u 2019. godini, odnosno prikupljeno je 12,1 milijuna tona u odnosu na 2018. što odgovara količini od 146 kilograma po stanovniku. U ovaj se otpad uključuju papir, mješovita ambalaža i staklo, a po količinama prikupljenog reciklabilnog otpada prednjače savezne pokrajine Baden-Württemberg (164 kg/st.), Bavarska (160 kg/st.) i Berlin (107 kg/st.).

U njemačkim kućanstvima je u 2019. godini također prikupljeno 72 kilograma ambalažnog otpada po stanovniku što je u prosjeku četiri kilograma više nego u 2018. Prema preliminarnim rezultatima Saveznog zavoda za statistiku (Destatis), ukupna količina ambalažnog otpada koji se uglavnom sakuplja u žutim spremnicima te spremnicima za staklo i otpadni papir, porasla je u 2019. za gotovo 300.000 tisuća tona i dosegla količinu od 5,9 milijuna tona.

Ukupno 5,6 milijuna tona ambalažnog otpada završilo je 2019. godine u tvrtkama ili u postrojenjima za recikliranje, a gotovo 74 % ili 4,2 milijuna tona je na kraju i reciklirano. Kako navodi Destatis, 16 % ambalažnog otpada ili 0,9 milijuna tona iskorišteno je za proizvodnju energije u energanama na otpad.

Izvor: eko vjesnik

EUROPSKI KLIMATSKI PAKT: EU pozvala sve građane na zajedničku borbu protiv klimatskih promjena. Krajem lipnja održan poticajan hrvatski panel …

Objavio
Odgovorno
-
EUROPSKI KLIMATSKI PAKT
Foto: ec.europa.eu

Do danas 16 kompanija u Hrvatskoj već je podržalo inicijativu i pozvalo 40.000 zaposlenika na promjene u svakodnevici kako bi zajedničkim naporima smanjili ugljični otisak i usporili klimatske promjene.

Proteklo desetljeće bilo je najtoplije otkad postoje mjerenja, a ne poduzmemo li kao kolektiv i kao pojedinci već sada korake u borbi protiv klimatskih promjena, posljedice sve češćih toplinskih valova kojima svjedočimo i zadnjih dana u cijeloj Hrvatskoj, obilnih kiša, šumskih požara i suša, imat će ozbiljne negativne učinke na prirodni okoliš i zdravlje ljudi. Istaknuto je to na Danu za djelovanje Europskog klimatskog pakta koji potiče ljude diljem Europe da djeluju u korist našeg planeta i mijenjaju našu budućnost.

Na događaju su sudjelovali dr. sc. Julije Domac, veleposlanik Europskog klimatskog pakta i savjetnik Predsjednika RH za energiju i klimu, Dunja Mazzocco Drvar, ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, Nataša Kalauz, glavna izvršna direktorica WWF Adrije i Nevena Rendeli, ambasadorica Europskog klimatskog pakta i moderatorica panela.

Promotori društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj već prvoga dana pružili podršku Europskom klimatskom paktu

Na događanju je javnosti predstavljena platforma Klimatskog pakta Count us in na kojoj svaki pojedinac može odabrati između 16 različitih obećanja i tako unošenjem promjene u svoj svakodnevni život pridonijeti borbi protiv klimatskih promjena. Istraživanje 1.5 Degree Lifestyles[1] pokazuje da upravo inidividualni načini života čine više od 65 posto ukupnog svjetskog ugljičnog onečišćenja, a kada bi milijarda ljudi promijenila način na koji putuje i koristi energiju ili koju hranu jede, smanjila bi karbonski otisak za gotovo 1/5 potrebnog za spas našeg planeta. Tako su građani pozvani da se na platformi obvežu više hodati i biciklirati, jesti sezonsku hranu i manje mesa, smanjiti grijanje u svojem domu, popravljati stare stvari umjesto kupovati nove i na druge načine na koje žive i rade smanje svoj karbonski otisak.

Već s prvim danom predstavljanja ove platforme, 16 kompanija koje posluju u Hrvatskoj prepoznalo je i odlučilo pružiti podršku Europskom klimatskom paktu pozivajući ukupno gotovo 40.000 svojih zaposlenika da odaberu aktivnost kojom oni mogu dati svoj mali ili veliki doprinos. Na taj način pomažu u mobilizaciji najveće zajednice građana protiv klimatskih promjena.

Riječ je o kompanijama koje već ulažu napore u održivi razvoj zajednice i društveno odgovorno poslovanje ili se zelenim aktivnostima snažnije žele posvetiti u budućnosti. Europski klimatski pakt podržali su:

A1 Hrvatska, Allianz, AZ fond, Badel 1862, ENNA/PPD Grupa, Ernst & Young, Fortenova Grupa, Grawe, HEINEKEN Hrvatska, Hrvatski Telekom, IKEA Hrvatska, Infobip, Labud, Nexe, Podravka i Telemach.

