UNICEF Hrvatska za djecu i njihove obitelji u Ukrajini i susjednim zemljama

Yana i njezina kći Valeria stigle su u Rumunjsku
Yana i njezina kći Valeria stigle su u Rumunjsku u ponedjeljak, 28. veljače 2022., iz regije Hmeljnicki u Ukrajini, tražeći zaklon od krvavog sukoba koji je započeo manje od tjedan dana prije. Imaju rodbinu u Poljskoj i Italiji i tek trebaju odlučiti kamo će ići.

Ukrajinu u manje od mjesec dana napustilo više od 1,5 milijuna djece. Od početka rata u Ukrajini svako drugo dijete napustilo je svoj dom. Većina je s obiteljima izbjegla u Poljsku, Mađarsku, Slovačku, Moldaviju i Rumunjsku. Djeca koja stižu u susjedne zemlje suočavaju se s velikim rizicima (kao što su odvajanje od obitelji, nasilje, seksualno iskorištavanje i trgovanje ljudima), zbog čega je neophodno osigurati njihovu zaštitu kao i pristup uslugama. 

UNICEF je pokrenuo program humanitarne pomoći i podrške s  ciljem prikupljanja sredstava koja su potrebna za osiguravanje pristupa osnovnim uslugama, uključujući vodu, hitne potrepštine, zdravstvenu skrb i psihosocijalnu podršku za djecu i njihove obitelji u Ukrajini i susjednim zemljama. 

Video spot dostupan OVDJE.

Ured UNICEF-a za Hrvatsku podržao je globalni apel i poduzeo akcije 

  • Dana 23. rujna 2018. u Ukrajini, dječje igračke leže na tlu škole koja je oštećena u ratu u Novotoshkivske u regiji Lugansk.

    UNICEF hrvatska je pozvao građane da pomognu djeci Ukrajine donacijama pa je tako dosad prikupljeno preko tri milijuna kuna. Sva sredstva prikupljena putem ovog programa UNICEF će upotrijebiti za pružanje podrške i pomoći djeci u Ukrajini, susjednim zemljama, ali i u Hrvatskoj.

  • Ured UNICEF-a za Hrvatsku stavio se na raspolaganje Ravnateljstvu civilne zaštite kako bi u suradnji s drugim međunarodnim organizacijama, nadležnim ministarstvima, jedinicama lokalne i regionalne samouprave, javnim ustanovama i organizacijama civilnog društva pružao pomoć i podršku djeci i obiteljima iz Ukrajine. 
  • UNICEF u Hrvatskoj spreman je pružiti psihosocijalnu i druge pomoći djeci odvojenoj od roditelja i njihovim trenutačnim skrbnicima kao i pripomoći jačanju kompetencija u školama koje su primile ukrajinske učenice i učenike. Jačanje socio-emocionalnih kompetencija pokazalo se vrlo uspješnim u Sisačko-moslavačkoj županiji nakon potresa koji su pogodili to područje krajem 2020. godine. 

Uz to, Ured UNICEF-a za Hrvatsku raspolaže vrijednom ekspertizom kad su u pitanju krizne situacije pa je u Poljsku i Rumunjsku uputio vlastite stručnjake kako bi pomogli pri najvećoj migrantskoj krizi u novijoj povijesti.

UNICEF-ove humanitarne pošiljke 

Medicinsku, psihološku i financijsku pomoć obiteljima pruža UNICEF zajedno sa svojim partnerima.

Zahvaljujući podršci donatora, UNICEF je do 17. ožujka dostavio 85 kamiona pomoći, koji su sadržavali 858 tona potrepština za krizne situacije, kako bi se pružila podrška djeci i njihovim obiteljima u Ukrajini i susjednim zemljama. U Ukrajinu je poslano 78 kamiona sa 780 tona pomoći dok je u susjedne zemlje poslano sedam kamiona pomoći. 

Teret u kamionima sadrži medicinske potrepštine, lijekove, higijenske potrepštine, materijale za igru i obrazovanje u kriznim situacijama za djecu i mlade, kao i deke i toplu zimsku odjeću i obuću za djecu. 

Prva pošiljka UNICEF-ovih humanitarnih zaliha u Ukrajinu je stigla 5. ožujka te je zaprimljena u Lavovu, a u Moldaviji su, primjerice, na granični prijelaz Palanca već 26. veljače isporučene četiri tone osnovnih higijenskih potrepština i pelena te su dostavljene i stotine igračaka na punktove za prihvat izbjeglica.

Tri su kamiona pomoći poslana u Poljsku, gdje će potrepštine biti iskorištene u okviru organiziranja lokacija „Plave točke“ putem kojih se organizira nužna pomoć djeci i obiteljima.

Više o UNICEF-ovim lokacijama „Plave točke“

Aleksandar, 7 godina, zajedno s majkom Tanjom i njihovim psom Leoleom, čekajući prijelaz preko ukrajinsko-rumunjske granice Sireta, u ponedjeljak, 28. veljače 2022. Tania namjerava otići prijateljima u Poljsku.

Kako bi se pomoglo djeci i obiteljima na putu iz Ukrajine u Moldaviju, Poljsku, Rumunjsku, Bjelorusiju, Mađarsku i Slovačku, UNICEF postavlja „Plave točke“ – lokacije organizirane duž ruta kretanja stanovništva. U okviru njih, roditelji i skrbnici mogu dobiti važne informacije te im se pruža podrška, a za djecu je osiguran prostor za odmor i igru koja im je prijeko potrebna u traumatičnim trenucima napuštanja obitelji, prijatelja i svega što im je poznato. UNICEF je dosad uspostavio pet takvih lokacija u Moldaviji i Rumunjskoj, a organiziraju se u suradnji s nacionalnim i lokalnim vlastima te UNHCR-om i drugim partnerima na odabranim strateškim mjestima. Jedna „Plava točka“ ima kapacitet dnevno osigurati podršku za tri do pet tisuća ljudi, a UNICEF planira uspostaviti sveukupno 26 lokacija u zemljama u koje svakodnevno pristižu obitelji izbjegle iz Ukrajine.

„Humanitarne potrebe u Ukrajini velike su i rastu iz dana u dan. Djeca Ukrajine hitno trebaju našu pomoć. Zahvaljujem svima koji su se dosad uključili i donirali sredstva koja su premašila tri milijuna kuna. Koristim priliku da pozovem sve hrvatske građane i tvrtke da ne zaborave djecu Ukrajine te da im nastave pomagati svojim donacijama“, poručila je Regina Castillo, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.

Donirati možete na: www.unicef.hr
ili na broj računa HR9223600001501092532;
poziv na broj: 2263-98Kontakt za medije:

Marijana Grubešić, voditeljica odjela komunikacija i zagovaranja, UNICEF; 095 632 8346, mgrubesic@unicef.org

Dora Crnčević, suradnica u odjelu komunikacija, UNICEF, 091 3735 091, dcrncevic@unicef.org

Doživimo i uživajmo Hrvatsku: naše blago ŠUME!

šume

Šume su blago Hrvatske i prema Ustavu posebno su zaštićene. Boravak u šumi Japanci nazivaju „šumsko kupanje“. Sve je više građana u šumama, posebno od nedavnog početka pandemije. Šume nas ugošćuju stazama i putovima, čuvaju nam vodu, daju kisik, sirovine, mame nas bioraznolikošću bilja i životinja, jednostavno – omogućuju ljudima život. Ako je Zemlja naša majka, šume i vode su nam sestre, naše bliznakinje.

***

Svjetski dan šuma obilježava se, gle vedre slučajnosti, kao i Prvi dan proljeća i Svjetski dan poezije – svake godine na dan 21. ožujka. Od tog dana, planinari znatno intenziviraju svoje izletničke planove.

