Svjetski dan zaštite okoliša 2024: Obnova zemljišta, dezertifikacija i otpornost na sušu

Objavio
Odgovorno
-
Svjetski dan zaštite okoliša 2024

Svjetski dan zaštite okoliša najvažniji je međunarodni dan posvećen promicanju očuvanja okoliša. Pod vodstvom Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), održava se svakog 5. lipnja od 1973. godine. Tijekom proteklih pet desetljeća izrastao je u jednu od najvećih globalnih platformi za zaštitu okoliša. Svake godine deseci milijuna ljudi sudjeluju online i kroz osobne aktivnosti te događaje i akcije diljem svijeta.

Ovogodišnja tema i kampanja za Svjetski dan zaštite okoliša usmjerena je na obnovu zemljišta, dezertifikaciju i otpornost na sušu pod sloganom „Naša zemlja. Naša budućnost. Mi smo #GenerationRestoration.”

Povodom Svjetskog dana zaštite okoliša, 5. lipnja 2024., generalni sekretar UN-a, Antonio Guterres, održao je upozoravajući govor o klimi pod nazivom “Trenutak istine“.

Svake godine domaćin Svjetskog dana zaštite okoliša je druga država u kojoj se održavaju službene proslave. Zemlja domaćin za 2024. godinu je Saudijska Arabija, koja će biti i domaćin šesnaeste sjednice Konferencije stranaka (COP 16) UNCCD-a, od 2. do 13. prosinca 2024. godine.

Ove 2024. godine obilježava se 30. obljetnica UN-ove Konvencije o borbi protiv dezertifikacije (UNCCD). Prema UN-ovoj Konvenciji o borbi protiv dezertifikacije, do 40% tla na planeti je degradirano, što izravno utječe na polovicu svjetskog stanovništva i prijeti otprilike polovici globalnog BDP-a (44 trilijuna USD). Broj i trajanje suša povećao se za 29% od 2000. godine. Bez hitnog djelovanja, suše bi mogle pogoditi više od tri četvrtine svjetske populacije do 2050. godine.

Obnova zemljišta ključni je stup Desetljeća UN-a o obnovi ekosustava (2021.-2030.). Poziv je to na okupljanje za zaštitu i oživljavanje ekosustava diljem svijeta, što je ključno i za postizanje ciljeva održivog razvoja.

Značaj kopnenih ekosustava

Suša i dezertifikacija prijete kopnenim ekosustavima diljem planeta, uključujući slatkovodne ekosustave i tlo, vezivno tkivo koje omogućuje život na Zemlji. Zato je važno podsjetiti na ono što čini kopnene ekosustave tako značajnim.

Tlo i voda 

  • Gotovo 60% svih vrsta su kopnene, što kopno čini najraznolikijim staništem na planetu.
  • Zdrava tla pohranjuju goleme količine ugljika koji bi, ako bi se oslobodio, uzrokovao veliki skok planetarnog zagrijavanja.
  • Samo 0,5 posto vode na Zemlji je upotrebljiva i dostupna slatka voda. Klimatske promjene to opasno ugrožavaju.
  • Tijekom posljednja dva desetljeća skladištenje vode na kopnu – uključujući vlagu u tlu, snijeg i led – opadalo je brzinom od 1 centimetra godišnje s ozbiljnim posljedicama za sigurnost vode i proizvodnju hrane.

Suha područja

  • Suha područja – područja koja se suočavaju s velikom nestašicom vode – pokrivaju 41% kopnene površine Zemlje i 78% svjetskih pašnjaka.
  • Suha područja stvaraju 44% globalnih usjeva, izvor su hrane za polovicu svjetske stoke i podržavaju živote i sredstva za život više od 2 milijarde ljudi.
  • Unatoč onome što ime sugerira, suha su područja dom za više od četvrtine svjetskih šuma, trećina su globalnih žarišta bioraznolikosti i predstavljaju kritične migracijske točke za ptice.

Pustinje

  • Pustinje pokrivaju više od jedne petine kopnene površine Zemlje i nalaze se na svim kontinentima.
  • Sahara je najveća vruća pustinja na svijetu, prostire se na 9,4 milijuna četvornih kilometara, otprilike veličine Kanade.
  • Unatoč svojoj reputaciji beživotne pustinje, Sahara je dom za 500 vrsta biljaka, 70 vrsta sisavaca, 100 vrsta gmazova, 90 vrsta ptica i nekoliko člankonožaca, poput pauka i škorpiona.
  • Mnoge se pustinje šire zbog klimatskih promjena, ali neke zemlje uzvraćaju, uključujući 22 zemlje u Africi koje graniče s pustinjom Saharom gdje inicijativa Velikog zelenog zida ima za cilj obnoviti 100 milijuna hektara zemlje kroz mozaik zelenih i produktivnih krajolika.

Šume

  • Šume pokrivaju 31% Zemlje, ali nisu ravnomjerno raspoređene jer se više od polovice svjetskih šuma nalazi u samo pet zemalja: Brazilu, Kanadi, Kini, Ruskoj Federaciji i Sjedinjenim Američkim Državama.
  • Šume su dom za više od polovice svjetskih vrsta životinja, biljaka i insekata.
  • Više od 28.000 biljnih vrsta trenutno se koristi u medicinske svrhe, a mnoge od njih nalaze se u šumskim ekosustavima.
  • Mikroorganizmi tla važni su u proizvodnji antibiotika. Penicilin, na primjer, dolazi od male gljive koja živi u tlu.
  • Najveći živi organizam na Zemlji je gljiva u Blue Mountains u Sjedinjenim Državama. Pokrivajući oko 965 hektara zemlje, gljiva bi mogla biti stara čak 8650 godina, što bi joj donijelo mjesto među najstarijim živim organizmima na svijetu.

Slatkovodni ekosustavi

  • Jezera, rijeke i močvare drže 20-30% globalnog ugljika unatoč tome što zauzimaju samo 5-8% kopnene površine.
  • Rijeka Nil je najduži plovni put na svijetu. Počinje u istočnoj Africi, teče kroz 11 različitih zemalja i proteže se na 6695 kilometara.
  • Za približno 1,4 milijarde ljudi sredstava za život izravno ovise o pristupu slatkoj vodi, uključujući poslove povezane s industrijom hrane i pića, energije i vode.

Poljoprivredna zemljišta

  • Svakih pet sekundi erodira se tlo jednako jednom nogometnom igralištu. A potrebno je 1000 godina da se stvori 3 centimetra gornjeg sloja tla.
  • Svake godine više od 24 milijarde tona neprocjenjivog gornjeg sloja tla ispere se ili otpuše širom svijeta radi prekomjerne kultivacije i prekomjerne ispaše, a drveće i šume se sjeku.
  • Svijet će morati povećati proizvodnju hrane za 60-70% kako bi prehranio predviđenu ljudsku populaciju od 9 milijardi do 2050. godine, iako već i sadašnja poljoprivredna ekspanzija ugrožava šume i biološku raznolikost.
  • Gotovo 75% svjetskih usjeva voća i sjemena ovisi, barem djelomično, o oprašivačima poput pčela. Oprašivači doprinose 35% ukupne svjetske proizvodnje usjeva, oprašujući 87-115 vodećih prehrambenih usjeva diljem svijeta.
  • Unatoč njihovoj važnosti, oprašivači su u ozbiljnom padu, prvenstveno zbog intenzivne poljoprivredne prakse, upotrebe pesticida, invazivnih vrsta, bolesti i klimatskih promjena.
  • Globalno, najmanje 2 milijarde ljudi ovise o poljoprivrednom sektoru za život, osobito siromašno i ruralno stanovništvo.

Gradovi

  • Gradovi zauzimaju 3% kopnene površine Zemlje, ali u njima živi više od polovice svjetskog stanovništva.
  • Gradovi čine 75% globalne upotrebe resursa i energije i proizvode više od polovice globalnog otpada i najmanje 60% emisija stakleničkih plinova.
  • Više od jedne trećine najvećih gradova, uključujući Barcelonu, Bogotu, New York i Tokio, značajan dio svoje visokokvalitetne pitke vode dobiva iz obližnjih zaštićenih šuma.
  • Drveće u urbanim područjima može ohladiti zrak do 5°C, smanjujući potrebu za klimatizacijom za 25%. Urbano drveće pruža višestruke zdravstvene prednosti poput npr. čišće vode. Ono također čisti zrak i smanjuju poplave među mnogim drugim prednostima.