Osim njih, svoj doprinos borbi protiv klimatskih promjena odabirom vlastite aktivnosti za planet dali su sudionici današnjeg panela Europski klimatski pakt: Moj svijet, moj doprinos, naš planet na kojem se razgovaralo o tome što činimo sada, ali i što politika, društvo te svatko od nas kao pojedinac može napraviti da bismo pridonijeli očuvanju jedinog planeta koji imamo. 

Izjave sudionika panela, istaknutih stručnjaka i promotora održivosti

Dunja Mazzocco Drvar obvezala se energetski obnoviti svoju kuću, a isto će učiniti i Julije Domac koji djeluje kao predstavnik stanara u svojoj stambenoj zgradi. Mirjana Matešić će kroz razgovor s prijateljima i poznanicima poticati promjene u njihovom ponašanju, Nataša Kalauz će smanjiti količinu hrane koja se baca te još i više razgovarati s političarima o klimatskim promjenama, dok se Nevena Rendeli obvezala popravljati stare stvari umjesto kupnje novih čime će smanjiti karbonski otisak za 116 kg.

„Novim europskim Zakonom o klimi povećava se cilj smanjenja emisija Europske unije s 40% na najmanje 55%. Uloga Hrvatske možda je mala po doprinosu u tonama, postocima ili megawatima, ali je velika i važna u pogledu odgovornosti i solidarnosti. Ovako ambiciozni ciljevi mogu se ostvariti samo pametnom politikom koja će poticati okrupnjavanje projekata i povezivanje inicijativa. Zato moramo raditi zajedno, sami ćemo klimatsku bitku sigurno izgubiti”, poručio je dr.sc. Julije Domac.

„Početkom lipnja Hrvatski je sabor izglasao prvu dugoročnu strategiju, Strategiju za niskougljični razvoj RH do 2030. s pogledom na 2050. godinu. Tim smo se dokumentom svrstali uz bok zemalja s velikom ambicijom u borbi protiv klimatskih promjena i propisali što sve trebamo učiniti kako bismo do polovine stoljeća postali klimatski neutralni. Svoju će ulogu u tranziciji imati gospodarstvenici iz sektora industrije, građevinarstva, prometa i poljoprivrede, ali i svatko od nas tko će izborom prijevoznog sredstva, odjeće, hrane, načina na koji grije i hladi svoj dom te drugim aktivnostima odrediti hoćemo li u tome uspjeti“, rekla je Dunja Mazzocco Drvar.

„WWF djeluje globalno mijenjaći načine na koje proizvodimo i trošimo energiju, vodu, hranu; štititmo šume i pomažemo ljudima u prilagodbi klimatskim promjenama. Usto, veliki naglasak stavljamo na zaštitu staništa i vrsta jer jedino kroz stabilne i održive ekosustave možemo ostvariti otpornost na klimatske promjene”, rekla je Nataša Kalauz o radu WWF-a.

„Poslovni sektor ima veliku odgovornost u pokretanju transformacije koja će dovesti do smanjenja emisija i ublažavanja klimatskih promjena. No on mora dobiti jasnu poruku od zakonodavca i potrošača da je to jedini mogući put. Vjerujem da će tada promjene biti brze i učinkovite i da imamo šanse promijeniti budućnost. No ovaj proces moramo pokrenuti zajedničkim naporima, a svi građani pritom trebaju biti spremni na promjenu ponašanja koja je neminovna“, smatra Mirjana Matešić.

S njom se slaže i Nevena Rendeli: „Iako mnogi misle da je borba protiv klimatskih promjena samo zadaća političara i industrije, promjena zapravo kreće od svakoga od nas. I sama se, kao zagovarateljica smanjenja štetnosti za okoliš, posljednjih godina trudim živjeti zelenije. Kupujem manje odjeće, češće hodam, a gradom se vozim na biciklu, konzumiram sezonsku hranu, a na našem obiteljskom stolu odnedavno su namirnice iz vlastitog uzgoja. Imamo odgovornost i kao roditelji jer djeca od nas uče, stoga i svoje djevojčice od malih nogu učim odgovornom suživotu s prirodom. Drago mi je da kao ambasadorica Europskog klimatskog pakta mogu pružiti dobar primjer drugima i nadam se motivirati ih da i sami učine nešto dobro za okoliš“.

Uz sudionike panela, i hrvatski su se građani uključili u Dan za djelovanje EU klimatskog pakta sudjelujući u otvorenoj raspravi što je Hrvatskoj potrebno i kako njezini građani mogu pridonijeti borbi protiv klimatskih promjena.

