Međunarodni dan jednakih plaća – Rješenja za uklanjanje rodnog jaza u plaćama

Objavio
Odgovorno
-
Međunarodni dan jednakih plaća
Foto: freepik

Međunarodni dan jednakih plaća se svake godine obilježava 18. rujna. Naglašava potrebu za upornim djelovanjem kako bi se uklonio jaz u plaćama među spolovima diljem svijeta. Proglasila ga je Opća skupština UN-a rezolucijom iz 2019. godine.

Unatoč značajnim pomacima u svijetu rada, žene i dalje zarađuju manje od muškaraca za rad jednake vrijednosti u raznim industrijama, sektorima i regijama. Ta nejednakost održava i predstavlja simptom rodne nejednakosti, sprječavajući potpuno ostvarivanje ekonomskih i socijalnih prava žena i pravičan, održiv gospodarski rast.

Napredak u smanjenju rodnog jaza u plaćama je nažalost spor. Iako je jednaka plaća za muškarce i žene deklarativno široko prihvaćena, njezina je primjena u praksi teška.

Međunarodna se zajednica godinama obvezuje na postizanje jednake plaće za rad jednake vrijednosti – kako je navedeno u cilju 8.5 SDG – no to je još daleko od ostvarenja. Po sadašnjoj stopi, bit će potrebno 257 godina da se ukloni razlika u plaćama između spolova.

Razlika u plaćama među spolovima

U svim regijama žene su manje plaćene od muškaraca. Razlika u plaćama između spolova procjenjuje se na oko 20% na globalnoj razini. Ravnopravnost spolova i osnaživanje žena i djevojčica i dalje se marginalizira. Uzrok su ukorijenjeni povijesni i strukturni nejednaki odnosi moći između žena i muškaraca. Važan faktor su i siromaštvo te ograničen pristup resursima i prilikama koji umanjuju mogućnosti ženama i djevojčicama.

  • Žene zarađuju 77 centi za svaki dolar koji muškarci zarade za rad jednake vrijednosti – s još većom razlikom u plaćama za žene s djecom.
  • Veća je vjerojatnost da će žene biti nezaposlene nego muškarci diljem svijeta, uz velike regionalne razlike.
  • Procjenjuje se da samo 28 posto zaposlenih žena diljem svijeta ima pravo na plaćeni rodiljni dopust.
  • Globalno, gotovo 65 posto ljudi iznad dobi za umirovljenje bez redovite mirovine su žene.
  • Žene obavljaju najmanje dva i pol puta više neplaćenih kućanskih poslova i poslova skrbi nego muškarci.
  • U Sjedinjenim Državama crne žene zarađuju 63,7 centi, domorotke 59 centi, a Latinoamerikanke 57 centi za svaki dolar koji zarade bijelkinje.
  • Rodni jaz u plaćama naročito je važan u sektoru zdravstva i skrbi, gdje žene čine većinu zaposlenih.
više činjenica na UN Women

Ukorijenjene nejednakosti uzrokuju rodni jaz u plaćama. Žene, posebno migrantice, prezastupljene su u neformalnom sektoru, što dovodi do slabo plaćenih, nesigurnih uvjeta rada bez socijalnih naknada. Žene također obavljaju tri sata više dnevne brige nego muškarci, uključujući kućanske poslove i brigu o djeci i starijim osobama. ‘Kazna’ za majčinstvo pogoršava nejednakost u plaćama, pri čemu se zaposlene majke suočavaju s nižim plaćama, posebice s povećanjem broja djece. Rodni stereotipi, diskriminatorne prakse zapošljavanja i odluke o napredovanju također pridonose nejednakostima u plaćama.

Jednaka plaća za rad jednake vrijednosti

Postizanje rodne ravnopravnosti i osnaživanja svih žena i djevojčica jedan je od ciljeva održivog razvoja (SDG). Ciljevi održivog razvoja promiču dostojanstven rad i gospodarski rast traženjem punog i produktivnog zaposlenja i dostojanstvenog rada za sve žene i muškarce, uključujući mlade i osobe s invaliditetom, te jednakom plaćom za rad jednake vrijednosti. Uključivanje rodne perspektive ključno je u provedbi Agende održivog razvoja do 2030. godine.

Postizanje jednakih plaća važan je segment u postizanju ljudskih prava i ravnopravnosti spolova. Ujedinjeni narodi, uključujući UN Women i Međunarodnu organizaciju rada (ILO) pozivaju države članice i civilno društvo, ženske organizacije i organizacije utemeljene u zajednici i feminističke grupe, kao i poduzeća i organizacije radnika i poslodavaca, da promiču jednaku plaću za rad jednake vrijednosti i ekonomsko osnaživanje žena i djevojaka.

Međunarodnu koaliciju za jednaku plaću (EPIC) predvode ILO, UN Women i OECD. Cilj Koalicije je postizanje jednakih plaća za žene i muškarce posvuda. EPIC podržava vlade, poslodavce, radnike i njihove organizacije da postignu konkretan i koordiniran napredak prema ovom cilju.

Razlike diljem EU-a i u Hrvatskoj

Žene u Europskoj uniji također i dalje zarađuju manje od muškaraca, a prosječna razlika u plaćama između spolova u EU iznosi oko 13%, već nekoliko godina zaredom. To znači da za svaki euro koji muškarac zaradi, žena zaradi 0,87 eura. Ova razlika u plaćama između spolova jednaka je razlici od oko mjesec i pol plaće godišnje.

Diljem EU-a razlike u plaćama između spolova znatno se razlikuju. Tako su u 2021. godini najveća odstupanja zabilježena u Estoniji (20,5 posto), Austriji (18,8 posto), Njemačkoj (17.6%), Mađarskoj (17,3 posto) i Slovačkoj (16,6 posto). S druge strane je Luksemburg koji je uspješno otklonio razliku u plaćama između muškaraca i žena. Zemlje s manjim razlikama u plaćama u 2021. su: Rumunjska (3,6 posto), Slovenija (3,8 posto), Poljska (4,5 posto), Italija (5,0 posto) i Belgija (5,0 posto).

Neravnopravnost spolova u RH: Podložni smo rodnim stereotipima – žene nose dom i obitelj, muškarci sudjeluju

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u drugom tromjesečju 2025. iznosila 1.964 eura za žene i 2.046 eura za muškarce. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine prosječne bruto plaće žena i muškaraca porasle su za 9,9%. Plaće muškaraca su 4,2% veće od plaća žena.

