RUGLO NA ROGLI? ŠETANJE KORIDOROM, UMJESTO SLOBODOM ŠUME!

POT MED KROŠNJAMI

Znamo za ljepote Pohorja, svake šume.

Hod prirodom… stazom, puteljkom ili makadamom, ljekovit je. 

Priroda, Zemlja je ono nama sveto.

„Pot med krošnjami“, novo čudno zdanje na Rogli. 

Zašto je onda bilo potrebno graditi ovakvu golemu (grotesknu) građevinu usred šume, srušiti tolike jele, a proizvodnjom tolike građe i samom gradnjom itekako pridonijeti devastaciji izvornih predjela, emisijama i ozonskim rupama?!

Ugroziti, ubiti i protjerati kukce, ptice, leptire, gmazove i srne, iz njihovog doma. 

Buka u šumi.

Ali ima i većih pitanja:

Kojim to ljudima, posjetiteljima, treba biti na raspolaganju u šumi gotovo 40 metara visok toranj, za zabavu? Nije li ushit provlačenja putićima, kroz šumu, najveći! A napravljen je tamo  i golemi adrenaliski tobogan, s vrha tornja! 

Tužno se pitamo: zašto nama ljudima 21. stoljeća treba toliko izvanjskih uzbuđenja?

Da bismo smirili nemir u sebi?

Nećemo ga naći u ovakvim građevinama. Kojih koliko čujemo ima još dvije u Europi.

I konačno, koji se uredi, agencije, ministarstva … dali dozvole na gradnju ovog; što je pisalo u obrazloženju – koje koristi za čovjeka i društvo? Koje sjedinjenje čovjeka i prirode? Što bi o tome rekla Planinarska sveza Slovenije, da su je pitali?

KRATKA PRIČA, USPREDBA 

Upravo mi je tragikomična veza između dvije priče, ove sa Rogle i jedne nekdašnje iz Zagreba. Prije par godina jedna je velika inozemna tvrtka u Hrvatskoj saopćila partneru da više neće, odnosno ne može od njega nabavljati tiskane knjige, jer da su im iz centrale u Italiji javili da imaju napustiti svako papirnato poslovanje, pa izbaciti svaki papir, pa i knjige iz ureda (papir-less). Dobro, uštedjelo se nešto na papiru, ali, po meni, tamo gdje ne treba. Važniji je duh čovjeka, nego papir. S druge strane, za ovo zdanje na Rogli posječeno je na tisuće stabala, da bi se proizvela ta ogromne mase drvene građe potrebna za RUGLO NA ROGLI.

Zašto ljudi dopuštaju da ih namame i utjeraju u umjetne koridore, da im zamijene slobodu šetanja podno stabala na sve strane, za hodanje zadatim stazama. 

Kič i novotarije. Površni gen čovjeka ne razaznaje ih! 

Zašto se ljudi tako lako prodaju, za sitniš!

Pustimo projekt Rogla da usahne sam.

Još mi trebamo rasti; a jele, onako visoke, izrasle su odavna. 

Nema mira (u) šumama. 

Naše osunčano mjesto na zemlji, Zemlji, čeka na nas.

***

Tehnički podaci:

  • Ukupna dužina puta 1043 metra
  • Dužina pješačkog puta 522 metra
  • Dužina puta na tornju 521 metara
  • Visina razglednog tornja 37 metara
  • Visina puta do 20 metara
  • Broj stupova 18
  • Uspon puta maksimalno 6 %, uključujući toranj
  • Ulaz na toranj na 14 metara
  • Promjer tornja 22 metra
  • Širina puta 1.94 metra

Goran Tudor

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2024.

Austrija uvodi besplatan KlimaTicket za mlade kako bi ih dugoročno usmjerila na javni prijevoz

klima Ticket Austrija

Austrija od 01. srpnja 2024. uvodi besplatan KlimaTicket za 18-godišnjake. Javni prijevoz jedan je od načina putovanja s najmanjom emisijom ugljika. Besplatnim KlimaTicketom Austrija želi što više mladih ljudi dugoročno usmjeriti na javni prijevoz.

Mladi će između svog 18. i 21. rođendana moći birati kada žele započeti s korištenjem svoje godišnje karte. Očekuje se da će pravo na besplatanu kartu KlimaTicket ostvariti oko 88.000 ljudi godišnje. Ova karta normalno košta između 821 i 1095 eura. Za projekt je  predviđeno 120 milijuna eura godišnje, prema najavi koalicije konzervativnog ÖVP-a i Zelenih.

Što je to KlimaTicket Ö

KlimaTicket Ö je jedinstvena karta koja omogućuje korištenje svih usluga javnog prijevoza unutar cijele Austrije. Obuhvaća sve gradske prijevoznike, autobusne tvrtke kao i ÖBB vlakove i privatne željezničke tvrtke. Austrija ga je uvela na jesen 2021. godine s namjerom da promovira  klimatski prihvatljivije oblike kretanja umjesto vožnje automobilima.

KlimaTicket Austrija

U Austriji je i prije uvođenja KlimaTicketa javni prijevoz bio dosta popularan. Kombinacija pouzdanih, visokokvalitetnih, integriranih usluga, jednostavne prodaje karata i atraktivnih cijena odavno ga je učinila poželjnim za putnike. Pa ipak, prema službenim vladinim podacima za 2018., iako su Austrijanci godišnje prešli više kilometara vlakom nego svi u Europi osim Švicaraca, samo je 16% putovanja obavljeno javnim prijevozom. Kako bi se javni prijevoz u Austriji dodatno promovirao uveden je KlimaTicket.