Centralno EU događanje predvođeno Fransom Timmermansom i pokušaj postavljanja Guinessova rekorda

Nacionalnom događanju danas je prethodilo i centralno događanje u Bruxellesu emitirano u 27 država članica EU-a koje je predvodio izvršni potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans, a okupilo je donositelje odluka, stručnjake za javne politike, organizacije civilnog društva, javne institucije, udruge mladih i druge dionike. Razgovaralo se o snazi djelovanja protiv klimatskih promjena na razini pojedinaca, organizacija i Europske unije. 

Europski klimatski pakt potiče svakoga na djelovanje. Riječ je o pokretu ljudi i organizacija koji su okupljeni oko zajedničkog cilja i koji se, svaki u svom svijetu, obvezuju na izvršenje obećanja kako bi izgradili održiviju Europu za sve nas. To mogu biti male, održive odluke ili veliki, ambiciozni projekti koji imaju utjecaj na naše svakodnevne živote i svijet – od načina proizvodnje, konzumiranja hrane, kretanja, grijanja ili hlađenja naših domova, do načina na koji radimo i živimo zajedno. 

Pakt ujedinjuje sva ta dana obećanja kako bi ukazao na činjenicu da svi možemo utjecati na situaciju na našem planetu, i to kombiniranjem niza manjih aktivnosti i djelovanja. Svako od ovećanja na koje se ljudi obvežu na platformi Count us in bit će dio pokušaja postavljanja Guinnessova svjetskog rekorda u broju preuzetih obećanja u borbi protiv klimatskih promjena tijekom jednog mjeseca – kako bi se postigao cilj, potrebno je zabilježiti 141 000 obećanja građana u razdoblju od sredine lipnja do sredine srpnja.

Frans Timmermans, izvršni potpredsjednik Europske komisije zadužen za Europski zeleni plan, izjavio je: 

„Klimatska kriza već utječe na svakodnevni život svih nas. Dobra je vijest da svi možemo učiniti nešto u vezi toga. Naime, borba protiv klimatske krize ne uključuje samo postavljanje ciljeva, mijenjanje zakonodavstva i ulaganje. Šest mjeseci nakon donošenja Europskog klimatskog pakta ohrabrujuće je vidjeti koliko nam se ambasadora već pridružilo i međusobno povezalo, kao i koliko su ambiciozne pojedinačne preuzete obveze. Sve to može nam poslužiti kao nadahnuće za one male i velike promjene koje svatko od nas može napraviti. Zajedno možemo imati golemi utjecaj i stoga vas sve pozivam da nam se pridružite!“

O Europskom klimatskom paktu i Europskom zelenom planu

Klimatski pakt inicirala je Europska komisija i dio je Europskog zelenog plana. Osim toga, Klimatski pakt Europskoj uniji pomaže u nastojanju da do 2050. godine postane prvi klimatski neutralan kontinent u svijetu. Istovremeno, cilj je europskog zelenog plana učiniti gospodarstvo Europske unije održivim, i to pretvaranjem klimatskih i ekoloških izazova u prilike, te osiguravanjem pravednog i inkluzivnog prelaska na zeleno gospodarstvo. 

Kombiniranjem pristupa na razini politike (koji donosi Zeleni plan) i podrške pojedinačnom djelovanju (koja dolazi s EU klimatskim paktom), sve razine vlasti i baš svi pojedinci mogu raditi zajedno na ograničavanju našeg utjecaja na klimu. 

priredila – pruzeto:
Lea Pavelić, savjetnica, Komunikacijski ured Colić, Laco i partneri
lea@commoffice.hr 

Posjetite stranicu Europskog klimatskog pakta

DOBRA HRVATSKA
srpanj, 2021

Sigurnost radnika, ali i izniman profit –  O’Neill i Alcoa

Objavio
Goran Tudor
-
O'Neill i Alcoa

Manhattan, poslovno središte New Yorka, bio je u listopadu 1987. mjesto važnog sastanka. Okupila se skupina najvećih dioničara da upozna novog glavnog direktora njihove kompanije Alcoa, jedne od najvećih u svijetu u proizvodnji aluminijskih proizvoda, koja se gušila u financijskim nevoljama i štrajkovima 15.000 radnika. Svi su očekivali mnogo od smjene vodstva, ali i strepili, jer Paul O’Neill nije stizao iz njihove struke. Iskoračivši na pozornicu, elegantni O’Neill, tada u 52-oj, samouvjereno je počeo: „Želim vam nešto reći o sigurnosti radnika. Naši zaposlenici rade u teškim uvjetima, s tekućim metalom na temperaturi od 800 stupnjeva. Ozljede se događaju svakog tjedna, čak i danima zaredom, a izostanci s posla su česti. Moj je cilj da Alcoa postane najsigurnija tvrtka u SAD-u. Ne želim više nikakvih ozljeda!“

