„Poslodavci i zaposlenici – na strani roditeljstva“ – OKRUGLI STOL, 23. travnja 2024.

ravnopravno roditeljstvo
Foto: drobotdean / Freepik

Povodom pokretanja Nacionalne kampanje za promicanje pozitivnog i ravnopravnog roditeljstva, Središnji državni ured za demografiju i mlade u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca organizira Okrugli stol „Poslodavci i zaposlenici – na strani roditeljstva“ koji će se održati u utorak, 23. travnja 2024. godine s početkom u 10 sati u prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca, Radnička cesta 37a u Zagrebu.

Održavanjem okruglog stola želi se dodatno senzibilizirati poslodavce te naglasiti važnost njihove uloge na odluke zaposlenika – roditelja u odnosu na njihov poslovni i obiteljski život, kao i pružanje aktivne podrške zaposlenicima – roditeljima.
Sudjelovanje na okruglom stolu potvrdite putem online obrasca, najkasnije do 22. travnja 2024. do 10 sati.  

PROGRAM

UVODNA IZLAGANJA (10,00 – 10,35)

  • Petar Šimić, predsjednik HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika
  • dr. med Željka Josić, državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade,
  • Ivan Vidiš, državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, • Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova
  • Anamarija Sočo, predsjednica organizacije Status M 

PANEL RASPRAVA (10:35 – 11:10)

  • mr. sc. Diana Kobas Dešković, MBA, poslovna savjetnica i coach iz područja razvoja poslovanja, organizacijskog razvoja, komunikacija
  • Petar Šimić, Primacošped d.o.o., predsjednik HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika
  • Igor Lukša, Zagrebačka banka d.d., direktor Nagrađivanja, uspješnosti i planiranja unutar organizacijskog dijela Ljudski potencijali i korporativna kultura
  • Marko Hercigonja, Zagrebačka banka d.d., direktor Kontrolinga
  • Josipa Ljubičić, Proqlea d.o.o.
  • Helena Prlić, Proqlea d.o.o. Moderator: Ivan Vukušić

Željka Josić, dr. med., državna tajnica
Irena Weber, glavna direktorica HUP

ravnopravno roditeljstvo

BESPLATNA ŠANSA: Fokusiranje na sadašnju sreću – nova sreća. Zanemarivanje sretnih osjećaja – nepotreban gubitak umnoženih sreća!

O sreći
Foto: Daniel Reche / Pixabay

Mislite li da je o sreći sve rečeno, griješite i vjerojatno ćete promijeniti mišljenje nakon knjige „O sreći – filozofsko putovanje“ Frédérica Lenoira. Otkrit ćete još 50 novih nijansa, ne sive, već sreće. Poručuje, primjerice, Lenoir kako je za umnažane sreće veoma važno često misliti na nju i o njoj, osvješćivati ju dnevno, biti njezin svjedok, namjerno pronalaziti sreću u onome što činimo ili imamo. 

Kvaliteta svijesti o sreći – važna kompomenta za trajniju sreću

Što smo svjesniji svojih pozitivnih iskustava sa srećom, i to trojako: 1) da smo s time i time sada, u ovom trenu, sretni i zadovoljni, 2) da smo u prošlosti bili sretni zbog nečeg, 3) da ćemo s nečim i zbog nečega biti sretni i radosni, sreća se povećava. Sreća postaje dulja i veća. 

Biti svjestan sretnih sadašnjih trenutaka osigurava čovjeku specifično „uživanje u okusu sreće“

Čudesno, ali istinito – osvješćujemo li sreću, naročito sadašnju, mozak na to uzvraća novom „nagradicom“, pojačanjem sreće – ona postaje snažnija, dublja i trajnija. 

Mindfullness – specifična i novija tehnika sreće, usmjerena na ovaj trenutak

Među njima ističe se i jedna mlađa – mindfulness, tehnika koju je oko 1990. razradio američki psihijatar Jon Kabat-Zinn, nadahnut osnovama budističke meditacije. Duboko usredotočeni na sadašnje stanje svog postojanja, na disanje, volumen vlastitog tijela u prostoru ili rad organa, potičemo mir u sebi. 

Možete li se sad oprobati u tome – sjesti, odvojiti 5 minuta vremena, i vizualizirati srce kako pumpa krv ili mozak koji upravo spaja neurone u misao ili tijelo što ga prekriva tanka koža, mišiće koji…, pluća koja…?

Ima ljudi koji mindfullness rade svakodnevno. Ti ljudi, oni koji redovito meditiraju, kažu da „svojih“ 15 minuta ujutro nizašto na svijetu ne bi mijenjali.

Lenoir nas usmjerava prema još važnijem zaključku: 

Ako tehnika meditativne usredotočenosti na fizičko postojanje pridonosi sreći (kao i autogeni trening , npr.), tada i usredotočenost na sadašnju sreću može djelovati slično, čak i jače. 

Knjiga „O sreći – filozofsko putovanje“ Frédérica Lenoira
Knjiga „O sreći – filozofsko putovanje“ Frédérica Lenoira

Uočavajte pozitivne detalje – SADA!

Osvješćenje pozitivnih, lijepih, sretnih detalja koje uočavamo tijekom šetnje, jela, slušanja glazbe, okopavanja cvijeća, aktivnosti na poslu, druženja ili umnog razgovora su, dakle, multiplikatori sreće. Praćenje onoga što radimo, a što je gotovo uvijek u nečemu i dobro, može nam promijeniti život. Otkrili su to već i stoički i epikurejski mudraci u antici te ustvrdili da osviještenjem sreće dotičemo blaženstvo, stanje bogova. Dakle, kad ste sretni, sjetite se toga, zastanite i pomislite: sretna/sretan sam!

Lutanje po lijepim detaljima prošlosti

 U potenciranje sreće spada i lutanje uma po sretnim slikama i događajima iz prošlosti. Uvijek kad izvlačimo stare, već pospremljene sretne slike, osjećaje, mirise, zvukove, mozak nas obraduje dobrim osjećajem. 

Unaprijedna sreća

Jednako je i s predviđanjem budućih dobrih trenutaka, u čemu imam i osobnih iskustava. Često navečer za sutra ili nedjeljom za sljedeći tjedan napravim „plan veselja“. … … Misleći na njih par minuta, počinjem uživati odmah, pripremajući se na radosni doček tog pozitivnog budućeg.

Sve tehnike za sreću

Poznate su mnoge tehnike sa ciljem treniranja mozga za sreću: pozitivno razmišljanje, mindfulness, autogeni trening, meditacije, joga, večernje vođenje dnevnika veselja, jutarnji ritual plana dnevne sreće, večernje vođenja dnevnika sreće, pa i osvješćivanje sadašnje sreće. 

Smijemo ih sve zvati alatima sreće ili multiplikatorima sreće!

Zaključak

Idete u teretanu, trčite, vježbate, sve to radi razvoja i održavanja fizičkog zdravlja tijela. A mozak? Kad njega trenirate, za sreću, na primjer?

Svakodnevno treniranje mozga za sreću kroz razdoblje nekoliko mjeseci bar, dovodi čovjeka do „uplovljenja“ u flow of hapynees. 

Isplati se.

Pa „tko hoće i voli, nek’ izvoli“, kaže narod.

Katja Perić

DOBRA HRVATSKA
Travanj, 2024. 

odgovorno@odgovorno.hr

Dan planeta Zemlje 2024: Planet protiv plastike

Dan planeta Zemlje 2024: Planet protiv plastike

Kako klimatska kriza postaje sve ozbiljnija, svaki slijedeći Dan planeta Zemlje koji dolazi dobiva dodatni značaj. Održava se 22. travnja svake godine te okuplja milijune ljudi iz cijelog svijeta u potpori okolišu, ističući hitnost akcija za spas Zemlje.

Dan planeta Zemlje 2024. dolazi u trenutku kada saznajemo da je ožujak 2024. bio deseti uzastopni najtopliji mjesec od lipnja 2023. Globalne koncentracije ugljičnog dioksida, metana i dušikovog oksida — tri najznačajnija staklenička plina — prošle su godine ponovno dosegnule rekordnu razinu. Antarktika je doživjela nevjerojatan porast temperature. Sve to povećava zabrinutosti oko alarmantne stope kojom globalno zagrijavanje utječe na naš planet. Zato je važnije nego ikad da se Dan planeta Zemlje promatra kao poklič za stvarnu akciju u borbi protiv klimatske krize.

