Pet najvećih rizika su klima, geopolitička nestabilnost, kibernetička sigurnost i umjetna inteligencija te socijalne tenzije

Objavio
Odgovorno
-

Prije par dana je osiguravajuća korporacija Axa objavila svoje novo Izvješće o budućim rizicima. Ovo Izvješće istražuje nove rizike s kojima bismo se mogli suočiti u budućnosti. Temelji se na godišnjoj anketi u kojoj je od 3000 stručnjaka iz 50 zemalja i reprezentativnog uzorka od 20.000 pojedinaca iz 15 zemalja traženo da rangiraju svojih 10 najvećih rizika u nastajanju, na temelju njihovog potencijalnog utjecaja na društvo u sljedećih pet do deset godina.

Za ovo 11. izdanje, Izvješće o budućim rizicima naglašava rastuću složenost upravljanja rizicima, donošenja odluka i suočavanja s izazovima u svijetu obilježenom brzim tehnološkim napretkom i sve više međusobno povezanim rizicima, od geopolitike i sigurnosti do dezinformacija.

Izvješće je otkrilo da su među pet najvećih rizika klima, geopolitička nestabilnost, kibernetička sigurnost i rizici povezani s umjetnom inteligencijom i velikim podacima. U prvih deset nalaze se još i rizici vezani uz biološku raznolikost i prirodne resurse, rizici energetskih sustava, terorizam, pandemije i zarazne bolesti te financijska stabilnost.

Rizike povezane s klimom 63 posto stručnjaka i 45 posto javnosti uvrstilo je među svojih pet najznačajnijih – iako se postotak ljudi koji ga smatraju najvažnijim razlikovao od regije do regije.

Europljani su klimatske promjene rangirali kao hitan nadolazeći rizik iz godine u godinu. Oni prednjače u odnosu na druge skupine sa 67 posto stručnjaka i 49 posto javnosti koji su ih svrstali među svojih pet najznačajnijih rizika.

Studija također naglašava kako ljudi diljem svijeta sve više osjećaju utjecaj klimatskih promjena. Otkriva da 77 posto opće javnosti sada kaže da se osjeća ranjivo na klimatske promjene i njihove učinke u svom svakodnevnom životu. To je porast u odnosu na 73 posto u prošlogodišnjem istraživanju, što sugerira da je to predmet brzo rastuće zabrinutosti.

Tri najveća rizika u 2024.

Klimatske promjene i dalje su glavna briga stručnjaka na svim kontinentima. U međuvremenu, opća svijest o njegovom utjecaju nastavlja rasti: 77% opće javnosti koja je odabrala ovaj rizik među svojih pet najboljih kaže da se osjeća ranjivo na njega u svom svakodnevnom životu, što je porast u odnosu na 73% u prošlogodišnjem istraživanju i izjednačeno s prvim mjestom.

Geopolitička nestabilnost više zabrinjava stručnjake. Drugo mjesto u ukupnom poretku, 16 % stručnjaka ocijenilo ga je najvećim rizikom u usporedbi s 9 % 2023. Ovo povećanje vjerojatno je povezano s tekućom krizom na Bliskom istoku, u kombinaciji s kontinuiranim sukobom u Ukrajini i pojačanom globalnom atmosferom napetosti , prkos i protekcionizam.

Kibernetička sigurnost i dalje se smatra glavnom prijetnjom. Iako je pala na treće mjesto s drugog prošle godine, kibernetička sigurnost nalazi se među pet najvećih rizika većine pojedinačnih stručnjaka. Zabrinutost oko ovog rizika vjerojatno je usko povezana s geopolitičkom nestabilnošću, uz kontinuirani napredak u sposobnostima umjetne inteligencije i sve veću ovisnost o velikim pružateljima usluga.

DOBRA HRVATSKA

Svjetski dan hrane 2024: Pravo na hranu za bolji život i bolju budućnost

Objavio
Odgovorno
-
Svjetski dan hrane 2024

Od kada je prvi put obilježen 1979. godine, Svjetski dan hrane održava se svake godine 16. listopada i promiče svijest o gladi i djelovanje za budućnost hrane, ljudi i planeta.

Prvobitno ustanovljen kako bi obilježio godišnjicu utemeljenja Organizacije za hranu i poljoprivredu, Svjetski dan hrane ide ruku pod ruku s misijom FAO-a da se zaustavi glad u svijetu i poboljša životni standard ljudi. Ovaj dan predstavlja podsjetnik da su glad, nesigurnost hrane i neuhranjenost među najhitnijim problemima našeg vremena koji se nažalost pogoršavaju što se više približavamo cilju nulte gladi do 2030. godine.

Vjerojatno se neće dosegnuti nulta glad do 2030.

Tijekom prošlog desetljeća napredak u borbi protiv gladi usporio se do zabrinjavajuće razine. Situacija je najteža u podsaharskoj Africi i južnoj Aziji, koje se suočavaju s rastućom pothranjenošću, smrtnošću djece i stopom pothranjenosti djece, potaknute lošom prehranom, ekonomskim izazovima i sve većim utjecajem prirodnih katastrofa.

Imajući ovo na umu, čini se da je cilj dostizanja nulte gladi do 2030. nemoguć. Štoviše, ako napredak ostane tempom koji smo primijetili u posljednjem desetljeću, svijet neće dosegnuti ni niske razine gladi do 2160. godine — više od 130 godina od sada.

Globalni indeks gladi (GHI) koji svake godine objavljuju Concern Worldwide i Welthungerhilfe daje pregled trenutnih činjenica i brojki o gladi u svijetu, kao i pogled na to gdje smo (a gdje nismo) napredovali i što treba promijeniti kako bismo se približili osiguravanju sigurnosti hrane za sve.