Nazočni su sjedili u muku, zbunjeni. Nitko se nikad nije tako predstavio vlasnicima; obično bi to bio „standardni govor“, nekoliko općih fraza o rastu prihoda i dobiti, smanjenju troškova, stabilizaciji na tržištu, što O’Neill nije ni spomenuo. Samo je razglabao o sigurnosti. Nekolicina je nešto priupitala i tu je bio kraj. Većina je pomislila: „Pred nama je smak svijeta, smrt Alcoe.“ Neki su pohitali van da nazovu investicijske savjetnike i priupitaju ih što da čine, a najbrži su već brokerima davali naloge da prodaju dionice, prije negoli krene stampedo rasprodaje. Pokazalo se da su ti najviše pogriješili! Nije prošlo ni godinu dana, a profit kompanije potukao je rekorde. Sve to vrijeme sigurnost radnika, koja je izrastala u najuzorniju u svijetu, unapređivala se u stotinama pogona i u svim odjelima. Predsjednik uprave O’Neill osmislio je očito moćan plan.

„Trebalo mi je nešto što će povezati sve, i radnike i rukovoditelje, i sindikate i upravu. Ima li što važnije od sigurnosti? Tko god dođe na posao, ima pravo očekivati da će nakon rada otići zadovoljan kući, bez straha da će možda poginuti. Obišao sam sve pogone, u SAD-u i u 31 zemlji u svijetu, i sa svima  razgovarao najprije o sigurnosti.“ 

Sindikati su bili zadovoljni, radnici sretni jer su napokon bili u središtu pažnje. Svaka ozljeda, ali i izbjegnuta nesreća, postajala je predmetom pomne analize. Uvedeno je pravilo „24 sata“: u tom roku svaki je menadžer morao osobno O’Neillu podnijeti izvještaj o uzroku neke ozljede i mjerama koje su povodom toga poduzete. Provođene su korjenite analize svih postupaka, procesa, alata i uređaja, sve se usavršavalo do perfekcije kako bi uspio O’Neillov plan „Nula ozljeda na radu“. A zapravo, time se se tvrtki usavršavalo sve! I sigurnost i učinkovitost i ekonomičnost i profitabilnost i… sve! Smijenio je i jednog od svojih najboljih operativnih menadžera, Boba Burtona, jer je dopustio da vertikalno izvještavanje „24 sata“ jedanput podbaci.

Nakon 15 godina dosljednog rada tržišna vrijednost tvrtke porasla je pet puta. O’Neill je 2000. slavan otišao u zasluženu mirovinu.

Goran Tudor

Priznanja „Poslodavac prijatelj obitelji“ za 2020. dobile 4 tvrtke – za odlične prakse prijateljskog ozračja prema zaposlenima i obiteljima!

Objavio
Odgovorno
-
Poslodavac prijatelj obitelji

„Svi pokazatelji upućuju na to da zaposlenici kojima poslodavac daje priliku uskladiti privatne i poslovne obaveze postižu bolje radne rezultate,“

Središnji državni ured za demografiju i mlade dodijelio je priznanja „Poslodavac prijatelj obitelji“ za 2020. godinu trgovačkim društvima s najkvalitetnijim rješenjima u postizanju prijateljskog ozračja prema zaposlenicima i njihovim obiteljima. 

Nakon ocjene 49 prijava pristiglih tijekom natječaja u okviru Projekta „Poslodavac prijatelj obitelji, u siječnju ove godine Središnji državni ured priznanja „Poslodavac prijatelj obitelji“ dodijelio je: 

  • u kategoriji mikro trgovačkih društava: TRAKOSTYAN TOURS d.o.o. 

Priznanje je preuzeo direktor Željko Gjud, koji je naglasio kako je 2020.-a pandemijska godina bila najizazovnija do sada po pitanju poslovanja turističkih agencija, no da je u njihovom poduzeću prioritet bio sačuvati zajedništvo i održati postojeća materijalna prava zaposlenika. 

  • u kategoriji malih trgovačkih društava: TAKEDA PHARMACEUTICALS CROATIA d.o.o. 

Priznanje je preuzela direktorica Viktorija Zadro Huml, a istaknula je japansku tradiciju poslovanja koja se može usporediti sa onom u Hrvatskoj. „Zaposlenici i obitelj su na prvom mjestu i to se vidi u postupku donošenja poslovnih odluka“ poručila je. 

  • u kategoriji srednjih trgovačkih društava: BKS BANK AG, glavna podružnica Hrvatska 

Priznanje je preuzeo direktor glavne podružnice Hrvatska Juraj Pezelj, koji je mišljenja da, kako u hrvatskoj podružnici, tako i u Austriji, usklađivanje poslovnog i privatnog života zaposlenicima daje snagu za nošenje sa svakodnevnim obiteljskim izazovima. Također je naglasio da je usklađivanje poslovnog i privatnog života investicija u mlade ljude i našu budućnost. 

  • u kategoriji velikih trgovačkih društava: ZAGREBAČKA BANKA d.d. 