***

Bogatstvo Hrvatske i vrijednost šuma najbolje očituju brojke i činjenice:

  • Šume u Hrvatskoj su dominantna površina i čine 48,7% našeg kopna;
  • Hrvatske šume su 95 % prirodne s velikim bogatstvom bioraznolikosti (a u Škotskoj je to svega 2 %);
  • Godišnje se u šumama u vlasništvu RH, ali i u privatnim šumama, posječe manje drvne mase nego što priraste;
  • Bukva je kraljica naših šuma s udjelom od 37%, a hrast, kao car, ima 22% udjela;
  • Šume imaju osobitu zaštitu prema Ustavu Republike Hrvatske (s vodama još nije tako!):
  • Organizirano gospodarenje šumama (šumarstvo) datira u nas preko 250 godina;
  • Spoznaja o važnosti i vrijednosti šuma neprestano raste!

Što su nama šume?

Općeprihvaćene su činjenice u osviještenom dijelu svijeta i svjetskim organizacijama da se bogatstvom šuma treba upravljati uz poštivanje strogih ekoloških, socijalnih i ekonomskih standarda. Od svih kopnenih ekosustava šume su najbogatiji spremnik biološke raznolikosti. 

Foto: G. Tudor

Prema Ustavu Republike Hrvatske, šume imaju osobitu zaštitu.

Šumarska struka i zakonodavna vlast u našoj zemlji svjesni su velikog značaja šuma za Hrvatsku. Kao vrijedan nacionalni resurs i potencijal, šume u Republici Hrvatskoj ispunjavaju gospodarsku, ekološku i društvenu funkciju, utječu na ljepotu krajobraza te razvoj ruralnog područja. Način na koji se šumama gospodari, značajno utječe na kvalitetu okoliša, a u konačnici na zdravlje i dobrobit ljudi. Spoznaja o važnosti i vrijednosti šuma neprestano raste, kako zbog njihove uloge u globalnome procesu kruženja ugljika, tako i zbog njihove funkcije u ublažavanju i prilagođavanju na klimatske promjene.
Godišnje se u šumama u vlasništvu Republike Hrvatske, ali i u privatnim šumama posječe manje drvne mase nego što priraste, čime se osigurava budućnost održivog gospodarenja. 

Kakve ćete šume vidjeti u RH i koliko kojih?

Ukupna površina šuma i šumskoga zemljišta u Hrvatskoj, sukladno važećoj Šumskogospodarskoj osnovi područja RH (2016-2025), iznosi 2.759.039,05 ha što čini 48,7% kopnene površine države.  

Foto: G. Tudor

Prema vrsti drveća najzastupljenija je: bukva (37%), hrast lužnjak (12%), hrast kitnjak (10%), obični grab (9%), jela (8%), poljski jasen (3%), smreka (2%) te ostale vrste (19%). Iznad Pojasa hratovih šuma, sve do 1200 m nadmorske visine, proteže posljednji pojas listopadnog drveća u kojem najvažniju ulogu ima bukva.

Glavna odlika naših šuma je da su 95 % prirodne s velikim bogatstvom bioraznolikosti za razliku od ostatka europskih šuma koje to nisu. Ovakav visok udio prirodnih šuma u Republici Hrvatskoj rezultat je duge šumarske tradicije održivog gospodarenja koja traje već više od 250 godina.

Šume u svijetu

Foto: G. Tudor

Šume su najsloženiji ekosustav na Zemlji; procjenjuje se da šume pokrivaju 31% ukupne zemljine kopnene površine Zemlje kao i da čuvaju preko 80% biološke raznolikosti našeg planeta. 

Šume u svijetu reguliraju lokalne, regionalne i globalne klimatske prilike, štite tlo od erozije, reguliraju slivna područja i hidrološke sustave, a značajno utječu i na kvalitetu zraka i voda. i Zato smo iznimno zabrinuti procesom deforestizacije – smanjenja površina pod šumama u svijetu, kakav je danas najekstremniji i najočitiji slučaj u brazilskoj prašumi Amazoni, gdje su „goveda pojela šume“. Neki dan, krajem ožujka 2022., mogli smo na TV gledati kako izgleda Škotska, u kojoj je nakon sustavne pretjerane višestoljetne eksploatacije, udjel prirodnih šuma pao na dva posto. Brda prekrivena sitnim raslinjem, travom i grmljem, tako to izgleda.

Jedna osobna priča

Foto: G. Tudor

„Nastojimo provesti na otvorenom što više vremena, pogotovo izvan grada, u prirodi, kako bi tijelo bilo u pokretu. Boravak u prirodnom okruženju (planina, rijeka, more..) povoljno utiče i na Darika, na njegovo kompletno psiho-fizičko stanje, na one svoje poznate načine:

  • stvaranje krvnih zrnaca i povećanje kisika u krvi, 
  • rad mišića i bolju pokretljivost tijela i održavanje kondicije,
  • dobar imunitet i detoksikaciju organizma,
  • raspoloženje i koncentraciju,
  • optimizam i želju za životom.

Zbog česte magle i smoga u gradovima, zimi vrijeme provodimo uglavnom na okolnim planinama – ne skijamo, već šetamo kilometrima kroz borovu šumu. Šetnja čistom šumom ubraja se među poznate terapije – nazvana je i „šumskim kupatilom“ jer naše tijelo i čula kupa u čistom zraku i miru. Dokazano smanjuje i nivo šećera u krvi, stresa i krvnog pritiska, opušta čovjeka općenito, jača imunitet, smanjuje depresiju i ljutnju, kao i slabost.“   

(Opaska: gornja osobna priča oboljele osobe od raka krvi preuzeta je iz knjige „MULTIPLI MIJELOM – TJELESNA AKTIVNOST, Informacije za oboljele i članove obitelji“, izdanje Udruge MIJELOMCRO i Udruženja MULTIPLI MIJELOM u BIH, 2022.)

***

Kad ljubitelji prirode posjete Lijepu našu, hrvatske šume izazivaju u njima divljenje.  

Zato, čuvat ćemo šume. Nek’ nas šume kupaju.

Referenca: Ministarstvo poljoprivrede – OVDJE

G. Tudor, autor

Goran Tudor
DOBRA HRVATSKA
Ožujak, 2022.
odgovorno@odgovorno.hr

Ako vam se članak svidi, dijelite ga: podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet!

Etično i odgovorno – uspjesi javnog prijevoza. U javnom prijevozu šverca se samo 2,7 % putnika. Sve je dobro u Beču!

Bečki tramvaji
Bečki tramvaji su vrlo popularni; Foto: Wiener Linien

Putnici koji koriste javna sredstva u Beču pridonijeli su da se emisija smanji za više od pola milijuna tona CO2. Sredstva javnog prijevoza u austrijskoj prijestolnici grabe svakog dana goleme kilometre pa su u 2021. prevalila 78 milijuna kilometara; zamalo da premaše rekord zabilježen u 2019. –78,1 milijun. 

Beč je Bečanima radost, a svijetu uzor.

Bečani uistinu prihvaćaju etičnu i odgovornu javnu kulturu, i još mnogošto drugog u zajedničkom interesu, i zato je Beč jedan od najljepših i najpoželjnijih gradova svijeta za provesti tamo život.

***

Više od 1000 bečkih vozila javnog prijevoza – vlakova, podzemnih željeznica, autobusa i tramvaja uporno prevaljuje kilometre i kilometre:

  • u proteklih dvanaest mjeseci 2021. prevalila su je ukupno 78 milijuna kilometara
  • dnevno su prelazila približno 214.000 kilometara, što odgovara više od pet krugova oko Zemlje.
U centru Beča putnike prevoze dvije autobusne linije na električni pogon. Foto: © Wiener Linien/Helmer

Najviše prijeđenih kilometara zabilježili su bečki autobusi, i to čak 39,5 milijuna. na drugom mjestu su tramvaji – protekle su godine prevalili 23,3 milijuna, a vlakovi podzemne željeznice 15,2 milijuna kilometara.