Glad u svijetu u brojkama

  1. Svijet proizvodi dovoljno hrane da prehrani svih svojih 8 milijardi ljudi, a ipak  733 milijuna ljudi (1 od 11) gladuje svaki dan.
  2. Stope gladi u Africi su posebno visoke, s 1 od 5 ljudi koji su gladni svaki dan.
  3. 2,8 milijardi ljudi diljem svijeta ne može si priuštiti zdravu prehranu — 35% svjetske populacije.
  4. U zemljama s niskim prihodima 71,5% ljudi ne može si priuštiti zdravu prehranu. U zemljama s visokim dohotkom ta brojka pada na 6,3%.
  5. Prema Globalnom indeksu gladi za 2024., razine gladi rangirane su kao ozbiljne u 36 zemalja.
  6. Globalni indeks gladi za 2024. također ocjenjuje razine gladi kao alarmantne u 6 zemalja: Burundi, Čad, Madagaskar, Somalija, Južni Sudan i Jemen.
  7. Broj ljudi koji pate od gladi porastao je za otprilike 152 milijuna od 2019. godine.
  8. Od pisanja ovog članka,  Integrirana klasifikacija faza prehrane (IPC) procjenjuje da 1,33 milijuna ljudi diljem svijeta doživljava  glad ili stanja slična gladi.
  9. Polovica svih smrtnih slučajeva djece povezana je s pothranjenošću.
  10. Svake godine 9 milijuna ljudi umre od gladi; mnogi su djeca mlađa od 5 godina.

Pravo na hranu za bolji život i bolju budućnost

Ovogodišnja tema Svjetskog dana hrane je: “Pravo na hranu za bolji život i bolju budućnost.” Hrana je treća najosnovnija ljudska potreba nakon zraka i vode. Svatko treba imati pravo na odgovarajuću hranu. Ljudska prava kao što su pravo na hranu, život i slobodu, rad i obrazovanje priznata su Općom deklaracijom o ljudskim pravima i dva pravno obvezujuća međunarodna pakta.

Poljoprivrednici u svijetu proizvode dovoljno hrane da nahrane više od globalne populacije, ali glad i dalje postoji. Oko 733 milijuna ljudi u svijetu suočava se s glađu zbog ponovljenih vremenskih šokova, sukoba, ekonomskih padova, nejednakosti i pandemije. To najviše pogađa siromašne i ranjive, od kojih su mnoga poljoprivredna kućanstva, odražavajući sve veće nejednakosti među zemljama i unutar njih.

Više od 2,8 milijardi ljudi u svijetu ne može si priuštiti zdravu prehranu. Nezdrava prehrana vodeći je uzrok svih oblika pothranjenosti – pothranjenosti, nedostatka mikronutrijenata i pretilosti, koji sada postoje u većini zemalja, prožimajući društveno-ekonomske klase. Ipak, danas previše ljudi pati od gladi i ne mogu si priuštiti zdravu prehranu. Ranjiviji ljudi često su prisiljeni osloniti se na osnovnu hranu ili jeftiniju hranu koja može biti nezdrava, dok drugi pate zbog nedostupnosti svježe ili raznolike hrane, nedostaju im informacije potrebne za odabir zdrave prehrane ili se jednostavno odlučuju za praktičnost.

Glad i pothranjenost dodatno se pogoršavaju dugotrajnim ili dugotrajnim krizama koje su potaknute kombinacijom sukoba, ekstremnih vremenskih prilika i gospodarskih šokova. Poljoprivredno-prehrambeni sustavi, u cjelini, osjetljivi su na katastrofe i krize, posebno na utjecaje klimatskih promjena, ali istovremeno stvaraju zagađenje, degradiraju tlo, vodu i zrak te pridonose emisijama stakleničkih plinova i gubitku bioraznolikosti. Transformacijom poljoprivredno-prehrambenih sustava postoji veliki potencijal za ublažavanje klimatskih promjena i podržavanje mirnog, otpornog i uključivog života za sve.

Otkrijte kako se možete pridružiti #WorldFoodDay i pomoći u podizanju svijesti.

DOBRA HRVATSKA

Međunarodni dan e-otpada 2024.: pridružite se lovu na e-otpad – dohvatite, reciklirajte i oživite!

Objavio
Odgovorno
-
Međunarodni dan e-otpada

Međunarodni dan e-otpada (#ewasteday) osmišljen je kako bi se istaknula važnost odgovornog upravljanja e-otpadom. Održava se svake godine 14. listopada, a pokrenut je 2018. od strane WEEE Foruma i njegovih članova.

E-otpad, svaki odbačeni proizvod s utikačem ili baterijom, predstavlja opasnost za zdravlje i okoliš, jer sadrži otrovne aditive ili opasne tvari poput žive, koje mogu oštetiti ljudski mozak i koordinacijski sustav.

Razmjeri problema s e-otpadom

Globalni monitor e-otpada 2024
Izvješće Globalni monitor e-otpada 2024

Prema UN-ovom Općem praćenju e-otpada, 2022. godine globalno je stvoreno 62 milijarde kg e-otpada. To je 1,55 milijuna kamiona napunjenih e-otpadom poredanih duž Ekvatora. Diljem svijeta, godišnja proizvodnja e-otpada raste za 2,6 milijuna tona godišnje. Na putu je da dosegne 82 milijuna tona do 2030., što je daljnjih 33% više u odnosu na brojku iz 2022. Trenutačno količina e-otpada raste pet puta brže od dokumentiranog recikliranja e-otpada.

Izvješće predviđa pad u dokumentiranoj stopi prikupljanja i recikliranja s 22,3% u 2022. na 20% do 2030. Sve su veće razlike u naporima recikliranja u odnosu na zapanjujući rast stvaranja e-otpada diljem svijeta. Tome pridonose: tehnološki napredak, veća potrošnja, ograničene mogućnosti popravka, kraći životni ciklus proizvoda, rastuća elektronizacija društva, nedostatci dizajna i neadekvatna infrastruktura za gospodarenje e-otpadom. Ako bi zemlje dovele stope prikupljanja i recikliranja e-otpada na 60% do 2030. godine, koristi – uključujući minimiziranje rizika po ljudsko zdravlje – premašile troškove za više od 38 milijardi američkih dolara.