Priznanje je preuzela Iva Koenig, direktorica Podrške upravljanju ljudskim resursom. Naglasila je da samo sretni i zadovoljni zaposlenici mogu postići svoj maksimum na radnom mjestu. Istaknula je neke od bitnih mjera koje Zagrebačka banka provodi prema svojim zaposlenicima kao što su dar za mame i tate, slobodni dan za rođendan ili polazak djeteta u vrtić ili školu te time pokazuju da čak i nefinancijski benefiti mogu uvelike doprinijeti zadovoljstvu zaposelenika. 

Priznanja je svečano uručila državna tajnica za demografiju i mlade Željka Josić koja je zahvalila nagrađenima, ali i svim poslodavcima koji ulažu napore i značajno doprinosite kvalitetnijem obiteljskom životu, posebno u vrijeme pandemije COVID-19. 

U uvodnom obraćanju državna tajnica je istaknula kako je cilj Projekta senzibilizacija poslodavaca i javnosti za razumijevanje potreba zaposlenih majki i očeva, poticanje društva na zaštitu i osnaživanje obitelji te isticanje pozitivnih mjera koje poslodavci provode, a usmjerene su na poboljšanje kvalitete života zaposlenika. 

„Svi pokazatelji upućuju na to da zaposlenici kojima poslodavac daje priliku uskladiti privatne i poslovne obaveze postižu bolje radne rezultate, a istovremeno se kroz poticanje kvalitetnijeg obiteljskog života pridonosi jačanju svijesti o obitelji kao temelju društva“, istaknula je državna tajnica Središnjeg državnog ureda. 

Okupljenima se obratila i državna tajnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marija Pletikosa koja je iskazala poseban naglasak Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike na poticanje i uključivanje žena na tržište rada i razvoja odgovarajućeg sustava podrške za uključivanje i zapošljavanje žena.

 „Direktiva EU o ravnoteži privatnog i poslovnog života čije se odredbe prenose i u Zakon o radu, utjecat će na prilagođavanje zakonskog okvira neupitnoj potrebi za dodatnim podupiranjem ravnopravnosti žena i muškaraca u pogledu jednakih mogućnosti na tržištu rada“ poručila je državna tajnica Pletikosa. 

Zbog zdravstvene krize koja je uzrokovala različita ograničenja i prepreke u poslovanju, u natječaju za dodjelu priznanja “Poslodavac prijatelj obitelji” u 2020. godini prepoznate su i uvažene posebne okolnosti koje se odnose na korištenje mjera za očuvanje radnih mjesta, fleksibilne uvjete rada za zaposlenike te potpore njihovim obiteljima u vrijeme pandemije Covid-19. 

Neke od hvalevrijednih mjera koje nagrađena poduzeća provode su: široki izbor fleksibilnih radnih aranžmana kako što su samostalno određivanje radnog vremena, preraspodjela radnog vremena, sabijanje radnog tjedna. Također isplata potpora zaposlenicima koji su zaraženi COVID-19 virusom u iznosu od 3.500 kn, isplata dnevne potpore u bruto iznosu 750 kuna za svaki dan proveden na hospitaliziranom liječenju, plaćeni dopust za ugrožene skupine zaposlenika te besplatni antigenski testovi za zaposlenike.

DOBRA HRVATSKA
Srpanj, 2021.

Osvrt: Ugroženi lokalni jezici. Nestankom njih i 30% moglo bi izumrijeti golemo medicinsko znanje o ljekovitim biljkama 

Objavio
Mirela Drkulec Miletić
-
Ugroženi lokalni jezici

Na našem planetu govori se na tisuće jezika. Izumiranjem mnogih od njih, govori se o 30%, pod naletom suvremenog načina i poimanja života moglo bi nestati i znanje o ljekovitim biljkama, koje dobrim dijelom još nismo ni počeli šire koristit na korist čovječanstva. 

  • Zemljani govore 7400 jezika, od svjetskih do malih lokalnih 
  • Preko 1900 jezika govori manje od 10.000 ljudi
  • Do kraja 21. st. moglo bi nestati 30% jezika.
  • Izumiranjem jezika nestat će mnoga – uglavnom nezapisana – znanja lokalnih zajednica pa i ona o ljekovitim biljkama

Male lokalne zajednice vijekovima prenose znanje o ljekovitim biljkama i njihovu korištenju u liječenju bolesti. Mnoge od tih biljaka, pogotovo one skrivene u nedostupnim dijelovima Zemlje, znanstvenicima su nepoznate te njihovu ljekovitost koriste samo lokalni stanovnici. Novo istraživanje Ujedinjenih naroda upozorava na te dvije opasnosti – prvu da nestanu dijalekti i drugo, da nestanu dragocjena znanja tih ljudi koja se prenose uglavnom usmeno s generacije na generaciju. Tako bi znanja o ljekovitim biljkama nestankom lokalnih jezika moglo posve izumrijeti. 