Svaki sedmi stanovnik Austrije koristi KlimaTicket

Velika popularnost KlimaTicketa pokazuje da ljudi u Austriji žele putovati na klimatski prihvatljiv način. Spremni su prijeći na javni prijevoz ako je jednostavan, ugodan i jeftin. Trenutno više od 280.000 ljudi ima KlimaTicket za Austriju. To znači da već svaki sedmi stanovnik Austrije putuje s KlimaTicketom.

Ankete kupaca pokazuju da se ponašanje vlasnika KlimaTicketa u vezi s mobilnošću mijenja. U samo godinu dana 50% ih je promijenilo svoje ponašanje i češće bira javni prijevoz. Navode da za jedno od pet putovanja koja su prije bila automobilom sada koriste vlak.

Austrija svojim planom mobilnosti ima za cilj smanjiti korištenje osobnih automobila sa 70% ukupno godišnje prijeđenih kilometara na 54% do 2040. Povećati udio javnog prijevoza sa 27% na 40% i udvostručiti aktivna putovanja (pješačenje i vožnja biciklom) od 3% do 6%.

Europski trend uvođenja klimatskih karata

Putnik u električnom vlaku troši samo 55% energije koju troši električni automobil za isto putovanje. To znači da se velika smanjenja emisije ugljika mogu postići s relativno malim postotkom prelaska na održivije načine putovanja.

Zadnjih par godine se sve više zemalja i gradova u Europi odlučuje za uvođenje klimatskih karata. Uz rastuće troškove života i stalnu zabrinutost oko emisije ugljičnog dioksida, ova vrsta karata za nacionalni javni prijevoz postaje sve popularnija u javnosti. Pri tome treba naglasiti da trošak javnog prijevoza mora biti niži od troška vožnje automobilom i vrijedan cijene ili ga ljudi neće koristiti.

Foto: Deutschlandticket karta za drugi razred u cijeloj Njemačkoj i to u lokalnom i regionalnom prijevozu (autobus, TaxiBus, tramvaj, S-Bahn, RRX, RB i RE) po cijeni od 49 eura dostupna je od 1. svibnja 2023.

Njemačka, Mađarska, Slovenija i Portugal bile su među europskim zemljama koje su 2023. krenule s uvođenjem svojih klimatskih karata. Francuska je ciljala na shemu sličnu njemačkoj željezničkoj karti, Deustchlandticket, od 49 eura mjesečno. To je međutim smanjeno na kartu koja omogućuje neograničeno putovanje TER i Intercity vlakovima, ali isključuje brze TGV vlakove.

Nisu se svi programi poticanja ljudi da koriste vlakove i autobuse pokazali učinkovitim. Nepristupačnost, prenapučenost i rijetke mreže javnog prijevoza na nekim mjestima uzrokuju probleme u realizaciji. Čak i ako se smanje troškovi i pojednostavi kupnja karata, željezničke i autobusne usluge moraju se poboljšati kako bi ih ljudi htjeli koristiti. Natjerati ljude da se odreknu automobila i aviona pokazalo se daleko složenijim nego samo osigurati besplatne ili jeftine karte.

Gdje je najjeftiniji i najpristupačniji javni prijevoz u Europi

Prošlogodišnje izvješće Greenpeacea prikazuje stanje javnog prijevoza u 30 europskih zemalja. Države su rangirane na temelju četiri kriterija: jednostavnosti njihovih sustava za prodaju karata, pristupačnosti dugoročnih karata, popusta za socijalno ugrožene skupine i stope PDV-a. Izvješće se također bavilo pojedinačnim glavnim gradovima, rangirajući ih na temelju istih kategorija. Svakom glavnom gradu i zemlji dodijeljen je rezultat od mogućih 100 bodova.

Luksemburg, Malta, Austrija , Njemačka, Cipar i Španjolska zauzele su prvo mjesto s visokim ocjenama za jednostavne karte i popuste. Tallinn u Estoniji , Luksemburg i Valletta na Malti našli su se na prva tri mjesta na ljestvici gradova.

Grčka, Hrvatska i Bugarska bile su na dnu popisa zemalja. Bugarska niti u jednoj od četiri kategorije nije osvojila ni bod. Kad je riječ o pojedinačnim gradovima, Amsterdam u Nizozemskoj, London u Ujedinjenom Kraljevstvu i Dublin u Irskoj dobili su najgore ocjene za cijenu i pristupačnost. Grad Zagreb bio je ukupno 22. od 30 rangiranih gradova.

DOBRA HRVATSKA

Međunarodni dan muzeja 2024: Muzeji za obrazovanje i istraživanje

Međunarodni dan muzeja 2024: Muzeji za obrazovanje i istraživanje
Foto: Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu / Roberta F.

Međunarodni dan muzeja obilježava se svake godine 18. svibnja i to od 1977. kada ga je ICOM utemeljio. Cilj dana je istaknuti da su „muzeji važno sredstvo kulturne razmjene, bogaćenja kultura i razvoja međusobnog razumijevanja, suradnje i mira među narodima“.

Od 1992. godine Međunarodin dan muzeja se svake godine obilježava na temu koju predlaže ICOM.

Ovogodišnja tema, Muzeji za obrazovanje i istraživanje, naglašava središnju ulogu kulturnih institucija u pružanju cjelovitog obrazovnog iskustva. Time se potiče na svjesniji, održiviji i inkluzivniji svijet.

