Dan ljudskih prava 2024: Naša prava, naša budućnost, upravo sada.

Dan ljudksih prava 2024.
Foto: Ljudska prava igraju ključnu ulogu kao preventivna, zaštitna i transformativna sila u rješavanju najvećih briga ljudi. / OHCHR

Dan ljudskih prava obilježava se u cijelom svijetu 10. prosinca, u znak priznanja Opće deklaracije o ljudskim pravima od strane Opće skupštine UN-a 1948. godine. Cilj obilježavanja je istaknuti temeljna prava svih ljudi – uključujući jednakost, život, slobodu i sigurnost – bez obzira na vjeru, jezik, spol, rasu, boju kože, mišljenje, imovinu ili status.

Ovogodišnja tema obilježavanja je Naša prava, naša budućnost, upravo sada. Tema govori o svakodnevnoj važnosti ljudskih prava u našim životima. Podsjeća da i sami moramo učiniti što možemo kako bismo progovorili protiv govora mržnje i suprotstavili se dezinformacijama. Zajedno možemo mobilizirati globalne napore prema boljoj, pravednijoj budućnosti za sve.

Ljudska prava mogu osnažiti pojedince i zajednice da stvore bolje sutra. Prihvaćanjem i povjerenjem u punu moć ljudskih prava kao puta u svijet kakav želimo, možemo postati mirniji, ravnopravniji i održiviji.

Ovog Dana ljudskih prava fokusiramo se na to kako su ljudska prava put do rješenja, igrajući ključnu ulogu kao preventivna, zaštitna i transformativna sila za dobro. Kao što je rekao glavni tajnik UN-a António Guterres, “Ljudska su prava temelj za mirna, pravedna i uključiva društva.”

Braneći ljudska prava, možemo spriječiti štetu prije nego što se dogodi. Ljudska prava su zajednička nit koja nas sve povezuje u njegovanju mira i stabilnosti.

Štiteći ljudska prava, štitimo svoju budućnost. Ljudska prava nisu apstraktne ideje. Oni nude zaštitu, osiguravajući da svi, svugdje mogu živjeti dostojanstveno i s poštovanjem.

Unapređujući ljudska prava, stvaramo pravedniji svijet. Održavanje ljudskih prava ne odnosi se samo na rješavanje sadašnjih nepravdi, već i na preoblikovanje nepravednih društava i osnaživanje marginaliziranih skupina.

DOBRA HRVATSKA

Međunarodni dan borbe protiv korupcije 2024: S mladima protiv korupcije

Međunarodni dan borbe protiv korupcije 2024.
Foto: Mladi protiv korupcije u Ukrajini. / UNDP Ukrajina

Međunarodni dan borbe protiv korupcije obilježava se svake godine 9. prosinca kako bi se podigla svijest o korupciji i njezinim razornim učincima na društvo, upravljanje i gospodarski rast.

Ovaj dan služi kao globalni podsjetnik na hitnu potrebu za borbom protiv korupcije na svim razinama i učvršćuje predanost provedbi učinkovitih antikorupcijskih mjera. Vlade, organizacije i pojedinci širom svijeta ujedinjuju se kako bi potvrdili svoju posvećenost transparentnosti, integritetu i odgovornosti.

Međunarodni dan borbe protiv korupcije ustanovljen je 2003. godine nakon usvajanja Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije (UNCAC). Dan ima za cilj promicanje svijesti o korupciji, poticanje antikorupcijskih inicijativa i poticanje međunarodne suradnje.

Problem korupcije

Danas se svijet suočava s brojnim izazovima, tragedijama, nejednakostima i nepravdama, od kojih su mnoge povezane s korupcijom. Korupcija je složen društveni, politički i ekonomski fenomen koji pogađa sve zemlje. Potkopava demokratske institucije, usporava gospodarski razvoj i doprinosi nestabilnosti vlade.

Međunarodni dan borbe protiv korupcije 2024.

Korupcija napada temelje demokratskih institucija iskrivljujući izborne procese, izopačujući vladavinu prava i stvarajući birokratske močvare, čiji je jedini razlog postojanja traženje mita. Gospodarski razvoj je zaustavljen, jer se izravna strana ulaganja obeshrabruju, a mala poduzeća unutar zemlje često zbog korupcije ne mogu prevladati potrebne “početne troškove”.

Indeks percepcije korupcije

Indeks percepcije korupcije (CPI) godišnje je izvješće Transparency Internationala koje rangira zemlje na temelju percipiranih razina korupcije u javnom sektoru. CPI rangira 180 zemalja i teritorija diljem svijeta, ocjenjujući ih na ljestvici od 0 (visoko korumpirano) do 100 (vrlo čisto). Indeks percepcije korupcije (CPI) za 2023. pokazuje da korupcija cvjeta diljem svijeta. Globalni trend slabljenja pravosudnih sustava smanjuje odgovornost javnih dužnosnika, što omogućuje bujanje korupcije.

Više od dvije trećine zemalja postiglo je ocjenu ispod 50 od 100, što snažno ukazuje na to da imaju ozbiljnih problema s korupcijom. Globalni prosjek zapeo je na samo 43, dok velika većina zemalja nije postigla nikakav napredak ili je nazadovala u posljednjem desetljeću. Štoviše, 23 zemlje pale su na svoje najniže rezultate do sada ove godine.

Na ljestvici od 180 država prema CPI za 2023. godinu Hrvatska je na 57. mjestu s 50 bodova. To su isti rezultati kao i za 2022. godinu. Hrvatska se nalazi na začelju Europske unije, a osim nas lošije su Grčka s 49, Rumunjska s 46, Bugarska s 45 i Mađarska s 42 boda. Prosjek članica Europske unije je 64 pa Hrvatska zaostaje za 14 bodova.