Ugrožena i kulturna i biološka raznolikost!

Autohtoni jezici sadrže ogromne količine podataka o iskoristivosti ekosustava koje pruža priroda oko njih. Međutim, prema UN-u, očekuje se da će više od 30% od 7.400 jezika na planetu nestati do kraja stoljeća. 

– Fokus je uglavnom usmjeren na izumiranje biološke raznolikosti, ali postoji sasvim druga slika koja predstavlja gubitak kulturne raznolikosti – kaže vodeći istraživač studije dr. Rodrigo Cámara-Leret, biolog sa sveučilišta u Zürichu. 

Njegov istraživački tim proučio je 12.000 ljekovitih biljaka, o kojima znanje imaju lokalne zajednice koje govore 230 autohtonih jezika u tri regije s visokom razinom jezične i biološke raznolikosti: 

  • Sjevernoj Americi, 
  • sjeverozapadnoj Amazoniji i 
  • Novoj Gvineji. 

Autohtoni jezici kriju veliko medicinsko znanje, na primjer, upotrebu biljnog lateksa za liječenje gljivičnih infekcija, upotrebu kore za liječenje probavnih problema, voća za respiratorne bolesti, kao i prirodnih stimulansa i halucinogena. Čak i najbolji proučavatelji bilja zadivljeni su širinom znanja autohtonih kultura, i to ne samo o biljkama već i o životinjama i drugim elementima u prirodi. Kad bi jezici izumrli, u nepovrat bi otišla i medicinska znanja o ljekovitim biljkama. 

– Gubitak jezika odrazit će se dramatično negativno na tradicionalno znanje o ljekovitim biljkama i bit će porazniji od gubitka samih biljaka – rekao je dr. Cámara-Leret. 

Autohtoni jezici najugroženiji su u sjeverozapadnoj Amazoniji!

U Amazoniji  100% ovoga jedinstvenog znanja imaju ljudi koji govore ugrožene jezike. U Sjevernoj Americi ugroženo je 86%, a na Novoj Gvineji 31% autohtonih jezika. Ukoliko se zaista dogodi izumiranje jezika, to bi bitno ugrozilo sposobnost čovječanstva za otkrivanje lijekova.

Ujedinjeni narodi proglasili desetljeće autohtonih jezika radi osvješćenja svijeta !

Tko zna što smo već dosad izgubili. Jer, valja znati da više od 1900 jezika imaju manje od 10.000 govornika. Primjerice, većina izvornih govornika naroda Sioux Lakote u rezervatu Rosebud u Južnoj Dakoti starija je od 70 godina i svakim danom ta je zajednica sve manja. Stoga su Ujedinjeni narodi proglasili desetljeće od 2022. do 2032. godine međunarodnim desetljećem autohtonih jezika. 

Jordi Bascompte, ekolog sa sveučilišta u Zürichu i drugi autor rada, rekao je da europsko medicinsko znanje može predstavljati „vrh ledene sante“. Iako se puno lijekova temelji na sintetičkim spojevima, biljke mogu pružiti mnogo više kemijskih komponenata koje bi mogle sadržavati potencijal za nove tretmane. U većini autohtonih kultura znanje se prenosi usmenom predajom i ne zapisuje se. Vladini programi za poticanje očuvanja jezika, dvojezičnog školovanja i interesa za kulturnu baštinu pomogli bi zajednicama da zadrže jezičnu raznolikost, rekao je dr. Cámara-Leret. No, znanje o ljekovitim svojstvima bilja i drugih sastojaka iz prirode nije jedini razlog za očuvanje autohtonih jezika. Svaki autohtoni jezik i kultura jedinstvena je evolucijska loza i ako se izgubi, njezin je gubitak nepovratan i značajno je osiromašenje kulture čovječanstva.

DOBRA HRVATSKA /MDM
Srpanj, 2021.

Odgovoran građanin: Vozi bicikl, ali odgovorno i sigurno

Objavio
Mirela Drkulec Miletić
-
Riding bicycle
Foto: freepik - www.freepik.com

Više smo puta pisali o dobrobitima bicikliranja – voziti bicikl dobro je za onoga tko ga vozi, za okoliš i za društvenu zajednicu. Ali, sve to pada u vodu ako bicikl vozimo neodgovorno, neoprezno, ne mareći za sigurnost, vlastitu i drugih sudionika u prometu. Ako se, poput pisca ovih redaka, mnogo češće gradom krećete na dvije noge (vlastite), nego na dva (ili četiri) kotača, katkad možete svjedočiti bezobzirnoj, pa i divljoj vožnji pojedinih biciklista po nogostupu, vožnji bez svjetala i zvonca, nepropisnim putanjama biciklista, što sve pješake dovodi u opasnost. S druge strane, statistike govore o brojnim stradavanjima biciklista u prometu. U srazu s automobilima oni su definitivno slabija strana, pa su stoga češće i žrtve. Stoga nije na odmet podsjetiti na pravila ponašanja u prometu za bicikliste i nužnu opremu kako bi pedaliranje uistinu bilo odgovorno i održivo. Pri tome su najvažnija pravila:

  • voziti oprezno,
  • pažljivo,
  • paziti na sebe i druge (svojim postupcima ne ugrožavati sebe niti druge )
  • prilagoditi se uvjetima.