Član bečkog poglavarstva zadužen za javni prijevoz Peter Hanke istaknuo je da vrlo dobro razvijena mreža javnog prijevoza poput one u Beču pridonosi zaštiti okoliša. 

***

Da su se građani prošle godine odlučili za korištenje automobila umjesto za javni prijevoz, proizveli bi oko 550.000 tona ugljikovog dioksida.

***

Sve više se ljudi voze, a koliko njih se „šverca“

Zanimljiva je činjenica da su putnici u javnom prijevozu u glavnom gradu Austrije među najpoštenijima u Europi. Protekle godine bečki kontrolori pregledali su vozne karte mnogim putnicima, kao i u drugim gradovima Europe. I evo što je nađeno: 

  • Od oko tri milijuna putnika u Beču „švercalo” se njih samo 2,7 %. (Broj „švercera“ se ipak nešto i povećao – jer je njihov udio 2020. godine iznosio svega 2 %!)
  • U Berlinu valjanu kartu u vožnji ne posjeduje oko 3 % putnika. 
  • U Hamburgu i Frankfurtu „šverca” se oko 5 %, 
  • A u Parizu kontrolori stvarno trebaju biti budni – tamo se šverca oko 10 % kontroliranih putnika

Valjanost karata u bečkom javnom prijevozu svakodnevno kontrolira stotinu kontrolora Wiener Linien. U Beču je, kao i drugdje, najskuplja vožnja ona bez valjane karte i kažnjava se iznosom u visini od 105 eura, odnosno 115 eura ako se plaća s odgodom.

Beč ima jednu od najboljih mreža javnog prijevoza u svijetu u kojoj se zaista ne isplati švercati, poručuju gradski čelnici. 

Referenca: EKO VJESNIK – OVDJE 

Urednička obrada portala odgovorno.hr: naslov i podnaslovi, uvodnik i zaključne poruke

DOBRA HRVATSKA
Ožujak, 2022.
odgovorno@odgovorno.hr

Ako vam se članak svidi, dijelite ga: podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet!

Edukacija mladih i održiva budućnost. Djeca i razvrstavanja otpada. Dječji vrtić Čigra, udruga Uzor Hrvatske i PBZ.

dv-cigra
Foto: Martina Petrović

Djeca najbolje stječu cjeloživotne dobre navike dok su još u vrtiću, navike im osiguravaju uključivanje u društvo i sudjelovanje u izgradnji održivog boljeg svijeta. Takve su navike i one koje pridonose očuvanju prirode, razvrstavanju otpada, boravka u prirodi i svega.

Upravo zbog toga tijekom prvog tjedna proljeća u Dječjem vrtiću Čigra u Zagrebu, pod pokroviteljstvom PBZ-a, održavaju se radionice o razvrstavanju otpada za predškolce. Te se radionice uvezuju u ono kratko razdoblje od svega nekoliko vedrih dana…

Foto: Martina Petrović

NEKOLIKO VELIKIH DATUMA S PORUKOM!

  • Svjetski dan recikliranja, obilježavamo svake godine na dan18. ožujka
  • Dan proljeća, 21. ožujka,
  • Svjetski dan poezije, 21. ožujka
  • i Svjetski dan šuma, 21. ožujka
  • Svjetski dan voda, slavimo svake godine 22. ožujka.

Kroz igru, koja je djeci najprirodniji način učenja, djeca lako usvajaju nova znanja o utjecaju otpada na prirodu. Mogu naučiti kako je moguće, zahvaljujući razvrstavanju, ponovo iskoristiti čak dvije trećine otpada, čime se smanjuju potrebe za sirovinom i energijom, kao i onečišćenje zraka, tla i vode.

UZOR napravio priručnik „Prepoznavanje i razvrstavanje otpada“

priručniku Prepoznavanje i razvrstavanje otpada koji je izdala UZOR Udruga za održivi razvoj Hrvatske

Radionice u Dječjem vrtiću Čigra temeljene su na priručniku Prepoznavanje i razvrstavanje otpada koji je izdala UZOR Udruga za održivi razvoj Hrvatske. Razvrstavanje otpada djeci približavaju zanimljivi likovi među kojima su Vila Papirica i Bocko Boca. Oni mališanima pojašnjavaju kako prepoznati koja je stvar napravljena od kojeg materijala, te što znači koja boja spremnika za otpad.

Kao i mnogi dosad, Dječji vrtić Čigra i PBZ,  prepoznali su ovo originalno rješenje iz civilnog sektora kao potrebno i vrijedno te odlučili aktivno podržati odgoj i obrazovanje djece za održivi razvoj na temu prepoznavanja i razvrstavanja otpada.

Kako se odvije igra, kako se uči dobrim navikama

„Radionicama želimo pridonijeti razvoju djetetove odgovornosti prema sebi, prirodi i budućim generacijama. Djeci želimo osvijestiti važnost njihove uloge u procesu recikliranja te ih poticati da izrastu u ekološki osviještene građane“, kazala je Vedrana Džanić, osnivačica Dječjeg vrtića Čigra.

Foto: Martina Petrović

Na radionicama djeca izrađuju plakate o razvrstavanju otpada, mjere količine otpada, rade igrokaz s lutkicama koje predstavljaju različite spremnike za otpad, te se igraju izvlačenja otpada iz mora. Na taj je način ekologija povezana s kurikulom za predškolarce – od predčitačke aktivnosti preko razvoja fine motorike do predmatematičke aktivnosti.

Vrtićarci ne samo da se rado uključuju u razvrstavanje otpada, nego na pozitivne navike potiču i ostale članove obitelji.

Sva djeca koja sudjeluju u radionicama, dobivaju na dar, i kao uspomenu, priručnik Prepoznavanje i razvrstavanje otpada Udruge UZOR.

Stoga je UZOR-ov cilj da svako dijete predškolske i školske dobi u Republici Hrvatskoj, do 4. razreda osnovne škole, čim prije dobije svoj besplatan primjerak Dječjeg priručnika za održivi razvoj – Prepoznavanje i razvrstavanje otpada.

Reference:

Udruga UZOR – OVDJE

Jutarnji list – OVDJE 

DOBRA HRVATSKA
Ožujak, 2022.
odgovorno@odgovorno.hr

Ako vam se članak svidi, dijelite ga: podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet!

Izjave čelnika na predstavljanju Druge nacionalne studije o stanju nefinancijskog izvješćivanja u Republici Hrvatskoj 2019./2020.

Predstavljanje Druge nacionalne studije o stanju nefinancijskog izvješća u Republici Hrvatskoj za 2019. i 2020. godinu
Predstavljanje Druge nacionalne studije o stanju nefinancijskog izvješća u Republici Hrvatskoj za 2019. i 2020. godinu

Predstavljanje Druge nacionalne studije o stanju nefinancijskog izvješća u Republici Hrvatskoj za 2019. i 2020. godinu održano je 22. ožujka 2022. sa zadaćom da determinira napredak tijekom novog dvogodišnjeg razdoblja. Prva takva nacionalna studija obuhvatila je razdoblje 2017. i 2018. godine. Dok je u razdoblju 2017.-2018. Hrvatska imala 67 obveznika izvještavanja, u razdoblju 2019.-2020. imamo ih 76. 

Zadnjim istraživanjem obuhvaćeno je 96 poslovnih subjekata. 

Institut za društveno odgovorno poslovanje (IDOP) ovime je ponovno na važnom zadatku okupio zainteresirane partnere i to:  Ministarstvo financija, Hrvatsku udrugu poslodavaca, Ekonomski fakultet i PWC.