Muzeji za obrazovanje i istraživanje

Od umjetnosti i povijesti do znanosti i tehnologije, muzeji su vitalni prostori u kojima se spajaju obrazovanje i istraživanje kako bi oblikovali naše razumijevanje svijeta. Muzeji služe kao dinamična obrazovna središta, potiču znatiželju, kreativnost i kritičko razmišljanje. Ovogodišnjom temom odaje se priznanje njihovom doprinosu istraživanju, pružanju platforme za istraživanje i širenje novih ideja. Poziva se ljude da promisle o obrazovanju te ističe bogatstvo znanja koje muzeji mogu ponuditi u izgradnji informiranijeg i uključivijeg svijeta.

Svake godine od 2020. Međunarodni dan muzeja podupire Ciljeve održivog razvoja UN-a. Ove 2024. godine istaknut će sljedeća dva cilja održivog razvoja:

  • Cilj 4: Kvalitetno obrazovanje – Osigurati uključivo i pravedno kvalitetno obrazovanje i promicati mogućnosti cjeloživotnog učenja za sve
  • Cilj 9: Industrija, inovacije i infrastruktura – Izgraditi otpornu infrastrukturu, promicati uključivu i održivu industrijalizaciju i poticati inovacije.

Muzeji diljem svijeta organizirat će događaje, izložbe i obrazovne programe pod temom “Muzeji za obrazovanje i istraživanje”. Zajedno će naglasiti značaj muzeja kao dinamičnih obrazovnih institucija koje potiču učenje, otkrivanje i kulturno razumijevanje. ICOM se nada da će ovaj dan potaknuti ljude da preispitaju obrazovanje i zamisle budućnost u kojoj dijeljenje znanja nadilazi barijere, gdje se inovacija spaja s tradicijom.

MDM 2024
Foto: Muzejski dokumentacijski centar

Međunarodni dan muzeja 2024. u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je nositelj manifestacije Muzejski dokumentacijski centar (MDC) iz Zagreba. Sukladno ovogodišnjoj temi muzeji su pozvani da svojim programima potaknu sve slojeve društva na odgovorno korištenje prirodnih dobara i energije, promoviraju cjeloživotno učenje, istaknu važnost demokracije i načela pravednosti u društvu kao i razvijanja osjećaja pripadnosti zajednici i čovječanstvu.

Kako bi buduće generacije motivirali na promišljanje o kompleksnim društvenim izazovima današnjice te potaknuli razvoj kritičkoga mišljenja i osobne odgovornosti nužne za održivost, hrvatski muzeji organizirali su brojne obrazovne tematske izložbe i stručna vodstva, posjete arheološkim lokalitetima, radionice i susrete sa stručnjacima na kojima posjetitelji mogu postavljati pitanja kustosima, restauratorima i ravnateljima o svemu onome što se događa i radi u muzeju. Provjerite ovogodišnji program obilježavanja Međunarodnog dana muzeja. Prema svom interesu planirajte odlazak u neki od muzeja, a svakako povedite i djecu (svoju ili od rodbine i prijatelja).

U povodu dana muzeja MDC je između ostalog priredio i online izložbu o plakatima Borisa Bućana. Ovaj svjetski poznati i priznati umjetnik svojim je plakatima utisnuo dubok trag u začetcima obilježavanja MDM-a u Hrvatskoj.  Boris Bućan preminuo je 18. svibnja 2023., upravo na Međunarodni dan muzeja. Time je njegova veza s MDM-om poprimila i simbolički značaj.

DOBRA HRVATSKA

Digitalne inovacije za održivi razvoj – Svjetski dan telekomunikacija i informacijskog društva 2024.

Svjetski dan telekomunikacija i informacijskog društva 2024: Digitalne inovacije za održivi razvoj
Foto: ITU

Svjetski dan telekomunikacija i informacijskog društva obilježava se svake godine 17. svibnja, još od 1969. godine. Prilika je to za podizanje svijesti o mogućnostima koje korištenje interneta i drugih informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) može donijeti društvima i gospodarstvima, kao i o načinima premošćivanja postojećeg digitalnog jaza. 

Svake godine ITU posvećuje Svjetski dan telekomunikacija i informacijskog društva (WTISD) određenoj temi. Ove godine u središtu pozornosti su digitalne inovacije za oblikovanje uključive i održive budućnosti.

Digitalne inovacije mogu pomoći u rješavanju najhitnijih svjetskih izazova

Od borbe protiv klimatskih promjena do uklanjanja gladi i siromaštva, digitalne tehnologije mogu pomoći u postizanju 70% ciljeva u okviru UN-ove Agende održivog razvoja. Izgradnja održive budućnosti zahtijeva inovativno razmišljanje i djelovanje u digitalnom svijetu.

Digitalna inovacija ključna je pokretačka snaga gospodarskog napretka i globalnog razvoja. U današnjem digitalnom krajoliku koji se brzo razvija, inovacija je postala sinonim za prilike za rast i rješenja za hitne društvene izazove.

Napredak je, nažalost, neravnomjerno raspoređen, što dovodi do onoga što je poznato kao jaz u digitalnim inovacijama. Premošćivanje ovog jaza ključno je kako bi se osiguralo da svi mogu imati koristi od transformativne moći tehnologija.

Na čelu ove globalne misije za poboljšani digitalni razvoj kroz digitalne inovacije − je Međunarodna unija za telekomunikacije (ITU) − agencija Ujedinjenih naroda za digitalne tehnologije. S fokusom na osnaživanje zajednica i poticanje suradnje i razmjene znanja, ITU predvodi napore za premošćivanje jaza u digitalnim inovacijama i stvaranje jednakih uvjeta za sve.

Kako se uključiti i biti dio proslave!

Virtualni sat 17. svibnja okupit će digitalne stručnjake i inovatore. Rasprava, koja se prenosi uživo iz ITU TV studija u Ženevi, Švicarska, istražuje kako digitalne inovacije mogu ojačati održivi razvoj.