Planet protiv plastike

Plastika potiče klimatsku krizu. Do 2040. do 19% globalnih emisija stakleničkih plinova potjecat će iz plastike. Kako bismo ispunili cilj porasta globalne temperature od 1,5° i #BeatPlasticPollution, potreban nam je sporazum o plastici koji smanjuje proizvodnju plastike

Glavni tajnik UN-a António Guterres, 15. studenog 2023

Plastika ozbiljno ugrožava napore da se zadrži porast globalne temperature ispod 1,5°C, budući se staklenički plinovi (GHG) emitiraju tijekom cijelog životnog ciklusa plastike.

Svijet se suočava s krizom plastike. Zagađenje plastikom nalazi se svugdje oko nas, ali i u nama. Plastika negativno utječe na ljude i okoliš u svakoj fazi svog životnog ciklusa. Od vađenja fosilnih goriva, proizvodnje, uporabe do recikliranja i odlaganja. Utjecaji se osjećaju u širokom rasponu područja, uključujući biološku raznolikost, klimatske promjene, ljudsko zdravlje i ljudska prava.

Za Dan planeta Zemlje 2024. EARTHDAY.ORG je pokrenuo akciju ukidanja plastike za dobrobit zdravlja ljudi i planeta, zahtijevajući smanjenje proizvodnje SVE plastike za 60% do 2040. godine.

Ciljevi akcije Planet protiv plastike

Kako bi se postiglo smanjenje od 60% do 2040., ciljevi EARTHDAY.ORG-a su:

  1. promicanje široke javne svijesti o šteti koju plastika čini zdravlju ljudi, životinja i cjelokupnoj biološkoj raznolikosti i zahtijevanje provođenja dodatnih istraživanja o njezinim zdravstvenim implikacijama, uključujući objavljivanje svih informacija u vezi s njegovim učincima javnosti;
  2. brže ukidanje sve plastike za jednokratnu upotrebu do 2030. i realizaciju obveze postupnog ukidanja iz Ugovora Ujedinjenih naroda o onečišćenju plastikom 2024.;
  3. zahtjevne politike koje dokidaju pošast brze mode i goleme količine plastike koju ona proizvodi i koristi; i
  4. ulaganje u inovativne tehnologije i materijale za izgradnju svijeta bez plastike.

Kako obilježiti Dan planeta Zemlje?

Na ovaj Dan planeta Zemlje diljem svijeta održavaju se tisuće događaja. Saznajte što se događa u vašoj blizini i/ili stvorite vlastiti događaj. Organizatori su sastavili niz ideja za proslavu Dana planeta Zemlje putem svog praktičnog paketa akcijskih alata, od izbjegavanja jednokratne plastike do sudjelovanja u kampanji The Great Global Cleanup. Ostali prijedlozi uključuju potpisivanje peticije Globalnog sporazuma o plastici i odbijanje brze mode, koja se većinom izrađuje od plastike.

Naučite više o utjecaju plastike na ljudsko zdravlje, pogledajte alate EARTHDAY.ORG i Earth Hub za sve informativne listove, priopćenja za javnost i članke.

DOBRA HRVATSKA

Hrvatska je po ovome gotovo pa najbolja u Europi! Bacanje hrane nije naš „sport“ i svi možemo biti ponosni.

Bacanje hrane
Foto: freepik


Hrvatska je jedna od najštedljivijih nacija Europe kada je u pitanju bacanje hrane, odnosno njene iskoristivosti. Mi hranu malo bacamo, a trebali bi još i manje.

A koji su građani Europe prvaci u toj lošoj skupnoj slici? Kako prenosi Statista, pozivajući se na podatke Eurostata, istraživanje koje je provedeno 2021. među 27 članica EU,  osvijestilo je podatke o tome koliko prosječno svaka zemlja odbaci uporabljive hrane na godinu dana, svedeno po glavi stanovnika.

  • Apsolutni rekorderi po potrošnji su Ciprani. Oni su prosječno odbacili gotovo 400 kilograma hrane
  • Slijedi „rastrošna“ i bogata zemlja: Belgija
  • Potom dolaze bogati Danska, Portugal i Irska.
  • Najracionalniji su razvijenih su Slovenci i Šveđani
  • A Hrvatska je…

Na posve drugom kraju ovog popisa nalazi se Hrvatska. Prosječni Hrvat odbaci oko 71 kilogram hrane na godinu. Jedino su Slovenci uspješniji od nas – 68 kila. Ovakav uspjeh Slovenaca je zapravo još važnije istaknuti, jer se po kućnom budžetu približavaju ekonomski razvijenima, a štedljivima, kakva je Švedska sa 80 kilograma i donekle Španjolska sa 90.

Razmjeri bacanja hrane u Europi
Grafikon: Razmjeri bacanja hrane u Europi / Statista

Ljudi bace 60 milijuna tona hrane na godinu – zašto?

Statista je naglasila kako se na globalnoj razini baci gotovo 60 milijuna tona hrane (600.000.000.000 kg), a malo više od pola takve potrošnje dolazi iz kućanstava. Ostatak od gotovo 30 posto pada na industrijska postrojenja hrane, a ostatak na male proizvođače, restorane i ostale.

Ovakvi podaci se daju protumačiti na više načina. S jedne strane, manjak odbačene hrane može značiti da je ista za tamošnje stanovništvo financijski skupa. U našem slučaju, ali i kod nekih drugih država, može se očekivati da će baš taj faktor biti sve prisutniji. Jer, na primjer povrće i voće u nas poskupjelo je unazad 3-4 godine tri puta. Nema gotovo ničeg što po kilogramu ne stoji dva eura, redovna cijena površa je tri eura..  (Neki se šale pa kažu kako će naši umirovljenici i oni niže plaće zaposlenici rajčicu i brokulu jesti samo na svadbama i karminama.)  

Mogući su i kulturološki razlozi, lokalne navike (ne)štedljivosti (npr. stav: „Ne jedem ništa što je od jučer“, do toga da se već i malo „ostarjelo“ voće baca, umjesto da se napravi sok ili kompot…. I poslovni sektor utječe: npr., kad trgovački lanci ne žele kupiti od poljoprivrednih proizvođača tzv. ružnu hranu – jabuke sa flekama, krastavce i tikvice koji su savinuti, banane koje su predugačke ili prekratke… Ta praksa je nekad bila masovna, a i danas je sigurno ima. Pa sve do religije, do ekologije i drugog. Tko će tek istražiti uzroke tolikih razlika u štedljivosti i rastrošnosti ovih zemljopisnih susjeda: Švedske i Norveške te Španjolske i Portugala.



Bilo kako bilo, nije čest slučaj da se Hrvatska može pohvaliti ovakvim podatkom u usporedbi s ostalim zemljama članicama EU.  I još je nešto jako indikativno, izuzmimo li iz fokusa apsolutne rekordere Ciprane. Evo što dobijemo: 

Vrh i gornji dio niza drže uglavnom države čiji građani imaju snažnu kupovnu moć! Potrošački mentalitet i neosvještenost o šteti igra veliku ulogu u ovoj temi.

Red je da se ovdje prisjetimo i one naše narodne moralne pouke:
SINKO, BACATI KRUH JE GRIJEH!

Referenca: Nacional, Direktno

DOBRA HRVATSKA
Travanj, 2024.

Klimatska kriza ugrozila ljudska prava: Europski sud za ljudska prava osudio Švicarsku zbog neučinkovite klimatske politike

Ništa više neće biti isto. Političke institucije moraju na svaki način služiti dobrobiti građana. Europski sud za ljudska prava, kojeg često ga nazivaju i „savjest čovječanstva“, proglasio švicarsku vladu nedovoljno učinkovitom i ozbiljnom u zaštiti temeljnih ljudskih prava. Pozvao se, po PRVI PUT IZRAVNO, na prava ljudi na zdravlje, na zdravi okoliš, na dostojanstven obiteljski i privatni život, koji su klimatskim promjenama ozbiljno ugroženi. Švicarski slučaj će zasigurno postati putokaz, mjerilo ponašanja svim državama u svijetu.

Europski sud za ljudska prava je 9. travnja 2024. donio povjesnu presudu da švicarska klimatska politika krši konvenciju o ljudskim pravima. Prvi put je jedna zemlja osuđena zbog svoje klimatske politike. Ova presuda ne uključuje nikakve sankcije švicarskoj vladi, ali predstavlja važan presedan.

Europski sud za ljudska prava sa sjedištem u Strasbourgu pravosudni je ogranak Vijeća Europe, međunarodne organizacije za ljudska prava odvojene od Europske unije. Njegove su odluke obvezujuće za 46 članica Vijeća, što uključuje svih 27 zemalja EU-a.