Međunarodni dan borbe protiv korupcije 2024.

Ujedinjenje s mladima protiv korupcije: Oblikovanje sutrašnjeg integriteta

Međunarodni dan borbe protiv korupcije 2024. usredotočit će se na ključnu ulogu mladih u borbi protiv korupcije. Ova globalna inicijativa ima za cilj osnažiti mlade ljude kao pokretače promjena, potičući budućnost utemeljenu na transparentnosti i odgovornosti. Kampanja će započeti 9. prosinca 2024. i trajati do 2025., a kulminirati će na jedanaestom zasjedanju Konferencije država stranaka Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije (CoSP11) u Dohi, Katar.

Međunarodni dan borbe protiv korupcije 2024.

Mladi ljudi su značajno pogođeni korupcijom. Korupcija nagriza tkivo društva, guši napredak i lišava mlade mogućnosti obrazovanja, izgleda za posao, angažmana u javnom životu, uspjeha u sportu i pristupa zdravstvenoj skrbi i drugim bitnim uslugama. Osim toga, doprinosi degradaciji okoliša i uništavanju klime.

Uz 1,9 milijardi mladih ljudi u svijetu, borba protiv korupcije ključna je za budućnost gotovo četvrtine svjetske populacije.

Upravo mladi ljudi imaju najveći potencijal postati snažni pokretači promjena u borbi za budućnost utemeljenu na integritetu. Mladi imaju jasnu viziju i inovativne ideje za budućnost bez korupcije. Mora im se dati mjesto za stolom, slušati njihove glasove i uključiti ih u proces. Osnaživanjem mladih da se aktivno angažiraju i pomognu u vođenju budućih antikorupcijskih napora, mogi se ostvariti dugoročne promjene.

Stoga se kampanja za Međunarodni dan borbe protiv korupcije 2024.-2025. usredotočuje na ulogu madih. Oni će aktivno sudjelovati u raspravama, dijeliti svoja iskustva i predlagati inovativna rješenja za borbu protiv korupcije. Mladi će predstaviti svoje apele izravno svjetskim vođama, zalažući se za budućnost bez korupcije.

Kampanja obuhvaća globalnu inkluzivnost, sadržavajući prijevode teme na glavne jezike i potičući upotrebu hashtagova kao što su #UnitedAgainstCorruption i #IACD2024 kako bi se povećao domet na digitalnim platformama. Kampanja će pojačati glasove čelnika integriteta budućnosti, dopuštajući im da izraze svoje brige i težnje. S nadom da će se njihovi apeli čuti i da će rezultirati konkretnim akcijama.

Izgradnja pravednog svijeta i održivog planeta moguća je samo ako korupcija ne stoji na putu.

DOBRA HRVATSKA

Na Međunarodnom sudu pravde počeo najveći svjetski klimatski slučaj

Međunarodni sud pravde
Foto: Međunarodni sud pravde, čije je sjedište u Den Haagu, glavno je pravosudno tijelo Ujedinjenih naroda / icj-cij.org

U ponedjeljak, 2. prosinca 2024. je na Međunarodnom sudu pravde (ICJ) započeto saslušanje u potencijalno najvećem svjetskom klimatskom slučaju. Tijekom dvotjednog saslušanja, više od 100 zemalja i organizacija treba podnijeti svoje argumente o tome što bi države trebale zakonski učiniti u borbi protiv klimatskih promjena.

Saslušanja se održavaju u Haagu u Nizozemskoj od 2. do 13. prosinca, a očekuje se da će Međunarodni sud pravde dati savjetodavno mišljenje tijekom 2025. godine.

Postupak ima poseban značaj za male otočne države koje su inicirale postupak. Saslušanje počinje samo tjedan dana nakon što su zemlje u razvoju na COP29 osudile dogovor o osiguravanju 300 milijardi dolara godišnje za financiranje klimatskih promjena do 2035. kako bi se pomoglo siromašnijim zemljama da se nose s klimatskim promjenama, ocijenivši ga krajnje nedostatnim.

Otvarajući saslušanja, predstavnik Vanuatua je rekao sudu da je još jednom “svjedočio iz prve ruke” neuspjehu međunarodnog samita. Vanuatu je nizinski arhipelag istočno od Australije koji je posebno osjetljiv na ekstremne vremenske uvjete, nesigurnost vode i prijetnju porasta razine mora. Stanovnike te otočne države je “dugotrajni i sustavni neuspjeh COP procesa” koštao dobrobiti, kulture, pa čak i života.

Foto: Međunarodni sud pravde (ICJ), glavno pravosudno tijelo UN-a, održava javna saslušanja o zahtjevu za savjetodavnim mišljenjem o obvezama država u pogledu klimatskih promjena, od ponedjeljka 2. do petka 13. prosinca 2024. u Palači mira. u Haagu, sjedištu Suda. Sjednica održana pod predsjedanjem g. Nawafa Salama, predsjednika Suda. / icj-cij.org

Zašto se o klimatskim promjenama traži mišljenje Međunarodnog suda pravde?

Poziv na savjetodavno mišljenje ICJ-a o klimatskim promjenama dio je pokušaja da se uspostavi jači okvir odgovornosti koji postavlja jasne međunarodne pravne obveze za klimatske akcije.

Male otočne države u razvoju (SIDS) predvodile su inicijativu, a ideju su prvi predložili studenti prava na Fidžiju prije pet godina.