Žene obavljaju veliku većinu neplaćenih poslova

Diljem svijeta žene obavljaju i veliku većinu neplaćenih poslova, uključujući brigu o djeci, kuhanje, čišćenje te poljoprivredu. Ovaj neplaćeni rad ključan je za funkcioniranje kućanstava i gospodarstava, ali se uglavnom manje cijeni od plaćenog rada. Stručnjakinja UN Women Shahra Razavi u donjem videu otkriva pravu vrijednost neplaćene skrbi i kako možemo smanjiti teret žena rješavanjem ukorijenjenih stereotipa.

Postizanje jednakih plaća važna je prekretnica za ljudska prava i rodnu ravnopravnost. Zahtijeva trud cijele svjetske zajednice. Ujedinjeni narodi, uključujući UN Women i Međunarodnu organizaciju rada (ILO), pozivaju države članice i civilno društvo, ženske i društvene organizacije te feminističke skupine, kao i poduzeća te organizacije radnika i poslodavaca, da promiču jednake plaće za rad jednake vrijednosti i ekonomsko osnaživanje žena i djevojčica.

DOBRA HRVATSKA

Europski tjedan mobilnosti 2024: Zajednički javni prostor

Objavio
Odgovorno
-
Europski tjedan mobilnosti 2024.

Europski tjedan mobilnosti je vodeća kampanja Europske komisije za podizanje svijesti o održivoj urbanoj mobilnosti. Potiče promjenu ponašanja u korist aktivne mobilnosti, javnog prijevoza i drugih čistih, inteligentnih prijevoznih rješenja.

Održava se svake godine od 16. do 22. rujna i završava popularnim Danom bez automobila. Lokalne vlasti se potiču da iskoriste glavni tjedan za isprobavanje inovativnih mjera planiranja, promicanje nove infrastrukture i tehnologija, mjerenje kvalitete zraka i dobivanje povratnih informacija od javnosti.

Uz sve više mjesta i gradova koji se pridružuju svake godine i zbog svoje velike medijske privlačnosti, kampanja je široko prepoznata kao pokretačka snaga prema održivoj urbanoj mobilnosti u Europi i šire.

Europski tjedan mobilnosti 2024: Zajednički javni prostor

Zajednički javni prostor

Ovogodišnja tema obilježavanja Europskog tjedna mobilnosti je “Zajednički javni prostor”. Zajednički javni prostor donosi brojne dobrobiti društvu. Mjesto gdje ljudi, načini prijevoza i aktivnosti imaju svoj prostor je mjesto s više socijalne jednakosti, više sigurnosti na cestama, manje buke i zagađenja zraka te boljom kvalitetom života.

Tema naglašava važnost kvalitetne organiziranosti javnih prostora (ulice, trgovi, šetališta,…). Prostori su to koji nizom unaprjeđenja mogu izravno utjecati na kvalitetu života. Osnažiti sigurnost, utjecati na razinu buke i zagađenje zraka. Ove godina poziva se na ravnopravnost korištenja zajedničkih javnih prostora. Naravno uz isticanje važnosti osiguranja sigurnosti pješaka i biciklista. Kvalitetnijim javnim prostorima koji su ugodni za boravak ljudi, doprinosi se aktivaciji lokalnih zajednica. Stanovnike se tako potiče da koriste aktivne oblike kretanja, kao što su hodanje i bicikliranje.

Europski tjedan mobilnosti u Hrvatskoj

U ovogodišnjem europskom tjednu mobilnosti će iz Hrvatske sudjelovati 11 mjesta i gradova: Čazma, Crikvenica, Grad Zaprešić, Karlovac, Kutina, Labin, Pleternica, Pula, Rijeka, Varaždin i Zagreb.

Grad Zagreb i ovogodišnjim sudjelovanjem u Europskom tjednu mobilnosti kontinuirano preko 20 godina promovira održivu urbanu mobilnost, sprječavanje emisija štetnih plinova te kvalitetniji, zdrav način života i kulturu življenja u urbanim sredinama. Provjerite koje se sve aktivnosti provode u Zagrebu tijekom tijedna mobilnosti.

Europski tjedan mobilnosti poziva nas da zajedno odlučimo kako ćemo dijeliti svoj javni prostor i pobrinuti se da se svi kreću sigurno i udobno u ugodnom okruženju, a posebno pješaci i biciklisti.

DOBRA HRVATSKA

Manje mesa, a više mahunarki! – Ažurirane prehrambene preporuke Švicarske

Objavio
Odgovorno
-
prehrambene preporuke
Foto: jcomp / Freepik

Švicarska vlada je ažurirala svoje prehrambene preporuke nakon 13 godina. Nova prehrambena piramida ne uzima u obzir samo zdravlje, već i aspekte održivosti.

Jučer je Savezni ured za sigurnost hrane i veterinarske poslove (BLV) Švicarske u suradnji s Društvom za prehranu ažurirao svoje prehrambene preporuke.

Prehrambene preporuke grafički prikazane piramidom pokazuju kako se može provesti uravnotežena i održiva prehrana. Namijenjene su zdravim odraslim osobama od 18 do 65 godina. Navedene količine služe kao orijentir i mogu se prilagoditi ovisno o individualnim potrebama.

Švicarska slijedi Njemačku

S novim izdanjem BLV Švicarske barem djelomično slijedi nutricionističke preporuke Njemačkog nutricionističkog društva (DGE), koje su predstavljene u proljeće 2024. Ove preporuke potiču stanovnike Njemačke da značajno smanje konzumaciju mesa, mliječnih proizvoda i jaja – radi zaštite zdravlja i okoliša.

Nove austrijske prehrambene piramide bit će objavljene u jesen 2024., a osim prehrambene piramide za svejede, postojat će i verzija za vegetarijansku prehranu.

Njemačke preporuke su nakon objave izazvale buru. Liječničke udruge upozorile su na opasnost od povećanja pojave dijabetesa kroz pojačane preporuke za žitarice. Peradarska industrija bila je ogorčena naputkom da se konzumira samo jedno jaje tjedno. Dijelovi njemačke prehrambene industrije čak su optužili DGE da je dopustio da bude politički iskorišten uključivanjem ekoloških aspekata.

Vjerojatno su te snažne reakcije iz Njemačke djelomično utjecale na Švicarsku da oprezno pristupi svojim novim preporukama.

Sada se u obzir uzima i održivost

U novoj švicarskoj prehrambenoj piramidi uzeti su u obzir ne samo zdravstveni aspekti, raznolik izbor namirnica i uobičajene prehrambene navike stanovništva, već i održivost.