Na predstavljanju sudjelovali su mnogi uvaženi gosti. 

Izjave čelnih osoba

Uvodnim obraćanjem konferenciju otvorio je Damir Zorić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca.„Za dugoročna ulaganja više nije dovoljna samo profitabilnost poslovanja već investitori traže i informacije o pozitivnom utjecaju poslovanja poduzetnika na okoliš i društvo, dok su s druge strane i kupci i potrošači sve osvješteniji u odabiru proizvoda koji ne štete ljudima i planetu. Nefinancijsko izvješće sadrži osnovne informacije o poslovnim rezultatima i razvoju poduzeća i učinka njegovih aktivnosti na okolišna, društvena i upravljačka pitanja, pitanja povezana s ljudskim pravima te s borbom protiv korupcije i podmićivanja. Postaje sve važnije izvještavati o ovim podacima i rezultatima i činiti to na ispravan i transparentan način. Dodatno, ova obveza obuhvaća sve veći broj poduzeća, zbog čega smo se i kao HUP i kao nositelj UN-ove inicijative za korporativnu održivost, UN Global Compact, 2019. godine uključili u ovaj projekt želeći povećati konkurentnost naših članova na lokalnom, regionalnim i globalnom tržištu.“

Prijedlogom Direktive o korporativnom izvješćivanju uvodi se obvezna eksterna provjera nefinancijskih izvješća, a osvrt na to dao je Country Managing Partner RH PWC John Gašparac istaknuo je „važnost i uloga  revizora procesu verifikacije nefinancijskog izvješćivanja jer prema trenutno važećem Zakonu o reviziji nije dužan posebno verificirati nefinacijsko izvješće već samo u kontekstu zakonske  revizije provjeriti postojanost podataka koji se objavljuju u nefinacijskom izvješću u skladu s objavama finacijskog izvješća. Rezultat ove studije govori da 86% obveznika nefinacijskog izvješćavanja  ne radi dobrovoljnu provjeru što znači da se manje možete osloniti na podatke prikazane u nefinacijskom izvješću jer poduzetnik sam odlučuje što prikazati bez provjere neovisne osobe. Nova direktova to želi promjeniti, te će se uvesti obveza davanja ograničenog uvjerenja na nefinancijske izvještaje za izdavatelje čime se povećava razinu uvjerenje koje će imati korisnici nefinacijskog izvještaja.“

„Od prve izmjene zakona o računovodstva zbog implementacije Direkive o nefinancijsom izvješćivanju koja je otvorila prostor za ovu važnu temu, sada sa dovoljnim iskustvom vidimo i lakše savladavamo nove momente koji dolaze sa novim izmjenama i dopunama zakona Obveznici ovu studiju mogu smatrati i vodičem za usklađivanje sa zahtjevnim zakonodavnim okvirom. Održivo poslovanje je bitan preduvijet kod donošenja odluka o financiranju, pri čemu se Europska unija ističe kao lider sa donošenjem nove Direktiva.“, naglasio je ministar financija Zdravka Marića.

Ivana Ravlić Ivanović iz Ministarstvo financija nastavno na ministrovo izlaganje, prezentirala je buduće obveze u području nefinancijskog izvještavanja. „Ono što je novo, povećan je krug obveznika izvješćivanja. Izvješće će izrađivati svi veliki poduzetnici, te mali i srednji poduzetnici čiji vrijednosni papiri su uvršteni na uređeno tržište, dok su mikro poduzetnici isključeni od obveze. Iznimka su društva kćeri, koja I dalje neće imati obvezu izrađivati I objavljivati svoje izvješće o održivosti ako se priprema konsolidirano izvješće na razini grupe. Vrlo važna tema je i izrada europskih standarda za kosporativno izvješćivanja. Prve standard možemo očekivati do kraja ove godine, a za male i srednje poduzetnike do kraja listopada iduće godine.“

Nikolina Markota Vukić IDOP
Nikolina Markota Vukić IDOP

Koordinatorica ovog projekta Nikolina Markota Vukić iz Instituta za društveno odgovorno poslovanje (IDOP) dala je „pregled rezultata studije koji se zasniva na analizi sadržaja nefinancijskih izvješća prema usporedbi zakonodavnog okvira. Održivo poslovanje će, htjeli mi to ili ne, biti bitan preduvijet kod donošenja odluka o financiranju projekata.“

Predsjednik EFRAG-a Patrick de Cambourg govorio o Razvoju europskih standarda izvješćivanja o održivosti (ESRS), „ Nakon zahtjeva Europske komisije za izradu nacrta europskih standarda za izvješćivanje o održivosti, Europska savjetodavna skupina za financijsko izvješćivanje (EFRAG) na samom je kraju ispunjavanja ambicioznog vremenskog okvira izrade Europskih standarda izvješćivanja o održivosti (ESRS), te je nacrte ESRSa moguće pronaći na EFRAGovoj web stranici.”

U panel diskusiji koju je moderirala Antonija Zorić (ATD Solucije), sudjelovali su Tomislav Ridzak  (HANFA), Sandra Švaljek (HNB), Tamara Perko (HBOR) i Fiona Stewart (Svjetska banka) 

“Banke imaju svoju ulogu u klimatskoj tranziciji, o njihovoj uspješnosti u toj ulozi ovise i njihovi dugoročni poslovni rezultati. Očekujemo da počnu upravljati klimatskim rizicima jednako kao što upravljaju svim drugim značajnim rizicima s kojima se susreću.  Također, i investitori, i potrošači i potencijalni zaposlenici od banaka očekuju da podrže ozelenjavanje i dekarbonizaciju.” Istaknula je zamjenica guvernera HNB-a, Sandra Švaljek.

U panel diskusiji koju je moderirala Antonija Zorić (ATD Solucije), sudjelovali su Tomislav Ridzak (HANFA), Sandra Švaljek (HNB), Tamara Perko (HBOR) i Fiona Stewart (Svjetska banka)
U panel diskusiji koju je moderirala Antonija Zorić (ATD Solucije), sudjelovali su Tomislav Ridzak (HANFA), Sandra Švaljek (HNB), Tamara Perko (HBOR) i Fiona Stewart (Svjetska banka)

„Ulaganje u projekte koji su održivi više nije samo dio imidža ili društvene odgovornosti nekog poduzeća, već postaje preduvjet za uspješno poslovanje, kako zbog troškova koje će poduzeće imati ne prilagodi li svoje poslovanje tako i zbog nemogućnosti pristupa povoljnim EU financijskim sredstvima. Primjerice, jedan od osnovnih zahtjeva EU-a bio je potreba usklađivanja svih investicija financiranih iz NPOO-a s načelom nečinjenja bitne štete okolišu, tzv. DNSH načelom („Do no significant harm“). Stoga je važno skrenuti pažnju i privatnom i javnom sektoru na potrebu pripreme projekata u skladu s ovim načelom i EU taksonomijom.  HBOR već ima značajno iskustvo u financiranju održivih projekata koji ne štete klimi, društvu i okolišu, a svoju jedinstvenu ulogu želimo iskoristiti i za poticanje drugih na prilagođavanje sve većim okolišnim i klimatskim zahtjevima.“ istaknula je predsjednica Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak Tamara Perko.

Tomislav Ridzak, član Upravnog vijeća Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga „Nefinancijsko izvještavanje za europska velika i mala poduzeća intenzivno će se razvijati u naredne 4 godine jer to jedan od bitnih uvjeta da Europa do 2050. postane prvi klimatski neutralan kontinent. Plan je do 2026. godine u potpunosti uspostaviti sustav izvještavanja koji bi metodom javne objave provjerenih informacija u cijeloj EU utjecao na tokove kapitala prema poduzećima  koja drže do  ekološke i socijalne održivosti. Regulativa je  zamišljena kako bi  potaknula promjenu poslovnih procesa, i osigura dugoročne prednosti za one koje prihvate tu obvezu. Bit će dostupniji novim investitorima, dobit će povoljnije plasmane kod kreditnih institucija, lakše će pronalaziti domaće strane partnere i potrošače, a još k tome i dugoročno održivije poslovati jer će bolje upravljati rizicima u svom poslovanju. 