Zatim ga je preuzeo Vanuatu koji je uspješno predvodio koaliciju nacija u vršenju pritiska na Opću skupštinu UN-a da zatraži mišljenje od ICJ-a. Prošle je godine Generalna skupština UN-a konačno zatražila od suda mišljenje o “obvezama država u pogledu klimatskih promjena”.


Tuvalu: prva nacija koja zbog klime nestaje u naraslom oceanu?!


Dva su temeljna pitanja s kojima se susreće 15 sudaca iz cijeloga svijeta o obvezama države u međunarodnom pravu. Prvo je koja je njihova dužnost zaštite klime? Drugo je koje su pravne posljedice kada svojim djelovanjem ili nečinjenjem prouzrokuju značajnu štetu?

UN-ov Međuvladin panel za klimatske promjene također je upoznao suce sa znanošću koja stoji iza ovog pitanja prije početka saslušanja.

Značaj savjetodavnog mišljenja Međunarodnog suda pravde

Savjetodavno mišljenje ICJ-a neće biti pravno obvezujuće pa ne može izravno prisiliti nacije da djeluju, ali će biti politički i pravno značajno. Moglo bi utjecati na klimatske akcije i obveze utemeljene na vladavini prava. To bi značilo da bi zemlje mogle biti smatrane odgovornima za neuspjeh da se na odgovarajući način pozabave klimatskim promjenama. Savjetodavno mišljenje vjerojatno će utjecati na tužbe protiv klimatskih promjena na sudovima diljem svijeta – uključujući one u kojima male otočne države traže odštetu od razvijenih zemalja za povijesnu klimatsku štetu.


Europski sud za ljudska prava osudio Švicarsku zbog neučinkovite klimatske politike


Vanuatu smatra da će ishod ovog postupka “odjeknuti kroz generacije, određujući sudbinu nacija”. Ponašanje koje se sudi, navodi se, jest ponašanje država koje nisu uspjele više od jednog stoljeća – unatoč strašnim upozorenjima – obuzdati svoje emisije.

Foto: Posebni izaslanik Vanuatua za klimu Ralph Regenvanu na Međunarodnom sudu pravde u Haagu. /icj-cij.org

“Prije sedam godina, 196 strana usvojilo je Pariški sporazum, što je bio monumentalan korak za zaštitu i ljudi i planeta”, rekao je Ralph Regenvanu, posebni izaslanik za klimatske promjene i okoliš u vladi Vanuatua, novinarima prije saslušanja.

“Ipak, gotovo desetljeće kasnije, Vanuatu i druge male otočne države još uvijek pokušavaju spriječiti daljnju štetu dok popravljaju gubitke i štete koje su se već dogodile, dok vide nedostatak radnji od strane stranaka koje su potpisale Pariški sporazum.”

Regenvanu dodaje da su SIDS među nekima od najgore pogođenih klimatskim promjenama unatoč tome što doprinose samo djeliću globalnih emisija. – “Nedostatak napretka u pregovorima UN-a o klimatskim promjenama u smanjenju emisija i usporavanju klimatskih promjena unatoč Pariškom sporazumu zahtijeva pravnu akciju koju sada pokušavamo poduzeti.”

Može li ovo biti najveći pravni slučaj u ljudskoj povijesti?

ICJ treba saslušati 98 država i 12 međunarodnih organizacija – uključujući mnoge koji prvi put sudjeluju u ovakvim postupcima. Do sada je dostavljeno ukupno 91 pisano očitovanje i 62 dodatna pisana komentara.

“To označava najopsežnije sudjelovanje u raspravama pred ICJ-om ikada. Što se tiče sudjelovanja, sa sigurnošću možemo reći da je ovo najveći slučaj u ljudskoj povijesti,” rekla je novinarima Margaretha Wewerinke-Singh, pravna savjetnica za Vanuatuov ICJ slučaj i međunarodna odvjetnica u Blue Ocean Lawu.

Ono što ove postupke čini povijesnima, dodaje ona, nije samo njihova vještina već i sadržaj. Ovo nisu budući rizici ili teoretske prijetnje, već trenutna stvarnost za milijune diljem svijeta.

“Teritorije već nestaju, sredstva za život se uništavaju, a temeljna ljudska prava se krše upravo sada. A ponašanje koje uzrokuje ova kršenja dugo je bilo prikriveno kao zakonito.”

Saslušanja ICJ-a dio su trija pravnih savjetodavnih mišljenja o klimi koja su zatražena od nekih od najviših svjetskih sudova u roku od šest mjeseci.

Ranije ove godine Međunarodni sud za pravo mora potvrdio je da su stranke Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS) obvezne poduzeti mjere za borbu protiv onečišćenja mora uzrokovanog klimatskim promjenama. Očekuje se da će Međuamerički sud za ljudska prava biti sljedeći, a trebao bi objaviti svoje savjetodavno mišljenje tijekom 2025.

Članak preuzet od euronews.green / autor: Rosie Frost

DOBRA HRVATSKA

Svjetski dan tla 2024: Briga za tlo – mjeri, prati, upravljaj

Svjetski dan tla 2024.

Svjetski dan tla koji se obilježava svake godine 5. prosinca, podiže globalnu svijest o potrebi zaštite i održivog upravljanja tlom. U središtu pozornosti je tlo kao ključni resurs za život na Zemlji.

Zdrava tla igraju ključnu ulogu u održavanju biološke raznolikosti, smanjenju erozije i onečišćenja, poboljšanju filtracije vode i izgradnji otpornih i održivih prehrambenih sustava. Također značajno pridonose klimatskim mjerama sekvestracijom ugljika.

Podržan od strane UN-a i FAO-a, Svjetski dan tla skreće pozornost na vitalnu ulogu tla u osiguravanju sigurnosti hrane, podupiranju sredstava za život i promicanju dobrobiti ljudi. To je dan kada se razmišlja o važnosti tla u prirodnom sustavu i diljem svijeta poduzimaju akcije kako bi se ono zaštitilo.