Uravnotežena prehrana i zdrav način života promiču zdravlje i pomažu u prevenciji bolesti. No prehrana također utječe na okoliš, gospodarstvo, društvo i dobrobit životinja. Brigom za održivost Švicarska slijedi međunarodni trend.

Ažurirane preporuke, u kombinaciji sa svjesnom kupnjom, mogu pridonijeti značajnom smanjenju onečišćenja okoliša i bacanja hrane.

stoji u priopćenju BLV-a.

Nove prehrambene preporuke ukratko

  • Pića: Pijte redovito. Po mogućnosti vodu. Jedna do dvije litre dnevno.
  • Voće i povrće: Šareno i sezonsko. Pet porcija dnevno.
  • Proizvodi od žitarica i krumpir: Preferirajte proizvode od cjelovitih žitarica. Tri porcije dnevno.
  • Mliječni proizvodi: Najbolje nezaslađeni. Dvije do tri porcije dnevno.
  • Mahunarke, jaja, meso i ostalo: Uživajte u raznolikosti. Redovito jedite mahunarke. Jedna porcija dnevno.
  • Orašasti plodovi i sjemenke: U malim količinama, svaki dan. Mala šaka dnevno.
  • Ulja i masti: Preferirajte biljna ulja. Dvije žlice dnevno.
  • Slatka pića, slatki i slani zalogaji: U malim količinama. Do jedne porcije dnevno.

Najvažnije promjene

Iako savezna vlada ne preporuča izričito smanjenje konzumacije crvenog mesa, na samom grafičkom prikazu piramide biftek je sad zamijenjen pilećim fileom, lećom i tofuom.

Foto: Nova prehrambena piramida 2024. / Švicarski Savezni ured za sigurnost hrane i veterinarstvo BLV
Foto: Stara prehrambena piramida iz 2011. / Švicarski Savezni ured za sigurnost hrane i veterinarstvo BLV
  • Mahunarke, uključujući grah i leću, sada su uključene u skupinu izvora proteina. Prije su mahunarke bile navedene kao izvor škroba zajedno s proizvodima od žitarica i krumpirom. Promjena tako naglašava važnost izvora proteina biljnog podrijetla.
  • Nove prehrambene preporuke također navode da bi trebalo jesti najviše dvije do tri porcije mesa tjedno, uključujući perad i mesne prerađevine. Jedna porcija odgovara 100 do 120 grama.
  • Do sada je i mlijeko bilo dio grupe izvora proteina. Mliječni proizvodi sada čine zasebnu skupinu. Preporučuje se dnevno dvije do tri porcije mlijeka od po 200 mililitara. Prije su to bile tri porcije dnevno.
  • Orašasti plodovi i sjemenke, koji su prije bili klasificirani kao ulja i masti, sada također čine zasebnu skupinu namirnica. Preporuča se svaki dan pojesti 15 do 30 grama orašastih plodova i sjemenki poput oraha i suncokretovih sjemenki. No autori nove prehrambene piramide napominju da orašasti plodovi nemaju dobru ekološku ravnotežu.
  • Nutricionističke preporuke također više ne savjetuju voćne sokove. Ranije je bilo rečeno da se jedna porcija voća dnevno može zamijeniti čašom nezaslađenog soka. Na piramidi je bila prikazana i čaša soka. Ona sad izostaje u novoj prehrambenoj piramidi.
  • Dogodila se i promjena u vezi ulja. Ranije se preporučivalo 20 do 30 grama biljnih ulja dnevno, odnosno dvije do tri žlice. U novim preporukama to je samo 20 grama, odnosno dvije žlice. To je još uvijek dosta jer se npr. u Njemačkoj preporučuje samo jedna žlica biljnog ulja dnevno.

Uravnotežena i održiva prehrana

Savezna vlada ističe da uravnotežena prehrana značajno doprinosi prevenciji prekomjerne težine i pretilosti. Također smanjuje rizik od nezaraznih bolesti kao što su kardiovaskularne bolesti, dijabetes i rak.

Uz prehrambene preporuke, savezni stručnjaci za prehranu preporučuju 30 minuta tjelovježbe dnevno.

Nove prehrambene preporuke zdravim odraslim osobama pružaju znanstveno utemeljenu osnovu za njihove vlastite prehrambene odluke. Svatko tko ih se pridržava može se pouzdati da tako njegovo tijelo dobiva sve važne hranjive tvari pri tome uvažavajući i preventivno djelovanje hrane na zdravlje. Također se može pouzdati da pri tome i proizvodnja hrane ima što manje negativnog utjecaja na okoliš.

DOBRA HRVATSKA

Međunarodni dan demokracije 2024: Učinkovito upravljanje umjetnom inteligencijom (AI)

Objavio
Odgovorno
-
Međunarodni dan demokracije
Foto: Gerd Altmann / Pixabay

Međunarodni dan demokracije svake je godine nova prilika za osvrt na stanje demokracije u svijetu. Demokracija je univerzalno priznat ideal i jedna je od temeljnih vrijednosti i načela Ujedinjenih naroda. Demokracija osigurava okruženje za zaštitu i učinkovito ostvarivanje ljudskih prava.

Ovogodišnja tema Međunarodnog dana demokracije usmjerena je na važnost umjetne inteligencije kao alata za dobro upravljanje.

U svojoj ovogodišnjoj poruci, glavni tajnik António Guterres napominje da umjetna inteligencija ima potencijal poboljšati sudjelovanje javnosti, jednakost, sigurnost i ljudski razvoj, ali upozorava da ako se “ostavi bez nadzora” njezine opasnosti “mogu imati ozbiljne implikacije na demokraciju, mir, i stabilnost”.

Učinkovito upravljanje umjetnom inteligencijom na svim razinama, uključujući međunarodnu, ključno je, navodi glavni tajnik podsjećajući da je Savjetodavno tijelo na visokoj razini za umjetnu inteligenciju nedavno objavilo izvješće “s preporukama o iskorištavanju prednosti umjetne inteligencije uz istovremeno ublažavanje rizika”.