Sud, koji sebe naziva “savješću Europe”, utvrdio je da Švicarska nije ispunila svoje dužnosti da zaustavi odnosno ublaži klimatske promjene. Švicarska presuda otvara za svih 46 članica Vijeća Europe mogućnost podnošenja sličnih slučajeva pred nacionalne sudove. Države sada znaju kako mogu biti izvedene pred sud i osuđene zbog svoje klimatske politike. Time zaštita klime ne ostaje više samo predmetom neobvezujućih političkih izjava i dobrih želja.

Joie Chowdhury, odvjetnica u kampanji Centra za međunarodno pravo okoliša, rekla je kako presuda ne ostavlja nikakvu sumnju da je klimatska kriza – kriza ljudskih prava. “Očekujemo da će ova presuda utjecati na klimatske akcije i klimatske parnice diljem Europe i daleko šire”, rekla je.

ECHR je isti dan donio presude u tri klimatska slučaja

“Jasno je da će buduće generacije vjerojatno nositi sve teži teret posljedica sadašnjih neuspjeha i propusta u borbi protiv klimatskih promjena”

– izjavila je predsjednica suda Siofra O’Leary

Presuda Švicarskoj bila je jedna od tri klimatska slučaja visokog profila pred sudom za ljudska prava. Svi su tvrdili da nedjelovanje vlade u vezi s klimatskim promjenama krši temeljna prava ljudi na život, privatnost i obitelj. Sud je u utorak, 9.4.2024. odbacio druge dvije tužbe. U odlukama je sud rekao da ova dva slučaja ne zadovoljavaju kriterije prihvatljivosti:

  • Slučaj Carême protiv Francuske odnosio se na pritužbu bivšeg stanovnika i gradonačelnika općine Grande-Synthe. On tvrdi da Francuska nije poduzela dovoljno koraka za sprječavanje globalnog zatopljenja. A da taj propust podrazumijeva kršenje prava na život i prava na poštivanje privatnog i obiteljskog života. Sud je proglasio zahtjev nedopuštenim na temelju toga što podnositelj zahtjeva nije imao status žrtve u smislu članka 34. Konvencije.
  • Predmet Duarte Agostinho i drugi protiv Portugala i 32 drugih odnosio se na sadašnje i buduće teške učinke klimatskih promjena koje podnositelji zahtjeva pripisuju tuženim državama. Što se tiče izvanteritorijalne nadležnosti tuženih država osim Portugala, Sud je utvrdio da u Konvenciji nije bilo temelja za proširenje njihove izvanteritorijalne nadležnosti. Pritužba protiv Portugala također je bila nedopuštena i to zbog neiscrpljivanja domaćih pravnih sredstava.

KlimaSeniorinnen protiv Švicarske

Slučaj Verein KlimaSeniorinnen Schweiz i drugi protiv Švicarske odnosio se na pritužbu četiriju žena i švicarske udruge KlimaSeniorinnen, čije su članice zabrinute zbog posljedica globalnog zatopljenja na njihove životne uvjete i zdravlje. Smatraju da Švicarska čini premalo kako bi zaštitila stanovništvo, a posebno starije osobe i to naročito starije žene, od posljedica klimatskih promjena.

Sud je utvrdio da Konvencija obuhvaća pravo na učinkovitu zaštitu državnih tijela od ozbiljnih štetnih učinaka klimatskih promjena na živote, zdravlje, dobrobit i kvalitetu života. Sud nije prihvatio tužbu 4 građanke iz proceduralnih razloga, a u slučaju tužbe udruge smatra da je došlo do povrede prava ljudi na poštivanje privatnog i obiteljskog života. Sud je utvrdio da Švicarska Konfederacija nije ispunila svoje dužnosti („pozitivne obveze“) prema Konvenciji o klimatskim promjenama.

Što presuda znači za klimatske akcije?

Presudom se stvara svijest da zaštita klime nije samo neobavezna politička želja, već da se radi o konkretnoj zaštiti ljudskih prava koja se može ostvariti i sudskim putem. Međunarodni i nacionalni sudovi vjerojatno će se sada time pomnije pozabaviti. A političari sada moraju postati svjesniji odgovornosti te ozbiljnije shvatiti pitanja zaštite klime.

Sud je donio hrabru presudu u korist održive budućnosti. “Priroda i ozbiljnost prijetnje klimatskim promjenama – i hitnost da se na njih učinkovito odgovori – zahtijevaju da se vlade mogu i moraju smatrati odgovornima za nedostatak odgovarajuće akcije”

– rekla je Charlotte Blattner, stručnjakinja za klimatsko pravo sa Sveučilišta u Bernu

Ova tri slučaja pokrenula su nekoliko pravnih pitanja o obvezama vlada kada je riječ o klimatskim promjenama. To uključuje:

  • njihovu dužnost da spriječe predvidivu štetu ljudskim pravima uzrokovanu klimatskim promjenama,
  • tko može od Europskog suda za ljudska prava tražiti zaštitu i naknadu štete od klimatskih promjena, i
  • ulogu međunarodnog prava i ugovora kao što je Pariški sporazum, u određivanju što je odgovarajuća klimatska mjera.

U Europskoj konvenciji o ljudskim pravima ne spominju se posebno klimatske promjene. No sud je već presudio za industriju i gospodarenje otpadom da, temeljem članka 8. ili prava na poštivanje privatnog i obiteljskog života, države imaju obvezu održavati “zdrav okoliš”.

Što presuda znači za Švicarsku?

U 20min.ch švicarski stručnjak za međunarodno pravo, Matthias Hartwig, objašnjava što presuda znači za Švicarsku:

  • Europski sud za ljudska prava ne može izričito diktirati političarima u Švicarskoj koje mjere moraju poduzeti kako bi se postigao cilj smanjenja emisija CO2. U presudi je izrijekom navedeno kako je prekršen članak 8. Konvencije o ljudskim pravima. Švicarska nije postigla klimatske ciljeve koje je sama sebi postavila. Osim toga nije izradila plan smanjenja emisije ugljičnog dioksida. Kako će sada reagirati ovisi o njoj. Za očekivati je da će država napraviti novi plan smanjenja emisije CO2.
  • Iako je Švicarska osuđena, Matthias Hartwig pozitivnim smatra aktivno zauzimanje švicarskih građana za klimatske probleme. Npr. iako bi u Njemačkoj bilo i više razloga za negodovanje ili tužbu jer je emisija CO2 veća nego u Švicarskoj, Švicarci – konkretno švicarske seniorke, su jednostavno bili brži i angažiraniji.
www.klimaseniorinnen.ch

Simpatične švicarske seniorke svojim angažmanom i aktivnim zalaganjem u borbi protiv klimatskih promjena – mogu svima biti pozitivan primjer i inspiracija.

DOBRA HRVATSKA

Europska deklaracija o biciklizmu – strateški kompas za otključavanje punog potencijala biciklizma u EU

Europska deklaracija o biciklizmu, 2024.
Foto: Europska komisija, Europski parlament i Vijeće EU-a potpisali su 3. travnja 2024. Europsku deklaraciju o biciklizmu s ciljem razvoja biciklizma u Europi.

Međuinstitucionalna Europska deklaracija o biciklizmu potpisana je 3. travnja 2024. na neformalnom sastanku Vijeća ministara prometa koji je predvodilo belgijsko predsjedanje EU-om u palači Egmont u Bruxellesu.

Iako nema pravnu snagu, zagovornici biciklizma pozdravili su ovaj pothvat vlada i zastupnika u Europskom parlamentu. Cilj je Europu učiniti mjestom prilagođenijem biciklima. To je važan doprinos dobrobiti za zdravlje i okoliš, značajan za prometnu politiku EU-a.

Europska deklaracija o biciklizmu, najambicioznija inicijativa EU-a o biciklizmu do sada, prepoznaje biciklizam kao potpuno razvijen način prijevoza. S osam temeljnih načela i 36 obveza, ova značajna deklaracija opisala je biciklizam kao jedan od “najodrživijih, najpristupačnijih i najuključivijih, jeftinih i zdravih oblika prijevoza i rekreacije, te njegovu ključnu važnost za europsko društvo i gospodarstvo”.

Šest država članica EU-a predložilo je 2022. opću europsku strategiju za biciklizam i Europsku godinu biciklizma. Od tada je šesnaest država članica podržalo ovu inicijativu. Naredne 2023. godine uslijedila je rezolucija Europskog parlamenta i „Izjava o biciklizmu EU-a” Europske komisije. Deklaracija usvojena ovaj tjedan obvezuje institucije EU-a na jačanje politika, infrastrukture i povećanje ulaganja u poboljšanje uvjeta za biciklizam.