Klimatska kriza stavlja svjetske ekosustave pod udar

Danas se suočavamo zabrinjavajućim intenziviranjem trostruke planetarne krize: krize klimatskih promjena, krize gubitka prirode i bioraznolikosti te krize onečišćenja i otpada. Ova trosturka kriza stavlja svjetske ekosustave pod udar. Milijarde hektara zemlje su degradirane, što utječe na gotovo polovicu svjetskog stanovništva i prijeti polovici globalnog BDP-a. Najviše su pogođene ruralne zajednice, mali poljoprivrednici i ekstremno siromašni.

Obnova zemljišta može preokrenuti trend rasta degradacije zemljišta, suše i dezertifikacije. Obnova povećava sredstva za život, smanjuje siromaštvo i gradi otpornost na ekstremne vremenske prilike. Obnova povećava skladištenje ugljika i usporava klimatske promjene. Obnavljanjem samo 15% zemlje i zaustavljanjem daljnje degradacije moglo bi se izbjeći do 60% očekivanog izumiranja vrsta.

Osim obnove zemljišta važno je usporiti i zaustaviti klimatske promjene kao jedan od glavnih uzroka degradacije zemljišta, suše i dezertifikacije. Prošle godine oboreni su temperaturni rekordi. Velik dio svijeta osjetio je posljedice, ne samo zbog vrućine, već i zbog oluja, poplava i suše. Obnavljanje zemljišta bez rješavanja klimatskih promjena bilo bi kao davanje jednom rukom i uzimanje drugom rukom. Naročito države G20 moraju pokazati vodstvo u cijelom klimatskom programu.

Nada postoji. Zemlje su obećale obnoviti milijardu hektara, što je područje veće od Kine. Svjetski dan zaštite okoliša i Konvencija UN-a za borbu protiv dezertifikacije u prosincu ove godine mogu dati zamah u djelovanju prema ovim ciljevima obnove, usporiti klimatske promjene, zaštititi prirodu i povećati sredstva za život i sigurnost hrane milijardi ljudi diljem svijeta.

DOBRA HRVATSKA

Svjetski dan bez duhana 2024: Mladi i laži duhanske industrije #TobaccoExposed

Objavio
Odgovorno
-
Svjetski dan bez duhana 2024.

Svake godine, 31. svibnja, Svjetska zdravstena organizacija zajedno s partnerima diljem svijeta obilježava Svjetski dan bez duhana, ističući zdravstvene rizike povezane s uporabom duhana i zalažući se za učinkovitu politiku smanjenja potrošnje duhana. 

  • Upotreba duhana je najčešći uzrok smrti koji se može spriječiti i trenutno je odgovorna za smrt jedne od 10 odraslih osoba u svijetu.
  • Duhan ubije do polovice svojih korisnika koji ne prestanu pušiti
  • Duhan ubije više od 8 milijuna ljudi svake godine, uključujući procijenjenih 1,3 milijuna nepušača koji su izloženi pasivnom pušenju
  • Otprilike 80% od 1,3 milijarde svjetskih korisnika duhana živi u zemljama s niskim i srednjim dohotkom.
  • 2020. godine 22,3% svjetske populacije je pušilo, i to 36,7% muškaraca i 7,8% žena.
  • Ekonomski troškovi upotrebe duhana su značajni i uključuju velike troškove zdravstvene skrbi za liječenje bolesti uzrokovanih uporabom duhana, kao i izgubljeni ljudski kapital koji je rezultat morbiditeta i smrtnosti koji se mogu pripisati duhanu.

Kako bi se uhvatile u koštac s epidemijom duhana, države članice Svjetske zdravstvene organizacije usvojile su Okvirnu konvenciju Svjetske zdravstvene organizacije o kontroli duhana (WHO FCTC) 2003. godine. Trenutno su 182 zemlje stranke ovog ugovora. U skladu s FCTC-om su i mjere WHO MPOWER koje dokazano spašavaju živote i smanjuju troškove zdravstvene skrbi.

Taktike industrije duhana i nikotina za privlačenje mladih kupaca – stvaranje budućih doživotnih ovisnika

Duhanska industrija cilja na mlade, stvarajući novi val ovisnosti, a time sebi dogogodišnju dobit. Najnoviji podaci pokazuju da djeca u mnogim zemljama više koriste e-cigarete nego odrasli.

Unatoč značajnom napretku u smanjenju uporabe duhana, pojava e-cigareta i drugih novih duhanskih i nikotinskih proizvoda predstavlja ozbiljnu prijetnju mladima i kontroli duhana. Studije pokazuju da uporaba e-cigareta povećava upotrebu konvencionalnih cigareta, osobito među mladima nepušačima, za gotovo tri puta.

Novo izviješće pod nazivom Privlačenje sljedeće generacije naglašava kako duhanska i nikotinska industrija dizajnira proizvode, provodi marketinške kampanje i radi na oblikovanju političkih okruženja koja će im pomoći u privlačenju mladih.

Izvješće procjenjuje da 37 milijuna djece u dobi od 13 do 15 godina puši. U mnogim zemljama stopa upotrebe e-cigareta među adolescentima premašuje stopu odraslih. U europskoj regiji Svjetske zdravstvene organizacije 20% ispitanih 15-godišnjaka izjavilo je da su koristili e-cigarete u posljednjih 30 dana.

Duhanska industrija ugrožava mlade, trošeći oko 8 milijardi dolara godišnje na razne oblike oglašavanja. Sofisticirano korištenje digitalnih platformi od strane duhanskih kompanija za oglašavanje mladim ljudima također je značajan problem jer komplicira provedbu ograničenja oglašavanja. Te tvrtke iskorištavaju sveprisutni doseg društvenih medija, angažirajući utjecajne osobe koje često ne otkrivaju svoju povezanost s promocijom duhana. Stoga je vrlo važno da vlade hitno zaštite mlade od predatorskih marketinških taktika duhanske industrije.

Svjetski dan bez duhana 2024.
Svjetski dan bez duhana 2024. pružit će platformu mladim ljudima diljem svijeta kako bi pozvali vlade i institucije da ih zaštite od predatorskih marketinških taktika duhanske industrije

Mladi uskočite i progovorite #TobaccoExposed

Upravo je zaštita mladih od uplitanja duhanske industrije ovogodišnja tema Svjetskog dana bez duhana. Fokus je na mobilizaciji međunarodnih napora za donošenje strožih propisa. Hitno su potrebni efikasni propisi koji štite mlade od štetnih duhanskih proizvoda i obmanjujuće prakse oglašavanja.

Komunikacijska kampanja WHO-a za 2024. godinu poziva mlade da se priključe i progovore na društvenim mrežama. U kampanji #TobaccoExposed upravo su mladi ljudi glavni u prozivanju  duhanske industrije zbog njezinih manipulativnih i prijevarnih taktika. Kao i otkrivanju razornog utjecaja koji industrija ima na zdravlje, socijalnu pravdu i okoliš. Cilj kampanje je da se mladi sami zauzmu za svoje ljudsko pravo na zdravu budućnost.

DOBRA HRVATSKA

Akt o industriji s nultom neto stopom emisija potiče čiste tehnologije i najavljuje implementaciju hvatanja ugljika u EU

Objavio
Odgovorno
-
EU Net Zero Industry Act

Akt o industriji s nultom neto stopom emisija ili Net Zero Industry Act (NZIA) službeno je usvojen 27. svibnja 2024. na summitu ministara poljoprivrede u Bruxellesu. Zakon se bavi tehnologijama koje će značajno doprinijeti dekarbonizaciji. Posebno podržava strateške net-zero tehnologije koje su komercijalno dostupne i imaju potencijal za brzo povećanje. Takve tehnologije jačaju industrijsku konkurentnost EU i otpornost energetskog sustava, istovremeno omogućujući prijelaz na čistu energiju.

Akt o industriji s nultom neto stopom emisija jedan je od kamena temeljaca nove industrijske politike EU. Ovaj pravni akt pomoći će Europi da predvodi globalnu utrku za zelene tehnologije i pobrinuti se da naš doprinos borbi protiv klimatskih promjena također smanji našu ovisnost, ojača našu stratešku autonomiju i pomogne nam da stvorimo rast i radna mjesta u Europi.

Jo Brouns, ministar Flandrije za gospodarstvo, inovacije, rad, socijalnu ekonomiju i poljoprivredu

Akt o industriji s nultom neto stopom emisija jedna je od tri ključne zakonodavne inicijative industrijskog plana zelenog dogovora EU zajedno sa zakonom o ključnim sirovinama i reformom dizajna tržišta električne energije.