Prva pravno obvezujuća konvencija o umjetnoj inteligenciji koja uključuje EU, UK i USA

Preporuke: AI alati moraju biti dostupni svima

Izvješće identificira sljedeća načela koja bi trebala voditi formiranje novih globalnih institucija za upravljanje umjetnom inteligencijom:

  • Inkluzivnost: svi građani, uključujući one na globalnom jugu, trebali bi moći pristupiti alatima umjetne inteligencije i smisleno ih koristiti.
  • Javni interes: upravljanje bi trebalo nadilaziti načelo ne-šteti i definirati širi okvir odgovornosti za tvrtke koje izgrađuju, postavljaju i kontroliraju AI, kao i daljnje korisnike.
  • Središnja uloga upravljanja podacima: upravljanje umjetnom inteligencijom ne može se odvojiti od upravljanja podacima i promicanja zajedničkih podataka.
  • Univerzalno, umreženo i s više dionika: Upravljanje umjetnom inteligencijom trebalo bi dati prioritet univerzalnom prihvaćanju zemalja i dionika. Trebao bi utjecati na postojeće institucije kroz umreženi pristup.
  • Međunarodno pravo: Upravljanje umjetnom inteligencijom mora biti utemeljeno na Povelji UN-a, međunarodnom pravu o ljudskim pravima i ciljevima održivog razvoja.

Analiza utjecaja umjetne inteligencije u demokracijama

UNESCO-va Preporuka o etici umjetne inteligencije prvi je globalni politički okvir za umjetnu inteligenciju, s fokusom na njezin utjecaj na politički život i demokraciju. Izvješće se bavi trenutnim i potencijalnim utjecajem umjetne inteligencije na demokraciju i prednostima digitalizacije za kolektivno donošenje odluka.

Organiziran oko četiri ključne teme – demokratska očekivanja i razočaranja digitalizacijom, nova digitalna javna sfera, demokracija podataka i demokracija kao oblik političkog odlučivanja – nudi preporuke za demokratsko upravljanje umjetnom inteligencijom kako bi se ublažili negativni učinci i promicati demokratskiji pristup upravljanju umjetnom inteligencijom.

DOBRA HRVATSKA

Dani europske baštine 2024: Rute, mreže i veze

Objavio
Odgovorno
-
Foto: europeanheritagedays.com

Dani europske baštine su zajednička inicijativa Vijeća Europe i Europske komisije od 1999. godine. Obuhvaćaju važane participativne kulturne događaje koje dijele stanovnici i posjetitelji Europe.

Paneuropska priroda ovog projekta doprinosi okupljanju građana i naglašavanju europske dimenzije kulturne baštine u državama potpisnicama Europske kulturne konvencije. Svake godine organizira se više od 70.000 događanja kako bi se podigla svijest o vrijednosti zajedničke europse baštine i potrebi njezina očuvanja za sadašnje i buduće generacije.

Ciljevi Dana europske baštine su:

  • podići svijest europskih građana o bogatstvu i kulturnoj raznolikosti Europe
  • stvoriti klimu u kojoj se potiče uvažavanje bogatog mozaika europskih kultura
  • boriti se protiv rasizma i ksenofobije i poticati veću toleranciju u Europi i izvan državnih granica
  • informirati javnost i političke vlasti o potrebi zaštite kulturne baštine od novih prijetnji
  • pozvati Europu da odgovori na društvene, političke i gospodarske izazove s kojima se suočava

Dani europske baštine

Rute, mreže i veze

U vrijeme kada slavimo 75. godišnjicu organizacije, kao i 70. godišnjicu Europske kulturne konvencije, tema Dana europske baštine 2024. snažan je podsjetnik na to kako nas naša zajednička baština nastavlja povezivati ​​preko granica i kroz vrijeme, obogaćujući naš kolektivni europski identitet i podupirući temelje demokracije.

istaknula je glavna tajnica Vijeća Europe, Marija Pejčinović Burić.

Ove 2024. godine #EuropeanHeritageDays posvećeni su “Rutama, mrežama i vezama”. U središtu ove teme je ideja da nam naša baština, i u svojim materijalnim i nematerijalnim oblicima, ima mnogo toga za reći o tome kako su narodi, zajednice, zemlje i kulture već dugo povezani i kako se i dalje povezuju kroz zajedničke vrijednosti, zajedničke prakse i želju da zaštitimo i podijelimo priče i mjesta koja čine našu pojedinačnu i kolektivnu povijest.

Društvo je izgrađeno na mrežama koje su omogućile razmjenu u trgovini, vjerskim uvjerenjima, znanstvenim spoznajama, tehnološkim inovacijama i zajedničkim kulturnim i umjetničkim praksama. Drevne rute, gradovi ili sela, poslovne ustanove, vjerske građevine, pošte, tornjevi, utvrde i mnogi drugi elementi našeg izgrađenog okoliša dokaz su ove razmjene. Danas se oslanjamo na nove i stalno razvijajuće oblike digitalnog povezivanja, koji stvaraju vlastite mape i rute kojima komuniciramo jedni s drugima. Tema stoga nudi priliku za istraživanje kako su se razvili načini povezivanja, ali i da se u organiziranju događaja oko ove teme stvore nove veze i odnosi.

Objavljena je Brošura koja prati temu, a najnoviji vodič prezentira ideje za slavljenje naše međusobno povezane prošlosti i sadašnjosti. Pročitajte više na web stranici posvećenoj Danima europske baštine.

DOBRA HRVATSKA

Crveni alarm (9): Klima na Zemlji – lako ćete upamtiti 4 najveće posljedice – promjene, sa zastrašujućim utjecajem na sve

Objavio
Odgovorno
-
Klimatske promjene
Foto: Jana V. M. / Pixabay

“Stabilnost klimatskog sustava planeta visi o koncu, a radnje koje sada poduzimamo u 21. stoljeću, odredit će njegovu, ali i ljudsku budućnost”, zaključak je nove studije. Političari i upravljači danas imaju ogromnu odgovornost! Klima u svijetu kreće se po nesigurnom rubu neizvjesnih i kataklizmičnih promjena na Zemlji. Znanstvenici s još više snage i argumenata upozoravaju, ono što smo već čuli, ali… Novi model Zemljina klimatskog sustava upozorava da bi globalno zatopljenje, premaši li čovječanstvo cilj Pariškog sporazuma – rast temperature za 1,5 st C u odnosu na predindustrijsko doba, moglo pokrenuti niz nepovratnih prijelomnih točaka koje bi mogle drastično promijeniti klimu planeta i život ljudi. Da li ćemo saslušati i poslušati upozorenja znanstvenika! Može li nešto učiniti svaki pojedinac?

Studija, koju su provele klimatologinje Tessa Möller i Annika Ernest Högner sa Sveučilišta u Potsdamu (Njemačka), naglašava užasne posljedice premašivanja cilja – ograničenja iz Pariškog sporazuma o ograničavanju globalnog zagrijavanja. Ističu se 4 prijelomne promjene koje će ljudima donijeti mnoge nevolje.