Europa je najveći proizvođač e-otpada, a Hrvatska prednjači u njegovom recikliranju

Globalni Monitor e-otpada navodi da je u 2022. Europa proizvela najviše e-otpada (17,6 kg po stanovniku), ali je imala i najveću dokumentiranu stopu prikupljanja i recikliranja (7,5 kg po stanovniku), reciklirajući 42,8 posto proizvedenog e-otpada.

Hrvatska prednjači sa stopom recikliranja e-otpada od preko 81 posto. Prodavači elektronike u zemlji dužni su preuzeti e-otpad koji kupci donesu. Pravila nalažu da, ako maloprodajna trgovina ima više od 400 četvornih metara namijenjenih električnoj i elektroničkoj opremi, mora osigurati prikupljanje sitnog e-otpada (do 25 cm) besplatno i bez obveze kupnje nove opreme. Također je moguće da svatko zatraži besplatno uklanjanje svih vrsta e-otpada bilo gdje u zemlji.

Uz Hrvatsku su Estonija, Bugarska, Mađarska i Austrija koje čine pet europskih zemalja koje predenjače u recikliranju e-otpada. S druge strane Malta reciklira samo 21 posto svog e-otpada. U pogledu apsolutnog e-otpada, Norveška, Ujedinjeno Kraljevstvo, Švicarska, Danska i Nizozemska najgori su u Europi.

Pridružite se lovu na e-otpad – dohvatite, reciklirajte i oživite!

Ovogodišnji Međunarodni dan e-otpada odvija se pod sloganom “Pridružite se lovu na e-otpad – dohvatite, reciklirajte i oživite!”. Fokus se stavlja na zaboravljenu elektroniku koju ljudi imaju u svojim domovima, a koja sadrži vrijedne materijale koji bi mogli dobiti novi život. Predmeti koji se najčešće gomilaju su mala elektronika: stari mobilni telefoni, kabeli, USB stickovi, čitači kartica, igraće konzole i drugi uređaji koji se često odlažu izvan vidokruga u ladice i ormare.

Istraživanje UNITAR-a i WEEE Foruma iz 2022. pokazuje da prosječno kućanstvo sadrži 74 e-proizvoda kao što su telefoni, tableti, prijenosna računala, električni alati, sušila za kosu, tosteri i drugi uređaji (isključujući svjetiljke). Od ta 74 prosječna ukupna e-proizvoda, 13  ih se gomila. Od toga su 4 pokvarena, a 9 radi ali se ne koriste. Mala potrošačka elektronika i dodaci (kao što su slušalice ili daljinski upravljači) prvi su na listi nakupljenih proizvoda. Tako se vrijedni resursi koje sadrže ne mogu reciklirati. Ostaju skriveni u ladicama i ormarićima zauzimajući prostor.

Međunarodni dan e-otpada 2024.

Ispraznite i vi svoju ladicu

“Međunarodni dan e-otpada 2024. ima za cilj potaknuti ljude da očiste svoje domove od neiskorištenih ili pokvarenih uređaja. Na taj način svatko može doprinijeti smanjenju onečišćenja, učinkovitosti resursa te uštedi energije i CO2. Zapravo, recikliranje elektroničkih predmeta ne samo da vraća u život metale, plastiku i druge materijale, već također smanjuje potrebu za vađenjem i preradom sirovina. To pomaže u ublažavanju klimatskih promjena. Na WEEE Forumu čvrsto vjerujemo da zajednički napori svih aktera u sektoru mogu napraviti značajnu razliku u rješavanju problema e-otpada.” – kaže Pascal Leroy, generalni direktor WEEE Foruma.

WEEE Forum pokreće natjecanje na društvenim mrežama kako bi ‘lovom na e-otpad’ dodatno motivirali potrošače. Cilj je pokazati da zbrinjavanje e-otpada nije teško kao što se možda čini. Mnoga kućanstva imaju tajnu ‘ladicu za smeće’ u koju spremaju sve sitnice i e-naprave s kojima ne znaju što bi. Natječaj se sastoji od objave fotografije sramotne ladice i navođenja kako će se ti predmeti ispravno odložiti za recikliranje, ponovnu upotrebu ili popravak. Sudionici imaju priliku osvojiti kartu za vlak za putovanje Europom. Saznajte kako sudjelovati.

DOBRA HRVATSKA

Izvještaj o stanju planeta WWF-a: Katastrofalni pad od 73% u populacijama divljih vrsta

Objavio
Odgovorno
-
WWF Izvještaj o stanju planeta 2024

Danas objavljeni WWF-ov Izvještaj o stanju planeta pokazuje katastrofalni pad od 73% u praćenim populacijama divljih vrsta između 1970. i 2020. Indeks živog planeta (LPI) mjeri promjene u globalnoj bioraznolikosti još od ranih 1970-ih. Od tada se razvio u renomirani pokazatelj ekološkog stanja Zemlje koji se nadaleko sluša. Rezultati globalnog Indeksa živog planeta (LPI) svake dvije godine predstavljaju se u WWF-ovom Izvješću o živom planetu, vodećoj znanstveno utemeljenoj publikaciji o stanju planeta i povezanim izazovima i rješenjima.

Kako je s vremenom rastao broj proučavanih populacija i vrsta tako je i slika bioraznolikosti postajala sve jasnija. A ono što nam pokazuje mora nas zabrinuti – jer naša zemlja nastavlja gubiti život.

Izračun se trenutačno temelji na više podataka o statusu populacija životinjskih vrsta nego ikad prije: 35.000 globalnih populacija od 5.500 vrsta kralježnjaka, tj. sisavaca, ptica, riba, vodozemaca i gmazova. Praćenjem životinjskih populacija tijekom dugih vremenskih razdoblja, LPI nam pomaže identificirati i razumjeti zdravlje ekosustava.