Zakon je odgovor na strahove od ulaganja u infrastrukturu obnovljive energije, električne automobile i druge čiste tehnologije. Njime se u EU omogućuje jačanje domaćih proizvodnih kapaciteta ključnih net-zero tehnologija. Stvaranjem jedinstvenog i predvidljivog poslovnog okruženja za sektor proizvodnje čistih tehnologija, NZIA će povećati konkurentnost i otpornost industrijske baze EU-a. Osim toga podržati će stvaranje kvalitetnih radnih mjesta i osigurati kvalificiranu radnu snagu.

Ciljevi Akta o industriji s nultom neto stopom emisija

Prema Aktu o industriji s nultom neto stopom emisija, proizvodni kapaciteti određenih čistih tehnologija trebali bi dosegnuti 40% domaće potražnje do 2030. To uključuje baterije i solarne fotonaponske panele koji se trenutno gotovo svi uvoze s dalekog istoka. EU time također pokušava izbjeći uvoz s dalekog istoka za svoju industriju vjetroturbina i dizalica topline.

Akt o industriji s nultom neto stopom emisija nadalje zahtijeva od vlada i Europske komisije da osiguraju globalni tržišni udio u svim ključnim tehnologijama s niskim udjelom ugljika od najmanje 15% do 2040.

Također zahtijeva od proizvođača nafte da pokrenu razvoj infrastrukture za hvatanje i skladištenje ugljika (CCS). To podrazumijeva razvoj postrojenja za trajno skladištenje kombiniranih 50 milijuna tona CO2 godišnje prikupljenog iz industrijskih procesa. Obično u iscrpljenim naftnim i plinskim poljima.

Privlačenje ulaganja i olakšavanje pristupa tržištima

Osim postavljanja ciljeva, Akt o industriji s nultom neto stopom emisija poboljšava uvjete za ulaganja u čiste tehnologije pojednostavljivanjem i ubrzavanjem postupaka izdavanja dozvola, smanjenjem administrativnog opterećenja i olakšavanjem pristupa tržištima. Javna tijela morat će razmotriti održivost, otpornost, kibernetičku sigurnost i druge kvalitativne kriterije u postupcima nabave za čiste tehnologije i dražbama za korištenje obnovljive energije.

Države članice moći će podržati niz čistih tehnologija kao što su solarne fotonaponske, vjetroelektrane, dizalice topline, nuklearne tehnologije, tehnologije vodika, baterije i mrežne tehnologije uspostavom „strateških projekata” koji bi imali prednost od statusa prioriteta na nacionalnoj razini, kraći rokovi za izdavanje dozvola i pojednostavljene procedure.

Energetski intenzivne industrije kao što su industrija čelika, kemikalija ili cementa koje proizvode komponente koje se koriste u tehnologijama s nultom potrošnjom i koje ulažu u dekarbonizaciju također se mogu podržati putem mjera iz ovog Zakona. Stvaranje Net-Zero Acceleration Valley dodatno će olakšati uspostavu klastera neto-nulte industrijske aktivnosti u EU.

Inovacija i obrazovanje

Osim toga Akt o industriji s nultom neto stopom emisija uključuje mjere za ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i inovacije uz uspostavu industrijskih akademija Net-Zero za obuku 100.000 radnika u roku od tri godine i podupiranje međusobnog priznavanja profesionalnih kvalifikacija.

Uspostavit će se regulatorni sandboxovi za testiranje inovativnih net-zero tehnologija pod fleksibilnim regulatornim uvjetima. Naposljetku, platforma Net-Zero Europe služit će kao koordinacijsko središte, gdje Komisija i zemlje EU-a mogu raspravljati i razmjenjivati ​​informacije, kao i prikupljati podatke od dionika.

DOBRA HRVATSKA

Međunarodni dan mirovnih snaga UN-a 2024: Spremni za budućnost, zajedno gradimo bolje

Objavio
Odgovorno
-

Međunarodni dan mirovnih snaga Ujedinjenih naroda, 29. svibnja, obilježava se od 2003. godine. Prilika je to da se pokaže poštovanje prema hrabrim ljudima koji služe na mjestima sukoba. Od 1948. godine više od 4000 pripadnika mirovnih snaga UN-a poginulo je dok su bili na dužnosti čuvanja mira diljem svijeta. Ovaj dan odaje počast njihovoj žrtvi i obnavlja nadu u budućnost s manje nasilja.

Već 76 godina mirovne snage Ujedinjenih naroda rade na spašavanju i promjeni života u najosjetljivijim političkim i sigurnosnim situacijama u svijetu. Od 1948. više od dva milijuna uniformiranih i civilnih djelatnika pomoglo je zemljama u prijelazu iz rata u mir. Danas više od 70.000 mirovnjaka služi u 11 misija raspoređenih u žarišnim točkama diljem svijeta.

I Hrvatska vojska je značajno doprinjela UN-ovim mirovnim operacijama. Do danas je na razne dužnosti u okviru UN-a ukupno upućen 1581 pripadnik OS RH. Trenutno Hrvatska vojska sudjeluje u tri operacije UN-a i to u: Indiji i Pakistanu UNMOGIP, MINURSO u Zapadnoj Sahari i UNIFIL u Libanonu. U ovim mirovnim operacijama UN-a sudjeluje ukupno 14 pripadnika Oružanih snaga na dužnostima vojnih promatrača

Spremni za budućnost

Ove godine Ujedinjeni narodi obilježavaju Međunarodni dan mirovnjaka pod temom “Spremni za budućnost, zajedno gradimo bolje”  .

Ova tema potvrđuje ključnu ulogu mirovnih snaga UN-a u pomaganju zemljama u prijelazu iz sukoba u mir. Osim toga podupire Novu mirovnu agendu – za učinkovito rješavanje budućih kriza i sukoba. Naglašava važnost poticanja suradnje i inovacija za učinkovito rješavanje rastućih izazova očuvanja mira. Kako se globalni sukobi nastavljaju mijenjati, UN-ove mirovne operacije nastavljaju se prilagođavati jedinstvenim potrebama i okolnostima svake misije. Nadolazeći Summit budućnosti u rujnu predstavlja priliku za suočavanje s budućim izazovima.

Foto: UN-ove mirovne snage nalaze se na prvim crtama u borbi s krizama povezanim s klimom –
Klimatske promjene imaju razoran učinak na zajednice, od suše i poplava do povećane konkurencije i sukoba oko vode i drugih prirodnih resursa / UN

Uz klimatsku krizu koja stvara sve veću prijetnju globalnom miru i sigurnosti, Vijeće sigurnosti pojačava svoje napore kako bi zaštitilo mirovne operacije UN-a diljem svijeta i smanjilo rizik od sukoba koji proizlaze iz porasta razine mora, suša, poplava i drugih klimatski povezanih događaja.

Globalna kampanja UN-a “Mir počinje sa mnom” poziva svakog od nas da se pridruži globalnom pokretu za mir. Prilika je to da pokažete svoju podršku mirovnim snagama, vođama zajednice, aktivistima i mnogim drugima koji su posvećeni tome da svijet učine sigurnijim. Za više informacija posjetite web stranicu kampanje.

DOBRA HRVATSKA

Glasajte za prirodu – Europski dan parkova 2024.

Objavio
Odgovorno
-
Europski dan parkova 2024.
Foto: Planinari u Parco Naturale Tre Cime (IT) / Federico Minozzi - EUROPARC Federation

Europski dan parkova, 24. svibnja, je dan obilježavanja i slavljenja zaštićenih područja diljem Europe. To je dan kada se svi parkovi i zaštićena područja diljem Europe okupljaju, slave svoje uspjehe i objavljuju vrijednost i dobrobiti europskih zaštićenih područja zajednicama, donositeljima odluka i široj javnosti. 

Zaštićena područja su graditelji mostova. To su mjesta koja imaju sposobnost povezivanja međunarodnih političkih odluka i sporazuma s lokalnim zajednicama. Koristi koje donose parkovi i zaštićena područja daleko nadilaze provedbu globalnih, nacionalnih ili čak regionalnih politika zaštite prirode. Ova mjesta čuvaju neke od najspektakularnijih prirodnih krajobraza u Europi. Svakodnevno pružaju svježu vodu, čist zrak i mjesta za opuštanje, istovremeno potičući održivi regionalni razvoj.

Ovogodišnjim Europskim danom parkova, Federacija EUROPARC želi naglasiti koliko su zaštićena područja ključna za razvoj i provedbu politika zaštite prirode i njihovu središnju ulogu u osiguravanju održivog i otpornog društva u kojem europski građani mogu živjeti, raditi i uživati. Glasajmo za prirodu i dajmo zasluženu podršku našoj prirodnoj baštini.