Četiri radikalne promjene na Zemlji – bliske, ozbiljne i brze 

Neki stručnjaci vjeruju da će odluke donesene u nadolazećim godinama biti ključne za postizanje ili propuštanje ovog cilja. Drugi tvrde da je prijelomni cilj od 1,5 možda već premašen.

Rizik od pokretanja jedne od četiri glavne klimatske prekretnice do 2300. mogao bi dosegnuti 45% vjerojatnosti. Naime, ova otkrića dolaze u ključnom trenutku tekuće krize uzrokovane klimatskim promjenama.

Prošla je godina bila prva u povijesti u kojoj je svaki dan u godini premašio 1 °C u odnosu na predindustrijske razine, čime se planet opasno približio pragu od 1,5 °C. 

Studija istražuje četiri potencijalne prekretnice, tj. kritične granice unutar klimatskog sustava, koje bi, ako se prijeđu, mogle dovesti do ozbiljnih i brzih promjena. To uključuje 

  1. kolaps glavnog strujnog sustava Atlantskog oceana, 
  2. raspadanje amazonske prašume,
  3. topljenje grenlandskog ledenog pokrova i 
  4. topljenje zapadnoantarktičkog ledenog pokrova.

Slijedi lančana reakcija

Alarmantno, nedavna upozorenja sugeriraju da bi se sustav struja Atlantskog oceana mogao urušiti već 2050.

Ledeni pokrivač Grenlanda također se približava točki s koje nema povratka, ako je već nije prošao.

Slično tome, amazonska prašuma, nekoć ključna za apsorpciju ugljika, sada možda emitira više ugljičnog dioksida nego što ga apsorbira, što dodatno ubrzava globalno zagrijavanje. 

Studija uvodi koncept “rizika prijelomnih točaka” (eng. tipping risk), definiranog kao vjerojatnost prelaska jednog od ovih kritičnih pragova. Istraživači su otkrili da se rizik od prelaženja prijelomnih točaka povećava sa svakim dodatnim 0,1 °C iznad 1,5 °C, te da će se on naglo ubrzati ako globalna temperatura prijeđe 2 °C. Iako su te projekcije usredotočene na dugoročnu budućnost, pa nam sve izgleda umirujuće maglovito, studija naglašava da je trenutačno djelovanje ključno.

Nalazi naglašavaju važnost pridržavanja Pariškog sporazuma i zadržavanja globalnog zagrijavanja znatno ispod 2 °C, ako već „moramo“ promašiti cilj od 1,5 °C. Ako globalne temperature prijeđu taj prag, čak i privremeno, posljedična lančana reakcija prijelomnih točaka mogla bi biti nezaustavljiva.

Još ima nade, ako…

Istraživački tim upotrijebio je konceptualni model za procjenu rizika od prevrtanja kratkoročno (do 2100.), srednjoročno (do 2300.) i dugoročno (nakon 50.000 godina). Uz trenutnu stopu zagrijavanja, model predviđa da bi do 2300. rizik od preokreta mogao doseći 45%, a dugoročno bi se mogao gotovo udvostručiti na 76%, i to na temelju samo četiri točke preokreta.

Istraživači sugeriraju da ako globalno zatopljenje privremeno premaši cilj od 1,5 °C, još može postojati prilika za stabilizaciju klime brzim intervencijama. U tom smislu, postizanje „neto nulte emisije stakleničkih plinova do 2100. godine “najvažnije je za smanjenje rizika od događanja 4 prijelomna prevrtanja dugoročno”, zaključuju istraživači. 

Autor: Zlatko Govedić, izvor OVDJE

DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2024. 

CRVENI ALARM (1): Tuvalu: prva nacija koja zbog klime nestaje u naraslom oceanu?!

Objavio
Odgovorno
-
Nui, Tuvalu
Nui, Tuvalu / Foto: UNDP

Otočje Tuvalu moglo bi postati prva država-žrtva klimatskih promjena izazvanih ljudskim djelovanjem te kobni glasnik događaja koji sigurno sustižu ljude na obalama diljem planeta do 2100-e godine. U sličnoj su poziciji i druge zemlje pa je njih 44 osnovalo Savez malih otočnih država ugroženih klimom (AOSIS). No i prije nego što Tuvalu bude prekrivena morem, mnoga druga pitanja, povezana s klimom, onemogućit će opstanak stanovnika.

Klimatske promjene, potaknute ljudskim djelovanjem, izazivaju velike poremećaje u inače relativno predvidljivim procesima oceana. Oceani su moćna sila koja može brzo i dramatično promijeniti Zemlju. 

Premijer Tuvalu, Enele Sopoaga, povodom svega uputio je svjetskim liderima apel:

“Da ste suočeni s prijetnjom nestanka vaše nacije, što biste učinili?”

Tuvalu – po veličini 190. zemlja svijeta, po broju stanovnika 193., po BDP među nasiromašnijim 

Smještena između poznatih otoka Australije i Havaja u južnom Pacifiku, okružena tisućama kilometara otvorenog oceana, država Tuvalua sastoji se od tri grebena i šest atola, ukupne veličine 26 km2.  Stanovnika je danas oko 11.000. Prastanovnici-domorodci dolaze na Tuvalu sa Polinezijskog otočja u 14. stoljeću. Voćarstvo, ribarstvo i stočarstvo danas su glavni gospodarski resursi su na otocima. Turista je malo. 

Najviša nadmorska visina Tuvalua uzdiže se do pet metara iznad oceana, a većina zemlje je niža od dva metra. 

Promjene – zasoljena plodna zemlja i pitka voda, isušivanje vode uslijed suša, oluje i tzunamiji… 

Prehrana, zdravlje, sigurnost ljudi pa i životi su već ugroženi.

Gubitak zaliha i onečišćenje slatke vode zbog nadiranja mora na Tuvaluu predstavlja najopasniju prijetnju Poljoprivredna proizvodnja je ugrožena. Suše na sjevernim otocima pogađaju usjeve i uzgoj stoke. 

Očekuje se da će klimatske promjene povećati količinu ugljičnog dioksida i topline apsorbirane u oceanu, a povezano s time i razine kiselosti slane morske vode, što sve skupa ugrožava formacije grebena koralja i sposobnost preživljavanja ribljeg fonda od kojeg zavisi život. (Slično se već dogodilo i s našim crvenim koraljem u Jadranu, kojeg više nema u dubinama mora do 50 m). Sve je nekako povezano: stradanja koraljnih grebena smanjit će zaštitu kopna pred snagom valova oluja i tsunamija.