Ovaj jednosatni događaj okupit će digitalne stručnjake i inovatore na globalnom putovanju, istražujući diljem svijeta digitalna središta u kojima inovacija napreduje. Kako će izgledati budućnost digitalnih inovacija? Budite dio razgovora.

DOBRA HRVATSKA

Međunarodni dan svjetlosti 2024: Svjetlost u našim životima

Međunarodni dan svjetlosti 2024.

Međunarodni dan svjetlosti obilježava se 16. svibnja jer je na taj dan 1960. godine prvi put korišten laser. Cilj ovog dana je promovirati važnost znanosti i primjene svjetla. Baviti se izazovima u održivom razvoju, zdravstvu i obrazovanju te objasniti važnost znanstvenog obrazovanja.

Začetci Međunarodnog dana svjetlosti sežu do 2015. godine, kada je UN obilježio Međunarodnu godinu svjetlosti i tehnologija temeljenih na svjetlosti. Bila je to proslava  koja je podigla globalnu svijest o postignućima znanosti o svjetlosti i njezinim primjenama te njihovoj važnosti za čovječanstvo. Nakon uspjeha Međunarodne godine svjetlosti proglašenjem Međunarodnog dana svjetlosti željelo se osigurati trajan nastavak rada u podizanju profila znanosti i tehnologije, poticanju obrazovanja i poboljšanju kvaliteta života u cijelom svijetu.

Svrha ovog dana je poticanje znanstvene suradnje i istraživanje mogućnosti tehnologija temeljenih na svjetlu za promicanje mira i održivog razvoja. Prilika je to da se različiti sektori društva diljem svijeta uključe u aktivnosti. Da ljudima različitih dobi i predznanja prikažu značaj svjetlosti u znanosti i kulturi, te održivom razvoju.

Svjetlost u našim životima

Tema ovogodišnjeg dana svjetlosti je: “Svjetlost u našim životima”. Međunarodni dan svjetlosti globalna je inicijativa koja predstavlja godišnju žarišnu točku za kontinuirano uvažavanje svjetlosti. Isticanje uloge koju svjetlost ima u znanosti, kulturi i umjetnosti, obrazovanju i održivom razvoju. Primjene svjetlosti u različitim područjima kao što su medicina, komunikacije i energije. Široka tema svjetlosti omogućava različitim sektorima društva diljem svijeta da sudjeluju u aktivnostima koje pokazuju kako znanost, tehnologija, umjetnost i kultura mogu pomoći u postizanju ciljeva UNESCO-a.

Prilika je to za podizanje svijesti o bitnoj ulozi koju svjetlost ima u našim životima. Za naglašavanje njenog značaja u oblikovanju našeg svijeta i nadahnuću budućih inovacija.

DOBRA HRVATSKA

Međunarodni dan obitelji 2024: Obitelji i klimatske promjene

Međunarodni dan obitelji
Foto: freepik

Međunarodni dan obitelji obilježava se svake godine 15. svibnja kako bi se naglasila važnost obitelji i njezina uloga u društvu. Slave se sve vrste obitelji uz uvažavanje njihove različitosti i promicanje inkluzivnosti. Osim toga naglašava se i važnost održavanja čvrstih odnosa s rodbinom, što koristi i pojedinačnim obiteljima i društvu u cjelini.

Međunarodni dan obitelji je UN proglasio rezolucijom 1993. godine radi promicanja svijesti o pitanjima koja se odnose na obitelj i povećanja znanja o društvenim, ekonomskim i demografskim procesima koji utječu na obitelji diljem svijeta.

Obiteljske politike glavni su oslonac nacionalnih javnih politika i najznačajnije sredstvo kojim vlade mogu utjecati na životni standard nadolazećih generacija. Kao dio postizanja globalnih ambicija ciljeva održivog razvoja (SDG), obiteljske politike igraju važnu ulogu u ispunjavanju ciljeva u mnogim ciljevima.

Svake godine određuje se tema za Međunarodni dan obitelji. Ove godine fokus je na odnosu između obitelji i klimatkih promjena.

Obitelji i klimatske promjene

Međunarodni dan obitelji 2024Klimatske promjene odlučujuće su pitanje našeg vremena. Od promjena vremenskih obrazaca koji prijete proizvodnji hrane do porasta razine mora koje povećava rizik od katastrofalnih poplava, utjecaji klimatskih promjena globalnog su opsega i bez presedana. Klimatske promjene povećale su razinu neizvjesnosti oko naše budućnosti.

Klimatske promjene negativno utječu na zdravlje i dobrobit obitelji kroz povećano zagađenje. Ekstremne vremenske prilike pogoršane klimatskim promjenama, poput uragana, suša i poplava, često dovode do prisilnog raseljavanja i gubitka sredstava za život za obitelji i pojedince. Takvi događaji utječu na poljoprivrednu produktivnost i pristup vodi, pojačavajući glad i ranjivost. Oni uzrokuju ekonomske poremećaje u industrijama osjetljivim na klimatske utjecaje kao što su poljoprivreda i ribarstvo. Bez drastičnih mjera prilagodba i ublažavanje utjecaja klimatskih promjena postat će sve teže i skuplje.

Osnaživanje obitelji kroz obrazovanje, promjenu potrošačkih navika i zagovaranje ključno je za smislenu i učinkovitu klimatsku akciju. Obitelji prenose vrijednosti kroz generacije, stoga je važno usađivanje održivih navika i osviještenosti o klimi u obiteljima od rane dobi. Integracija načela kružnog gospodarstva u obrazovanje u ranom djetinjstvu može pomoći u izgradnji održivog ekonomskog modela koji se temelji na smanjenju otpada i regeneraciji prirodnih resursa. Obitelji kao potrošači i zagovornici mogu potaknuti prijelaz na kružno gospodarstvo.