Kada cijela regulativa zaživi, Hanfa će u tome očekivano imati nadzornu ulogu i prema izdavateljima i prema financijskom nebakarskom tržištu. No, u ovome trenutku smatramo da je naša najbitnija uloga pružiti aktualne informacije, upute, poticaj i podršku tržištu. Naše su Smjernice izdane prije godinu dana i imale za cilj da naše izdavatelje na burzi pripremimo na europsku regulativu koja dolazi jer je važno da se sve promjene odvijaju postepeno i na kvalitetan način kako nam hrvatska poduzeća u tom dijelu ne bi zaostajala za drugim EU tržištima.” 

Nacionalna studija o stanju nefinancijskog izvješćivanja u Hrvatskoj za 2019. i 2020. godinu – U PRILOGU 

Nacionalna studija o stanju nefinancijskog izvješćivanja u Hrvatskoj za 2019. i 2020. godinu.

Kontakt:
Anita Džapo, mag.oec., voditeljica marketinga
HUP
anita.dzapo@hup.hr 

DOBRA HRVATSKA
Ožujak, 2022.

Rastu računi – štedimo vodu, obradujmo Zemlju! Odgovoran građanin i Svjetski dan voda, 22. ožujka.

Prosječna potrošnja vode u hrvatskim kućanstvima po pojedincu iznosi oko 130-150 litara na dan. Možemo lako uštedjeti 20%, a maksimalno posvećeni i 50%. Na Svjetski dan voda krenimo s prvih 30 litara!

Voda kojom se čovječanstvo svakodnevno koristi iznosi samo 0,01 posto od ukupne količine vode na Zemlji? Ako bi se vodom koristili razumno, ta bi količina bila čak triput dovoljna za cjelokupno svjetsko stanovništvo. No, ipak, milijarde ljudi pati  danas bez odgovarajuće opskrbljenosti vodom!

KAKO OSOBNO POMOĆI ZEMLJI, ODRŽIVOM DRUŠTVU I UŠTEDJETI  NA RAČUNIMA?

Procjenjuje se da se može uštedjeti oko 30 litara po osobi dnevno, a ugradnjom štednih regulatora (senzora) potrošnja se može smanjiti i više od 50 posto. U slučaju zagrebačke obitelji s tri člana, koja mjesečno troši na vodu oko 300 kuna, to bi moglo donijeti 1800 kuna uštede godišnje.

Mjere koje je moguće uvijek poduzeti su: sprečavanje curenja, kapanja, smanjivanje snage mlaza u slavini kao i svakog neracionalnog korištenja vode.

  1. Prvo provjerite nepropusnost cijevi

Nevezano da li potrošnja značajno odstupa od nekog očekivanog prosjeka ili ne, otkrijte curi li vam negdje voda zbog poroznih cijevi.

Očitajte vodomjer, dva sata nemojte koristiti vodu i nakon toga ponovno očitajte stanje. Ako vodomjer pokazuje veću potrošnju, negdje postoji pukotina ili je cijev nagrižena hrđom. nekad se događa da probušimo cijev bušeći rupu u zidu za postaviti sliku ili element u kuhinji.

  1. Zamijenite dotrajale brtve

Ako slavina kapa brzinom od jedne kapi u sekundi, dnevno se izgubi oko 17 litara vode (osam kuna po slavini).

Među potezima koje trebate poduzeti kako biste zaustavili nepotrebnu potrošnju je i zamjena dotrajalih ventila (brtvi) zbog kojih često curi voda na slavinama. Svakako treba pažljivo utvrditi  i spriječiti svako daljnje sitno curenje vode u WC školjci  (sitni curak se jedna i vidi, ali on donosi puno više gubitaka nego curenje kap po kap.

  1. Koristite perilicu umjesto ručnog pranja posuđa uvijek kad je suđa više

Možda vam zvuči nelogično, ali perilica posuđa u pravilu je bolje rješenje nego pranje posuđa na ruke, osobito u kućanstvima s dvije i više osoba. Kod ručnog pranja suđa troši se i do 80 posto više vode nego kod strojnog.

4. Nabavite štedljivi vodokotlić

Ugradnjom štednih vodokotlića i racionalnim korištenjem mogu se uštedjeti velike količine vode. Klasični vodokotlić ispušta devet litara po ispiranju. U slučaju jedne obitelji događa to se i 10 puta dnevno, što opet znači da ćete u 30 dana potrošiti 2700 litara pitke vode.

Ugradnjom vodokotlića s dvojnim ispustom vode potrošnju možete smanjiti za 30 posto i uštedjeti oko 15 kuna mjesečno

  1. Ručno pranje posuđa u sudoperu u nekom slučaju je preporučljivije

Da li je potrebno u perilici detaljno prati šalicu nakon svake upotrebe. Popili ste čaj, napili se vode i slično, u krugu svoje obitelji – u takvom slučaju ekonomičnije je na brzini isplahnuti takvu čaši ili šalicu, nego je gurati u perilicu.

Kada perete suđe u sudoperu, ne perite ga pod tekućim mlazom. Prvo napunite vodom neku veću posudu pa u njoj operite posuđe, a tek potom isperite ga pod tekućim mlazom.

Dok ispirete posudu ili čašu, možete ostaviti ispod u sudoperu pribor za jelo da voda po njemu pada (tako su radili otočani prije kad nije bilo vode iz vodovoda)

  1. Razumno, ne preveliko korištenje deterdženta pri ručnom pranju

Obratite pažnju i na štedljivo korištenje sredstava za pranje suđa – deterđenta. Što ga više nanesete i koristite, u količini većoj nego je mjera, bit će potrebno više vode za ispiranje.

Ako perete suđe u perilici, važno je da skupite dovoljno suđa da popuni perilicu.

  1. Kupanje ili tuširanje?

Najviše vode potroši se prilikom kupanja i tuširanja. Nastojite što više prakticirati tuširanje jer ćete potrošiti i do 50 posto manje vode nego kupanjem u kadi.

Pritom vodite računa o dužini tuširanja jer svaka dodatna minuta odnosi 20 do 40 litara vode. Optimalno vrijeme je pet do sedam minuta.

  1. Jutarnja higijena zubi

Kada perete ruke ili zube, nastojite zatvoriti vodu prije ispiranja. Na taj način možete uštedjeti i do pet litara vode po osobi dnevno. Poanta je izbjeći situacije u kojima će voda iz slavine nekontrolirano teći.

NEKOLIKO VAŽNIH ČINJENICA

Oblici vode na Zemlji

97,5 posto zaliha vode na Zemlji nalazi se u obliku morske vode. Voda kojom se svakodnevno koristi čovječanstvo iznosi samo 0,01 posto zaliha vode na Zemlji. Preostali dio vode nalazi se u vidu snijega i leda.

Foto: Pexels.com

Raspored slatke vode u svijetu

Zalihe slatke vode nisu ravnomjerno raspodijeljene – Azija je ima najviše, a Australija najmanje. U 20. stoljeću potrošnja vode povećala se deseterostruko, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 1,1 milijarda ljudi nema pitku vodu, dok 2,4 milijarde nemaju dovoljno vode za održavanje osnovnih higijenskih potreba.

Što radimo i što jedemo utječe na potrošnju vode

Za uzgoj samo jednog kilograma rajčice potrebno je 1.000 litara vode, a riže 3.450 litara.