  • Može proći i do 1000 godina da se proizvede samo 2-3 cm tla.
  • Održivim upravljanjem tlom moglo bi se proizvesti do 58% više hrane.
  • Poljoprivredna proizvodnja morat će se povećati za 60% kako bi zadovoljila globalnu potražnju za hranom 2050.

Briga za tlo: mjeri, prati, upravljaj

Kampanja Svjetskog dana tla 2024. pod temom Briga za tlo: mjeri, prati, upravljaj naglašava važnost točnih podataka o tlu. Osnova je to informiranog donošenja odluka o održivom upravljanju tlom za sigurnost hrane.

Opstanak našeg planeta ovisi o dragocjenoj vezi s tlom. Više od 95 posto naše hrane dolazi iz tla. Osim toga, opskrbljuju 15 od 18 prirodnih kemijskih elemenata bitnih za biljke.

Međutim, klimatske promjene i ljudsko djelovanje uzrokuju degradaciju tla. Erozija narušava prirodnu ravnotežu. Smanjuje se tako infiltracija vode te posljedično razine vitamina i hranjivih tvari u hrani.

Prakse održivog upravljanja tlom, kao što je minimalna obrada tla, rotacija usjeva, dodavanje organske tvari i pokrovni usjevi, poboljšavaju zdravlje tla, smanjuju eroziju i onečišćenje te poboljšavaju infiltraciju i skladištenje vode. Ove prakse također čuvaju biološku raznolikost tla, poboljšavaju plodnost i doprinose sekvestraciji ugljika, igrajući ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena.

DOBRA HRVATSKA

Međunarodni dan volontera 2024: Različiti volonteri, jače zajednice

Međunarodni dan volontera

Međunarodni dan volontera, obilježava se 5. prosinca svake godine. Započeo je kao međunarodno obilježavanje koje je odredila Opća skupština Ujedinjenih naroda 1985. To je dan kada se odaje priznanje volonterima i promiče duh volonterstva na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Svijet se danas suočava s brojnim izazovima – klimatske promjene, sukobi i društvene nepravde. A upravo u takvim teškim trenucima, duh volonterstva blista jače nego ikada. U svakom kutku svijeta u slučaju bilo kakve krize obično se prvi odazovu volonteri. Uzdižu se u susret izazovima s hrabrošću, predanošću i nesebičnošću.

  • Mjesečni broj volontera u dobi od 15 i više godina diljem svijeta iznosi 862,4 milijuna.
  • Većina volonterskog rada i dalje se neformalno dogovara između pojedinaca, au njemu sudjeluje 14,3% globalne populacije, dok se 6,5% radno sposobnih ljudi diljem svijeta uključuje u formalno volontiranje putem organizacije ili udruge. Značajan postotak ljudi obavlja više vrsta volonterskog rada.
  • Dok su formalni volonteri uglavnom muškarci, neformalni volonteri češće su žene.

Izvor: UNV 2022

Volonteri stvaraju bogatiju kulturu služenja unutar svojih zajednica. Pomažu premostiti jaz između generacija i podržavaju održivi razvoj.

Jednostavno nije moguće postići ciljeve održivog razvoja (SDG) bez uključivanja ljudi u svim fazama, na svim razinama iu svakom trenutku. Volontiranje čini ljude dijelom rješenja. Volonterizam omogućuje ljudima i zajednicama sudjelovanje u njihovom razvoju.

Volonterizam kao sredstvo održivog razvoja

Plan održivog razvoja do 2030. izričito prepoznaje volonterske skupine kao dionike za postizanje 17 ciljeva održivog razvoja. Volonterstvo je važan pokretač održivog razvoja.

Volonteri utjelovljuju najbolje od čovječanstva. Na ovaj važan dan crpimo inspiraciju iz njihovog primjera i odlučimo dati svoj dio u oblikovanju boljeg svijeta za sve.

António Guterres

Kroz volontiranje građani grade svoju otpornost, unapređuju svoju bazu znanja i stječu osjećaj odgovornosti za svoju zajednicu. Društvena kohezija i povjerenje jačaju se individualnim i kolektivnim volonterskim djelovanjem, što dovodi do održivih rezultata za ljude, od strane ljudi.

Volonterizam jača građanski angažman, štiti društvenu uključenost i produbljuje solidarnost. Osim toga, volontiranje ima efekt mreškanja. Nadahnjuje ljude i unapređuje transformacije potrebne da bi ciljevi održivog razvoja zaživjeli u zajednicama.

Međunarodni dan volontera

Volonteri mogu pružiti tehničku podršku i poboljšati kapacitete u svim tematskim područjima cilja. Oni pružaju osnovne usluge, pomažu u prijenosu vještina i potiču razmjenu dobrih praksi te dodaju vrijednu međunarodnu i lokalnu stručnost kroz domaću i internacionalnu suradnju. Korporacijski volonteri mogu odigrati posebnu ulogu u tom smislu, stavljajući svoju stručnost na raspolaganje javnim institucijama kao i osjetljivim zajednicama.

Volonteri pomažu da se nikoga ne izostavi tako što dopiru do ljudi, uključujući one marginalizirane ili one do kojih je teško doći. Tako uključuju glasove i znanje brojnih ljudi u zajedničke akcije. Volonterske organizacije povezuju vladine strategije i inicijative s komplementarnim, ali bitnim, volonterskim djelovanjem zajednice.

Volonterizam, kao oblik građanskog angažmana, način je jačanja mehanizama odgovornosti države i građana za naredna desetljeća.