Europski dan parkova usmjeren je na povlačenje ljudi u prirodu i promicanje europskih zaštićenih područja. Pridružite se promoviranju Dana Europskih parkova koristeći i moć društvenih medija. Europarc poziva sve da se ‘oglase’ na društvenim mrežama. Stavljanjem logotipa Europskog dana parkova “Glasajte za prirodu” na sliku svog parka i objavljivanjem na društvenim mrežama uz #VoteForNature. Iskoristite priliku da istaknete zašto vaš park ili zaštićeno područje zaslužuje svu (političku) podršku koju može dobiti!

DOBRA HRVATSKA

Đurđica Orepić – Ironwoman : „Moja i vaša motivacija… Evo kako ostvariti sebe i ciljeve.“

Objavio
Odgovorno
-
Foto: Đurđica Orepić – Ironwoman

Polumaraton, maraton, triatlon izmijenili su moj život . Od prvih početaka u četrdesetsedmoj, trebalo mi je nekoliko godina da se probijem među najbolje u svijetu. Moje vam medalje poručuju: Ništa nije nemoguće!

Rijetko kad ćete dobiti nešto samo tako: prilika je naišla, ja sam je morala zgrabiti. Ja sam izabrala! Na onoj proslavi kod Krauthakera svi smo se okladili da ćemo proći čuveni Maraton du Medoc, ali jedina sam ja odlučila: „Ti ćeš to pokušati!“. 

(Nakon što pročitate ovaj tekst kliknite na drugi, povezani, da zaokružite kompletnu priču o Đurđici – Ironwoman)

Kada zacrtaš neki cilj, nema većega gušta nego to ostvariti!

Moj je izbor hoću li se pokrenuti ili nijemo stajati i gledati kako mi život izmiče. Ja biram kakvo će biti moje jutro – hoću li biti nesretna ili ću otvoriti oči i nasmijati se. S dobrim se stavom i čuda počinju događati. Zašto ne istraživati i ne osjetiti život? Ako ćeš stalno biti isti zato što ti je to jednostavnije, kretati se stalno istom zonom komfora, nemoj se žaliti što ti je život monoton, što si nesretan, i ne tvrdi stalno da ti je netko drugi kriv. Učini nešto, preuzmi izazov!

Moje utrke su za mene inicijacija ˗ prelazak u novi život, potvrda da jesam i vrijedim, moja osobna religija. Triatlon je sport koji ti mijenja život, doslovce, mnogo više od maratona. Danas mi neki prijatelji kažu: „Druga si osoba!“ Ne, nisam. Samo sam se ostvarila! Meni je to mrak. 

Priznajem, teško se dignuti kada kiši i otići na bazen plivati. 

Zna biti užasno teško. Tada moraš istrajati! Nije da baš uživam u svim treninzima. Neki su mi dani bolji, neki lošiji. Život treba živjeti, biti mu gazda koliko god je moguće. Što te u životu čeka sutra, nažalost, ne znaš. Moj pokojni suprug Nikša za života nikada nije bio bolestan, volio je jedriti. Kada mu je ustanovljena neizlječiva bolest, doktori su nam rekli da imamo još tri mjeseca zajedničkog života, a mi smo ih ostvarili šest! 

Đurđica Orepić – Ironwoman
Foto: Đurđica Orepić – Ironwoman – ulazak u cilj

Tragedija i trauma te mijenjaju, testiraju.

Nakon životne tragedije, kada mi je suprug umro, ostala sam sama s troje djece. Bio je to velik šok. Plakala sam neko vrijeme, a onda shvatila da tako više ne ide – svi smo bili nesretni, i ja i djeca. Pogubila sam negdje cijelu sebe. Oduvijek sam bila vesela, i tako sam jednom odlučila s djecom otići u Disneyland. Tamo smo shvatili da smijeh još postoji, kao i mi i naš zajednički život. To je bio početak našeg vraćanja na onu ljepšu stranu postojanja. Moj muž će zauvijek biti dio naše priče, ali život ide dalje. Ja volim život. Volim ljude, društvo. Mislim da se sve može popraviti. Treba biti dobar prema sebi. Jednako i prema drugima! Jednako prema svijetu u kojem smo svi jednako. Dođeš, privremeno živiš. Odeš. Smatram da zločestim ljudima nije lako. Zamisli kako je njemu ili njoj – svađa se, podmeće, krade, zavidi, mrzi… to je užasno teško, to je život pun nesreće i tamnih noći i dana. A kad gledaš u svakome dobro, to je predivno. Normalno je da te ponekad netko iziritira. Distanciraš se od nebitnih ljudi, makneš se, ideš drugim putem. 

Rođeni smo da budemo sretni. Mislim da smo pogrešno odgajani ˗ škola i društvo naučili su nas da je sve u životu ozbiljno, da se „ne šalimo“. E, ja o tome mislim potpuno suprotno. Iz života se nitko nije izvukao živ – pa kako da ga (život) shvatim ozbiljno? Znam dobro što je i kakav nam je siguran kraj. Život ne treba uzimati preozbiljno, fatalistički, kratak je. Treba živjeti sa svim usponima i padovima. Kad netko kaže „Danas ću se odmoriti“, ja pomislim „Od čega?“ Život teče. Odmorit ćeš se kad umreš. Vrijeme leti!

Znam da ne mogu promijeniti svijet. Ali, jako sam sretna kada nekome mogu pomoći. Sreću treba dijeliti, ne smije stajati samo kod tebe jer će uvenuti, nestati kao da i nije postojala. Kad sreću dijeliš, ona cirkulira, množi se. Pa ako ti se i ne vrati, već ti se dogodi nešto loše, to može biti iskustvo koje uči. No u mojoj priči dobro će uvijek pobijediti! 

U mom poslovnom timu nikada ne govorimo da imamo problem, već izazov. Izazov potiče da ga riješiš, i tada je uzbudljivo.

Sa svakom jakom utrkom, kao i zahtjevnim poslom, pomičeš, zapravo, vlastite granice, otkrivaš sebe, najdublje, ono svoje pravo Ja. Na početku, kada tek počnemo trčati, 80 posto nas ima slušalice na ušima, sluša neku muziku. I ja sam krenula tako. Muzika te smiruje, obuzdava turbulentne misli koje ti glavom lete poput crnih i bijelih ptica, zbunjuju, čak i plaše. Sjećam se: za polumaraton Romeo i Julija u Veroni sama sam si nasnimila kompletnu muziku. Počela sa Ninom Simone, završila s Rolling Stonesima i RHCP-om. S vremenom sam muziku počela zanemarivati, a sve više živjeti samo s utrkom, i tada sam otkrila još jednu radost. Osjećaš kako grad kojim trčiš slijedi otkucaje tvog srca – svi ti osmijesi, navijanja, bubnjevi, pogledi, dodavanja ruke, volonteri… sve me to ne mali broj puta rasplakalo. 

Moje su utrke moja žetva, a sjetva – to je moj svakodnevni rad, naporan i težak. Dižem se u sedam i odradim bazen. Odem u svoju optičarsku tvrtku, napravim što trebam, čujem se s knjigovođom. Onda se vratim kući, ručam. Popodne je biciklistički trening. Tri sata, oko 75 do 90 kilometara, a odmah potom pet kilometara trčanja. Ljeti, kad su vrućine, sve se pomjera u rano jutro. Dignem se u četiri, plivam dok je noć. Često otplivam tri kilometra od Rovinja do blizu Crvenog otoka, gdje su struje jake i dodatno mi pružaju otpor. Kad sve završim, moj me dragi Ivica čeka s hladnom lubenicom – bacam se u more, zadovoljna jer opet pobijedih. 

Kad u nešto jako vjeruješ, prenosiš na ljude, dalje. Priroda je sada moja prava kuća i u njoj je cijela moja obitelj. Moj sin Damjan voli putovati s nama, rođen je za putovanja, ali nekad nije volio trčati. Postavili smo mu uvjet: „Ako ideš s nama, radit ćeš ‘sve po planu’, isto što i mi.“ Sport je važan za djecu, a kako se Damjan nije mogao odlučiti o vrsti sporta, rekla sam mu: „Ako ne želiš nešto po svom izboru, onda ćeš trčati Zimsku ligu“. To mu se svidjelo, osobito zbog druženja i ručka nakon utrke. I moja kći Petra voli ovaj sport, nedavno je istrčala maraton u Ljubljani; često trčimo zajedno. A baka, koja ima 76 godina, na dar je dobila nordijske štapove i danas brzo hoda, i do sedam kilometara u komadu.