Za kilogram piletine potroši se 4.600 litara vode, a za kilogram govedine čak 42.500 litara!

Koliko je vode dostatno za dnevni život čovjeka?

Smatra se da je 50 litara po osobi dnevno dovoljno za zadovoljavanje potreba, no i 30 litara bilo bi zadovoljavajuće – pet litara za piće i kuhanje te 25 litara za higijenu.

U razvijenim zemljama je potrošnja vode dvostruko i trostruko veća. Prosječni američki građanin potroši i 500 litara dnevno. Istovremeno u nekim državama jedna osoba dnevno potroši manje od 10 litara na dan (Azija i Afrika).

Za daljnje informacije pročitajte i VODE, VODE, velika vam hvala.

Korišteni izvori: tportal i drugo

DOBRA HRVATSKA
Ožujak 2022.

 

Ima li pomaka? Druga nacionalna studija o stanju nefinancijskog izvještavanja u RH, što će reći? Prijavite se.

nefinancijsko izvjescivanje

Nakon prve Nacionalne studije koja je 2019. godine dala analizu stanja nefinancijskog izvješćivanja u Hrvatskoj za prvo dvogodišnje razdoblje obuhvativši izvješća iz 2017. i 2018. godine, sačinjena je druga studija, za godine 2019. i 2020.
Institut za društveno odgovorno poslovanje (IDOP) ponovno je okupio partnere na Studiji, Ministarstvo financija, Hrvatsku udrugu poslodavaca, Ekonomski fakultet i PWC kako bi determinirali napredak tijekom sljedećeg dvogodišnjeg razdoblja, tj. za 2019. i 2020. godinu. Događaju će prisustvovati uvaženi gosti poput ministra financija dr. sc. Zdravka Marića, guvernera HNB-a Borisa Vujčića, predsjednika EFRAG-a Patricka de Cambourga i mnogi drugi.

Predstavljanje Druge studije na skupu i on-line

22. ožujka 2022., s početkom u 9:30 sati

Registracija od 9,00 sati

Prijavite se!

Događaj možete pratiti i na HUP YouTube kanalu 


Agenda

9:30 – 9:40 Pozdravni govori
dr.sc. Damir Zorić, glavni direktor HUP-a
John Gašparac, Country Managing Partner, PWC
dr.sc. Zdravko Marić, ministar financija RH
9:40 – 10:00 Najava budućih obveza u području nefinancijskog izvješćivanja
Ivana Ravlić Ivanović, Ministarstvo financija

10:00 – 10:20
Predstavljanje Druge nacionalne studije o stanju nefinancijskog izvješćivanja u Republici Hrvatskoj
dr.sc. Nikolina Markota Vukić, Institut za društveno odgovorno poslovanje (IDOP)

10:20-10:40 Development of European sustainability reporting standards (ESRS) tbc
Patrick de Cambourg, European Financial Reporting Advisory Group (EFRAG)

10:40 – 11:40 Panel: Održivost kao preduvjet za financiranje
Moderator: prof.dr.sc. Mislav Ante Omazić, Ekonomski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu
Panelisti: Tomislav Ridzak (HANFA), Boris Vujčić (HNB), Tamara Perko (HBOR), Antonija Zorić (ATSolucije), Fiona Stewart (Svjetska banka)

Prijavite se!

Projekt „Za odgovorno odrastanje mladih“ osposobljava roditelje i stručne suradnike za uspješnu komunikaciju s adolescentima. Psihološki centar TESA i Heineken – 10 godina suradnje.

Za odgovorno odrastanje mladih

Projekt „Za odgovorno odrastanje mladih“ ulazi ove 2022. u svoje deseto izdanje, kojem je cilj osposobiti čim više odraslih da dobrom komunikacijom pomognu adolescentima u njihovu veoma izazovnom životnom razdoblju.

  • U ovogodišnji ciklus uključilo se čak 58 škola, što je rast od 31 posto. 
  • Prošle 2021. godine u aktivnostima su sudjelovale 44 škole, 1300 roditelja i stručnih suradnika. 
  • U 10 godina ovog projekta održano je 160 predavanja za gotovo 4.000 roditelja, a programom usavršavanja za stručne suradnike obuhvaćeno je više od 60 škola iz svih dijelova Hrvatske.

Interes za sudjelovanjem u projektu „Za odgovorno odrastanje mladih“ raste sa svakim godišnjem ciklusom; za 2022. godinu stigle su prijave iz 58 škola diljem Hrvatske. I ove godine psiholozi iz Psihološkog centra TESA, zahvaljujući inicijativi kompanije HEINEKEN Hrvatska, s roditeljima i stručnim suradnicima dijeliti svoja znanja, savjete i najbolje prakse za uspješnu komunikaciju s adolescentima. Cilj je pružiti im podršku da pozitivno utječu na zdravo odrastanje mladih, kao i na prevenciju maloljetničke konzumacije alkohola.  

„Okruženje u kojemu djeca odrastaju mijenja se iz dana u dan i važno je pristup temama kojima se bavimo održavati aktualnim; treba stalno imati na umu dinamiku promjene koje utječu ili mogu utjecati na njihovo odrastanje. Ono što uvelike obilježava period adolescencije jest traganje za identitetom, a pri čemu dolazi do ispitivanja granica i problema s autoritetom. To su sve izazovi s kojima se, uz djecu, na ovom putu susreću i njihovi roditelji, a mi im na ovaj način želimo dati potrebnu podršku“, izjavila je u povodu lansiranja najnovijeg izdanja ovog, već tradicionalnog, projekta Tanja Dejanović Šagadin iz Psihološkog centra TESA.

„U kompaniji HEINEKEN Hrvatska ponosni smo na dugogodišnju suradnju sa Psihološkim centrom TESA i na sve aktivnosti koje provodimo s ciljem prevencije maloljetničke konzumacije alkohola“, istaknula je Ljudmila Bratko Gašpić, menadžerica za korporativne poslove HEINEKENA Hrvatska. I dodala: „Društveno-odgovorno poslovanje u samoj je srži našeg poslovanja i smatram kako su jubilarno deseto izdanje ovog našeg projekta, kao i sve povratne informacije koje zaprimamo iz godine u godinu, snažni pokazatelji kako na pozitivan način možemo utjecati na one najviše uključene u odgoj srednjoškolaca, a samim time i na čitavu zajednicu u kojoj djeluju.“

Dobra iskustva iz 2021. – novi poticaj

U program su se protekle godine uključile 44 škole diljem Hrvatske, njih čak dvostruko više nego u godini prije. Čak 1.300 roditelja srednjoškolaca prisustvovalo je interaktivnim predavanjima.

  • Ovakav pristup podrške u odgoju u 2021. roditelji su ocijenili s prosječnom ocjenom 4,5. 
  • Gotovo polovica tvrdi kako su na predavanjima saznali nešto novo.
  • Čak ih je 85 posto iskazalo zadovoljstvo predavanjima, ocijenilo ih izvrsnim ili vrlo dobrim te korisnim načinom u suočavanju s izazovima u odgoju.

Sukladno tome, pozitivne povratne informacije očekivano nisu izostale niti od strane stručnih suradnika iz uključenih škola koji su sudjelovali u programu dodatnog usavršavanja:

„Ovaj je projekt velika podrška nama kao stručnom osoblju u uspješnom savladavanju izazova do kojih dolazi u našoj svakodnevnoj interakciji s učenicima. Radionica sa psiholozima iz TESE prošle je godine bila iznimno korisna – dijeljenje načina na koje se nosimo s izazovima te savjeti psihologa rezultirali su time da smo našu školu u sve aktivnosti prijavili i ove godine“, zaključila je Nikolina Smrečki iz Srednje strukovne škole Varaždin.