DOBRA HRVATSKA

INC-5: Samit nije uspio postići globalni ugovor o plastici, razgovori se nastavljaju sljedeće godine

INC-5
Foto: unep.org

Dugo iščekivani peti sastanak Međuvladinog pregovaračkog odbora (INC-5) u Busanu završio je jučer, 1. prosinca, bez sporazuma o rješavanju globalne krize onečišćenja plastikom.

INC-5 se nadovezuje na četiri prethodne runde pregovora:

  • INC-1, koji je održan u Punta del Esteu, u studenom 2022.,
  • INC-2, koji je održan u Parizu u lipnju 2023.,
  • INC-3, koji se dogodio u Nairobiju u studenom 2023., i
  • INC-4, održanom u Ottawi u travnju 2024.

INC-5 je trebao biti finalni i rezultirati konačnim tekstom budućeg ugovora o plastici.

Zemlje koje su pregovarale o međunarodnom pravno obvezujućem sporazumu o onečišćenju plastikom, uključujući onečišćenje mora, prekinule su svoju petu sjednicu dogovorom o „Tekstu predsjedavajućeg” koji će poslužiti kao polazište za pregovore na nastavnoj sjednici koja će se održati sljedeće godine.

Više od 3300 delegata – uključujući članove koji predstavljaju više od 170 nacija i promatrače iz više od 440 organizacija – sudjelovalo je od 25. studenog do 1. prosinca 2024. na petoj sjednici Međuvladinog pregovaračkog odbora (INC-5) u Busanu, Republika Koreja.

Zašto je ugovor o plastici tako važan?

Globalna proizvodnja plastike porasla je preko 200 puta na gotovo 460 milijuna tona godišnje od 1950. godine, prema Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Proizvodnja plastike mogla bi porasti za oko 70 posto do 2040. bez promjena politike.

Podsjećamo i da je danas u Hrvatskoj Dan prekoračenja plastike, dan kada količina proizvedenog plastičnog otpada premašuje kapacitete za upravljanje njime. Globalno je taj dan bio 5. rujna.

U ožujku 2022. se 175 država složilo sklopiti prvi pravno obvezujući ugovor o onečišćenju plastikom, uključujući oceane, do kraja 2024. Rezolucija navodi da će države razviti međunarodni pravno obvezujući instrument o onečišćenju plastikom na temelju sveobuhvatnog pristupa koji se bavi cijelim životnim ciklusom plastike.


‘Svijet gleda’: Greenpeace za drastično ograničenje onečišćenja plastikom tijekom INC5 pregovora


Zašto su pregovori o Globalnom sporazumu o plastici propali?

Pitanja koja su izazvala najveće podjele uključivala su ograničenje proizvodnje plastike, upravljanje plastičnim proizvodima i zabrinjavajućim kemikalijama te financiranje pomoći zemljama u razvoju u provedbi ugovora.

Za mnoge neuspjeh ovih pregovora predstavlja značajan nazadak. Otkriva duboke podjele među zemljama i manjkave kompromise napravljene u potrazi za konsenzusom. Predsjednikov tekst, osmišljen kako bi odražavao glasove svih strana, nije zadovoljio ciljeve. Nameću se ozbiljna pitanja o tome je li ugovorni proces doista adekvatan format za rješavanje jednog od najhitnijih ekoloških izazova našeg vremena.

Promatrači – uključujući bitne skupine kao što su znanstvena zajednica, organizacije civilnog društva, autohtoni narodi, žene, djeca i mladi – su bili isključeni iz ključnih pregovora tijekom posljednja dva dana. Nedostatak transparentnosti u tim raspravama izazvao je negodovanje. Mnogi dionici su doveli u pitanje legitimnost odluka koje se donose iza zatvorenih vrata. Te odluke, naposljetku, izravno utječu na živote milijardi, posebice onih u ranjivim zajednicama. Ipak, njihovi su glasovi bili isključeni u procesu koji je, čini se, davao prednost politici nad odgovornošću.

INC-5
Foto: unep.org

Sastanak u Busanu naglašava surovu stvarnost: postizanje konsenzusa nije dovoljno ako dolazi nauštrb ciljeva. Ugovor koji se ne bavi temeljnim uzrocima plastičnog onečišćenja neće pomoći u ublažavanju ekoloških, zdravstvenih i socioekonomskih problema koje ova kriza nameće.

Dok se pregovori nastavljaju, globalna zajednica mora zahtijevati okvir koji daje prioritet pravednosti, odgovornosti i smislenom djelovanju. Sve manje od toga rezultirati će ugovorom koji je u suštini prazno obećanje, a ne transformativno rješenje.

DOBRA HRVATSKA

Međunarodni dan osoba s invaliditetom 2024: Jačanje vodstva osoba s invaliditetom za uključivu i održivu budućnost

Međunarodni dan osoba s invaliditetom 2024.
Foto: Freepik

Međunarodni dan osoba s invaliditetom, koji se svake godine obilježava 3. prosinca, pruža platformu za isticanje postignuća i izazova s ​​kojima se suočavaju osobe s invaliditetom.

Dan je posvećen promicanju prava i dobrobiti osoba s invaliditetom na svim razinama društva i razvoja. Podizanju svijesti o položaju osoba s invaliditetom u svim aspektima političkog, društvenog, gospodarskog i kulturnog života. Naglašava važnost osiguranja prava osoba s invaliditetom, kako bi mogli potpuno, ravnopravno i učinkovito sudjelovati u društvu s drugima, te se ne suočavati s preprekama u svim aspektima svojih života.