Dokumentarni film o meni „Ironwoman“, redateljice Lane Zaninović i urednice Nevene Rendeli , značio je opet nešto dobro za moj život. Svaki put kad ga pogledam, zatitra mi njegova trajna poruka: „Anything is posible“. Poruka mog iskustva.

Marathon Du Medoc odradila sam još jednom. I sigurno ću još koji put. Prva ljubav!

Đurđica
Poreč, 2016.

(napisano za UM 2017 – knjigu u koju se piše)

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2024.

Ja, Đurđica Orepić – Ironwoman: „U pedesetoj istrčah svoj prvi triatlon… Onda utrčah među najbolje u svijetu.“

Objavio
Odgovorno
-
Foto: Đurđica Orepić

Zovem se Đurđica Orepić. Rođena sam 30. svibnja 1964. na otoku Rabu. Majka sam troje djece, poduzetnica već 26 godina. Sve do svoje 47. godine jedini „sport“ na koji sam bila spremna bio je shoping i slično. Putovanja i lijepe stvarčice bile su moj hobi. No kako to već u životu biva ˗ nikad ne reci nikad. 

(Nakon što pročitate ovaj tekst kliknite na drugi, povezani, da zaokružite kompletnu priču o Đurđici – Ironwoman)

Slučajno koje to nije. Klik za promjene! Bila sam spremna. 

Kao potpuni antisportaš, bez sportskih tenisica u ormaru, jedne sam zimske večeri na proslavi Vincekova u Krauthakerovoj vinskoj kleti u Kutjevu, negdje oko ponoći, prihvatila „pijanu“ okladu da ću u rujnu te 2011. istrčati cijeli „Marathon du Medoc“, najljepši i najpoznatiji vinski maraton na svijetu, koji prolazi kroz 23 vinske postaje u Francuskoj. Onako veseli, mnogi oko mene prihvatili su izazov, ali sutradan u podne jedino sam ja odlučila ne pogaziti riječ i pokušati savladati tih „strašnih i neshvatljivih 42.195 metara“! Do tada sam znala pretrčati možda tek koji isprekidani kilometrić na onima uvijek iznova započinjanim proljetnim rekreacijama „za bolju liniju“. Na koncu, ispalo je da je taj moj prvi maraton u Medocu bio inicijacija – priključenje jednoj novoj vrsti života;   promijenila sam sav moj dotadašnji životni stil. Od tada je svako moje putovanje bilo povezano s nekim od svjetskih maratona. 

Prvi pravi podvizi – 18 mjeseci nakon što obuh tenisice 

U godinu i pol dana od početka istrčala sam deset pravih maratona: Barcelona, Pariz, Valencia, Roterdam, New York, San Sebastian, Tromso – Sjeverni pol… i dvadesetak polumaratona. Sve te utrke bile su mi velik izazov: biti sve brža, uživati u energiji tisuća trkača koji teže cilju ˗ 42.195 metara! Sve je ispalo i ljepše jer sam svojom strašću odmah zarazila i svog partnera, dragog Ivicu (Matoševića, istarskog vinara), koji je također počeo trčati i hrabro me pratio na četiri maratona. 

Onda je došao Dugi triatlon ˗ Poreč 2013! „Što je to?“, pitala sam se stojeći pred plakatom za „Dugi triatlon“ i čitajući o tome nešto na društvenim mrežama. Proguglala sam – što je to triatlon, i izazov se pojavio, odluka je već kuckala u mojoj glavi. To ljeto naučila sam ispravno plivati kraul, no sljedeći mi je problem bio još veći. Cestovnu brzinsku biciklističku utrku dotad nikad nisam ni vidjela; dapače, ježila sam se već gledajući bicikliste na cesti u njihovim uskim, pripijenim odijelima i tankim biciklima. Petnaest dana prije porečke utrke Ivica me uvjerio da ja to mogu i otišli smo u Ljubljanu te na čudenje prodavača kupili svu potrebnu profesionalnu opremu za bicikliranje. Počelo je učenje vožnje bicikla s 33 brzine. Četiri puta sam pala, zakačivši se tenisicama o bicikl, naravno sve pred publikom, a jedan me je automobil srušio na kružnom toku. Nakon sedam dana treninga rekla sam si: Dju, to je to! Pokušat ću, valjda neću poginuti. U svome gradu odradih sve po planu! Čitavih 1,9 kilometara swima, 90 kilometara bajka i 21 kilometar trčanja. Bilo je užasno, bilo je uzbudljivo, inat je pobjeđivao strah od potpunog odustajanja i poniženja. Nakon plivanja jedva sam disala, nakon dionice bajka, gdje sam bila uvjerljivo zadnja, zbog grčeva i boli u kukovima uopće nisam mogla stajati na nogama. Zalivena suzama koje su se kotrljale niz moje obraze, uspjela sam uhvatiti ritam u dionici trčanja.Tu se moja upornost isplatila: ušla sam u cilj kao treća u kategoriji. Otkrivala sam novu sebe, novu Dju. Nakon ovog iskustva čvrsto sam odlučila – ostat ću na maratonu jer triatlon nije za normalne ljude; osjećala sam se kao da me pregazio šleper, i to nekoliko puta!

Sljedeće godine na našem putovanju kroz Australiju, posmatrajući natjecanje triatlonaca, ponovno sam postala svjesna ljepote i izazova toga ekstremnog sporta. Po povratku kući našla sam trenera i avantura života je počela. Iste godine, 28. rujna 2014., sudjelovala sam na svome prvom triatlonu na Mallorci – Ironmanu, najnapornijoj utrci na svijetu. 

Ironman, najnapornija utrka na svijetu! Moj test hrabrosti i sposobnosti.

To je utrka izdržljivosti, u svemu. Moraš pobijediti sebei druge. Naziv sve govori: željezni čovjek ! Plivanje 3,8, bicikliranje 180 te 42 kilometra kompletnog maratona! Bio je to izazov koji se teško opisuje riječima. Noć uoči uopće nisam spavala, izašli smo iz soba u četiri sata ujutro. Zajednički plivački start 3000 triatlonaca bio je „gladijatorski“, a nas žena samo deset posto. Niti sto metara od starta bila sam potopljena mnoštvom uzgibanih tijela. No pravi šok dogodio se nakon 500 metara – odjednom osjetih strašnu bol u predjelu sljepoočnice, kao elektrošok, uz jak bljesak pred očima… Bila je to meduza koja se zalijepila preko pola moga lica…totalni šok i panika… sekunde traju kao sati… pomislih, mrtva sam, naći će me možda negdje iduće jutro! No tada se u meni probudi ona hrabra Ironwoman ˗ kidam meduzu i bacam je mahnito preko sebe, ona pada u gomilu iza. Nastavljam plivati, puna adrenalina, izlazim iz mora, lice opečeno, i ja to itekako osjećam, trčim do prostora gdje čekaju bicikli… Liječnik-volonter ulazi u šator i pokušava me odvući u priručnu ambulantu da mi namažu opekotinu, ali ja stavljam kacigu, u sekundi oblačim tenisice za bajk … otrgnem se i krenem na vožnju dugu 180 kilometara. Mislim si kasnije, bilo bi bolje da me onaj doktor sanirao… Na stotom kilometru jedno oko mi se potpuno zatvorilo. Boljelo je no ja sam odlučila pjevušiti jer mi se to činilo bolje od plača i zapomaganja. Jak vjetar i užasno duga završna uzbrdica na planinu (15 kilometara) obrušili su se na onaj moj pozitivan stav: „da, ja to mogu“. Siđem s bicikla totalno iscrpljena, dolazim na prijelaznu postaju , gdje počinje dionica trčanja. Gledam junake oko sebe i govorim si: „Pa svi prolaze isto što i ti… Došla si ovdje nakon osam mjeseci treninga i priprema odraditi najekstremniji sport, svojom voljom, vjerom i podrškom najbližih… I što očekuješ, massage, relaxing? Hello, ovo je faking Ironman, diži dupe i trči koliko bolje možeš… puži ako treba, no odustati nećeš!“ To sam ja! Just Dju it! Istrčah 42 kilometra za 3,59 sata – a sveukupno vrijeme za 226 kilometara triatlona  -12,10 sati. Bila sam peta u kategoriji 50-54 godina, među 38 kolegica-gladijatorica! Prolazak kroz cilj bila je pobjeda nad svim mojim sumnjama i strahovima. Bacila sam se gospodinu-davatelju medalje oko vrata i ridala u suzama radosnicama. 