Jubilarnih deset godina uspjeha – mnogo je zadovoljnih

Edukativni program „Za odgovorno odrastanje mladih“ održava se od 2013. godine. Od 2016. godine psiholozi iz TESE u sklopu programa održavaju i interaktivna predavanja za roditelje te program usavršavanja za stručne suradnike. Do danas, održali su više od 160 predavanja za gotovo 4.000 roditelja te program usavršavanja za stručne suradnike u više od 60 škola iz svih dijelova Hrvatske. Kako su se aktivnosti redovitim istraživanjima pokazale korisnima i stručnim suradnicima i roditeljima, program se kao takav zadržao sve do ovogodišnjeg izdanja. 

***

O kompaniji HEINEKEN Hrvatska

HEINEKEN Hrvatska jedan je od najvećih proizvođača piva na hrvatskom tržištu. Naša tradicija proizvodnje piva u pivovari u Karlovcu seže u davnu 1854. godinu. U svom portfelju imamo vrhunske proizvode. Svi proizvodi napravljeni su od sastojaka vrhunske kvalitete.

Ljudmila Bratko Gašpić
Odjel korporativnih poslova
HEINEKEN Hrvatska
e-mail: Ljudmila.BratkoGaspic@heineken.com
mob: 098 246 500

DOBRA HRVATSKA
Ožujak, 2022.

Humana Nova i zaposlenici – tamo gdje se zadovoljstvo stvara i dijeli između svih (II. dio)

Humana Nova

Zaposleni u socijalnoj zadruzi Humana Nova dobivaju mnogo više no što su radno mjesto i plaća. Sa Humanom Novom dobivaju novi smisao, grade identitet korisne i aktivne osobe na dobrobit sebi i društvu. Humana Nova – to je njihova dobra kuća! 

Neprofitna organizacija koja vlasnicima stvara profit i radnicima egzistenciju te štiti okoliš

Socijalna zadruga Humana Nova s 50 zaposlenih neprofitno je društveno poduzeće koje zapošljava u prvom redu osobe s invaliditetom i druge društveno isključene osobe te tako ima jak utjecaj na stvaranje humanijeg i boljeg društva. Istovremeno, ta organizacija gradi zeleni svijet, baveći se oporabom odjeće i tekstilnog otpada pa se, uz radnike i društvo, njoj veseli i naš veliki dom – Zemlja.

Danas je u zadruzi zaposleno 44 radnica i radnika, od čega su njih 23 osobe s invaliditetom. Najviše je osoba s intelektualnim poteškoćama, ali ima i gluhih osoba, osoba s tjelesnim invaliditetom, osoba oboljelih od multiple skleroze, slabovidnih osoba te osoba oboljelih od cerebralne paralize. Tu je još i 13 radnica i radnika iz kategorije marginaliziranih skupina poput dugotrajno nezaposlenih starijih osoba, samohranih majki, pripadnika nacionalnih manjina, osoba s niskim stupnjem ili bez obrazovanja, osoba kojima je to prvi posao. 

Radnici su vlasnici

Kao neprofitna organizacija, sav profit koji ostvare reinvestiraju u kupnju nove opreme i stvaranje novih radnih mjesta (upisani su i u registar neprofitnih organizacija). Ponosni su što su plaće njihovih radnika iznad prosjeka u tekstilnoj industriji. 

Tajna uspjeha možda leži i u činjenici da radnici rade sami za same sebe, jer vlasnici zadruge su sami radnici. 

Kada govore o svom poduzeću, i upravitelj i radnici ističu prijateljsku, gotovo obiteljsku atmosferu. Svi se poznaju, pomažu jedni drugima i podupiru se. Upravitelj Humane Nove Ivan Božić ističe da kod njih nema prisile, a riječ „morati“ je zabranjena. 

Radnici ne rade na normu, što osobito cijene radnice koje su ranije radile u drugim tekstilnim tvrtkama na normu, koja im je stvarala veliki pritisak, „ubijala“ im volju za posao i svaku kreativnost.

„Prije Humane sam postojao, sada živim.“

– U Humani Novoj kao osoba s invaliditetom radim više od osam godina. Zadovoljna sam svojim poslom. Mala smo firma, svi se poznajemo i dobri smo si. Radim u miru, nema žurbe i nervoze, što mi odgovara s obzirom na poteškoće sa sluhom, a i drugi su mi uvijek spremni pomoći – kaže Anita Vidović. 

I Dino Višnjić, koji u zadruzi radi kao web administrator već dvije godine, zadovoljan je poslom. Prije toga bio je nezaposlen pet godina. 

– Zaposlenje mi je pružilo puno životnih prilika. Krenuo sam na vozački ispit, stekao samopouzdanje i polako počeo preuzimati život u svoje ruke. U radnom okruženju sam dobro prihvaćen, a posao koji radim je zanimljiv i dinamičan. Činjenica da sam dobio priliku raditi i zarađivati čini me slobodnijim i ispunjenijim. Prije Humane sam postojao, a sada živim. Tu sam prvo Dino, a tek onda osoba s invaliditetom – kaže Dino. 

Jedinstven model zapošljavanja

Humana Nova razvila je sustav kako nove zaposlenike uključiti u rad poduzeća i pomoći im da daju maksimum od sebe. Radnicima je na raspolaganju i socijalna radnica, koja je i sama zaposlena u Humani Novoj.  

– Imamo model zapošljavanja i uvođenja u radni proces kroz osposobljavanje tijekom kojeg najprije radimo na samopouzdanju svake osobe te na stvaranju i širenju radnih navika. Tolerancija, poštovanje, povjerenje i odgovornost naša su svakodnevna mantra. Većina radnica i radnika, njih 24-ero, su i vlasnici zadruge te ravnopravno sudjeluju na Skupštinama zadruge  kod donošenja odluka. To, dakako, doprinosi podizanju razine samopouzdanja i pristupa poslu, a utječe i na nove radnike koji dolaze. Upravo zato i nemamo normu u našim radnim procesima jer svaka radnica i radnik daju svoj maksimum svaki dan – kaže upravitelj Ivan Božić.

Upitali smo ga kakav je osjećaj voditi poduzeće u kojemu rade radnici koje nitko ranije nije htio zaposliti.

– Danas, nakon 10 godina rada, muke, ali i strpljenja i vjere, osjećaj je odličan. A to nas motivira za daljnji rast i razvoj. Da nema Humane Nove, većina naših radnica i radnika ne bi radili nigdje; zbog premalo samopouzdanja bili bi nekonkurentni – kaže upravitelj Božić.

Uspjeh Humane Nove u radnoj integraciji prepoznat je i u Europskoj uniji, gdje su navedeni kao  jedan od 15 najboljih primjera u EU. 

– Ironija je da smo jedini od sličnih europskih poduzeća bez sustavne nacionalne podrške, tj. naša socijalna zadruga tretira se kao i svako drugo privatno poduzeće – kaže Božić, koji je dobitnik nagrade za drugog najboljeg menadžera u poduzećima za radnu integraciju u EU (ENSIE mreža).

Toliko o Humani Novoj. 

Mala priča, koju, uz ČESTITKE I ZAHVALNOST HRVATSKOG DRUŠTVA, s radošću promičemo.

DOBRA HRVATSKA
Mirela Drkulec Miletić
Ožujak, 2022.

odgovorno@odgovorno.hr

PS: Proslijedite članak prijateljima, da se slika o uspjesima i općem dobru širi Hrvatskom.

Socijalna zadruga Humana Nova, poslovno uspješna kao najbolje tvrtke (I. dio)

Humana Nova

Recikliraju, kreiraju nove proizvode, investiraju, izvoze… i uključuju u rad isključene osobe.