Zašto je bioraznolikost toliko važna

Bioraznolikost utječe na cijeli život: na naš i na druge. Bez raznolikosti životnih oblika, naše ljudsko postojanje bilo bi nezamislivo i naša Zemlja ne bi bila ono što jest: izuzetno vitalna i, kada se trezveno promatra, prekrasna.
Biološka raznolikost izravno i neizravno osigurava naš opstanak. Upravlja vremenom i klimom, proizvodi kisik i pročišćava vodu, opskrbljuje nas hranom, građevinskim materijalom i mnogim drugim elementarnim dobrima. Naša društva i gospodarstva oslanjaju se na funkcioniranje ove “tvornice života”. Zato je nešto posebno i vrijedno zaštite.

Trenutačni globalni LPI 2024. pokazuje pad od 73 posto praćenih populacija tijekom 50 godina od 1970. (raspon od -67 posto do -78 posto). To odgovara godišnjem smanjenju promatrane veličine populacije od prosječno 2,6 posto. Indeks uključuje populacije s rastućim i opadajućim trendovima, običnih i rijetkih vrsta.

Unatoč raznim zaštitnim mjerama u proteklih 50 godina, ukupni globalni trend ostaje negativan. Smanjenje populacije slabi otpornost ekosustava na daljnje ljudske utjecaje. Stanje biološke raznolikosti i dalje je vrlo loše. Ništa više ne pridonosi smanjenju životinjskih populacija od uništavanja njihovih staništa, bilo trajnog ili potpunog; i bez obzira gdje na zemlji.

Izvještaj upozorava da će tijekom sljedećih pet godina biti potrebni veliki zajednički napori za rješavanje dvostruke krize klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti, dok se Zemlja približava opasnim prijelomnim točkama koje predstavljaju ozbiljnu prijetnju čovječanstvu.

Sažetak Izvještaja o stanju prirode sa najvažnijim informacijama možete pronaći na WWF Adria.


Zagreb, 10.10.2024 – Predstavljanje Izvještaja o stanju planeta WWF Adria.  Video: Josip Bandić / CROPIX

Izvor: WWF Adria

Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa 2024: Jeste li spremni? Osnaživanje djece i mladih za otpornost na katastrofe

Objavio
Odgovorno
-
Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa 2024.

Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa pokrenut je 1989. godine, nakon poziva Opće skupštine UN-a. Cilj mu je promicanje globalne kulture svijesti o riziku i smanjenja katastrofa. Održava se svakog 13. listopada. Obilježava kako ljudi i zajednice diljem svijeta smanjuju svoju izloženost katastrofama i podižu svijest o važnosti obuzdavanja rizika s kojima se suočavaju.

UN-ovo Globalno izvješće o procjeni smanjenja rizika od katastrofa upozorava da hazardni događaji postaju sve intenzivniji i češći u svim regijama svijeta. Kada su razine ranjivosti i izloženosti visoke, veća je vjerojatnost da će ti opasni događaji postati katastrofe. Nedavni klimatski hazardi premašili su povijesne norme kao i projekcije mnogih modela rizika.

Povećana učestalost i intenzitet opasnih događaja diljem svijeta potvrđuje procjenu IPCC-ovog Šestog izvješće (AR6): Kako se globalno zagrijavanje penje iznad 1,5°C, svijet se suočava s novom i dosad neviđenom razinom klimatskih opasnosti.

Kako se opseg i intenzitet ovih klimatskih opasnosti povećava, nedostatak pripreme znači da je veća vjerojatnost da će postati katastrofe. Glad, siromaštvo, zdravstveni rizici i nesigurno korištenje zemljišta, brza i neplanirana urbanizacija povećavaju rizik. U povezanom svijetu rizik se može kombinirati ili spojiti s drugim čimbenicima kao što su ciklusi El Nino. Tako bi se usporio ili čak preokrenuo socioekonomski razvoj, pogoršale društvene napetosti, nestabilnost i ekonomska nesigurnost, kao i povećale humanitarne potrebe. Životi ljudi postaju sve gori.

Veća je vjerojatnost da će opasni događaji postati katastrofa kada su ljudi, imovina ili ekosustavi izloženi i ranjivi. Neodrživi razvoj, uključujući nejednakosti, povećava izloženost i ranjivost, stvarajući rizike od složenih ili kaskadnih utjecaja, kao i polikriza. Izazov za sve zemlje, posebno one s visokom razinom rizika od katastrofa, jest izgradnja otpornosti.

Osnaživanje sljedeće generacije za otpornu budućnost

Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa 2024. usredotočen je na ulogu obrazovanja u zaštiti i osnaživanju djece za budućnost bez katastrofa.

Mnoge katastrofe, često pogoršane klimatskim promjenama, predstavljaju značajnu prijetnju dobrobiti djece i mladih. Osim rizika od smrti i ozljeda, djeca se suočavaju s daljnjim izazovima u obliku poremećaja u školovanju, prehrani, zdravstvenoj skrbi i pitanjima zaštite nakon katastrofe.

Činjenice i brojke

  • Jedna milijarda djece diljem svijeta izložena je iznimno visokom riziku zbog klimatskih utjecaja, uključujući katastrofe povezane s klimom (UNICEF, 2021.).
  • Između 2015. i 2021. više od pola milijuna škola oštećeno je ili uništeno katastrofama (SFM, UNDRR)
  • Prema UNICEF-u, približno jedna milijarda djece diljem svijeta izložena je iznimno visokom riziku zbog klimatskih utjecaja, uključujući katastrofe povezane s klimom
  • Godine 2022. broj djece pogođene poplavama u Čadu, Gambiji, Pakistanu i Bangladešu bio je najveći u više od 30 godina
  • Otprilike 10% škola diljem Europe nalazi se u područjima potencijalno sklonim poplavama (Europska agencija za okoliš, 2022.)
  • Gotovo 160 milijuna djece izloženo je teškim i dugotrajnim sušama – do 2040. procjenjuje se da će jedno od četvero djece živjeti u područjima s ekstremnim nedostatkom vode” (UNICEF, 2019.)