Europska biciklistička federacija pozdravila je deklaraciju. “Danas slavimo… uistinu povijesno postignuće”, izjavila je direktorica grupe za zagovaranje Jill Warren. “Ova deklaracija ima potencijal za otključavanje prednosti vožnje biciklom za milijune europskih građana.”

Usvajanje Europske deklaracije o biciklizmu odražava snažne napore suradnje civilnog društva, biciklističke industrije i vladinih institucija. ECF, kao jedini europski glas civilnog društva za biciklizam, zajedno sa svojim industrijskim partnerima Cycling Industries Europe i Konfederacijom europske biciklističke industrije (CONEBI) dugo se zalagao za jedinstvenu biciklističku politiku na europskoj razini.

Europska biciklistička deklaracija
Foto: 3.4.2024. službeno je usvojena Europska biciklistička deklaracija u palači Egmont u Bruxellesu

Putokaz za daljnje koordinirano djelovanje u promicanju biciklizma

Vlade se obvezuju na “značajno povećanje sigurne i koherentne biciklističke infrastrukture diljem Europe” i povećanje sigurnosti za bicikliste, “osobito fizičkim odvajanjem biciklističkih staza od motoriziranog prometa gdje je to relevantno, ili osiguravanjem sigurnih brzina u mješovitom prometu”.

Deklaraciju je podržao i Europski parlament, koji je početkom prošle godine pozvao izvršnu vlast EU-a da razvije posebnu biciklističku strategiju s ciljem udvostručenja broja prijeđenih kilometara diljem Unije do 2030. godine.

Europska Komisija nastoji promicati biciklizam i kroz druge zakone, kao što je nedavno usvojeni zakon o pravima putnika koji zahtijeva od prijevoznika vlakova da osiguraju prostor za prijevoz bicikala.

Ministarski summit također je donio Bruxellesku deklaraciju o “mobilnosti sutrašnjice”. Ona, osim što ponavlja glavne točke sporazuma o biciklizmu, također poziva sljedeću Komisiju da “modalni pomak prema željezničkom prometu postane središnji cilj Europska politika mobilnosti”.

Izvor: euronews.green

DOBRA HRVATSKA

Veliki obični ljudi: sjećanje na udomiteljicu Anku Balaž, silnu dobročiniteljicu

Foto: Anka Balaž, udomiteljica

Ovoga trena kad počinjem pisati priču o ovoj snažnoj i divnoj ženi, nje već odavno nema, ali u mojoj je glavi ostala kao uzor, kao primjer čovjeka sa velikim “Č”. Besprijkoran primjer ljudskosti, žene koja je ostavila dubok trag u srcima svojih korisnika.

Za Ankom i danas putuje poštovanje kao svjetionik najveće ljudske dobrote. Jer ona je:

  • živjela za svoju udomljenu djecu, za Krunu, Josipa, Davora, Gorana.., podizala ih i ispraćala u odrasli život,
  • činila sve kako bi svoje unuke povezala s udomljenicima, stvarajući im međusobna kumstva, da si pomognu međusobno jednog dana kad nje više ne bude.
  • imala snage nastaviti poslanje udomiteljice i nakon što su joj dva sina prerano umrla, nakon što je “sve suze isplakala”,
  • naslijeđenu kuću poklonila jednom od štićenika,
  • u već poodmakloj životnoj dobi, uzela je na dohranu susjedu koja je ostala sama, bez žive djece
  • prije svoje smrti zatražila je od unuka kome je njezina kuća imala pripasti, da je pusti Goranu…

Živjela je u susjedstvu moje tete. Bila je prijateljica moje pokojne majke i prva sjećanja me vraćaju u vrijeme kad je ispred njezine kuće uvijek bilo veselo, puno dijece iz kuće i susjedstva,  u onim onodobnim večernjim igrama skrivača, gumi-gumi, druženja do večernjih sati. Ono što sam u to vrijeme mogla razumjeti i što sam od odraslih čula bilo je da teta Anka čuva “djecu iz doma”. Imala je svoja dva biološka sina (bez kojih je, nažalost, za svoga života ostala), dok je “ekipa iz doma” u Ankinu domu sastav povremeno mijenjala. Neki bi dolazili preko ljeta, za vrijeme školskih praznika, tek da pobjegnu sivilu domskih zidova, asfalta. Drugi su dočekali kod nje odlazak kući, odlazak u vojsku, udaju, ženidbu…

Pripremala im je ispraćaje u vojsku, pričesti, krizme, rođendane, pa i “štafire”, onoliko koliko je bila u mogućnosti, jer sve to za njih nije imao tko drugi napraviti. Dakle, ispraćala ih je u život. Ono čega se sjećam iz svog odrastanja je i to kako su se kod nje, za “Ivanje”, dan sela, crkveni god ili kirvaj, kako se kaže kod nas u Slavoniji, sakupljali mnogi… dolazili u posjetu svojoj teti ili baki, kako su je zadnje generacije zvale.

Obična, skromna velika

Bila je obična i skromna žena, i veoma je rano postala udovicom. A kako život zna i teže udariti, u vrijeme kada joj je već zbog godina zatrebala pomoć njezinih sinova, ostala je bez jednog, a potom i bez drugog.

No, hrabra Anka, nakon što je isplakala suze, “stisla svoje srce u šaku”, nastavila je živjeti za Krunu, Josipa, Davora, Gorana..

Naravno i za svoju unučad i snahe. Nikome nije zatvorila vrata, nije rekla “ne mogu i neću više”, nastavila se brinuti jednakim žarom kao i do tada. Činila je sve kako bi svoje unuke povezala s udomljenom djecom stvarajući im međusobna kumstva, da si pomognu međusobno jednog dana kad nje više ne bude.

Cijela ova priča proći će kroz nekoliko redova ili stranica,… no sve ovo prolazi kroz puno godina, godine donose gubitak snage, bolest, starost, vrijeme kada ono što u glavi nosiš ruke i noge ne mogu odraditi bez obzira koliko to želiš.

Tek nakon što sam se i sama počela baviti udomiteljstvom počela sam shvaćati što je ona zapravo uradila. Shvatila sam koliko je energije trebalo za sve to. Osvijestila sam kako i koliko tog dobra stoji iza one rečenice iz moga djetinjstva: “Anka drži djecu iz doma”. Uz Anku stoji velika priča, velik posao i veliko srce!

Velika priča, velik posao, veliko srce

Ona to nikad nije, ni sebi ni drugome, tako predstavljala, nije smatrala da radi velike stvari. Voljela se pohvaliti kad je netko od njezinih štićenika, negdje u svijetu zasnovao obitelj, postigao nešto na što je bila ponosna i što ju je činilo sretnom. Nikada nisam čula da nekoga grdi, primala je i one koji su “zalutali i skrenuli s puta”, pravdajući ih kao što bi to činila prava majka, stroga i pravedna, ali opet samo majka.

U već poodmakloj životnoj dobi, kada je na svojim nogama nosila stotinjak kilograma i možda isto toliko različitih bolesti, uzela je na dohranu susjedu koja nije imala svoje žive djece. Brinula se o njoj godinama, kuhala, prala, svakodnevno odlazeći i nekoliko puta ženi kojoj je trebala stalna skrb i pomoć. 

Ali, Anka je imala srce, ali je imala i ciljeve, svoju misiju i nije štedjela ni svoje noge, ni zdravlje. Nakon što je i ovaj dio puta odradila časno, naslijeđenu kuću poklonila je jednom od štićenika. Onome kojega je život odveo tisuću kilometara daleko, ali mu je srce ostalo u selu u kojem je odrastao i uz ženu koja mu je priuštila da osjeti roditeljsku brigu, ljubav, pa i roditeljsku stegu kad je bilo važno za njegovu budućnost. Onom koji je nju držao za ruku i brisao joj suze kada ju je život gazio, kada je ostajala bez svojih sinova, onome zbog kojeg je svaki dan morala ustati iz kreveta, otpratiti ga u školu, zagrliti ga i uputiti mu osmjeh i onda kad joj nije bilo do smijeha.