Jačanje vodstva osoba s invaliditetom za uključivu i održivu budućnost

Ovogodišnja tema, “Jačanje vodstva osoba s invaliditetom za uključivu i održivu budućnost”, naglašava važnost osnaživanja pojedinaca s invaliditetom da preuzmu vodstvo u oblikovanju vlastitih sudbina i doprinosu društvu.

Ova tema prepoznaje važnu ulogu koju osobe s invaliditetom imaju u stvaranju inkluzivnijeg i održivijeg svijeta za sve. Također naglašava važnost sudjelovanja osoba s invaliditetom u procesima donošenja odluka koje utječu na njihove živote.

Ovogodišnji Međunarodni dan osoba s invaliditetom za cilj ima:

  • Promicanje vodstva osoba s invaliditetom u svim područjima života.
  • Osiguravanje uključenosti osoba s invaliditetom u sve aspekte društva.
  • Povećanje sudjelovanja osoba s invaliditetom u procesima donošenja odluka.
  • Podizanje svijesti o pravima osoba s invaliditetom.
  • Slavljenje postignuća osoba s invaliditetom.

Dan će se obilježit nizom događaja diljem svijeta. Glavni događaj održat će se u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku. Ovaj događaj okupit će osobe s invaliditetom, predstavnike vlasti i organizacija civilnog društva. To je važna prilika za slavljenje doprinosa osoba s invaliditetom. To je također vrijeme za razmišljanje o izazovima s kojima se susreću osobe s invaliditetom.

Ovogodišnja tema odražava trenutačni međunarodni politički i politički kontekst, posebice Pakt za budućnost i nadolazeći Svjetski summit za društveni razvoj 2025., te potrebu stvaranja zamaha za postizanje Agende 2030.

DOBRA HRVATSKA

Crni petak: radnici Amazona danas štrajkaju i za klimu

Radnici Amazona danas štrajkaju u 20 zemalja zbog nastojanja kompanije da poveća prekomjernu potrošnju.

Većina zaposlenika Amazona smatra da vodstvo kompanije obmanjuje javnost o utjecaju tvrtke na okoliš, otkriva novo istraživanje. Istraživanje je pokrenuto uoči najvećeg maloprodajnog vikenda u godini.

Od Crnog petka do Cyber ​​ponedjeljka (29. studenog do 2. prosinca), radnici Amazona iz 20 zemalja, uključujući Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i Tursku, štrajkat će u nadi da će smanjiti prekomjernu blagdansku kupovinu.

Preko 80 organizacija koje rade na radu, porezima, klimi, podacima i rasnoj pravdi okupilo se u kampanji ‘Make Amazon Pay‘, koja organizira ove globalne prosvjede. Od 2020. organizirali su četiri globalna dana akcije na Crni petak — svaki put jačajući svoj planetarni pokret kako bi zaustavili Amazon u iskorištavanju radnika, zajednica i planeta.

radnici Amazona štrajkaju
Foto: Radnici Amazona marširaju za klimu – Autorska prava Amazonovi zaposlenici za klimatsku pravdu

Radnici Amazona brinu o naporima tvrtke u zaštiti okoliša

Pogrešno je mišljenje da zaposlenici Amazona ne mare za održivost – većina želi da maloprodajni div posluje bolje, prema neovisnoj anketi među zaposlenicima koju je koordinirala grupa Amazon Employees for Climate Justice AECJ.

71 posto ispitanika smatra da klimatska pitanja nisu dosljedna vodilja ili ključna metrika za Amazonove poslovne odluke. Odazvalo se više od 800 zaposlenika iz sjedišta u Seattleu i iz drugih središta Amazona.

Ovo su nevjerojatni podaci, s obzirom na to da je tvrtka usvojila obećanje o klimi 2019. nakon što su tisuće radnika napustile posao tijekom globalnog klimatskog štrajka.

“Natjerali smo Amazon da napravi promjene kao što je Climate Pledge i ulaganje u neka električna dostavna vozila jer smo se kao radnici organizirali da izvršimo pritisak na više vodstvo,” kaže Eliza Pan u ime grupe AECJ.

Ali većina zaposlenika Amazona ne misli da je to dovoljno, naglašava Pan, zbog čega je grupa za kampanju objavila ‘izvješće o neodrživosti’ ranije ove godine, koje je sadržavalo ‘sažetak koji vam rukovoditelji ne daju’.

Cijeli članak možete pročitati na euronews.green

DOBRA HRVATSKA

‘Svijet gleda’: Greenpeace za drastično ograničenje onečišćenja plastikom tijekom INC5 pregovora

Foto: Greenpeaceova zastava 'Mi gledamo' nad Busanom u Južnoj Koreji povodom INC-5 pregovora / Greenpeace - Sungwoo Lee

Busan, Južna Koreja – ‘Mi gledamo’ zastava s golemim okom sastavljena od tisuća portreta iz cijeloga svijeta podignuta je s 10-katnog krana dok se vladini predstavnici okupljaju na petom i posljednjem sastanku Međuvladinog pregovaračkog odbora (INC5) za Globalni ugovor o plastici.


Ima li rješenja za onečišćenje plastikom?


Zastava ‘Mi gledamo’

Zastavu je kreirao umjetnik Dan Acher u suradnji s Greenpeace East Asia Seoul. Sadrži lica različitih pristaša uključujući javne osobe poput Williama Shatnera, Jamesa Cromwella i Joãoa Pacífica. Predstavlja zajednički poziv na sporazum koji smanjuje proizvodnju plastike, eliminira plastiku za jednokratnu upotrebu i šalje jasnu poruku: svijet gleda.