Kako bi zaštitile djecu od katastrofa, zemlje moraju razmotriti svoje ranjivosti i zahtjeve kada razvijaju nacionalne i lokalne strategije za smanjenje rizika od katastrofa. Važno je osnažiti djecu i mlade te im pružiti priliku da doprinesu smanjenju rizika od katastrofa, kao što je navedeno u Sendai Okviru za smanjenje rizika od katastrofa 2015.-2030.

Kroz obrazovanje djecu se priprema da se zaštite, ali i da postanu pokretači promjena u svojim obiteljima i zajednicama dijeleći ono što su naučili. Ovo je posebno važno u kontekstu globalnih napora da se prošire sustavi ranog upozoravanja u okviru inicijative glavnog tajnika UN-a Rana upozorenja za sve.

Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa

Poziv na akciju

Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa 2024. poziva zemlje da iskoriste obrazovni sektor za smanjenje rizika od katastrofa kod djece školske dobi, posebno ulaganjem u ova ključna područja:

  1. Zaštita djece kroz sigurne škole: djeca imaju pravo biti sigurna u svojim školama, a to počinje osiguravanjem da su škole otporne na katastrofe i da su dio sustava ranog upozoravanja na katastrofe.
  2. Osnaživanje djece za sigurnost kroz obrazovanje primjereno njihovoj dobi da razumiju rizike s kojima se suočavaju i djeluju na njih. To uključuje izgradnju njihove spremnosti za poduzimanje ranih radnji kao odgovor na rana upozorenja. Osnažena djeca postaju pokretači promjena za otpornije zajednice.
  3. Podrška i provedba Sveobuhvatnog okvira za sigurnost škola 2022.-2030., koji je izradio Globalni savez za smanjenje rizika od katastrofa i otpornost u obrazovnom sektoru (GADRRRES), kojim predsjedaju UNESCO i UNICEF.

DOBRA HRVATSKA

Svjetski dan stanovanja 2024.: Angažiranje mladih za stvaranje bolje urbane budućnosti

Objavio
Odgovorno
-
Svjetski dan stanovanja 2024.

Prije više od 30 godina, Opća skupština Ujedinjenih naroda poduzela je važan korak u promicanju ideje da svatko zaslužuje pristojno mjesto za život proglasivši prvi ponedjeljak u listopadu za Svjetski dan stanovanja. 

Svjetski dan stanovanja se fokusira na stanje ljudskih naselja i na osnovno pravo svih na primjereno utočište. Također ima za cilj podsjetiti ljude da su oni odgovorni za budućnost stanovanja.

Ovim danom otpočinje Urbani listopad, mjesec posvećen promicanju bolje urbane budućnosti, a završava Svjetskim danom gradova.

Svijet se ubrzano urbanizira. Do 2050. dvije trećine našeg globalnog stanovništva živjet će u urbanim područjima. Gradovi troše 78% svjetske primarne energije i odgovorni su za 70% globalnih emisija ugljičnog dioksida. Pri tome promet, zgrade, energija i gospodarenje otpadom čine najveći dio urbanih emisija.

Angažiranje mladih za stvaranje bolje urbane budućnosti

Stanovništvo gradova u velikom broju čine mladi ljudi, posebno u nekim zemljama Afrike i Azije. Stoga se ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana stanovanja usredotočuje na pronalaženje načina uključivanja mladih u planiranje njihove urbane sadašnjosti i budućnosti kroz participativne procese i mogućnosti lokalnog vodstva.

Unatoč globalnim naporima, Ujedinjeni narodi priznaju stalne izazove u napredovanju ciljeva održivog razvoja, posebno u područjima siromaštva, nejednakosti i prijeteće prijetnje klimatskih promjena. Ova i druga pitanja predstavljaju značajne prepreke ravnomjernom rastu i otpornosti urbanih područja diljem svijeta. Od ključne je važnosti mobilizacija svih segmenata društva, s posebnim naglaskom na angažman mladih.

Osnaživanje mladih i njihovo uključivanje u donošenje urbanih odluka ključno je za razvoj uključivih i otpornih gradova. Korištenjem energije, kreativnosti i perspektiva mladih, gradovi mogu raditi na održivijem i pravednijem razvoju.

Svjetski dan stanovanja predstavlja jedinstvenu priliku za uvažavanje doprinosa mladih održivoj urbanizaciji, istovremeno rješavajući izazove brzog urbanog rasta.

DOBRA HRVATSKA

Svjetski dan učitelja 2024: Vrednovanje glasova učitelja

Objavio
Odgovorno
-
Svjetski dan učitelja 2024.

Svjetski dan učitelja održava se svake godine 5. listopada u čast svih učitelja diljem svijeta. To je dan kada se slavi način na koji učitelji transformiraju obrazovanje. Dan za promišljanje o podršci koja je potrebna učiteljima kako bi u potpunosti iskoristili svoj talent i zvanje. To je i dan kada se preispituje budućnost profesije na globalnoj razini.  

Svjetski dan učitelja obilježava se od 1994. u partnerstvu s Međunarodnom organizacijom rada (ILO), UNICEF-om i Education International (EI). Izabrani datum, 5. listopada, obilježava obljetnicu usvajanja Preporuke ILO-a/UNESCO-a iz 1966. o statusu nastavnika. Ova Preporuka je postavila parametre u vezi s pravima i odgovornostima nastavnika, te standarde za njihovu početnu pripremu i daljnje obrazovanje, zapošljavanje te uvjete poučavanja i učenja. Preporuka o statusu nastavnog osoblja u visokom obrazovanju usvojena je 1997. godine kako bi dopunila Preporuku iz 1966. godine pokrivajući nastavno osoblje u visokom obrazovanju. 