***

Budući da i za udomitelje postoji “vrijeme trajanja”, oni se nakon navršenih 65 godina po zakonu više ne mogu baviti udomiteljstvom. Nekoliko godina prije te 65-e, Anka je primila dječaka, invalida, momka divnog srca i s puno zdravstvenih problema. Teško je hodao…, no izuzetno bi sretan bio kad bi dobio neki važan zadatak, na primjer donijeti mlijeko od susjede, otići u trgovinu i slično. Goran je tada imao petnaestak godina, ne mogu sad točno reći, možda koju više. Ne znam je li kod nje došao iz doma ili neke druge udomiteljske obitelji, no ubrzo je postao omiljeni stanovnik sela, zavolio je široki razbojištanski šor (selo se zove Razbojište), zavolio ljude i oni njega. Godine su prošle, Anka se teško razboljela. Trebala je sad, u svojoj bolesti, i ona stalnu pomoć… , unuci su bili daleko, u svojim životima i obvezama, no Goran je bio tu. Prošli su zajedno desetak godina, on je postao odrastao čovjek koji je odabrao ostati uz nju teško bolesnu. Često sam ga sretala kako se vraća iz kupovine ili od liječnika ili iz ljekarne, nastojeći svojoj baki, kako ju je zvao, olakšati zadnje dane života. I uvijek se dobro – dobrim vrati!

Goran je pomogao njoj, bdijući uz nju do zadnjeg dana. Anka je jednom prije pomogla njemu. Ne daruje se zato da bi se dobio dar. Dođe sve samo.

I danas Goran živi u kući Anke Balaž. Prije smrti zatražila je od unuka kome je kuća po zakonu nakon nje pripadala, da Gorana pusti da živi u kući, znajući koliko mu je važno ostati u sredini u kojoj je odrastao. Iako je zbog svoje invalidnosti imao pravo izabrati i neki drugi oblik skrbi, odlučio je ostati tu.

Ovo je, vjerujem, jedna od puno lijepih priča koje se na temu velikih srca mogu ispričati. Ovo je priča o ženi koja je toliko puno učinila, darujući svoju ljubav na toliko puno strana svijeta, toliko puta. 

I znam da takvih Anki ima veoma puno među udomiteljima. I nadam se da će ih nekada netko spomenuti! A ja sam ponosna što sam ju imala priliku poznavati.

Zabilježila Zorica Radonić

DOBRA HRVATSKA
Travanj, 2024.

odgovorno@odgovorno.hr
www.odgovorno.hr

Svjetski dan zdravlja 2024: Moje zdravlje, moje pravo

Svjetski dan zdravlja je globalni dan podizanja svijesti o zdravlju koji se obilježava 7. travnja svake godine, pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Prva Svjetska zdravstvena skupština odlučila je obilježavati Svjetski dan zdravlja 7. travnja svake godine, počevši od 1950. Svjetski dan zdravlja održava se povodom osnutka WHO-a, a organizacija ga vidi kao priliku da svake godine privuče svjetsku pozornost na neku temu od velike važnosti za globalno zdravlje.

Ovaj dan služi kao ključni trenutak za razmišljanje o zdravstvenim izazovima koji i dalje postoje na globalnoj razini i koracima učinjenim prema poboljšanju zdravstvenih ishoda. Pruža neprocjenjivu priliku dionicima na svim razinama da se okupe i zagovaraju učinkovite, održive zdravstvene politike i prakse.

Usklađenost s ciljevima održivog razvoja

Obilježavanje Svjetskog dana zdravlja izravno podupire postizanje Cilja održivog razvoja 3: Dobro zdravlje i dobrobit. Naglašava važnost dobrog zdravlja kao temelja za prosperitetna i održiva društva i naglašava međusobnu povezanost zdravlja s drugim ciljevima održivog razvoja, uključujući smanjenje nejednakosti i poticanje partnerstva.

Ciljevi Svjetskog dana zdravlja su:

  • Zagovaranje univerzalne zdravstvene zaštite: Naglašava potrebu za dostupnom, pristupačnom i kvalitetnom zdravstvenom skrbi za sve, posvuda.
  • Promicane zdravstvene jednakosti: smanjivanje nejednakosti u pristupu zdravlju i ishodima, posebno za najugroženije i marginalizirane populacije.
  • Poticanje zdravog ponašanja: Poticanje svijest i djelovanje na zdrav način života kako bi se spriječile bolesti i poboljšala kvaliteta života.
  • Jačanje zdravstvenih sustava: Razvoj otpornih zdravstvenih sustava sposobnih za suočavanje s globalnim zdravstvenim izazovima i hitnim slučajevima.

Ovogodišnji Svjetski dan zdravlja zagovara pravo svih, svugdje na pristup kvalitetnim zdravstvenim uslugama, obrazovanju i informacijama, kao i sigurnoj pitkoj vodi, čistom zraku, dobroj prehrani, kvalitetnom stanovanju, pristojnim uvjetima rada i okoliša te slobodi od diskriminacije.

Moje zdravlje, moje pravo

Zdravlje je temeljno pravo svakog čovjeka. Zdravlje kao ljudsko pravo priznato je Ustavom Svjetske zdravstvene organizacije (1948.), Općom deklaracijom o ljudskim pravima (1948.) i mnogim međunarodnim i regionalnim ugovorima o ljudskim pravima. Sve države članice SZO ratificirale su barem jedan ugovor koji priznaje pravo na najviši mogući standard tjelesnog i mentalnog zdravlja.

To znači da zemlje imaju zakonske obveze, ali priznaju da su potrebni vrijeme i resursi da bi se one u potpunosti ispunile. Neke neposredne obveze država uključuju jamstva nediskriminacije i jednakog tretmana u zdravstvu. Pravo na zdravlje uključuje prava, kao što su pravo na kontrolu vlastitog zdravlja, informirani pristanak, tjelesni integritet i sudjelovanje u donošenju zdravstvenih odluka. Također uključuje slobode, poput slobode od mučenja, zlostavljanja i štetnih praksi.

Pravo na zdravlje usko je povezano i ovisno o ostvarivanju drugih ljudskih prava, uključujući prava na život, hranu, stanovanje, rad, obrazovanje, privatnost, pristup informacijama, slobodu od mučenja te slobodu udruživanja, okupljanja i kretanja. Uključuje i nediskriminirajući pristup kvalitetnim, pravodobnim i odgovarajućim zdravstvenim uslugama i sustavima te temeljnim odrednicama zdravlja.


Kolumna Vali Marszalek: Ljudska prava u temeljima Ciljeva održivog razvoja 2030. i poslovanja budućnosti


Vijeće WHO-a za ekonomiju zdravlja za sve utvrdilo je da najmanje 140 zemalja priznaje zdravlje kao ljudsko pravo u svojim ustavima. Ipak, zemlje ne donose i ne provode zakone kako bi osigurale da njihovo stanovništvo ima pravo na pristup zdravstvenim uslugama. To podupire činjenicu da najmanje 4,5 milijardi ljudi — više od polovice svjetske populacije — nije bilo u potpunosti pokriveno osnovnim zdravstvenim uslugama 2021. godine.

Ključne poruke za 2024.

Diljem svijeta, pravo milijuna na zdravlje sve je više ugroženo. Bolesti i katastrofe su veliki uzroci smrti i invaliditeta. Sukobi razaraju živote, uzrokuju smrt, bol, glad i psihički stres.

Izgaranje fosilnih goriva istovremeno pokreće klimatsku krizu i oduzima nam pravo na disanje čistog zraka, pri čemu onečišćenje zraka u zatvorenom i na otvorenom odnosi život svakih 5 sekundi.

Svjetski dan zdravlja 2024
Poster: Zdravlje je ljudsko pravo

Kao odgovor na ove izazove izabrana je ovogodišnja tema: ‘Moje zdravlje, moje pravo’ uz ključne poruke za javnost:

  • Upoznajte svoja zdravstvena prava. Imate pravo na:
    – sigurnu i kvalitetnu skrb, bez ikakve diskriminacije,
    – privatnost i povjerljivost vaših zdravstvenih podataka,
    – informacije o vašem liječenju i informirani pristanak,
    – tjelesnu autonomiju i integritet.
  • Donosite odluke o vlastitom zdravlju.
  • Zaštitite svoje pravo na zdravlje kao osnovno ljudsko pravo.
    Svatko bi trebao imati pristup zdravstvenim uslugama koje su mu potrebne kada i gdje su im potrebne, bez suočavanja s financijskim poteškoćama. Dakle, ako nemate pristup zdravstvenoj zaštiti, to nije u redu.
  • Promicanje prava na zdravlje kao temeljnog stupa naših širih ljudskih prava.
    Poštivanje našeg prava na zdravlje znači poštivanje naših prava na pristup sigurnoj pitkoj vodi, čistom zraku, dobroj prehrani, kvalitetnom stanovanju, pristojnim radnim uvjetima i slobodi od nasilja i diskriminacije.
  • Tretirajte zdravlje kao prioritet.
    Uključite se u donošenje odluka o zdravlju. Primjeri kako sudjelovati uključuju: sastanke gradskih vijećnica i zborove građana, fokusne grupe i konzultacije, zdravstvena vijeća, upravljačke skupine itd.