Rastući oceani će prekriti plodno tlo, morska će voda polako zamijeniti slatkovodnu vodu. To je već poznati scenarij u uvjetima redovitih olujnih udara; tako je oluja Bene 1972. eliminirala vegetaciju i usjeve drveća, zasićenjem plodnog tla slanom vodom. Važno poljoprivredno (močvarno) područje Taro, posebno je ugroženo – narasla morska voda i veliki olujni valovi će trajno popuniti doline, udoline, depresije i sl., umjesto da se povuče u ocean.

Ministar vanjskih poslova Tuvalua Simon Kofe
“Mi tonemo, ali isto se događa svima.” – Ministar vanjskih poslova Tuvalua Simon Kofe u izjavi COP26 dok stoji u oceanu u Funafutiju, Tuvalu, 8. studenog 2021. / Foto: Ministarstvo pravosuđa, komunikacija i vanjskih poslova – Tuvalu Vlada

Uništavanje države, naroda, kulture

Kultura i politika Tuvalua uglavnom se vrte oko mirnog života i postojanja. Zemlja se ne trudi imati stalnu vojsku. Ipak, Tuvalu netko napada; one zemlje koje svojim djelovanjem najviše pridonose klimatskim promjenama. 

Dosta stanovnika je napustilo domove sa najvećeg atola Funafuti, sve više Tuvaluanaca migrira na Novi Zeland i Australiju, prolazeći tamo trajni i potpuni proces asimilacije, prihvaćanjem stranih životnih stilova, zakona i običaja. Premalo ih je da bi se tome mogli oduprijeti. 

Na kraju, onda kad oceanska voda potpuno prekrije zemlju, neće više biti države Tuvalu i one specifične kulture tuvaluskog naroda.

UN i svijet spašavaju Tuvalu?

Održani su mnogi sastanci i konferencije Ujedinjenih naroda i drugih organizacija o klimatskim promjenama, s ciljem ograničavanja emisija stakleničkih plinova, posebno iz tzv. velikih ekonomija koje su i najviše profitirale iz industrijskog doba pogonjenog fosilnim gorivom. Znamo i kako nam sve to ide.

Neprofitne organizacije kao što je Crveni križ surađuju s stanovnicima Tuvaluja kako bi educirali mještane o pitanjima sigurnosti, prilagodbe, zdravlja i obrazovanja, sadnje usjeva koji bolje podnose promjene klime, kao i sadnje drveća koje će zaustaviti eroziju tla. UN pokušava ustanoviti fond za pomoć državama i oblastima, posebno nerazvijenim, koje će više stradati uslijed klimatskih promjena. 

Ni jedno od ovih rješenja ne nudi jamstva, ali pruža nadu.

(Ne)sigurna budućnost 2100-e

Neki istraživači vjeruju da bi do 2100. moglo doći do porasta razine oceana od dva metra, što bi uništilo zemlju i domove mnogih otočnih nacija i obalnih područja. Tuala, mala otočna formacija, postati će prva potopljena država – upozorenje milijunima ljudi izloženih rastućoj prijetnji.

Zemlje AOSIS-a u više su navrata na sastancima skupštine UN-a izrazile nezadovoljstvo i prigovore na nedostatk konkretnog napretka u borbi sa klimom i pomacima ka ciljevima održivog razvoja iz UN Agende 23030. 

U međuvremenu, stanovnici Tuvalua nastavljaju živjeti pod stalnom prijetnjom da će se na kraju otići s otoka kojeg vole, i to kao prvi. Što će ranije stići – razum i sređivanje čovječanstva ili katastrofalni odgovori prirode?

Referenca – izvor: hr.history-hub.com 

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2023.

odgovorno@odgovorno.hr
www.odgovorno.hr

Prva pravno obvezujuća konvencija o umjetnoj inteligenciji koja uključuje EU, UK i USA

Objavio
Odgovorno
-
Foto: freepik

Prva pravno obvezujuća konvencija o umjetnoj inteligenciji otvorena je danas za potpisivanje od strane zemalja koje su ju ispregovarale, uključujući članice Europske unije, Sjedinjene Države i Ujedinjeno Kraljevstvo. Konvencija se bavi rizicima koje umjetna inteligencija može predstavljati, istovremeno promičući odgovorne inovacije.

Okvirna konvencija Vijeća Europe o umjetnoj inteligenciji i ljudskim pravima, demokraciji i vladavini prava (CETS br. 225) otvorena je za potpisivanje tijekom konferencije ministara pravosuđa Vijeća Europe u Vilniusu.

Fokus konvencije Vijeća Europe o umjetnoj inteligenciji su ljudska prava, demokracija i vladavina prava. Sastavio ju je Odbor za umjetnu inteligenciju (CAI) Vijeća Europe. Na izradi nacrta konvencije radilo se godinama, a finaliziran je u ožujku. Nakon rasprava između 57 zemalja konvenciju je usvojio Odbor ministara Vijeća Europe 17. svibnja.

Moramo osigurati da uspon umjetne inteligencije podupire naše standarde, a ne potkopava ih. Okvirna konvencija osmišljena je kako bi osigurala upravo to. Riječ je o snažnom i uravnoteženom tekstu – rezultatu otvorenog i uključivog pristupa kojim je sastavljen i koji je osigurao da koristi više stručne perspektive. Okvirna konvencija je otvoreni ugovor s potencijalno globalnim dosegom. Nadam se da će ovo biti prvi od mnogih potpisa i da će brzo uslijediti ratifikacije, tako da ugovor može stupiti na snagu što je prije moguće.

 izjavila je glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović Burić

Konvencija stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma na koji ga je pet potpisnica, uključujući najmanje tri države članice Vijeća Europe, ratificiralo. Zemlje iz cijelog svijeta moći će mu se pridružiti i obvezati se na poštivanje njegovih odredbi.

Konvencija o umjetnoj inteligenciji je odvojena od Zakona EU o umjetnoj inteligenciji koji je prošlog mjeseca stupio na snagu.

Zakon EU o umjetnoj inteligenciji

Zakon EU o umjetnoj inteligenciji će se primjenjivat na sve sustave umjetne inteligencije (AI) koji već postoje ili su u razvoju. Uključuje sveobuhvatne propise o razvoju, implementaciji i korištenju sustava umjetne inteligencije unutar unutarnjeg tržišta Europske Unije. Smatra se prvim zakonom u svijetu koji pokušava regulirati AI na temelju rizika koje predstavlja. Zakon svakoj tvrtki koja koristi sustave umjetne inteligencije određuje rokove i pravila na temelju četiri razine rizika: bez rizika, minimalni rizik, visoki rizik i zabranjeni AI sustavi.