Vrednovanje glasova učitelja: prema novom društvenom ugovoru za obrazovanje

Naš je svijet ušao u razdoblje dramatičnih izazova i promjena. Jučerašnji obrazovni sustav to neće smanjiti. Sada, više nego ikad, moramo krenuti prema društvima koja uče. Ljudi posvuda trebaju visokokvalitetne vještine, znanje i obrazovanje. Iznad svega, trebaju im najbolji mogući učitelji .

– António Guterres, glavni tajnik Ujedinjenih naroda, 26. veljače 2024.

Učitelji igraju ključnu ulogu u oblikovanju budućnosti njegujući učenike i potičući obrazovni napredak. Kako bi se u potpunosti iskoristio njihov potencijal, ključno je da se njihov glas čuje i cijeni u procesima donošenja odluka koje utječu na njihovu profesiju.

Plemenito Lincolnovo pismo učitelju svoga prvog sina

Ovogodišnji Svjetski dan učitelja naglašava potrebu za rješavanjem sustavnih izazova s ​​kojima se učitelji suočavaju i uspostavljanjem inkluzivnijeg dijaloga o njihovoj ulozi u obrazovanju. Stoga je tema obilježavanja za 2024.: “Vrednovanje glasova nastavnika: prema novom društvenom ugovoru za obrazovanje”. Ovogodišnja tema naglašava ključnu ulogu koju učitelji imaju u oblikovanju budućnosti obrazovanja i hitnu potrebu da se njihova gledišta ugrade u obrazovnu politiku i procese donošenja odluka.

Svjetski dan učitelja 2024.
unesco.org

Učitelji u središtu globalne održivosti

Izvješće UN-a iz veljače 2024. poziva na hitnu akciju za “oblikovanje jače, održivije budućnosti”, za izgradnju održivijeg i socijalno pravednijeg svijeta.

Izvješće naglašava ozbiljan i opasan problem nedostatka nastavnika. Procjenjuje se da diljem svijeta nedostaje 44 milijuna nastavnika. Taj nedostatak povezan je s niskim statusom i lošim uvjetima rada nastavnika, te nedovoljnim mogućnostima stručnog usavršavanja. Problem je evidentan i u bogatim zemljama poput SAD-a i Australije.

Nedostatku nastavnika zabrinjavajući scenarij u obrazovanju stvaraju i sveprisutna globalna stagnacija ili pad obrazovne uspješnosti, posljedice i utjecaj COVID-19, tehnološko okruženje koje se brzo mijenja te rastući sukobi i klimatske krize.

Kako bi se uhvatilo u koštac s ovim složenim i međusobno povezanim problemima, izvješće zagovara preoblikovanje društvenih percepcija nastavnika i transformaciju njihovih uloga kako bi se stvorilo bolje obrazovanje za sve. Ističe se hitna potreba za promjenom načina razmišljanja, vodstva i načina na koji se odnosimo prema učiteljima.

Preporuke UN-ovog izvješća

Izvješće daje 59 preporuka. Izgledaju jednostavno, ali je njihova implementacija izazov. Vrijednost ovih preporuka leži u njihovoj jasnoj artikulaciji vrijednosti i načela, prepoznajući središnju i ključnu ulogu učitelja u jačanju društva.

1. Omogućiti transformaciju učiteljske profesije

  • Holistička socijalna podrška: Učitelji trebaju poticajno okruženje.
  • Prava na obrazovanje i dostojanstven rad: Vlade bi ih trebale provoditi.
  • Raznovrsni putovi učenja: Obrazovni ciljevi trebali bi to promovirati.
  • Nacionalna politika za nastavnike: usvojiti kroz dijalog.
  • Riješiti nedostatake: Uspostava mehanizama za osiguranje ravnomjernog raspoređivanja.
  • Sustavi upravljanja učiteljima: Treba ih implementirati za učinkovitost.

2. Ulagati u učitelje

  • Financiranje obrazovanja: Osigurati najmanje 6% BDP-a i 20% državnih rashoda.
  • Dugoročno ulaganje: neophodno za održivost.
  • Praćenje potrošnje: Osiguranje financijske autonomije.

3. Promicati jednakosti, raznolikosti i uključenost

  • Politike jednakosti i raznolikosti: Razviti i implementirati.
  • Poticaji za učitelje: Osobito u ruralnim i teškim uvjetima.
  • Podrška u kriznim područjima: Razvijanje politike za nastavnike u tim područjima.
  • Integriranje nastavnika izbjeglica: Njihova lakša integracija u zajednice domaćina.

4. Obrazovanje za održivi razvoj

  • Obrazovanje o održivosti: Integracija u nastavne planove i programe.
  • Globalno građanstvo i ljudska prava: obuka nastavnika u skladu s tim.
  • Otpornost na klimu: Razvijanje strategija prilagodbe.

5. Poticati dostojanstveni rad u nastavi

  • Sigurno zaposlenje: poštene plaće i rodna jednakost u plaćama.
  • Potporni uvjeti: Promicanje politike dobrobiti i mentalnog zdravlja.
  • Smanjivanje nenastavnih zadataka: Uključivanje pomoćnika u nastavi.

6. Njegovati vodstvo i tehnologije obrazovanja usmjerene na čovjeka

  • Suradničko vodstvo: zapošljavanje i zadržavanje.
  • Raznolikost u vodstvu: Promoviranje unutar škola.
  • Integriranje tehnologije: Pedagoški za aktivno učenje.
  • Autonomija i privatnost: Sigurno korištenje tehnologije.
  • Učinkovita obuka: za učinkovito korištenje tehnologije.

Svaka država trebala bi procijeniti svoj obrazovni sustav u odnosu na ove preporuke i poduzeti djelotvorne korake za podršku učiteljima i poboljšanje obrazovanja.

DOBRA HRVATSKA

Međunarodni dan starijih osoba 2024: Dostojanstveno starenje

Objavio
Odgovorno
-
Međunarodni dan starijih osoba
Foto: Freepik

Međunarodni dan starijih osoba obilježava se svake godine 1. listopada. Ovaj dan posvećen je priznavanju doprinosa starijih osoba i rješavanju problema koji utječu na njihove živote.