Svjetski dan zdravlja 2024. poziv je na akciju za sve, posvuda. To je prilika za objedinjavanje napora za poboljšanje zdravstvenih ishoda i postizanje jednakosti u zdravlju diljem svijeta. Sudjelovanjem u Svjetskom danu zdravlja doprinosimo globalnom pokretu prema zdravijem i pravednijem svijetu za buduće generacije.

DOBRA HRVATSKA

Međunarodni dan sporta za razvoj i mir 2024: Sport za promicanje miroljubivih i uključivih društava

Međunarodni dan sporta za razvoj i mir
Međunarodni dan sporta za razvoj i mir - olympics.com/ioc/idsdp

Međunarodni dan sporta za razvoj i mir, koji se svake godine održava 6. travnja, predstavlja priliku da se prepozna pozitivna uloga koju sport i tjelesna aktivnost imaju u zajednicama i životima ljudi diljem svijeta.

Ujedinjeni narodi odavno su prepoznali snagu i univerzalnost sporta. Koriste ga za ujedinjenje pojedinaca i grupa kroz potporu sportu za razvojne napore. Za sudjelovanje u događajima od globalne do masovne razine te razvijanje vlastitih kampanja i inicijativa povezanih sa sportom.

Međunarodni dan sporta za razvoj i mir pravi je trenutak da se pokaže kako sportaši i cijeli olimpijski pokret aktivno doprinose miroljubivom, zdravijem, ravnopravnijem, uključivom i održivom društvu kroz sport, 365 dana u godini.

Najvidljiviji dokaz ove predanosti su same Olimpijske igre, koje okupljaju sportaše iz 206 nacionalnih olimpijskih odbora (NOC-a) i MOO-ov olimpijski tim za izbjeglice. Olimpijske igre oduvijek su bile ključne za izazivanje stvarnih promjena u svijetu podijeljenom sukobima i ideološkim razlikama.

Sport i održivi razvoj

Sport se pokazao isplativim i fleksibilnim alatom za promicanje mira i razvojnih ciljeva. U Agendi za održivi razvoj do 2030. dodatno se priznaje uloga sporta u društvenom napretku: “Sport je također važan pokretač održivog razvoja. Prepoznajemo sve veći doprinos sporta ostvarenju razvoja i mira u njegovom promicanju tolerancije i poštovanja te doprinose osnaživanju žena i mladih ljudi, pojedinaca i zajednica kao i ciljevima zdravlja, obrazovanja i socijalne uključenosti.”

Nogomet za golove – Football for the Goals inicijativa je temeljena na članstvu Ujedinjenih naroda koja globalnoj nogometnoj zajednici pruža platformu za sudjelovanje i zagovaranje ciljeva održivog razvoja (SDG). To je prilika za nadogradnju moćnog i utjecajnog dosega nogometa i za nogometne organizacije da rade zajedno kako bi postale nositelji promjena usklađivanjem poruka, strategija i operacija s težnjama SDG-a.

Ova inicijativa nadahnjuje i vodi svijet nogometa – od klubova i nevladinih organizacija do profesionalnih liga i međunarodnih konfederacija – da nadograđuju postojeće pristupe održivosti i da provedu strategije vezane uz SDG koje dovode do promjene u ponašanju. Članovi također koriste svoju vidljivost i moć širenja kako bi podigli profil SDG-a kroz pojačavanje i zagovaranje.

Sport za promicanje miroljubivih i uključivih društava

“Sport ima moć uskladiti našu strast, energiju i entuzijazam oko zajedničkog cilja. I upravo tada se može njegovati nada i vratiti povjerenje. U našem je zajedničkom interesu iskoristiti ogromnu snagu sporta kako bismo pomogli u izgradnji bolje i održivije budućnosti za sve.”

– Zamjenica glavnog tajnika UN-a Amina J. Mohammed

Ove 2024. godine dok se svijet suočava s geopolitičkom nestabilnošću bez presedana, globalni kontekst naglašava hitnu potrebu za kulturom mira. Stoga je izabrana tema ovogodišnjeg dana sporta za razvoj i mir: Sport za promicanje miroljubivih i inkluzivnih društava.

U povodu obilježavanja Međunarodnog dana, 4. travnja događaj u sjedištu UN-a u New Yorku usredotočit će se na to kako se istaknuta sportska tijela uključuju u partnerstva kako bi pozitivno utjecala na ljude i okruženja u kojima djeluju. Okupit će članove međunarodne sportske zajednice – uključujući članove inicijative Ujedinjenih naroda Football for the Goals – kako bi razmijenili najbolje prakse, raspravili izazove i istražili mogućnosti suradnje za poticanje pozitivnih društvenih promjena i doprinos globalnim naporima prema održivom razvoju i miru.

Kampanja #WhiteCard

#WhiteCard
Međunarodni dan sporta za razvoj i mir: kampanja #WhiteCard

Champions for Peace je kolektiv od 110 vrhunskih sportaša koji zagovaraju mir kroz sport.  Kroz kampanju #WhiteCard daju svoj glas kako bi promovirali mirnija i inkluzivnija društva. Pidružite se i vi ovom svjetskom pokretu koji uključuje preko 180 milijuna ljudi u 118 zemalja. Budući da gesta vrijedi tisuću riječi, ove godine pokažite svoju podršku na jedinstven način. Podignite svoju #WhiteCard i prilagodite koreografiju ruku koje oblikuju slova riječi PEACE (MIR). Podijelite svoje fotografije i videozapise na društvenim mrežama uz hashtag #WhiteCard.

“Sportaši igraju za mir”

Povodom Međunarodnog dana sporta za razvoj i mir, Peace and Sport organizira savjetovanje s Champions for Peace i tematski događaj u suorganizaciji UNESCO-a. Cilj  je istražiti ulogu sportaša kao zagovornika izgradnje mira. Ispitati njihova očekivanja i izazove s kojima se suočavaju u promicanju uključivih i miroljubivih društava.

Kao uzori i inspirativne osobe, sportaši igraju ključnu ulogu u vođenju društvenih promjena ui kroz sport. Njihovi snažni glasovi mogu zagovarati inkluzivnija i miroljubivija društva. Svihun djelima mogu nadahnuti djecu i mlade da se bave sportom i tjelesnom aktivnošću. Potaknuti ih da postanu nositelji promjena.

Kao javne osobe s milijunima obožavatelja diljem svijeta, sportaši posjeduju jedinstvenu platformu koja se može iskoristiti za osnaživanje mladih i poticanje promjena u društvima. Međutim, ova velika vidljivost može im predstavljati i izazove, posebice kada se otvoreno izražavaju o osjetljivim društvenim i političkim temama.

DOBRA HRVATSKA

Odgovoran građanin: Testiraj se. Hrana se ne baca! Razvij 41 dobru naviku nebacanja hrane.

kupnja hrane
Foto: Freepik

Uskoro će blagdan – i eto nove prigode da se pozabaviš ozbiljnije i osvrneš na važnu temu – bacanje hrane. Svijet baca ogromne količine hrane, u svim fazama, na dugom putu od polja do stola, uz silne troškove proizvodnje, pakiranja, transporta, skladištenja, prodaje, pripremei  konzumiranja hrane do zbrinjavanja otpada… Istovremeno, na stotine milijuna djece i odraslih je pothranjeno, svijet pati od siromaštva i gladi milijarde ljudi; zbog neishranjenosti mnogi stradaju od bolesti. 

Kako ćeš početi stjecati dobre navike racionalnog postupanja sa hranom u svakodnevnom životu!? 

Evo, imaš podršku – pročitaj tekst i napravi prvi 

TEST OSOBNIH NAVIKA NEBACANJA HRANE
– PROVJERI ČIME VEĆ VLADAŠ!

40 savjeta za smanjenje otpada hrane kod kuće, u trgovini i u restoranu 

KOD KUĆE

  • Vrijeme je za novi pristup ostacima hrane.

Koristite ostatke hrane u pripremi narednih obroka. Ostaci pečene piletine od danas mogu postati ukusna domaća pašteta sutra. Kada koristite ostatke hrane, štedite novac i vrijeme koje biste koristili za ponovni odlazak u dućan, a što je najvažnije – smanjujete svoj ugljični otisak!

  • Odredite mjesto u hladnjaku za spremanje ostataka hrane.