Graham Forbes, voditelj izaslanstva Greenpeacea u pregovorima o Globalnom sporazumu o plastici i voditelj globalne kampanje za plastiku u Greenpeace USA, istaknuo je: “Dok ulazimo u ovu kritičnu fazu pregovora o ugovoru o plastici, vlade moraju izabrati smislenu akciju umjesto interesa fosilnih goriva i petrokemije. Slab ugovor je propao ugovor. Potreban nam je ambiciozan pravno obvezujući sporazum za suzbijanje proizvodnje plastike i ukidanje plastike za jednokratnu upotrebu, kako bismo zaštitili naše zdravlje, zajednice, klimu i planet.”

Nara Kim, voditeljica kampanje za plastiku u Greenpeace East Asia Seoul, pojašnjava: “Ovom aktivnošću željeli smo pokazati svjetskim vođama koliko ljudi pazi na njihove odluke. Korejski građani pozivaju na rješavanje ozbiljnih problema uzrokovanih plastičnim onečišćenjem, uključujući prijetnje zdravlju. Južnokorejska vlada, kao zemlja domaćin i članica Koalicije visokih ambicija, mora biti čvrsta i usmjeriti sastanak prema našoj istinskoj Sjevernjači koja treba osigurati sporazum s ambicioznim smanjenjem proizvodnje kako bi se istinski riješila kriza s plastikom.”

Dan Acher, umjetnik koji stoji iza projekta, napominje: “Zastava ‘Mi gledamo’ postala je moćan simbol globalnog jedinstva u borbi za hitnu klimatsku akciju. Od Ženeve do Madrida, preko Ujedinjenog Kraljevstva i Istočne Azije, ova divovska zastava nosila je lica i nade tisuća ljudi koji zahtijevaju održivu budućnost. Svjetski čelnici, dok se okupljate u Busanu kako biste donijeli ključne odluke o plastičnom onečišćenju: građani svijeta traže od vas da učinite pravu stvar. Budite na pravoj strani povijesti – za svoju djecu, za našu djecu, za budućnost našeg planeta. Svijet gleda!”

Kakav se sporazum traži?

Greenpeace i njegovi saveznici iz pokreta Oslobodite se plastike zahtijevaju sporazum koji će:

  • Zaustaviti onečišćenje plastikom kroz njezin životni ciklus, od proizvodnje do odlaganja, kako bi se zaštitilo okoliš i ljudsko zdravlje
  • Postaviti pravno obvezujući cilj smanjenja proizvodnje plastike za najmanje 75% do 2040. kako bi ostali ispod praga od 1,5°C
  • Postupno izbaciti iz upotrebe plastiku za jednokratnu upotrebu, počevši s najgorim predmetima poput plastičnih vrećica
  • Podržati pravedan prijelaz na gospodarstvo s niskom razinom ugljika, bez otpada i s ponovnim korištenjem
  • Biti temeljen na ljudskim pravima dajući prioritet ljudskom zdravlju, pravdi i smanjenju nejednakost.

Preuzeto od: greenpeace.org

‘Optička iluzija’: Ključni zaključci s COP29 u Bakuu

COP29
Foto: COP29

Nakon dva tjedna intenzivnih pregovora na klimatskom samitu Ujedinjenih naroda (COP29) u glavnom gradu Azerbajdžana, Bakuu, bogate zemlje obećale su doprinijeti s 300 milijardi dolara godišnje do 2035. kako bi pomogle siromašnijim državama u borbi protiv učinaka klimatskih promjena.

Iako ovo predstavlja značajno povećanje u odnosu na prethodno obećanje od 100 milijardi dolara, zemlje u razvoju oštro su kritizirale sporazum kao krajnje nedovoljan za rješavanje razmjera klimatske krize.

Ovogodišnji summit, čiji je domaćin bila naftom i plinom bogata bivša sovjetska republika, odvijao se u pozadini nadolazeće političke promjene u Sjedinjenim Državama kada klimatski skeptična administracija Donalda Trumpa preuzima dužnost u siječnju. Suočene s ovom neizvjesnošću, mnoge zemlje smatrale su neprihvatljivim rizikom neuspjeh u osiguravanju novog financijskog sporazuma u Bakuu.

Evo ključnih zaključaka ovogodišnjeg summita:

Fond za financiranje klimatskih promjena vrijedan 300 milijardi dolara 

Iako je usvojen širi cilj od 1,3 trilijuna dolara godišnje do 2035., samo je 300 milijardi dolara godišnje namijenjeno bespovratnim sredstvima i zajmovima s niskim kamatama. Sredstva su to koja razvijene zemalje izdvajaju za pomoć zemljama u razvoju u prijelazu na gospodarstva s niskom razinom ugljika i pripremi za učinke klimatskih promjena.

Prema dogovoru, očekuje se da će većina sredstava doći iz privatnih ulaganja i alternativnih izvora, kao što su predloženi porezi na fosilna goriva i česta putovanja – o čemu se još raspravlja.

“Bogati svijet priredio je veliki bijeg u Bakuu”, rekao je Mohamed Adow, kenijski direktor think tanka Power Shift Africa. “Bez pravog novca na stolu i nejasnih i neodgovornih obećanja o sredstvima koja će se mobilizirati, pokušavaju izbjeći svoje obveze financiranja klimatskih promjena”, dodao je, objašnjavajući da su “siromašne zemlje trebale vidjeti jasno financiranje klimatskih promjena temeljeno na bespovratnim sredstvima ” koja je “jako nedostajala”.

U dogovoru se navodi da će razvijene zemlje “preuzeti vodstvo” u osiguravanju 300 milijardi dolara – što implicira da bi se i druge mogle pridružiti. SAD i Europska unija žele da im se pridruže bogatija gospodarstva u nastajanju poput Kine – trenutačno najvećeg svjetskog emitera. Ali sporazum samo “ohrabruje” gospodarstva u nastajanju da daju dobrovoljne priloge.