Starenje stanovništva glavni je globalni trend koji preoblikuje društva diljem svijeta. Očekivani životni vijek pri rođenju sada premašuje 75 godina u polovici svjetskih zemalja, 25 godina više nego 1950. Predviđa se da će do 2030. starije osobe nadmašiti broj mladih na globalnoj razini, a taj će porast biti najbrži u zemljama u razvoju.

Hrvatsko stanovništvo je među najstarijm u Europi

Ova demografska promjena značajno je transformirala područje skrbi, obuhvaćajući širok raspon potreba za plaćenom i neplaćenom podrškom u formalnom i neformalnom okruženju.

Duži život sa sobom donosi prilike, ne samo za starije ljude i njihove obitelji, već i za društva u cjelini. Dodatne godine pružaju priliku za bavljenje novim aktivnostima kao što su daljnje obrazovanje, nova karijera ili bavljenje dugo zanemarenom strašću. Stariji ljudi također doprinose na mnogo načina svojim obiteljima i zajednicama. Ipak, opseg ovih mogućnosti i doprinosa uvelike ovisi o jednom čimbeniku: zdravlju. Rast broja starijih ljudi naglašava važnost promicanja zdravlja, prevencije i liječenja bolesti tijekom cijelog života.

Dostojanstveno starenje: Važnost jačanja sustava skrbi i podrške za starije osobe diljem svijeta

Kako stanovništvo stari, sustavi skrbi i podrške ključni su za starije osobe da nastave aktivno sudjelovati i obogaćivati ​​svoje zajednice.

Glavni tajnik UN-a António Guterres

Potražnja za sveobuhvatnom zdravstvenom skrbi, njegom i uslugama socijalne podrške raste kako stanovništvo stari. Stoga je tema ovogodišnjeg 34. Međunarodnog dana starijih osoba – Dostojanstveno starenje: važnost jačanja sustava skrbi i podrške za starije osobe diljem svijeta.

Inovacije u zdravlju i smanjenju siromaštva produžile su živote na globalnoj razini. A ima se što slaviti: u mnogim kulturama starije osobe igraju ključne društvene uloge, dijeleći svoju mudrost i znanje predaka s mlađim generacijama. Osobe u dobi od 50 i više godina  koje danas čine četvrtinu globalne populacije, bitno sudjeluju i u gospodarskom rastu.

Nažalost, u mnogim društvima diskriminirajući stavovi često kvalificiraju starije osobe i brigu o njima kao opterećenje. Ova se perspektiva mora promijeniti kako bi društva mogla iskoristiti pozitivne aspekte starenja.

Sadašnje rekordne razine kretanja stanovništva povećavaju rizik da će starije osobe ostati bez podrške zajednice ili obitelji. Starije osobe također mogu trpjeti zanemarivanje od strane pružatelja zdravstvenih usluga, što je pogoršano nedostatkom osoblja za skrb, posebno za starije osobe koje se suočavaju s izazovnim situacijama kao što su krize i sukobi.

Ulaganje u čvrste sustave skrbi za starije osobe koristi svima: može potaknuti gospodarski rast stvaranjem više radnih mjesta i mogućnosti za pružatelje usluga, dok osigurava zadovoljenje potreba i prava starijih osoba.

Potrebe starijih ljudi ne bi se trebale promatrati kao konkurencija onima mlađih generacija. Umjesto toga, zemlje i društva trebaju proučiti kako mlađi i stariji ljudi mogu imati koristi od razmjene informacija i uzajamne podrške.

Zemlje moraju djelovati danas kako bi osigurale snažne sustave socijalne podrške – uključujući mirovine i sustave zdravstvene skrbi – za starije osobe sutrašnjice.

Izvor: www.unfpa.org

DOBRA HRVATSKA

Zemlja prelazi 6 od 9 sigurnosnih granica: Izvješće o planetarnom zdravlju donosi alarmantno upozorenje

Objavio
Odgovorno
-
Planetary Health Check
Foto: PIRO / Pixabay

Zemlja prelazi 6 od 9 sigurnosnih granica za čovječanstvo i brzo se približava stanju “crvene uzbune”. Ovo alarmantno upozorenje donosi nam novo izvješće o planetarnom zdravlju (Planetary Health Check).

Izvješće o planetarnom zdravlju (Planetary Health Check) je prvo znanstveno izvješće te vrste kao i alat za zdravlje vitalnih organa Zemlje koji služe kao sustav za održavanje života čovječanstva. Pripremili su ga Potsdamski institut za istraživanje utjecaja klime uz podršku Planetary Guardians i drugih partnera. Ilustrira kako su granični procesi povezani jedni s drugima, kao i s prijelomnim točkama.

Izvješće o planetarnom zdravlju daje jedinstven, holistički pogled na zdravlje planeta. Namjena mu je da služi kao kompas u donošenju odluka za nacije, kompanije, multilateralne subjekte i sve građane.

Obično se izazovima okoliša kao što su klimatske promjene, gubitak bioraznolikosti i zagađenje bavilo zasebno. No ta su pitanja međusobno povezana i zajedno utječu na zdravlje našeg planeta, kao i na zdravlje ljudi.

Planetarne granice kao što su klimatske promjene, promjene u integritetu biosfere i zakiseljavanje oceana definirane su za devet kritičnih procesa Zemljinog sustava koji reguliraju sustave održavanja života na Zemlji. Oni ocrtavaju siguran raspon unutar kojeg čovječanstvo može napredovati dok održava planetu stabilnom i otpornom. Jednom kada je granica probijena, povećava se rizik od trajnog oštećenja Zemljinih funkcija za održavanje života.

planetaryhealthcheck.org

Provjera zdravlja planeta izdaje crveno upozorenje

Provjera planetarnog zdravlja veliki je korak naprijed u zajedničkoj misiji razumijevanja i zaštite našeg planeta. Već neko vrijeme znamo da slabimo otpornost planeta. Ovo znanstveno ažuriranje pokazuje da, bez obzira na kojoj razini djelujemo, sve radnje moraju uzeti u obzir utjecaje na planetarnoj razini.
Upravljanje planetom neophodno je u svim sektorima gospodarstva i u društvima, radi sigurnosti, prosperiteta i jednakosti. Kvantificirajući granice zdravog planeta, politici, ekonomiji i poslovanju pružamo alate potrebne za odmicanje od rizika kojima se ne može upravljati.