Ostatke hrane ili namirnice pred istekom roka trajanja uvijek odlažite na isto mjesto u hladnjaku – tako ćete imati jasan uvid u pravo stanje namirnica ili ostataka hrane koje je potrebno prvo iskoristiti. 

  • Odredite dane za „inventuru“ hladnjaka i zamrzivača.

Jednom do dva puta mjesečno, ili i tjedno, imajte „dan za inventuru“ hladnjaka i zamrzivača s ciljem: iskoristiti namirnice koje biste u suprotnom uskoro bacili. Isto tako, inventuru napravite tjedan dana prije odlaska na godišnji odmor, i potom kupovinu namirnica svedite na minimum. Nastojte iskoristiti sve namirnice koje već imate u hladnjaku ili zamrzivaču.

  • Vaš hladnjak treba redovnu brigu!

Ne pretrpavajte hladnjak. pregledno rasporedite namirnice.Ako je hladnjak pretrpan, hladan zrak teže kruži hladnjakom, smanjuje se vijek trajanja hrane i njezina svježina. Nadalje, kada radite prethodno spomenutu „inventuru“ u hladnjaku, svakako i očistite hladnjak vlažnom krpom te 

  • Prestanite stvarati NLO-ove!

Da, neidentificirane smrznute objekte u vašem zamrzivaču! NLO-ovi su svi dobri ostaci hrane koje zamrznete, ne označite i zaboravite na njih godinu dana, a onda ih bacite. Spriječite nastanak NLO-ova tako da ostatke hrane zamrzavate u manjim porcijama, označavate ih naljepnicama na koje prethodno ispišete naziv jela i datum smrzavanja, a mudro je osmisliti i raspored namirnica u zamrzivaču prema kategorijama (meso, riba, ostaci gotove hrane, voće i povrće…).

  • Naučite pravilno čuvati hranu.

Na primjer, jabuke, kruške, banane i naranče ne bi trebale biti u dodiru jedne s drugima jer kada su blizu, međusobno uzrokuju brže sazrijevanje. Rajčice, avokado, krumpir, banane i agrumi moraju se čuvati izvan hladnjaka i to samo u ambalaži koja je prikladna za hranu.

  • Naučite razliku između „Upotrijebiti do“ i „Najbolje upotrijebiti do“.

Oznaka Upotrijebiti do…“ oznaka je zdravstvene ispravnosti proizvoda i koristi se za lako kvarljive namirnice poput svježeg mesa, svježe ribe, svježeg pilećeg mesa i sl. Nakon isteka datuma uz oznaku „Upotrijebiti do“ namirnicu nije preporučljivo koristiti.

No, s druge strane, oznaka Najbolje upotrijebiti do…“ govori o datumu do kada su kvaliteta i organoleptička svojstva namirnice najbolja. Ova se oznaka koristi za tjesteninu, rižu, kolače, čokoladu, pahuljice i slične proizvode koji se mogu koristiti i nakon označenog datuma, ako su namirnice mirisom i okusom u redu. Drugim riječima, „Najbolje upotrijebiti do“ ne znači „Loše nakon“.

  • Ne kuhajte da ostane rezerva. Ne kuhajte za 7 osoba, a ima vas 5. 

Mnogi ljudi skloni su pripremi i posluživanju previše hrane, posebno ako se pripremamo za druženja uz hranu. Procijenite veličinu porcija prema broju i „apetitu“ uzvanika i ukućana te radije skuhajte manje nego previše. Ukusni zalogaji, primjerice „za narezati“, prije ili nakon glavnog jela osigurat će pun trbuh uzvanika i zadovoljstvo domaćina! Online potražite kalkulatore za izračun porcija koji vam mogu pomoći pri planiranju porcija.

  • Koristite manje tanjure i posuđe.

U posljednjih 20 godina veličine tanjura povećale su se diljem svijeta. Što je tanjur veći, to ste više skloni napuniti ga hranom. Korištenjem manjih tanjura osigurat ćete da manje hrane ostaje nepotrošeno. Osim toga, manji tanjuri također sprječavaju prejedanje.

  • Stavite u tanjur manju količinu hrane nego mislite pojesti.

U tom slučaju, možete zagrabiti još ako poželite, a ne riskirate da hrana ostane nepojedena, Uvijek možete nadodati. I ovdje dobro sjeda zlatno pravilo: „Manje je više!“.  Uzeti više, znači veća mogućnost otpada. Sjetite se gesla: „Više je možda previše!“ 

  • Učite i svoju djecu starom pravilu: Što je na tanjuru, moraš pojesti!

Na taj način će manje hrane navaditi. Drugi će put postati oprezniji, pa im neće oči već mozak donositi odluku o prijenosu hrane iz zdjele u tanjur.

  • Ne miješajte ostatke prilikom njihova skladištenja.

Ostatke hrane odvajajte prema vrsti te ih odvojeno pohranjujte za njihovu lakšu integraciju u sljedeći obrok.

  • Osigurajte dovoljan broj posuda za pohranu ostataka hrane.

Dobar je savjet imati rolu vrećica za hladnjak u blizini ili izravno u vašem hladnjaku. To će olakšati zamatanje i čuvanje i najmanjeg ostatka hrane (primjerice ostatak trećine svježe paprike) koji bi u suprotnom mogao završiti u smeću. Voštani papir za višekratno zamatanje namirnica odličan je način kako održati svježinu namirnica, a bez stvaranja otpada. Za pohranu namirnica stručnjaci preporučuju korištenje staklenih/plastičnih posuda te višekratnih silikonskih vrećica. 

  • Razdijelite gostima višak hrane.

Poslije obilnijeg obroka nakon kojeg je ostalo hrane na stolu, pripremite paketiće hrane koje će gosti ponijeti kući. Viškove hrane možete podijeliti i s obitelji ili pak sa starijima i osobama s nižim primanjima u susjedstvu.

  • Uzgajajte svoju hranu.

Pridružite se trendu uzgoja vlastite hrane u svom domu bez obzira imate li vrt ili ne. Voće, povrće i začinsko bilje koje sami uzgojite, cijenit ćete više nego kupljenu hranu i sigurni smo da njihovi ostaci neće završiti u smeću. 

  • Jedite krajeve i stabljike.

Brojno povrće ima dijelove koji se u klasičnoj pripremi jela nerijetko ne koriste. Na primjer, stabljike brokule često se odstranjuju, iako su najukusniji i najzdraviji dio biljke. Jedite stabljike peršina, vrhove cikle, stabljike kelja, listove celera, luka…

  • Iskoristite ostatke namirnica za temeljac ili juhu.

Od ostataka povrća, mesa, kostiju ili ribe napravite temeljce, bujone i juhe. Osim što čine jela ukusnijima, temeljci i bujoni nutritivno su visokovrijedne namirnice s pozitivnim učincima na zdravlje.

  • Budite kreativni – ne držite se strogo recepta! Koristite ostatke, zamjenske vrste povrća

Ako vam nedostaje sastojak tijekom pripreme jela, ne žurite u kupnju već ga zamijenite drugim. Peršin umjesto bosiljka, svježi sir umjesto ricotte, mrkva umjesto slatkog krumpira. Većina je slanih jela prilagodljiva, a kako stječete iskustvo i samopouzdanje, možete kuhati kombinirajući hranu koju već imate pri ruci umjesto da se strogo držite kuhanja prema receptu.

  • Pravilo FIFO (Prvo unutra, prvo van).

Pravilo profesionalnih kuhara: Prvo unutra, prvo van (FirstInFirstOut). Kada spremate namirnice, pozicionirajte starije prema naprijed kako biste ih prve koristili bilo u hladnjaku, zamrzivaču ili smočnici. Na primjer, stavite nove jabuke ispod starijih u zdjeli kako biste prvo konzumirali one starije i zrelije. Razmislite, primjerice, o postavljanju oznake „Prvo pojedi ovo“ kako biste osigurali da i ostali ukućani provode FIFO pravilo.

  • Zapisujte koju vrstu i koliko hrane bacate.

Vodite evidenciju koliko i koju hranu najčešće bacate. Rezultat bi vas mogao neugodno iznenaditi, ali i natjerati na racionalniju kupnju i korištenje namirnica. Većina je slanih jela prilagodljiva, a kako stječete iskustvo i samopouzdanje, možete kuhati kombinirajući hranu koju već imate pri ruci umjesto da se strogo držite kuhanja prema receptu.

  • Poučavajte djecu zašto je važno stvarati manje otpada od hrane.

Razgovarajte s djecom o tome odakle dolazi hrana, o resursima koji su uloženi u njezinu proizvodnju, pakiranje, prijevoz, u pripremu obroka… Učite ih da od malih nogu budu svjesni važnosti smanjenja otpada od hrane radi dobrobiti planeta.