Neuspjeh da se ponovi eksplicitni poziv na prijelaz s fosilnih goriva

Poziv na “prijelaz” s ugljena, nafte i plina upućen tijekom prošlogodišnjeg summita COP28 u Dubaiju, Ujedinjeni Arapski Emirati, reklamirao se kao revolucionaran. Prvi put je 200 zemalja, uključujući najveće proizvođače nafte i plina poput Saudijske Arabije i SAD, priznalo potrebu za postupnim smanjivanjem fosilnih goriva. No posljednji razgovori samo su se odnosili na dogovor iz Dubaija, bez eksplicitnog ponavljanja poziva na prijelaz s fosilnih goriva.

Predsjednik Azerbejdžana Ilham Aliyev nazvao je resurse fosilnih goriva “božjim darom ” tijekom svog uvodnog govora.

Odobrena nova pravila trgovanja ugljičnim kreditima

Odobrena su nova pravila koja bogatim zemljama s visokim emisijama štetnih plinova mogu kupovati “kompenzacije” za smanjenje ugljika od zemalja u razvoju.

Inicijativa, poznata kao članak 6. Pariškog sporazuma, uspostavlja okvire za izravnu trgovinu ugljikom između zemalja i tržište regulirano od strane UN-a.

Zagovornici vjeruju da bi ovo moglo usmjeriti vitalna ulaganja u zemlje u razvoju, gdje se mnogi ugljični krediti generiraju kroz aktivnosti poput pošumljavanja, zaštite odvoda ugljika i prijelaza na čistu energiju.

Međutim, kritičari upozoravaju da bi se bez strogih zaštitnih mjera ovi sustavi mogli iskoristiti za greenwashing klimatskih ciljeva, dopuštajući vodećim zagađivačima da odgode značajna smanjenja emisija. Neregulirano tržište ugljika već se suočavalo sa skandalima, što je izazvalo zabrinutost o učinkovitosti i integritetu tih kredita.

Neslaganja zemalja u razvoju

Pregovori su također bili poprište nesuglasica unutar zemalja u razvoju.

Blok najmanje razvijenih zemalja (LDC) tražio je da dobije 220 milijardi dolara godišnje, dok je Savez malih otočnih država (AOSIS) želio 39 milijardi dolara – zahtjevi kojima su se usprotivile druge zemlje u razvoju.

Cifre se nisu pojavile u konačnom dogovoru. Umjesto toga, poziva na utrostručenje ostalih javnih sredstava koja primaju do 2030.

Očekuje se da će sljedeći COP, u Brazilu 2025., objaviti izvješće o tome kako potaknuti financiranje klimatskih promjena za te zemlje.

Tko je što rekao?

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozdravila je dogovor u Bakuu kao obilježavanje “nove ere za klimatsku suradnju i financiranje”.

Rekla je da će sporazum vrijedan 300 milijardi dolara nakon maratonskih razgovora “potaknuti ulaganja u čistu tranziciju, smanjenje emisija i izgradnju otpornosti na klimatske promjene”.

Američki predsjednik Joe Biden nazvao je sporazum postignut u Bakuu “povijesnim ishodom”, dok je izaslanik EU-a za klimatske promjene Wopke Hoekstra rekao da će biti zapamćen kao “početak nove ere za financiranje klimatskih promjena”.

Ali drugi se s tim u potpunosti nisu složili. Indija, glasni kritičar stajališta bogatih zemalja u pregovorima o klimi, nazvala ju je “mizernom svotom”.

“Ovaj dokument je nešto više od optičke iluzije”, rekao je indijski delegat Chandni Raina.

Ministar zaštite okoliša Sijera Leonea Jiwoh Abdulai rekao je da sporazum pokazuje “nedostatak dobre volje” bogatih zemalja da stanu uz najsiromašnije na svijetu dok se suočavaju s porastom mora i oštrijim sušama. Nigerijski izaslanik Nkiruka Maduekwe nazvao je to “uvredom”.

Postaje li proces COP dubiozan?

Unatoč godinama proslavljenih klimatskih sporazuma, emisije stakleničkih plinova i globalne temperature nastavljaju rasti, a 2024. je na putu da bude najtoplija zabilježena godina. Pojačani učinci ekstremnih vremenskih uvjeta naglašavaju nedovoljnu brzinu djelovanja da se spriječi potpuna klimatska kriza.

Financijski sporazum COP29 izazvao je kritike kao neadekvatan.

Dodatna nelagoda, Trumpova pobjeda na predsjedničkim izborima nadvijala se nad razgovorima, s njegovim obećanjima da će povući SAD iz globalnih klimatskih napora i imenovati klimatskog skeptika za ministra energetike, što je dodatno umanjilo optimizam.

‘Više ne odgovara svrsi’

Koalicija nevladinih organizacija Kick the Big Polluters Out (KBPO) analizirala je akreditacije na summitu, izračunavši da je sudjelovalo više od 1700 ljudi povezanih s interesima za fosilna goriva.

Skupina vodećih klimatskih aktivista i znanstvenika, uključujući bivšeg glavnog tajnika UN-a Ban Ki-moona, upozorila je ranije ovog mjeseca da COP proces “više ne odgovara svrsi”.

Zatražili su manje, češće sastanke, stroge kriterije za zemlje domaćine i pravila kako bi se osiguralo da tvrtke pokažu jasne klimatske obveze prije nego što im se dopusti slanje lobista na pregovore.

Preneseno s: Aljazeera

NAJČITANIJE