Johan Rockström, direktor Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja klime, suvoditelj PBSciencea i pionir Planetary Boundaries Frameworka

PHC report 2024Provjera planetarnog zdravlja pokazuje da su brojne kritične funkcije Zemljinog sustava u opasnosti. Čak šest od devet planetarnih granica povrijeđeno je, uz neizbježno kršenje sedme, te jasnim trendom prema daljnjoj transgresiji. Premda prijelaz granice nije ekvivalent drastičnim promjenama koje se događaju preko noći, one označavaju ulazak u teritorij rastućeg rizika.

Procjenjuje se da su klimatske promjene, uvođenje novih entiteta, promjena u integritetu biosfere i modifikacija biogeokemijskih tokova u zonama visokog rizika.

Planetarne granice također se prekoračuju u promjeni kopnenog sustava i promjeni slatke vode, ali u manjoj mjeri. Sve ove planetarne granice su se, prema podacima, pogoršale.

Oštećenje stratosferskog ozona ostalo je stabilno, a došlo je do blagog poboljšanja u atmosferskom punjenju aerosola.

Istraživanje upozorava da se zakiseljavanje oceana približava kritičnom pragu. Osobito u regijama na višim geografskim širinama. A rastuće zakiseljavanje predstavlja sve veću prijetnju morskim ekosustavima.

Više možete pogledati na planetaryhealthcheck.org

Ukupna dijagnoza je da je pacijent, Planet Zemlja, u kritičnom stanju. Već sedam od devet procesa planetarnih granica pokazuje sve veću transgresiju. Nažalost očekuje se da ćemo uskoro većinu njih vidjeti u zoni visokog rizika.

Izvor: Potsdamski institut za istraživanje utjecaja klime i planetaryhealthcheck.org

DOBRA HRVATSKA

Svjetski dan turizma 2024: Turizam i mir

Objavio
Odgovorno
-
Svjetski dan turizma 2024.

Svjetski dan turizma obilježava se svake godine 27. rujna kako bi se u međunarodnoj zajednici potaknula svijest o važnosti turizma i njegovoj društvenoj, kulturnoj, političkoj i gospodarskoj vrijednosti.

Svjetska turistička organizacija (UNWTO) odredila je taj dan u rujnu 1979. godine, a obilježavanje je počelo 1980. godine. Ovaj datum obilježava godišnjicu usvajanja Statuta UNWTO-a 27. rujna 1970. godine.

Posebno se ističe doprinos turizma ciljevima održivog razvoja:

  • kroz kvalitetnu turističku obuku, koja ulaže u obrazovanje i vještine;
  • ulaganjem u održivu infrastrukturu i ubrzavanjem zelene transformacije, uključujući prilike za dekarbonizaciju sektora i promicanje infrastrukture otporne na klimatske promjene; i
  • kroz ulaganje u inovacijsku tehnologiju i poduzetništvo koje može unaprijediti radnu snagu u turizmu.
Turizam spaja ljude. Na ovaj Svjetski dan turizma razmišljamo o dubokoj povezanosti turizma i mira. Održivi turizam može transformirati zajednice – stvaranjem radnih mjesta, poticanjem uključenosti i jačanjem lokalnih gospodarstava.
Vrednovanjem i očuvanjem kulturne i prirodne baštine može pomoći u smanjenju napetosti i njegovanju mirnog suživota. Turizam također može promicati gospodarsku međuovisnost između susjeda, potičući suradnju i miran razvoj.

António Guterres, glavni tajnik Ujedinjenih naroda, poruka za Svjetski dan turizma 2024.

Turizam i mir

Turizam može odigrati vitalnu ulogu kao katalizator za poticanje mira i razumijevanja među nacijama i kulturama te u podržavanju procesa pomirenja. Štoviše, turizam je jasno povezan s elementima mira – kao što su socijalna pravda, ljudska prava, ekonomska jednakost, održivi razvoj i široko utemeljena demokracija sa sposobnošću nenasilnog rješavanja sukoba.

Najveća snaga turizma, osim što je gospodarski pokretač, je u tome što okuplja ljude u nesuparničkim okolnostima. Turizam ima potencijal pridonijeti miru na mnoge načine i  treba ga shvatiti kao dio društvene transformacije prema kulturi mira.

Turizam je plodno tlo za inovacije i poduzetništvo. Poticanjem kreativnih rješenja i novih poslovnih modela, turizam može potaknuti gospodarski rast i pružiti jedinstvene prilike mladim talentima. Podržavanje poduzetničkih inicijativa u turizmu može dovesti do održivog razvoja i stvoriti platforme za inovativne strategije izgradnje mira.

Budućnost turizma je u rukama mladih ljudi. Ulaganjem u mlade, pružanjem mogućnosti obrazovanja i osposobljavanja te poticanjem njihovog aktivnog sudjelovanja u turističkom sektoru, može se iskoristiti njihov potencijal za pokretanje društvenih promjena i promicanje mira. Mladi talenti donose svježe perspektive, kreativnost i energiju koji su ključni za kontinuirani razvoj turizma kao pokretača održivosti.

Svjetski dan turizma 2024. ima za cilj istražiti raskrižje turizma i izgradnje mira, ističući kako putovanja, kulturna razmjena i održivi turistički postupci mogu doprinijeti rješavanju sukoba, pomirenju i promicanju mira u cijelom svijetu. 

DOBRA HRVATSKA

1...383940...187Stranica 39 od 187

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z