Godinu poslije, 2015., odlučim osvojiti slot, tj. kvalifikaciju za svjetsko prvenstvo u Ironmanu koji će se u listopadu 2016. održati u Koni na Havajima. Bila sam svjesna te „gluposti“ i ludosti da je to uopće moguće. Daleko spremniji i mlađi triatlonci muče se i po deset godina da osvoje takvu kvalifikaciju. No eto, ja sam poželjela baš to. 

Prvi pokušaj odveo me 30. lipnja 2015. u Klagenfurt, gdje sam uz svoje najdraže imala još i potporu ekipe HRT-a, koja je odlučila tamo snimiti dokumentarni film o „čudesnoj ženi koja ruši sve postavljene granice, koja hrli kroz život k svome cilju, prema vrhu, u svojoj 51., u najekstremnijem sportu na svijetu ˗ Ironmanu!“. 

Đurđica Orepić i Nevena Rendeli
Foto: Đurđica Orepić i Nevena Rendeli

Nevena Rendeli, urednica ˗ i sama polumaratonka, jedna od onih žena koje sve probleme vidi kao izazove ˗ osvojila me već pri upoznavanju. Njezina ideja da snimi dokumentarni film o meni, Đurđici˗Ironwoman, bila mi je simpatična i pristadoh! U Klagenfurtu sam dala sve od sebe i s vremenom od 11 sati i 19 minuta pobijedila neka od doista jako dobrih triatlonskih imena, i to na vrlo zahtjevnoj utrci. Ali, treće mjesto nije bilo dovoljno za kvalifikaciju. Iako su me nakon dolaska u cilj iscrpljenu odmah odveli na infuziju, već ujutro sam svog Ivicu tražila da me prijavi na prvi sljedeći Ironman. I on me pokušao odgovoriti od te ludosti, no ustrajala sam u namjeri da te 2015. godine negdje osvojim prvo mjesto u kategoriji i time osvojim slot za Havaje, utrku World Championship Ironman, u listopadu 2016. 

Samo dva mjeseca poslije iskoristila sam novu priliku u francuskom gradu Vichyiju. Ekstremni uvjeti, temperatura od 38 do 40 °C, vjetar… ali utrku sam završila kao prva u kategoriji! Slot osvojen! Godinu 2015. završih kao treća na svijetu u kategoriji 50-54 godine, i to među 3846 žena triatlonki. Ljudi su me počeli nazivati Đurđica – Ironwoman.

Koliko je motivacije u nama, toliko je i snage. Savršen je osjećaj pri ulasku u cilj, kao i sjećanje na prevaljeni put do njega. Pomicanje granica, ne samo fizičkih već i mentalnih, čini nas boljima, jačima, strpljivijima. 

Sada me očekuju Havaji i „World Championship Ironman“, 8. listopada 2016. Dati sve od sebe za svoj važan cilj i uživati u putovanju do njega najveće je bogatstvo života, ma čime se bavili i kakav god cilj imali! 

Anything is possible! 

Itd, po godina. Stepenica pa stepenica, osobni razvoj. Uspjeh, sreća.

Đurđica
Poreč, 2016.

(napisano za knjigu-planer UM 2017, knjigu u koju se piše)

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2024.

Međunarodni dan bioraznolikosti i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj

Objavio
Odgovorno
-
Euroazijski ris (Lynx)
Euroazijski ris (Lynx) je najrjeđe uočena zaštićena životinja u Hrvatskoj. Živi u gustim planinskim šumama Gorskog kotara (Nacionalni park Risnjak), Velebita (Nacionalni park Sjeverni Velebit) i Like (Nacionalni park Paklenica). / Foto: vladimircech - Freepik

Međunarodni dan bioraznolikosti, koji se svake godine obilježava 22. svibnja, ima za cilj povećati razumijevanje i svijest o pitanjima biološke raznolikosti te ukazati na veliku ulogu koju bioraznolikost ima u održivom razvoju. Na taj dan Hrvatska obilježava i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj, koji je donošenjem Zakona o zaštiti prirode 2003. godine proglasio Sabor RH.

Naše blagostanje ovisi o prirodi i bioraznolikosti

Bioraznolikost je živo tkivo našeg planeta. Iako se često shvaća kao široka raznolikost biljaka, životinja i mikroorganizama, bioraznolikost također uključuje genetske razlike unutar svake vrste — na primjer, između sorti usjeva i pasmina stoke — i raznolikost ekosustava (jezera, šume, pustinje, poljoprivredni krajolici) koji ugošćuju više vrsta interakcija među svojim članovima (ljudi, biljke, životinje). Bioraznolikost podupire ljudsko blagostanje u sadašnjosti i budućnosti, a njezino brzo smanjivanje prijeti i prirodi i ljudima. Ljudsko zdravlje, hrana, gospodarstva i blagostanje ovise o prirodi. Pa ipak, priroda je u krizi. Neograničeno iskorištavanje prirode dovelo je do nestanka mnogih biljnih i životinjskih vrsta alarmantnom brzinom, uništavajući tako biološku raznolikost Zemlje i narušavajući ekološku ravnotežu.

Značaj bioraznolikosti u brojkama

Unatoč svom tehnološkom napretku i dalje smo u potpunosti ovisni o zdravim i vitalnim ekosustavima. O njima ovisi naša voda, hrana, lijekovi, odjeća, gorivo, sklonište i energija… Riba daje 20% životinjskih bjelančevina za oko 3 milijarde ljudi. Više od 80% ljudske prehrane čine biljke. Čak 80% ljudi koji žive u ruralnim područjima u zemljama u razvoju oslanja se na tradicionalne biljne lijekove za osnovnu zdravstvenu skrb. Otprilike polovica svjetskog BDP-a – oko 44 trilijuna USD – ovisi o prirodnim resursima, dok priroda godišnje pruža usluge u vrijednosti od najmanje 125 trilijuna USD.

Degradacija bioraznolikosti i ekosustava

Ljudski negativni utjecaj na biološku raznolikost dosegnuo je razmjere bez presedana. Oko 75% kopnenog okoliša i 66% morskog okoliša značajno je izmijenjeno ljudskim djelovanjem. Milijunu od procijenjenih 8 milijuna vrsta biljaka i životinja na svijetu prijeti izumiranje. Degradacija ekosustava utječe na dobrobit 40% globalne populacije. Gubitak bioraznolikosti prijeti svima, uključujući i naše zdravlje. Dokazano je da bi gubitak bioraznolikosti mogao proširiti zoonoze – bolesti koje se prenose sa životinja na ljude – dok, s druge strane, ako očuvamo bioraznolikost netaknutom, ona nudi izvrsne alate za borbu protiv bolesti i pandemija poput onih uzrokovanih koronavirusima. Sve se više shvaća da je biološka raznolikost globalno bogatstvo od ogromne vrijednosti za buduće generacije.

Bioraznolikost i ciljevi održivog razvoja

Trenutačni negativni trendovi u bioraznolikosti i ekosustavima potkopavaju napredak prema ciljevima održivog razvoja. Glavni globalni pokretači gubitka bioraznolikosti su klimatske promjene, invazivne vrste, prekomjerno iskorištavanje prirodnih resursa, onečišćenje i urbanizacija. Gubitak bioraznolikosti, globalno zagađenje te klimatske promjene dio su međusobno povezane trostruke planetarne krize s kojom se svijet danas suočava. Njih treba hitno rješavati ako želimo unaprijediti ciljeve održivog razvoja i osigurati održivu budućnost na ovom planetu. Znanstvenici ukazuju da rješenja postoje i da još nije kasno za djelovanje. Potrebne su brze i ambiciozne akcije za preokret ovih trendova i očuvanje prirode.

bioraznolikost i ciljevi održivog razvoja
Zdrava biosfera, s bogatom bioraznolikošću i funkcionalnim ekosustavima, temelj je za postizanje društvenih i gospodarskih ciljeva održivog razvoja. / Izvor: Stockholm Resilience Center

Plan bioraznolikosti

Dok se čovječanstvo suočava s isprepletenom trostrukom planetarnom krizom klimatskih promjena, gubitka prirode i biološke raznolikosti te onečišćenja, potrebna je suradnja svih strana društva kako bi se obnovio sklad s prirodom i potaknuo prijelaz na održive društveno-ekonomske sustave.

Usvajanje Globalnog okvira za bioraznolikost u prosincu 2022. bio je važan korak za predanost djelovanju koje štiti prirodu. Ovaj povijesni okvir podupire postizanje ciljeva održivog razvoja i nadovezuje se na prethodne strateške planove Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD), ključnog međunarodnog instrumenta za održivi razvoj. Plan bioraznolikosti postavlja ambiciozan put za postizanje globalne vizije svijeta koji živi u skladu s prirodom do 2050. Među ključnim elementima okvira su 4 cilja do 2050. i 23 cilja do 2030.