Iako socijalna zadruga Humana Nova ima manje od 50 zaposlenika, pravo je malo čudo. Toliko dobroga čine sebi, društvu i Zemlji! To malo poduzeće sa sjedištem na sjeveru Hrvatske, u Čakovcu višestruko je zanimljivo – društveno, okolišno i ekonomski.

Humana Nova, naime, prikuplja, prodaje dalje upotrebljivu odjeću te reciklira otpadni tekstil. Stvara nove kvalitetne proizvode, produljuje vijek korištenja stvari i otpada, zapošljava ljude koji teško pronalaze posao i pri svemu posluje vrlo uspješno i izvozi velik dio svoje proizvodnje.  

S radom su počeli prije 11 godina, kada im ni najoptimističniji ekonomski analitičari nisu davali više od šest mjeseci. No, oni ne samo da su preživjeli nego su se i razvijali te se danas mogu pohvaliti poslovnom suradnjom s poznatim svjetskim i domaćim brendovima kao što su IKEA, Carlsberg, Erste Bank, Zagrebačka banka, Infobip, Dechatlon i drugi. 

Upravitelj Humane Nove, Ivan Božić

A kako im je to uspjelo?

Upravitelj Humane Nove, Ivan Božić, ne krije da je bilo poteškoća, nesnalaženja i pogrešnih koraka u njihovu rastu. „Bilo je mukotrpno doći do današnjeg stanja, ali utoliko je sada slađe“, kazao nam je Božić. No, tajna se vjerojatno krije u organizaciji i atmosferi Humane Nove. Nazivom „zadruga“ podsjeća na neka prošla vremena, no zapravo je riječ o suvremeno koncipiranom, tržišno orijentiranom, a mimo toga, i prije svega, humanom poslovnom subjektu. 

Godišnje prerade od 350 do 400 t tekstilnog otpada

Humana Nova – sortirnica

U zadnjih pet godina u Humani Novoj u prosjeku godišnje prerade između 350 i 400 tona tekstilnog otpada. Vjerni su konceptu održive proizvodnje i pri proizvodnji proizvoda od novih tkanina u šivaoni. Nema kod njih tekstila iz Kine, već koriste pamučni materijal lokalnih i ekoloških proizvođača. Tako platnene torbe izrađuju od pamuka tvrtke Čateks Čakovec, zastave od materijala iz tvrtke Vis Promotex Varaždin, a za ostale proizvode koriste materijale turskih proizvođača te manjim dijelom grčkih, ali isključivo od organskog, certificiranog pamuka. Od toga novog tekstila prošle su godine izradili 40.000 proizvoda. Proces je potpuno zaokružen, pa i otpad iz šivaone ponovno koriste u proizvodnji filca. 

Njihova se uspješnost može mjeriti i izvozom. Sav filc koji proizvedu izvoze u zemlje EU, ali izvoze i nove proizvode koje sašiju, oko 10%. Najznačajniji im je poslovni partner tvrtka Regeneracija Zabok. Surađuju i s drugim tvrtkama, kao što su lokalne tvrtke Sobočan, Tehnix, Centrometal, zatim Erste banka, Zagrebačka banka, A1, PWC i PWC savjetovanje, IKEA, Decathlon, Carlsberg, Belupo, Elfs… Od suradnje sa stotinjak privatnih poduzeća, dobar dio otpada na kvotno zapošljavanje i oslobađanje penala za nezapošljavanje osoba sa invaliditetom. 

Možda niste znali da čak 1500 „teta“ u vrtićima nose pregače sašivene u Humani Novoj, a majice i drugi suveniri benda iz BiH Dubioza kolektiv sašivene su također u njihovim pogonima. 

Imaju second hand trgovinu, šivaonicu odjeće, proizvodnju krpa, pripremu za daljnju reciklažu onog neupotrebljivog…

U Humani Novoj ističu da su društveni, ekološki i ekonomski ciljevi podjednako zastupljeni u njihovu poslovanju. 

– Ekološki imamo zaokružen model gospodarenja tekstilnim otpadom u partnerstvu s Regeneracijom Zabok kroz proizvodnju filca. Od prikupljenog tekstila, nakon sortiranja, dio ponovno upotrijebimo kroz donacije ili prodaju u našem second hand dućanu. Dio koristimo kao osnovu u našoj šivaonici u proizvodnji novih predmeta kao što su papuče Bibike, pregače, kute za odgojiteljice, razne platnene torbe, ruksaci… Sortirani pamuk režemo u industrijske krpe koje plasiramo natrag na tržište, prvenstveno u metaloprerađivačku industriju, dok preostali tekstil ide u proizvodnju filca. Takav je model jedinstven i jedan od najboljih u EU (analiza RREUSE mreže). U tim procesima imamo uveden certifikat upravljanja okolišem ISO 14001, a imamo uveden i ISO 26000, certifikat društvene odgovornosti – objašnjava upravitelj Božić složeni proces proizvodnje. 

Ni pandemija nije usporila rast izvoza, zaposlenih, investicija…

Čak ni pandemija Covid-19 nije usporila njihov rast. Nakon početnog kaosa, Humana Nova brzo je ponovno stala na noge te nastavila uzlaznim trendovima. U zadnje dvije godine izvoz se povećao za više od 150%, a stalan rast od lipnja 2020. bilježe i na domaćem tržištu. K tome, od početka pandemije broj zaposlenih narastao je sa 28 na 44 zaposlenika. U jeku pandemije uložili su i više od 1.000.000 kuna u adaptaciju prostorija u koje su se preselili početkom lipnja 2020. i u kojima imaju bolje uvjete rada i optimiziran proces proizvodnje. 

Ambiciozni poslovni planovi, proširiti se po cijeloj Hrvatskoj

Poslovnih ideja u zadruzi nikada ne manjka, pa o poslovnim planovima upravitelj Božić kaže: 

Humana Nova – jedan od proizvoda

– Danas je model sakupljanja i sortiranja tekstila te radne integracije spreman za preslikavanje u druge krajeve Hrvatske. Ali, za to očekujemo podršku lokalnih zajednica (osiguranje prostora za rad) te uspostavu nacionalnog sustava podrške u društvenom poduzetništvu. Jer, svaku takvu pomoć mi ćemo vratiti kroz zapošljavanja marginaliziranih skupina. Ukoliko se proširimo po cijeloj Hrvatskoj, tada bi moglo biti zaposleno čak deset puta više takvih ljudi nego danas. Lani smo otvorili podružnicu u Dugoj Resi s ciljem da u budućnosti spaja Dalmaciju, Slavoniju i Istru te na taj način optimizira skupe transportne troškove. U planu nam je i uspostava centra za radnu integraciju te centra za ponovnu uporabu, a oba projekta ušla su u novu strategiju Međimurske županije – na kraju će Ivan Božić.

I regionalna medijska kuća “Al Jazeera Balkans”, zapazila je uspjehe i posebnosti Humane Nove pa je u emisiji iz siječnju 2022. “Šira slika”, prikazan presjek dosadašnjih postignuća Humane Nove. Autorica je Azra Hadžić, snimatelj Mirsad Bukvić, a montažer Sanin Džafo.

***

Nazovite ih, odnesite u njihove prostore ili im pošaljite stari neupotrebljivi tekstilni otpad ili dobro uščuvanu i novu odjeću na punktove -trgovine: 

  • Humana Nova, 40 000 Čakovec, Ulica Žrtava Fašizma 3, tel: 040 500 765
  • ili u odgovarajuća raciklažna dvorišta koja prikupljaju tekstil, posebno ona uz IKEU, Zagreb

Humana Nova i zaposlenici – tamo gdje se zadovoljstvo stvara i dijeli između svih (II. dio)

DOBRA HRVATSKA
Mirela Drkulec Miletić
Ožujak, 2022.

odgovorno@odgovorno.hr

NAJČITANIJE