Jer, samo je vožnja bicikla uz odgovornost prema vlastitoj i tuđoj sigurnosti društveno odgovoran i održiv čin.

PREPORUČENO PONAŠANJE – PRAVILA SIGURNE I OBZIRNE VOŽNJE

Smjer kretanja

Vozač bicikla dužan je kretati se biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom, a ako one ne postoje, što bliže desnom rubu kolnika. Pri tome, pod biciklističkom trakom misli se na označeni dio kolnika, a pod biciklističkom stazom na izgrađenu prometnu površinu namijenjenu za promet bicikala koja je odvojena od kolnika. Obje su obilježene prometnim znakom.

Vozači bicikla obvezni su kretati se desnom stranom kolnika, odnosno u smjeru kretanja ceste, a na traci ili stazi za dvosmjerni promet bicikala, desnom stranom trake ili staze u smjeru kretanja. Ako nema obilježenog traka na kolniku, biciklist je dužan kretati se što bliže desnom rubu kolnika.

Vožnja brzom cestom

Autocestom, brzom cestom i cestom namijenjenom isključivo za promet motornih vozila ne smiju se kretati bicikli.

Vožnja više bicikala u skupini

Ako se dva ili više vozača bicikala kreću u skupini, dužni su kretati se jedan iza drugoga.

Osvjetljenje bicikla

Od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću), a i danju u slučaju smanjene vidljivosti, na biciklu mora biti upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani. To je osobito važno za bicikliste koji voze izvan naselja na neosvijetljenim dijelovima ceste, ali i za sve ostale.

Vozač bicikla koji se kreće kolnikom na cesti dužan je noću i danju u slučaju smanjene vidljivosti biti označen reflektirajućim prslukom ili reflektirajućom biciklističkom odjećom ili drugom reflektirajućom oznakom.

Signalizacija za promjenu smjera u vožnji

Budući da bicikli nemaju ugrađene pokazivače smjera (žmigavce), vozač bicikla pri svakom skretanju obvezan je pokretom ruke pokazati smjer u kojem želi nastaviti vožnju i tako pravovremeno najaviti svoju akciju ostalim sudionicima u prometu.

Zvučna signalizacija o približavanju pješaku s leđa

Česta je situacija da se biciklisti i šetači kreću istom trakom (ne ulazimo u razloge). Nailazeći odostraga pješaku, biciklist koji ne uspori i ne obavijesti hodača o svom nailasku može ga zahvatiti i unesrećiti. Naime , pješak, pogotovu ukoliko ima uz sebe malo dijete i psa, lako može iskoračiti u stranu i postati žrtvom bicikliste koji vozi brzi slalom (doslovce).

Oprema bicikla

Svaki bicikl mora biti pravilno opremljen i označen, a to uključuje:

  • kočnicu za svaki kotač (naprijed je to ručna kočnica),
  • jedno ili dva simetrična svjetla (naprijed bijele boje, straga crvene boje),
  • jedno ili dva simetrično postavljena katadioptera crvene boje na stražnjoj strani,
  • na prednjoj i stražnjoj strani svake pedale katadiopter jantarne (žute ili narančaste) boje,
  • ‘mačje oči’ bijele ili žute boje na bočnim stranama prednjeg i stražnjeg kotača i
  • uređaj za davanje zvučnih signala (zvonce).

Svjetla ne smiju ometati druga vozila u prometu, dakle, ne smiju biti usmjerena previsoko.

Kaciga glavu čuva

Vozači bicikla mlađi od 16 godina moraju na glavi nositi zaštitnu kacigu, a starijima od 16 godina ona se preporučuje.

Vožnja pod utjecajem alkohola

Vožnja bicikla pod utjecajem alkohola (iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka) ili droga i lijekova, kažnjivo je.

Korištenje mobitela

Korištenje mobitela u vožnji također je zabranjeno. Vozač za vrijeme vožnje ne smije upotrebljavati mobitel niti druge uređaje na način koji bi umanjio mogućnost reagiranja i sigurnog upravljanja vozilom. Mobitel se može koristiti za vrijeme vožnje samo ako se upotrebljava naprava koja omogućava njegovo korištenje bez upotrebe ruke.