Bodulija, zemlja jednostavnog života i malenog ekološkog otiska (Sonja Šarunić)


Međunarodni dan obitelji 2024. ima za cilj podići svijest o tome kako klimatske promjene utječu na obitelji i ulogu koju obitelji mogu igrati u klimatskim akcijama. Kroz obiteljske i društvene inicijative, možemo poticati klimatske akcije obrazovanjem, pristupom informacijama, obukom i sudjelovanjem u zajednici.

30. obljetnica Međunarodne godine obitelji

Ove 2024. godine obilježava se 30. obljetnica Međunarodne godine obitelji. Sadržavat će prezentacije o rezultatima velikih regionalnih pripremnih aktivnosti za IYF+30, inicijative civilnog društva, preporuke o obiteljskim politikama za klimatske akcije i interaktivnu raspravu. Također će se predstaviti dvije publikacije: “Klimatske promjene i obitelji” te “Dom, obitelj i klimatske promjene”.

„Klimatske promjene i obitelji,” naglašava da obitelji, kao središnje jedinice društva, imaju značajnu ulogu u postizanju ciljeva održivog razvoja. Kako se norme i vrijednosti uče u obiteljima, uz odgovarajuće obrazovanje o klimatskim mjerama i održivom životu, obitelji mogu prenijeti te vrijednosti kroz više generacija. Osim toga, obitelji su novi akteri u zaštiti okoliša i lobiranju, putem kojih se mogu zalagati za održivu proizvodnju hrane, javnu politiku i biološku raznolikost, pomažući osigurati zdrav, čist i održiv okoliš za buduće generacije.

Publikacija “Dom, obitelj i klimatske promjene” prikazuje moći obitelji da transformira društva u uvjetima klimatske krize. Proizašla je iz suradnje DISD/DESA sa Sveučilištem Nottingham Trent i Zakladom Home Renaissance Foundation. Naglašava da bi se za ograničavanje globalnog zatopljenja napori trebali usmjeriti na aktivnosti u kućanstvu i ograničavanje emisije CO2. Publikacija se bavi sljedećim ključnim temama: brigom o planetu, klimatskim promjenama i javnom zdravlju, potrošnjom, ekološkim otiskom, ekonomijom na daljinu i radom od kuće, povezanom lokalnošću i izgradnjom otpornosti na klimatske promjene.

DOBRA HRVATSKA

Majčin dan – njegova utemeteljica, Anna Jarvis, željela je sačuvati čistoću ideje

Majčin dan
Foto: Freepik

Majčin dan obilježava se druge nedjelje u svibnju! Majčin dan i Međunarodni dan žena te njihova simbolika u društvu donekle su različiti. Prvi praznik veliča ulogu majke i čuvarice obitelji, dok drugi zastupa ravnopravnost žena općenito, a posebno u procesu i na tržištu rada. Ali su im sudbine u “muškom društvu” nažalost nekako slične – teške. Puno je znoja, a i krvi proliveno za svaki progresivni korak naprijed, da žene postanu ravnopravne i poštovane.

Anna Jarvis, utemeljiteljica Majčinog dana

Anna Jarvis
Anna Jarvis / Foto: wikimedia.org

“Majka” Majčinog dana bila je Anna Jarvis iz SAD. Rođena 1864. godine u Zapadnoj Virđiniji u obitelji metodističkog svećenika.  Anna je bila vezana uz majku, kao i njezina slijepa sestra Elsinora. I zato, na drugu godišnjicu majčine smrti, u svibnju 1907., Anna je u svoj dom pozvala nekolicinu prijatelja – da se zajednički sjete i pomole za majku. Tada im po prvi put priopći svoju zamisao – da se ustanovi blagdan – Majčin dan, kojim bi se na dostojanstven način odavala počast svim majkama, njihovoj plemenitosti, žrtvi. Anna se sva predala tome, pisala je pisma osobama iz javnog života, kongresnicima, svećenstvu. I uspjela je: 

  • u svibnju 1908. održana je prva javna misa za sve majke i prva podrška Majčinom danu; 
  • blagdan su ubrzo prihvatile sve države SAD-a, 
  • a potom i američki Kongres, 1914.

Po Anninoj želji, blagdan je imao i svoj simbol – karanfil, kao znak čistoće majčine duše: bijeli posvećen umrlim majkama, a crveni u čast živućih.

Ali, na Aninu veliku žalost, blagdan je ubrzo komercijaliziran, izmišljeni su prigodni suveniri, čestitke … Anna je na to jednom kazala kako ljudi ne pišu pismo majci rukom – zbog lijenosti! Sa gubitkom izvorne ideje u realnom svijetu Anna se nije ni mogla ni htjela složiti i tu počinje drugi dio ove priče. Očekivan? No, svakako čudan i nepravedan.

Golemo zalaganje Anne da sačuva čistoću ideje

Pokušala je sudski zaštititi ime i dan blagdana (druga nedjelja u svibnju), no proces se otegao i na kraju ga je izgubila. Na konvenciji sljedbenica njezina pokreta, uz Majčin dan 1923., Anna je pred dvoranom javno prosvjedovala protiv potrošačkog “ruha” i prakse prodavanja bijelih karanfila. Neuspješno! Anna i njezina sestra su završile u zatvoru “zbog remećenja javnog reda”. Desetljećima kasnije Anna je rehabilitirana. 