Europska Unija će u potpunosti zabraniti određene AI prakse od veljače 2025. To uključuje one koje manipuliraju donošenjem odluka korisnika ili proširuju baze podataka za prepoznavanje lica putem internetskog skrapinga.

Sustavi umjetne inteligencije za koje se utvrdi da su visokorizični, poput AI-ova koji prikupljaju biometrijske podatke i AI-ja koji se koristi za kritičnu infrastrukturu ili odluke o zapošljavanju, imat će najstrože propise kojih se moraju pridržavati. Te će tvrtke morati pokazati svoje skupove podataka o obuci AI i pružiti dokaz o ljudskom nadzoru među ostalim zahtjevima.

Europska unija trenutno predvodi s regulacijama tehnoloških divova i regulacijama upotrebe umjetne inteligencije.

Izvor: Vijeće Europe, Euronews

Dan prekoračenja plastike – Plastic Overshoot Day

Objavio
Odgovorno
-
Dan prekoračenja plastike
Foto: wayhomestudio / Freepik

Dan prekoračenja plastike ili Plastic Overshoot Day označava točku kada količina proizvedenog plastičnog otpada premašuje svjetske kapacitete za upravljanje njime, što dovodi do zagađenja okoliša. Ovogodišnji globalni Dan prekoračenja plastike dolazi 5. rujna. No svaka država ima svoj Dan prekoračenja plastike, koji se određuje prema količini proizvedenog plastičnog otpada i mogućnostima zemlje da njime upravlja. Za Hrvatsku taj dan dolazi 2. prosinca.

Nakon što su znanstvenici desetljećima zvonili na uzbunu, sada je svima očito da je onečišćenje plastikom dovelo čovječanstvo na put ekološke i humanitarne katastrofe. Ove godine imamo malo mogućnosti za stvaranje globalnog Ugovora o plastici koji će zaštititi ne samo naše oceane, naš zrak, naše tlo nego i našu vlastitu djecu. Pitanje za svaku vladu sada je sljedeće – hoćete li pregovarati o Ugovoru za zaštitu zdravlja vaših ljudi; ili ćete pregovarati o Ugovoru za zaštitu profita industrije fosilnih goriva? Održiva rješenja već su dostupna u velikom broju, dajući nam materijale i sustave koji rade u skladu s prirodom, a ne protiv nje.

Sian Sutherland, suosnivač, Plastic Planet & Plastic Health Council

 

Onečišćenje plastikom je ekološka kriza. Kriza ukorijenjena u neravnoteži između količina plastike koja se proizvodi i koristi te sposobnosti svijeta da upravlja tim količinama kada one postanu otpad.

Neravnoteža rezultira značajnom količinom plastike koja svake godine završi u okolišu, a potom veliki dio završi u oceanima. Pogrešno gospodareno plastičnim otpadom predstavlja značajnu prijetnju globalnim ekosustavima, a time i dobrobiti ljudi.

Dan prekoračenja plastike: izvješće 2024

Dan prekoračenja plastike: izvješće 2024Od prošle godine, švicarska nevladina organizacija Earth Action objavljuje izvješće Plastic Overshoot Day i njegov sažetak.

Za potrebe izvještaja uspostavljeno je 6 arhetipova zemalja. Zemlje se profiliraju na temelju čimbenika kao što su lokalna potrošnja plastike po glavi stanovnika, količine uvoza i izvoza otpada i mogućnosti obrade otpada u zemlji.

Uzimajući u obzir ove arhetipove u izvještaju se daju preporuke prilagođene jedinstvenim okolnostima svake zemlje.

Ove preporuke imaju za cilj osnažiti zemlje da poboljšaju svoj Dan prekoračenja i ublaže plastično onečišćenje. One uključuju strategije kao što su:

  • smanjenje potrošnje i upotrebe plastike,
  • promicanje modela kružnog gospodarstva kao što su inicijative za popravak i ponovnu upotrebu,
  • provedba čvrstih politika upravljanja otpadom poput proširene odgovornosti proizvođača (EPR),
  • poboljšanje lokalne infrastrukture za gospodarenje otpadom i
  • prestanak uvoza plastičnog otpada iz drugih zemljama.

Usvajanjem mjera relevantnih za njihovu situaciju, zemlje mogu značajno napredovati u borbi protiv onečišćenja plastikom.

Ključni naglasci iz izvješća za 2024.

Izvješće za 2024. godinu otkrilva:

  • 66% posto svjetske populacije živi u područjima gdje je plastični otpad već premašio lokalni kapacitet gospodarenja otpadom.
  • Tijekom 2024. bit će stvoreno 220 milijuna tona plastičnog otpada.
  • U 2024. godini gotovo 70 milijuna tona plastike završit će u prirodi zbog neravnoteže između količine potrošene plastike i kapaciteta upravljanja plastikom na kraju njezina životnog vijeka.
  • Plastični otpad porastao je za 7,11% od 2021. godine.

Ovogodišnje izvješće Plastic Overshoot Day također je u svoju analizu uključilo plastični otpad iz tekstilne industrije i kućni otpad, za razliku od samog plastičnog ambalažnog otpada, koji je bio jedini čimbenik uključen u njegovo inauguracijsko izvješće.

Minimalno godišnje poboljšanje praksi gospodarenja plastičnim otpadom rezultiralo je pomakom na 5. sa 4. rujna. Ukupna količina pogrešno gospodarenog plastičnog otpada ostaje više-manje nepromijenjena zbog povećanja proizvodnje plastičnog otpada svake godine.

To u teoriji znači da postoji 117 dana prekoračenja plastike – što otkriva činjenicu da će se plastičnim otpadom proizvedenim od 5. rujna do kraja 2024. vjerojatno loše upravljati diljem svijeta.

Nasuprot tome, plastika kojom se dobro upravlja je plastika kojom se upravlja na način koji smanjuje utjecaj na okoliš. To se može postići na različite načine, no najznačajniji su recikliranje i projektiranje plastike za recikliranje, smanjenje količine korištene plastike kako bi se smanjilo plastično onečišćenje i emisije te ponovna uporaba plastike i uklanjanje nepotrebne ambalaže.

Izvješće dolazi uoči završne runde pregovora u studenom u Južnoj Koreji (INC-5), s ciljem razvoja međunarodnog pravno obvezujućeg sporazuma o plastičnom onečišćenju.