Četiri sveobuhvatna cilja koja se trebaju postići do 2050. usredotočena su na zdravlje ekosustava i vrsta, uključujući zaustavljanje izumiranja vrsta izazvanog ljudskim djelovanjem, održivo korištenje bioraznolikosti, pravedno dijeljenje koristi te na provedbu i financiranje kako bi uključili zatvaranje manjka u financiranju bioraznolikosti od 700 milijardi dolara po godina.

Među dvadeset i tri cilja koja treba postići do 2030. uključeno je očuvanja 30 posto kopna i mora, 30 posto obnove degradiranih ekosustava, prepolovljenje uvođenja invazivnih vrsta i 500 milijardi dolara godišnje smanjenje štetnih subvencija.

Povijesni Sporazum UN-a o svjetskim morima s ciljem: 30 % do 2030. Uspjeh Konferencije UN, New York, 2023!

Plan bioraznolikosti nudi mogućnosti suradnje i partnerstva među različitim akterima. Potiču se vlade, autohtoni narodi i lokalne zajednice, nevladine organizacije, zakonodavci, poduzeća i pojedinci da istaknu načine na koje podupiru provedbu Plana biološke  raznolikosti. Svatko ima svoju ulogu i stoga može biti dio plana.

Europski zeleni plan i Strategija bioraznolikosti za 2030.

Zemlje EU-a, uključujući Hrvatsku, predane su postizanju klimatske neutralnosti do 2050. i ispunjenju svojih obveza na temelju Pariškog sporazuma. Europski zeleni plan strategija je EU-a za postizanje tog cilja za 2050. Sadrži paket inicijativa u području politika kojim se želi osigurati zelena tranzicija EU-a. Krajnji cilj je postići klimatsku neutralnost do 2050. Europski zeleni plan naglašava potrebu za sveobuhvatan i međusektorski pristup u kojem sva relevantna područja politike doprinose krajnjem klimatskom cilju. Paket obuhvaća inicijative iz područja klime, okoliša, energetike, prometa, industrije, poljoprivrede i održivog financiranja. Sve te inicijative međusobno su snažno povezane.

Kao ključni dio Europskog zelenog plana Strategija bioraznolikosti EU-a za 2030. sveobuhvatan je, ambiciozan i dugoročan plan za zaštitu prirode i preokret degradacije ekosustava. Strategija ima za cilj dovesti europsku bioraznolikost na put oporavka do 2030. godine. Sadrži konkretne radnje i obveze koje treba provesti:

  • EU će proširiti postojeća područja Natura 2000 uz strogu zaštitu područja vrlo visoke biološke raznolikosti i klimatske vrijednosti.
  • Kao dio ovog plana, Komisija je predložila prvi zakon EU-a o obnovi prirode  koji uključuje sveobuhvatni cilj obnove za dugoročni oporavak prirode u kopnenim i morskim područjima EU-a, s obvezujućim ciljevima obnove za određena staništa i vrste.
  • EU je spreman dati primjer u rješavanju globalne krize biološke raznolikosti radom na uspješnom usvajanju ambicioznog globalnog okvira bioraznolikosti prema Konvenciji o biološkoj raznolikosti.

Hrvatska je na kopnu već ostvarila cilj od 30 posto zaštite, a obećala je povećati i zaštitu mora do 30 posto. 

Situacija u Hrvatskoj je bolja nego u velikom dijelu EU-a zahvaljujući geografskom položaju, geološkoj povijesti, dosadašnjim klimatskim uvjetima te velikom broju zaštićenih područja. No iako je priroda Hrvatske još uvijek dobro očuvana, bogata i raznolika neke vrste su ipak ugrožene. Trendovi zabrinjavaju te upućuju na potrebu za žurnim aktivnim djelovanjem.

Dan zaštite prirode u Hrvatskoj

Uz obilježavanje Međunarodnog dana bioraznolikosti, Republika Hrvatska obilježava i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj.

Taj dan se svake godine održavaju razne odgojne, obrazovne, rekreativne, stručne i druge aktivnosti koje organiziraju nadležno ministarstvo, javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima i prirodnim vrijednostima te mnoge udruge i drugi dionici.

DOBRA HRVATSKA

Razine ugljičnog dioksida u atmosferi rastu 10 puta brže nego ikad prije u posljednjih 50.000 godina

Objavio
Odgovorno
-
Isječak antarktičke ledene jezgre
Foto: Isječak antarktičke ledene jezgre / Katherine Stelling, Oregon State University

Analiza drevnog antarktičkog leda otkrila je da aktualne razine ugljičnog dioksida u atmosferi rastu 10 puta brže nego u bilo kojem trenutku u posljednjih 50.000 godina. Led koji se na Antarktici nakupljao stotinama tisuća godina pomaže znanstvenicima da razumiju današnju klimu.

Led se na Antarktici nakupljao stotinama tisuća godina i uključuje atmosferske plinove zarobljene u mjehurićima zraka unutar tog leda. Znanstvenici traže elemente u tragovima u uzorcima ovog leda kako bi zabilježili kakva je klima bila u prošlosti. Istraživači sa Sveučilišta Oregon State u SAD-u i Sveučilišta St Andrews u Škotskoj promatrali su uzorke leda prikupljene bušenjem jezgri do 3,2 km dubine.

Nalazi, objavljeni u Proceedings of the National Academy of Sciences, pružaju važno novo razumijevanje razdoblja naglih klimatskih promjena u Zemljinoj prošlosti i nude novi uvid u potencijalne utjecaje klimatskih promjena danas.

Proučavanje prošlosti uči nas koliko je danas drugačije. Stopa promjene CO2 danas je doista bez presedana…Naše istraživanje identificiralo je najbrže stope prirodnog porasta CO2 u prošlosti ikada primijećene, a stopa koja se događa danas, uglavnom potaknuta ljudskim emisijama, 10 je puta veća.

Kathleen Wendt, docentica na Fakultetu znanosti o Zemlji, oceanu i atmosferi Državnog sveučilišta Oregon i glavna autorica studije.

Ugljični dioksid je staklenički plin. U prirodi nastaje kao produkt izgaranja i oksidacije. Kada ugljični dioksid uđe u atmosferu, pridonosi globalnom zagrijavanju zbog efekta staklenika. U prošlosti su razine fluktuirale CO2 zbog ciklusa ledenog doba i drugih prirodnih uzroka, ali danas rastu zbog ljudskih emisija.

Prethodna istraživanja pokazala su da je tijekom posljednjeg ledenog doba, koje je završilo prije otprilike 10.000 godina, bilo nekoliko razdoblja u kojima su razine ugljičnog dioksida skočile mnogo više od prosjeka.

Ta mjerenja nisu bila dovoljno detaljna da otkriju punu prirodu brzih promjena, ograničavajući sposobnost znanstvenika da razumiju što se događa. Ali naš je interes bio potaknut i željeli smo se vratiti u ta razdoblja i provesti detaljnija mjerenja kako bismo saznali što se događa.

– rekla je Kathleen Wendt, autorica studije

Analiza antarktičkog leda
Foto: Razne vrste istraživanja koje se odvijaju na Arktiku, kao što je prikupljanje podataka o povijesti klime iz bušenja leda, imaju globalne utjecaje. / Svjetska meteorološka organizacija

Što drevni led otkriva o klimatskim promjenama

Koristeći uzorke iz ledene jezgre West Antarctic Ice Sheet Divide znanstvenici su istražili što se događalo tijekom tih razdoblja. Identificirali su obrazac koji je pokazao da su se ti skokovi u ugljičnom dioksidu dogodili uz sjevernoatlantske hladne intervale. Ovi hladni intervali nazivaju se Heinrichovi događaji i povezani su s naglim klimatskim promjenama diljem svijeta.

Heinrichovi događaji doista su izvanredni. Mislimo da su uzrokovani dramatičnim kolapsom sjevernoameričkog ledenog pokrivača. To onda pokreće lančanu reakciju koja uključuje promjene u tropskim monsunima, zapadnim vjetrovima južne hemisfere i ovim velikim podrigivanjem CO2 koji izlazi iz oceana.

Christo Buizert, izvanredni profesor na Fakultetu znanosti o Zemlji, oceanu i atmosferi i koautor studije

Tijekom najvećeg prirodnog porasta, ugljični dioksid se povećao za oko 14 dijelova na milijun u 55 godina. Skokovi su se događali otprilike jednom svakih 7000 godina. Po današnjim stopama, taj porast traje samo 5 do 6 godina.