Komercijalizacija Majčinog dana

Na Majčin dan 1948., u bolnicu gdje je ležala stiglo joj je mnogo razglednica i čestitaka, što ju je opet ožalostilo – rukom pisanih pisama bilo je malo. Umrla je u dubokoj starosti, s navršene 92 godine, žalosna i siromašna, uz jetki komentar: “To nije ono što sam ja htjela; htjela sam da to bude dan osjećaja, spomena, iskazivanja časti, a ne dan profita. Žao mi je što sam potaknula tu ideju.” 

No, u potrošačkom svijetu i mnogo drugog naliči tome: i Božić i Nova godina i Uskrs – posebno im se posvećuju i vesele trgovci. 

Ana Jarvis ostaje istaknuto ime u spomenaru znamenitih i plemenitih ljudi svijeta. Polazeći od poruke aforizma: „Ljude cijenim po djelima i zalaganjima“, onda posebno. Umrla je žalosna, a svaka žalost je osobna, subjektivna. Možda je ispred te žalosti trebala staviti i neku radost zbog onog što je ipak uspjela: utemeljila je Majčin dan, kao posvetu časnom mjestu koje u društvu pripada majkama. Svake godine, u drugu nedjelju u svibnju, još jednom to javno osvješćujemo i slavimo.

Ideju o obilježavanju Majčina dana prije Anne imala je njezina zemljakinja Julia Ward Hove, 1872., ali ona nije bila tako inspirirana, snažna, uporni borac i organizator kao Anna. I dodatno tome, vrijeme još nije još bilo sazrelo.

Goran Tudor
odgovorno@odgovorno.hr

Svjetski dan ptica selica 2024: Zaštitite insekte, zaštitite ptice

Svjetski dan ptica selica

Svjetski dan ptica selica 2024. godine obilježava se 11. svibnja i 12. listopada, u skladu s cikličkom prirodom migracija ptica na različitim hemisferama. Cilj obilježavanja je podizanju svijesti o pticama selicama i potrebi međunarodne suradnje za njihovo očuvanje.

Migracija ptica prirodni je fenomen koji je stoljećima zaokupljao maštu ljudi u različitim kulturama. Ova godišnja putovanja uključuju masovno kretanje ptica preko ogromnih udaljenosti, često obuhvaćajući kontinente, a vođena su kombinacijom instinkta, okolišnih znakova i strategija preživljavanja. Migracija je složeno ponašanje koje služi u razne ekološke, evolucijske svrhe i svrhe preživljavanja. Nažalost, migracija ptica je ugrožena, posebno zbog opadanja populacije insekata, od kojih se mnoge ptice selice oslanjaju za prehranu.

Kukci daju esencijalnu energiju za ptice selice, nudeći bogat izvor hranjivih tvari ključnih za njihov opstanak. Oslanjaju se na insekte za energiju tijekom migracije i drugih faza svojih životnih ciklusa, posebno kada hrane svoje potomstvo. Međutim, veliki pad populacije insekata u mnogim dijelovima svijeta ima ozbiljne implikacije na ptice selice. Ovogodišnji Svjetski dan ptica selica stoga usmjerava pozornost na međuovisnost između kukaca i ptica. Poziva na djelovanje za zaštitu insekata kao sredstva za očuvanje populacije ptica.

Zaštitite insekte, zaštitite ptice

Ovogodišnja kampanja Svjetskog dana ptica selica ističe važnost insekata za ptice selice i zabrinutost u vezi sa smanjenjem populacije kukaca.

Insekti su ključni izvori energije za mnoge migratorne vrste ptica, ne samo tijekom sezone razmnožavanja, već i tijekom njihovih dugih putovanja i uvelike utječu na vrijeme, trajanje i ukupni uspjeh ptičjih migracija.

Duž svojih migracijskih ruta, ptice aktivno traže kukce u poljima, šumama, močvarama i raznim staništima tijekom zaustavljanja. Vrijeme migracije ptica često se poklapa s vrhuncem brojnosti insekata na mjestima zaustavljanja, opskrbljujući ptice hranom kako bi napunile svoje rezerve energije prije nego što nastave svoje putovanje.

Svjetski dan ptica selica 2024

Gubitak i uznemiravanje populacija insekata na mjestima razmnožavanja i duž migracijskih ruta ptica prijeti opstanku i dobrobiti ptica. Prirodni prostori poput šuma i travnjaka koji su transformirani ili ugroženi intenzivnom poljoprivredom i urbanim razvojem i njegovim učincima poput svjetlosnog onečišćenja mogu rezultirati smanjenjem populacije insekata. Pesticidi i herbicidi namijenjeni zaštiti usjeva štete kukcima kojima se ptice hrane. Nedostatak insekata bogatih energijom i bjelančevinama može spriječiti migraciju i razmnožavanje ptica, što dovodi do oslabljenog imunološkog sustava, smanjenog reproduktivnog uspjeha i povećane stope smrtnosti za odrasle ptice i njihovo potomstvo.

Ptice igraju ključnu ulogu u oprašivanju i kontroli štetočina, a nedostatak insekata remeti te funkcije ekosustava. Prekomjerna populacija određenih insekata, bez prirodnih grabežljivaca ptica, također može uzrokovati epidemije koje štete zdravlju biljaka i poljoprivredi.

Kampanja Svjetskog dana ptica selica 2024. godine naglašava potrebu za proaktivnim mjerama očuvanja ekosustava. To uključuje smanjenje upotrebe pesticida i gnojiva te, gdje je to moguće, prelazak na organski uzgoj. Ostale mjere uključuju održavanje i povezivanje područja prirodne vegetacije koja pružaju hranu i sklonište pticama i drugim vrstama u poljoprivrednim krajolicima.