Bicikl i djeca
Father teaching his little son to ride a bicycle

Biciklom na cesti ne smije upravljati osoba koja nije navršila 14 godina. Samo djeca s navršenih devet godina koja su u školama osposobljena za upravljanje biciklom i za to im je izdana potvrda, smiju samostalno upravljati biciklom na cesti, a druga djeca s navršenih devet godina samo u pratnji osobe koja je navršila 16 godina.

Presijecanje biciklističke staze ili trake

Vozač motornog vozila koji pri skretanju presijeca biciklističku stazu ili traku koja se pruža uzduž kolnika kojim se kreće, dužan je propustiti bicikle koji se kreću po biciklističkoj stazi ili traci u istom ili suprotnom smjeru.

Prijevoz djece i odraslih

Vozač bicikla stariji od 18 godina može na biciklu prevoziti osobe starije od osam godina samo ako se na biciklu nalaze posebna sjedala za svaku osobu, držač za ruke i noge, odnosno pedale.

Vozač bicikla stariji od 18 godina može na biciklu prevoziti dijete do osam godina starosti, ako je na biciklu ugrađeno posebno sjedalo, prilagođeno veličini djeteta i čvrsto spojeno s biciklom te ako dijete na glavi nosi propisanu i uredno pričvršćenu zaštitnu kacigu.
Vozač bicikla, mopeda i motocikla ne smije prevoziti osobu koja je pod utjecajem droga ili lijekova ili ako u krvi ima alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka.

Prijevoz tereta

Na biciklu se ne smiju prevoziti predmeti širi od 50 cm sa svake strane vozila. Na prikolici bicikla ne smije se prevoziti predmete šire od 80 cm.
U prometu na cesti biciklom smije se vući prikolicu s dva kotača pričvršćenu tako da je osigurana stabilnost vozila. Prikolica ne smije biti šira od 80 cm, a ukupna masa ne smije biti veća od 50 kg. Na stražnjoj strani mora imati dva katadioptera propisana za priključna vozila.

***

Dodajmo na kraju i citat iz nedavne objave Sindikata biciklista, koja je izdana 24. lipnja ove godine u povodu još jedne nesreće sa višestrukim smrtnim ishodom u kojoj je sudjelovao i koju je izazvao biciklist:

OBJAVA SINDIKATA BICIKLISTA, lipanj 2021.

• „Smiju li bicikli voziti po pješačkom prijelazu? Zakon definira “obilježeni pješački prijelaz” kao “dio kolničke površine namijenjen za prelaženje pješaka preko kolnika, obilježen oznakama na kolniku i prometnim znakovima obavijesti”. Ne spominje izričito zabranu kretanja drugim sudionicima niti propisuje sankcije u suprotnom slučaju.

• Postoji li obveza po kojoj biciklist u nekoj situaciji mora gurati bicikl? Ne, takva formulacija ne postoji niti u jednom zakonu i pravilniku.

• Smije li biciklist prelaziti raskrižje vozeći po biciklističkoj stazi koja je označena kroz raskrižje? Da, štoviše, mora. Po zakonu se biciklisti trebaju kretati biciklističkom stazom ili trakom ako one postoje, a ako ne, onda na kolniku što bliže desnom rubu. Pitanje je inače neobično, a njegova apsurdnost se najbolje vidi ako se postavi za neku drugu grupu vozila? Npr. smiju li automobili prijeći raskrižje vozeći po kolničkoj traci? Da, smiju i moraju. I, smiju voziti, a ne moraju gurati auto. Zakon definira da su i auti i bicikli “vozila”, auti voze po kolniku, a bicikli voze po biciklističkoj stazi/traci i po tim površinama moraju voziti i kad je cesta ravna, i kad je uzbrdo, i kad prolazi pokraj trgovine, kafića, cvjećarnice, crkve i kad prolazi preko raskrižja.

• Smije li biciklist voziti preko biciklističkog prijelaza na raskrižju ako nema biciklističkog semafora? Prema Pravilniku o signalizaciji, biciklistički prijelazi preko semaforiziranih raskrižja moraju imati svjetla za bickle ili kombinirana pješačko-biciklistička svjetla. U tom aspektu je pravilnik ispoštovan u velikoj većini slučajeva, ali postoje i rijetke situacije u kojima postoji biciklistički semafor, a ne postoji staza, ali i obratno. Biciklisti i vozači automobila u većini slučajeva bolje zapažaju stazu i ako ona postoji smatraju da bicikl ima pravo biti na njoj i ima prednost na svom zelenom svjetlu. Nažalost su oznake prijelaza na mnogim raskrižjima izblijedjele i to stvara povećanu opasnost, kad vozač bicikla zna da je tu staza a vozač auta je ne vidi pa ‘zna’ da je u prednosti.“

DOBRA HRVATSKA /MDM
Srpanj, 2021.

1...909192...182Stranica 91 od 182

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z