DOBRA HRVATSKA

O budućnosti EU poljoprivrede: Manje mesa i mlijeka te reforma subvencija

Objavio
Odgovorno
-
stočarstvo
Foto: senivpetro / Freepik

Predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, primila je danas završno izvješće Strateškog dijaloga o budućnosti EU poljoprivrede. Izvješće Zajednička perspektiva za poljoprivredu i hranu u Europi je podnio predsjedavajući grupe, profesor Peter Strohschneider. Ono predstavlja procjenu izazova i prilika te donosi niz preporuka. Upućeno je Europskoj komisiji, Europskom parlamentu, državama članicama i dionicima.

Predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, naručila je ovo izvješće kako bi odgovorila na prosvjede poljoprivrednika početkom godine. Prijedlozi koje donosi izviješće usmjeravati će rad Europske komisije pri oblikovanju europske vizije za poljoprivredu i hranu. Vizija će biti dostavljena u prvih 100 dana drugog mandata predsjednice von der Leyen.

Dijelimo isti cilj. Samo ako poljoprivrednici mogu živjeti od svoje zemlje, ulagat će u održivije prakse. I samo ako zajedno postignemo naše klimatske i ekološke ciljeve, poljoprivrednici će moći nastaviti zarađivati ​​za život.

rekla je Ursula Von der Leyen, predsjednica Europske komisije

Izradu ovog izviješća je podržala široka skupina zainteresiranih strana. Uključene su skupine poljoprivrednih lobija, prehrambene tvrtke, trgovci na malo, biotehnološke tvrtke, ekološke i potrošačke organizacije. Svi su oni sudjelovali u sedmomjesečnom procesu koji je uspostavila predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.

Izvješće ističe da su hrana i poljoprivredna proizvodnja bitan dio europskog društva i sigurnosti te da je raznolikost europske hrane i poljoprivrede važna prednost. Među članovima Strateškog dijaloga postoji konsenzus da se ekonomska, ekološka i društvena održivost u poljoprivredno-prehrambenom sektoru mogu međusobno ojačati, posebno kada su podržane koherentnim političkim mjerama. Također se ističe uloga tržišta, prehrambenih navika i inovacija u poticanju održivosti.

Preporuke izvješća Zajednička perspektiva za poljoprivredu i hranu u Europi

Preporuke navedene u izvješću strukturirane su u pet grupa:

  • Zajednički rad za održivu, otpornu i konkurentnu budućnost: ovaj se dio bavi potrebom za prilagodbom ZPP-a u kontekstu tekuće tranzicije prema održivijim i konkurentnijim prehrambenim sustavima, važnošću jačanja položaja poljoprivrednika u lancu vrijednosti hrane, pristupom financiranju, te ulozi trgovine i međunarodnim standardima.
  • Napredak prema održivim poljoprivredno-prehrambenim sustavima: preporuke pod ovim naslovom bave se podrškom i promicanjem održivih poljoprivrednih praksi, uključujući stočarstvo, te zagovaraju povećanu svijest o dobrobiti životinja i osnaživanje potrošača da odaberu održivu i uravnoteženu prehranu.
  • Promicanje transformativne otpornosti: u svjetlu rastućih ekoloških, klimatskih, geopolitičkih i gospodarskih rizika, izvješće ističe potrebu za jačanjem alata za upravljanje rizikom i kriznim situacijama, kao i za boljim očuvanjem i upravljanjem poljoprivrednim zemljištem, promicanjem poljoprivrede otporne na vodu i razvojem inovativnih pristupi oplemenjivanju biljaka.
  • Izgradnja privlačnog i raznolikog sektora: važnost generacijske obnove i ravnopravnosti spolova, kao i živahnih ruralnih područja i poljoprivredno-prehrambenih sustava detaljno je opisana u ovom odjeljku, uključujući potrebu zaštite radnika.
  • Bolji pristup i korištenje znanja i inovacija: preporuke zaključuju da pristup znanju i vještinama mora biti olakšan te da je digitalizacija prilika.

Smanjenje proizvodnje i konzumacije mesa i mlijeka

Između ostalog izvješće poziva na “hitnu, ambicioznu i izvedivu” promjenu u poljoprivrednim i prehrambenim sustavima. Priznaje da Europljani jedu više životinjskih proteina nego što znanstvenici preporučuju. Navodi da je potrebna potpora za rebalans prehrane prema biljnim proteinima. Predlaže stoga bolje obrazovanje, stroži marketing i dobrovoljni otkup farmi u regijama koje intenzivno uzgajaju stoku.

EU mora prestati financirati mega-farme koje zagađuju naše rijeke i uzrokuju suše i poplave, i umjesto toga mora pomoći onim poljoprivrednicima koji se bore, ali se trude obnoviti prirodu i osigurati zdraviju prehranu.

rekao je Marco Contiero, direktor poljoprivredne politike pri Greenpeace EU

Uzgoj životinja jedan je od najvećih pokretača klimatskih promjena i uništavanja prirodnih staništa. No do sada je uloženo malo truda da se prehrana bogata mesom i mlijekom usmjeri na cjelovite žitarice i biljne izvore proteina. Ni samo izvješće nije postavilo ciljeve za proizvodnju mesa, kao što je uništavanje stada. No pozvalo je na potporu pri promjeni prehrambenih navika. Kao primjer se navode besplatni školski obroci, detaljnije oznake i smanjenje poreza na zdrave i održive prehrambene proizvode.

Znate li kakav utjecaj proizvodnja mesa ima na okoliš, ljudsko zdravlje i dobrobit životinja?

Preporuke za smanjenje onečišćenja stakleničkim plinovima u poljoprivredi usmjerene su na tehnološka rješenja. Npr. nova hrana za životinje i/ili bolje upravljanje stajskim gnojem. Izvješće također poziva kreatore politike da poljoprivredno-prehrambeni sektor definiraju kao “ključni entitet”. Time bi povećali financijsku potporu sektoru i dali mu povlašteni tretman.

Da li je ovo rješenje za klimatske promjene: „maskirane krave“ za manju emisiju metana?!

Potreba za velikim preispitivanjem poljoprivrednih subvencija

Dionici Strateškog dijaloga također su se složili oko potrebe za velikim preispitivanjem subvencija. Pozivaju da se kroz “fond za pravednu tranziciju” poljoprivrednicima pomogne da usvoje održive prakse.

Preporuke iz izvješća uključuju i reformu subvencija zajedničke poljoprivredne politike (CAP), koje čine jednu trećinu cjelokupnog proračuna EU-a i dodjeljuju novac poljoprivrednicima na temelju veličine njihova gospodarstva, a ne njihove potrebe za potporom.

Izvor: ec.europa.eu

DOBRA HRVATSKA

1...404142...188Stranica 41 od 188

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z