DOBRA HRVATSKA

Čudesna priča o vrlinama i ljubavi. Udomiteljica Zorica Radonić: „JA I MOJI ANĐELI!“

Udomiteljica Zorica Radonić
Foto: Udomiteljica Zorica Radonić s djecom

Kako sam se odlučila baviti udomiteljstvom?

U životu se sve događa s razlogom, tako glasi ta izreka, mudrost naroda oduvijek. 

Svoje bavljenje udomiteljstvom nisam planirala, nikad. Počev od svoje 27. godine (a sada mi je 50+) bavila sam se, i to vrlo uspješno, poslovima vezanim za prodaju; i bila sam posve zadovoljna time. Međutim, bilo je to pred prije 11 godina, suočila sam se s opakom bolešću, osjetila paniku. I prelio me nadasve strah za moju djecu i njihovu budućnost. Pitala sam se: što će bez mene, kako će završiti srednju školu, fakultet, tko će im organizirati vjenčanja…? Pitanja iz ljubavi, pitanja u panici za sebe i svoju djecu.

No , na moju sreću, karcinom je bio tek u početnoj fazi pa je i uspješno operacijom odstranjen, a ja sam se vrlo brzo vratila uobičajenom životu.

Ali ja više nisam ista!

Na dobiveni dar uzvratila sam darom, a i kako bih drukčije!

Osjećala sam ogromnu zahvalnost Bogu (u nevolji se intenzivno družite s njim) što sam dobila priliku za produžetak svoje životne utakmice i silno sam željela zahvaliti na tome što sam ostala uz svoju djecu i ona sa mnom. Željela sam učiniti nešto, ali nisam znala što… Sve do jednog obiteljskog druženja kada sam upoznala slučajem jednu pravu udomiteljsku obitelj i njihovu djevojčicu koja je na mene ostavila snažan dojam. Skrivala se u krilu svoje udomiteljice, držala je za ruku, ljubila…

Toj curici njezina „teta“ bila je sve: njezina sigurnost, topli dom, utočište, ljubav…!

Roditelji se već dugo za nju nisu zanimali, a teta je bez prestanka bila tu – i trudila se pružiti joj sve što joj je život uskratio.

Osjetila sam silnu želju i ja učiniti nešto slično, isto, vratiti dug… zagrliti neko malo stvorenje, obrisati mu suze, izvući  mu osmjeh na lice i popratiti ga kroz život.

Moje kćeri su u tom trenutku završavale školovanje, znala sam da njihov put sigurno nije u pravcu roditeljske kuće, a ja sam dobila priliku vratiti dug sudbini što sam uz njih. 

Onako kako sam poželjela tako sam i učinila!

Obitelj me je podržala u mom naumu, koji je odmah postao zajednički – da otvorimo svoja vrata onima kojima je sudbina negdje, daleko ili blizu mene, vrata tako naopako zatvorila. I od tada, naš je dom postao utočište različitim životnim pričama, koje do trenutka našeg upoznavanja i vezivanja nisu bile ni malo lijepe i koje pokušavamo uljepšati.

Danas u našem domu žive četiri anđela – tri dječaka i jedna djevojčica. Tri brata i jedna sestrica. Smješteni su u moju obitelj prije pet i pol godina, najmlađem je bila tek godina, a najstarijem sedam. Što reći, dvoje još u pelenama i dva dječaka koji ne pričaju, od 5 i 7 godina.

Količina trauma koja je prešla preko tih malih leđa mjeri se u tonama, posljedice su ogromne. Nije bilo lako nadoknaditi propušteno, sedam godina života, pet, tri…

Krenuti od početka, istovremeno učiti slova i učiti pričati. Ali sve se može ako postoji motiv, želja i ljubav.

DANAS IMAM tri odlična učenika, nogometne zvijezde, glazbenika, pjevačicu, punu kuću galame, smijeha, razbacanih igračaka, cipela, knjiga…

I vjerujte, nije bilo ni malo lako.

Biti udomitelj djeci ne znači biti teta koja skuha, opere, nahrani i otprati u postelju. To je teta koja, naravno, napravi sve to, ali spremna je dati sebe cijelu, 24 sata spremna uskakati kada ga zaboli razbijeno koljeno, kada tuguje ona malo slomljeno srce. 

Ja sam teta koja mora čuti svaki pe i nečujni vapaj za pomoć. Vapaji su to iz nekih malih srca koja prvo žele – ljubav, a ne znaju je ni iskati ni primiti jer to nisu naučili.

Teta mora biti psiholog i odgonetnuti kada je prkos zaista samo onaj „obični“ dječji prkos, a kada je to nešto puno dublje i teže i kako odgovoriti na to.

Teta mora biti i medicinska sestra i učiteljica s ogromnim strpljenjem.

Traži puteve do srca i naći ćeš ih!

Najteže je pronaći put do njihovih srca koja su često zatvorena za sve, jer je to obrambeni mehanizam, štit od nekih starih i novih boli i razočarenja. 

Ali… ako bezbroj puta pokucate – OTVORIT ĆE SE ! 

A kad to u toj namjeri uspijete, shvatite tada da radite nešto najljepše na svijetu!

Shvatite bogatstvo obitelji, bogatstvo tople riječi, zagrljaja. Shvatite koliku moć ima ljubav koju dajete kada ih vidite da se smiju i raduju, kad za Majčin dan u svibnju svake godine dobijete crteže, sastave i pjesme koje su vam posvetila djeca koju niste rodili.

Samo mi poznamo sve te teške trenutke.