Dokazi sugeriraju da su tijekom prošlih razdoblja prirodnog porasta CO2 zapadni vjetrovi  također jačali. Ovi vjetrovi igraju važnu ulogu u cirkulaciji dubokog oceana. To je dovelo do brzog ispuštanja CO2 iz Južnog oceana.

Druga istraživanja predviđaju kako će ovi zapadni vjetrovi ojačati tijekom sljedećeg stoljeća zbog klimatskih promjena. Istraživači ističu kako nova otkrića sugeriraju da će to smanjiti kapacitet Južnog oceana za apsorbciju CO2 koji stvaraju ljudi.

Izvor: Central Oregon Daily News i euronews.green

DOBRA HRVATSKA

Ostat bez riže?! Što je novo u „3 x po 3 ključna“ u klimatskoj krizi?! Kako osiguravati strateške sirovine za život čovječanstva za 20, 30 godina?

Objavio
Odgovorno
-
polje riže
Foto: polje riže, Yunnan, Kina / Pixabay

Bakar, kobalt…, pšenica, riža…, željezo aluminij… Osiguranje proizvodnje vitalnih sirovina – ključnih za globalno stanovništvo i gospodarstvo, postaje pitanje broj 1, dramatično važno, s obzirom rizike od toplinskog stresa i suše koje su u porastu diljem svijeta. Potrebe za nekim sirovinama jako rastu i uslijed intenziteta i smjera razvoja nove digitalne civilizacije. Navodi se to između ostaloga u nedavno objavljenom PwC-ovu izvješću pod nazivom “Klimatski rizici za devet globalnih ključnih sirovina: Zaštita ljudi i prosperiteta”.

NE OSTATI BEZ RIŽE

Izvješće, u kojem je analizirana sudbina i izazovi dobave i proizvodnje devet ključnih sirovina za tehnološki orijentiranu i brojčano naraslu civilizaciju, od najvažnijih minerala (bakar, kobalt, litij), ključnih usjeva (pšenica, riža, kukuruz) do esencijalnih metala (cink, željezo, aluminij), otkriva da, pa i u uvjetima (možda) smanjenih emisija, i (možda) kontroliranih rizika od vrućine i suša, ključne sirovine i dalje će biti izložene znatnom stresu.

  • U scenariju sa s niskim emisijama, riziku će do 2050. biti izloženo 87 % svjetske proizvodnje riže, 
  • više od 70 % proizvodnje kobalta i litija te 
  • oko 60 % svjetske proizvodnje boksita i željeza

Rizici u proizvodnji ključna 3 minerala

Danas su ti rizici gotovo jednaki nuli. Do 2050. godine, 70 % proizvodnje kobalta i litija moglo bi biti izloženo znatnom, visokom ili ekstremnom riziku od suša. Manje od 10 % proizvodnje bakra danas je izloženo znatnom ili većem riziku od suše, koji bi porastao na više od polovine prema scenariju s niskim emisijama do 2050. godine, odnosno na više od 70 % prema scenariju s visokim emisijama. Kobalt, bakar i litij neizostavni su u elektronici i tehnologijama čiste energije.

Rizici u proizvodnji 3 ključne žitarice

Sve tri vrste usjeva – pšenica, riža, kukuruz – suočavaju se s rastućim rizicima od toplinskog stresa i suše. Promatrane zajedno, ove tri kulture čine 42 % kalorija koje ljudi unesu prehranom. Najrasprostranjenijem i najozbiljnijem riziku izložena je riža ; prema scenariju s visokim emisijama, čak 90 % riže biti izloženo znatnom ili većem riziku od toplinskog stresa do 2050. godine. Mogu li se dobro proizvođači riže uspješno prilagoditi tome, najvažnije je pitanje!. Trenutačno je samo oko 1 % kukuruza i pšenice izloženo znatnom riziku od suše, koji će porasti na više od 30 %, odnosno 50 % prema scenariju s visokim emisijama do 2050. godine.

Rizici u proizvodnji 3 ključna metala

PwC-ovo istraživanje otkriva da su najvažniji metali izloženi sve većem riziku. U scenariju s niskim emisijama, više od 60 % svjetske proizvodnje boksita i željeza moglo bi se suočiti sa znatnim ili većim rizikom od toplinskog stresa do 2050. godine (odnosu prema trenutačnih 30 – 50 %). U scenariju s visokim emisijama 40 % svjetske proizvodnje cinka moglo bi se suočiti sa znatnim ili većim rizikom od suše do 2050. godine (danas je rizik od suše jednak nuli). Aluminij (iz boksita), željezo i cink naširoko se koriste u industrijskoj proizvodnji, transportu i infrastrukturi.

“Poslovni sektor i vlade najvažniji su subjekti!“

Poduzeća moraju razumjeti sve svoje povezane segmente i svoj utjecaj, a zatim surađivati s vladama i zajednicama na transformaciji svojih obrazaca potrošnje i proizvodnje. Iako predsjednici uprava poduzimaju mjere s ciljem smanjenja emisija i prilagodbe klimatskim promjenama, potrebno je činiti mnogo više. Čak i ako se globalne emisije ugljika u kratkom roku smanje, klimatski poremećaji ozbiljna su i nadalje najveća/sve veća prijetnja svjetskoj sposobnosti proizvodnje osnovnih sirovina, uključujući hranu, ali i materijale koji su sami po sebi ključni za tranziciju na neto nultu stopu emisija. To je ključno za cjelokupno zdravlje i prosperitet globalnog stanovništva, a ne samo za uspjeh pojedinih poduzeća”, kaže Emma Cox, globalna voditeljica aktivnosti povezanih s klimatskim pitanjima iz PwC-a UK.

Koncentracija ključnih sirovina u malom broju zemalja – nova briga

I dodatna je pogibeljna činjenica – proizvodnja svih devet najvažnijih sirovina koncentrirana je u ograničenom broju zemalja, a mnoge od njih suočavaju se sa sve većim klimatskim rizicima. Najmanje 40 %, pa čak i do 85 %, globalne opskrbe svakim pojedinim resursom dolazi čovječanstvu iz liderske skupine od najviše tri zemlje. Ako zbog klime proizvodnja u nekoj od njih zaškripi, ako se samo nekoliko zemalja – lidera u proizvodnji neke ključne sirovine dogovori o monopolnim cijenama i ucjenama, stradat će najveća većina svijeta!

SURADNJA ČOVJEČANSTVA 

Ugroženi smo svi. 

Neki su od najsnažnijih i najpotrebnijih načina djelovanja i odgovora civilizacije 21. stoljeća na sve ovo su i osnaženje uloge Organizacije UN te primjena načela suradnje, pravedne distribucije i zajedničke odgovornosti za sudbinu naroda, uz kontroliranu, pa čak i svjesno smanjenju krajnju potrošnju. Zasigurno nam danas ne treba toliko predmeta i  nekretnina naokolo nas i hedonizma u nama…, toliko da ugrožavamo budući život, posebno mladih. Izguštirali smo dosad valjda i pomodarstvo, šopingiranje i mnoge suvišne tehnološke inovacije i novotarije bez pravog smisla.

Treba nam proaktivan i pametan razvoj pod vodstvom razboritih ljudi. 

Dakle, promjena našeg ponašanja važna je koliko i prilagodba klimatskim promjenama.

Referenca: Glas Slavonije – Zdenka Rupčić
(Obrada i djelomična prilagodba teksta: uredništvo odgovorno.hr) 

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2024 

1...394041...182Stranica 40 od 182

NAJČITANIJE

Međunarodni dan obitelji 2026.: Obitelji, nejednakosti i dobrobit djece

Međunarodni dan obitelji 2026.: Obitelji, nejednakosti i dobrobit djece

Odgovorno -
Međunarodni dan obitelji obilježava se svake godine 15. svibnja sukladno rezoluciji UN-a iz 1993. godine. Obilježavanje pruža priliku za promicanje svijesti o pitanjima vezanim...
EU Uredba o ambalaži i ambalažnom otpadu

Nova EU Uredba o ambalaži i ambalažnom otpadu promiče nabavu održive...

17 ciljeva održivog razvoja – AGENDA UN 2030.

Međunarodni dan svjetlosti 2024.

Međunarodni dan svjetlosti 2024: Svjetlost u našim životima

Što je to društveno odgovorno poslovanje

Plavorepa tuna

Tuna kraljica plave ribe – O održivom ribolovu i modelima zaštite...

Promotori DOP-a od A-Z