A kad mi ljudi kažu „to je jako lijepo, ali je sreća što si dobila tako dragu i pametnu djecu“, tada klimnem glavom i nasmiješim se. Jer samo moja obitelj i ja znamo koliko puta smo „pokucali“, koliko puta smo zaplakali zajedno s njima jer smo se i sami osjećali bespomoćno i pred zidom koji se činio nesavladiv. Ali kad bismo ga prešli, zadovoljstvo i sreća bili bi još veći.

Svaka je sreća posebna, a naša je golema. 

Uživam gledajući ih kako rastu, sretna sam kad pričaju o tome što žele biti u životu, sretna sam jer postavljamo ciljeve, jer su im misli negdje u budućnosti, a ne u prošlosti.

Nadam se da ću ih iz svog doma ispratiti tek onda kada steknu diplome i dovoljno samopouzdanja i snage da o sebi mogu brinuti sami.

A tada, ako budem imala zdravlja, učinit ću isto – otvoriti srce nekim drugim, novim anđelima koji će se nastaniti u našem domu. I svi oni zauvijek u našim srcima! 

Zorica Radonić
Slavonija, Bijela Loza kod Našica

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2024.

Teško je zamisliti današnji svijet bez Crvenog križa i njegovih volontera! – uz Svjetski dan Crvenog križa i Crvenog polumjeseca

crveni križ i crveni polumjesec
Foto: ifrc.org

Crveni križ (IFRC) je najveća svjetska humanitarna mreža. Sastoji se od 192 nacionalna društva Crvenog križa i Crvenog polumjeseca. Više od stoljeća rade na spašavanju života, izgradnji otpornosti zajednice, jačanju lokalizacije i promicanju dostojanstva diljem svijeta.

Međunarodni odbor Crvenog križa osnovao je 1863. godine švicarski društveni aktivist Henry Durant u Ženevi. Od tada do danas je pokret Crvenog križa i Crvenog polumjeseca po vlastitoj procjeni, dotaknuo preko 650 milijuna života diljem svijeta. Za svoj rad Međunarodni odbor Crvenog križa je čak tri puta nagrađen Nobelovom nagradom za mir: sred Prvog svjetskog rata 1917., sred Drugog svjetskog rata 1944. te, zajedno s Ligom društava Crvenoga križa, 1963. godine.

U provođenju misije Pokret slijedi svoja temeljna načela: humanost, nepristranost, neutralnost, neovisnost, dobrovoljnost, jedinstvo i univerzalnost. Slogani Pokreta “Inter arma Caritas” (Milosrđe u ratu) i “Per humanitatem ad pacem” (Putem humanosti k miru) zajedno izražavaju njegove ideale.

Svjetski dan Crvenog križa i Crvenog polumjeseca

Svjetski dan Crvenog križa i Crvenog polumjeseca obilježava se 8. svibnja svake godine. Dan je odabran u čast godišnjice rođenja prvog dobitnika Nobelove nagrade za mir i osnivača Međunarodnog odbora Crvenog križa, velikog Henryja Dunanta.

Svjetski dan Crvenog križa i Crvenog polumjeseca je dan kada se slavi duh humanitarnosti i odaje priznanje pojedincima koji čine razliku u svojim zajednicama. Pokret Crvenog križa čvrsto vjeruje da svi mi imamo moć promijeniti svijet. Na dan 8. svibnja odaje se počast ujedinjenoj odlučnosti milijuna nesebičnih volontera koji su bili na prvoj liniji obrane od brojnih katastrofa.

Uz odavanje počasti stoljećima dugom nasljeđu pokreta za očuvanje mira, ovaj dan također podiže svijest javnosti o prevenciji i liječenju bolesti kao što su tuberkuloza, HIV/AIDS i malarija u siromašnim zajednicama.

Svijet je u proteklih nekoliko godina obilježen iznimnim krizama. Svjedočimo kako sve izražene klimatske promjene svakodnevno utječu na mnogobrojne živote. Rat u Ukrajini još traje i utjecao je između ostalog na živote milijuna izbjeglica. Na zemlje koje primaju izbjeglice i u konačnici na cijeli svijet. Afrika se suočava s alarmantnim povećanjem nesigurnosti hrane i novim ratnim sukobima. Milijuni migranata diljem svijeta i dalje se suočavaju s opasnostima dok traže sigurnost i bolji život. I nadalje siromaštvo, glad, loše zdravstvene usluge i katastrofe uništavaju živote milijuna ljudi svake godine. Najranjiviji ljudi na svijetu uvijek plaćaju najveću cijenu. Stoga IFRC mreža nastavlja usmjeravati svoje napore na najveće izazove današnjice i sutrašnjice.

Svjetski dan Crvenog križa

Svjetski dan Crvenoga križa i Tjedan Crvenoga križa u RH

Svjetskim danom Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca u Hrvatskoj započinje i Tjedan Crvenoga križa koji traje do 15. svibnja. Tim povodom diljem Hrvatske provode se brojne korisne aktivnosti kako bi se građani upoznali s djelovanjem Hrvatskog Crvenog križa i njegova 131 društva.

Prilika je to da se zajednički proslavi duh humanosti, solidarnosti, zajedništva i tolerancije. Diljem Hrvatske društva Crvenoga križa provest će niz aktivnosti kako bi se što više građana pridružilo proslavi očuvanja humanosti koja je danas svima potrebnija nego ikada!

DOBRA HRVATSKA

NAJČITANIJE

Međunarodni dan obitelji 2026.: Obitelji, nejednakosti i dobrobit djece

Međunarodni dan obitelji 2026.: Obitelji, nejednakosti i dobrobit djece

Međunarodni dan obitelji obilježava se svake godine 15. svibnja sukladno rezoluciji UN-a iz 1993. godine. Obilježavanje pruža priliku za promicanje svijesti o pitanjima vezanim...