  • Naučite postupke kako produžiti rok trajanja nekoj hrani.

Posvetite se proučavanju starih tehnika za produžavanje roka trajanja hrane. Konfitiranje, fermentiranje, kiseljenje i termička obrada neke su od metoda kojima namirnicama koje volimo produžujemo vijek trajanja ili im pak mijenjamo organoleptička svojstva. Primjerice, ukiseljeni ljubičasti luk prava je poslastica, a postupak kiseljenja ne može biti jednostavniji i brži!

  • Kompostiranje je samo malo bolja opcija od bacanja hrane. Najprije smanjite otpad zelene hrane!

Često čitamo i slušamo o trendu kompostiranja u kućanstvima, no ono je tek malo bolje u odnosu na bacanje hrane. Nemojmo zaboraviti kako su i za hranu koju kompostiramo utrošeni resursi za proizvodnju, pakiranje, prijevoz, čuvanje…

  • Ne odustajte! Ako jednom preskočite dobar postupak, sutra budite dosljedni!

Ako imate loš dan (s otpadom hrane) ili jednostavno nemate volje da danas iskoristite ostatke hrane, to je u redu. Počnite iznova sutra. Svijest i trud najvažniji su prvi koraci prema promjeni. Vi to možete!

  • Imajte mjeru kod pripreme hrane, polazeći od kriterija dobi i veličine (kilaže)  konzumenta
RIŽA ILI HELJDA.  Dostatna količina  za pripremu glavnog obroka za odraslu osobu stane u četiri jušne žlice. Ako je u pitanju dijete od 4 do 10 godina, sasvim su mu dovoljne 2 do 3 žlice.
KUSKUS je žitarica koja se bitno ne povećava kuhanjem kao što je to slučaj s prethodne dvije, stoga je potrebna nešto veća količina ove namirnice za glavni obrok. Tako je odrasloj osobi dostatno 6 žlica, a djetetu 4 žlice kuskusa.
TJESTENINA. Što se tjestenine tiče, odrasloj osobi dovoljno je 8 žlica, a djetetu između 4 i 10 godina dovoljno je 5 žlica. 
POVRĆE KOJE NE SADRŽI ŠKROB. Kada je riječ o povrću, onom koje ne sadrži škrob, dva skupljena dlana dobra su mjera za odgovarajuću količinu.
VOĆE I ORAŠASTI PLODOVI. Što se tiče procjenjivanja pravilne količine voća i orašastih plodova koji mogu biti idealna užina, dobra je mjera onoliko koliko stane u šaku.
RIBA. Površina jednog dlana dobra je mjera za obrok ribe.
CRVENO MESO, PILETINA ILI SVINJETINA. Površina pola dlana mjera je za veličinu obroka crvenog mesa, piletine ili svinjetine, a debljina komada trebala bi otprilike odgovarati debljini dlana jedne ruke.

 

  • Spriječite da rezane jabuke, kruške, banane i breskve poprime smeđu boju.

Premažite ih sokom od limuna, naranče ili ananasa ili ih pomiješajte s kiselim voćem kao što su naranče, mandarine, grejpfrut i drugi agrumi ili ananas. Najprije pripremite kiselo voće. Zatim izrežite ostalo voće i pomiješajte ga s kiselim voćem dok ga pripremate.
Spriječiti da voće posmeđi možete i ako ga pomiješate s vodom u kojoj se nalazi med. Razrijedite dvije žlice meda s jednom šalicom vode i pomiješajte narezano voće s razrijeđenim medom.

  • Pričekajte s rezanjem voća dok ne bude što bliže vremenu posluživanja.

Pokrijte i ohladite narezano voće do posluživanja. Hladite oguljeno i narezano voće i povrće tako da na sobnoj temperaturi ne bude dulje od 2 sata.

U TRGOVINI 

  • Pregledajte hladnjak, zamrzivač i smočnicu i tek tada završite popis za kupnju.

Dok pišete popis za kupnju, svakako pregledajte hladnjak, zamrzivač i smočnicu kako ne biste kupovali i skladištili namirnice koje već možda imate u kući.

  • Planirajte obroke  pa isplanirajte kupnju.

Napravite plan i definirajte jela koja ćete pripremati u tjednu ispred vas. Ako imate ostatke hrane od prethodnih dana, uključite ih u plan. Provjerite što vam od namirnica nedostaje te ih kupite i na odgovarajući način pohranite do njihova korištenja.

  • Kupujte samo artikle s popisa. Sprijateljite se sa popisom za kupnju.

Popis za kupnju vaš je najbolji prijatelj u trgovini. Držite se popisa kako biste kupili sve što vam je potrebno i samo ono što vam je potrebno.

  • Idite u trgovinu bez osjećaja gladi. Prije pojedite nešto, keks.

Nikada ne idite gladni u nabavku namirnica! A psiholozi savjetuju ni kad ste tužni. Ako idete u kupnju na prazan želudac, riskirate da kupite više hrane nego što zapravo trebate i da je potom bacite. Ako ste gladni, a planirate obaviti kupnju, prije odlaska u trgovinu zavarajte želudac primjerice bananom ili keksom.

  • Kontrolirajte nagon za veću kupnju, pazite na onog svog unutarnjeg hrčka pri kupnji namirnica. 

Dosta ljudi ima naviku kupovati ono „nek se nađe“, šetajući između redova namamiti se da stavimo „i to“ u košaricu. Da li znate zašto trgovci stave police i štand sa mlijekom i kruhom u najudaljeniji kut od ulaza – zato da biste svakog dana prošli pored što većeg broja polica

  • Kupujte nekad i u manjim trgovinama 

Manja trgovina, manja ponuda – manje toga u vašoj košarici. Kaže se: „Po jedan jogurt ili kilogram jabuka ili novine ili toaletni papir –  ne ide se u supermarket“.

  • Oduprite se kupovanju prvenstveno zato jer je AKCIJA. 

Volimo akcije i akcijske cijene koje su svakako dobra stvar za naš budžet. No važno je paziti da i tu kupujemo onoliko namirnica koliko ćemo ih u konačnici zaista i potrošiti. Kupite nešto zato što vam treba, ili će vam trebati, a još bolje ako pri tom naletite na akcijske cijene. 

  • Odaberite manja kolica za kupnju. 

Velika kolica ili košara za kupnju ostavljaju vam mogućnost da kupite više hrane nego što zapravo trebate. Stoga, ako se ne radi o velikoj (primjerice mjesečnoj) kupnji, birajte manja kolica i košare.

  • Kupujte hranu koja je blizu isteka roka („najbolje upotrijebit do…“). 

Nerijetko trgovine imaju istaknute proizvode koji se nalaze pred istekom roka trajanja. Takvi su proizvodi jednako dobri kao i oni s dužim rokom trajanja, a cjenovno su povoljniji. Kupujte ih kada se uklapaju u plan pripreme obroka (a ne samo zato što su jeftiniji).

  • Kupujte također i manje lijepo voće i povrće. 

Samo zato što je krastavac neravan, ne znači da nije odličnog okusa. Rajčica koja ne izgleda niti blizu onoj savršenoj u mnogim je situacijama najukusnija i najslađa. Dajte priliku „manje pravilnom“ voću i povrću i na taj način utječite na smanjenje otpada od hrane u trgovini.

  • Nakon kupnje krenite kući na vrijeme ili čim prije (uz kratku ili nikakvu kavu!)

Kupljene namirnice važno je čim prije dopremiti kući i pohraniti ih na odgovarajući način. Nemojte dopustite da namirnice provedu sate u vrećicama i kolicima u ugrijanom i zagušljivom automobilu.

U  RESTORANU

  • Provjerite veličinu porcija prije narudžbe. 

Pitajte konobara o veličini porcije prije nego naručite jelo. Ako niste sigurni možete li pojesti cijelu porciju, pitajte konobara za mišljenje.

  • Naručite veće predjelo, umjesto predjela i glavnog jela. Ili samo glavno jelo.

Ako niste sigurni hoćete li moći pojesti predjelo i glavno jelo, razmislite da, primjerice, naručite dva predjela umjesto predjela i glavnog jela. Mnogi se slažu kako su predjela nerijetko maštovitija i ukusnija od glavnih jela, a na ovaj ćete način osim uživanja u okusima i mirisima utjecati i na smanjenje otpada od hrane.

  • Zatražite da vam spakiraju ostatke hrane koje niste pojeli.

Zatražite da vam spakiraju hranu koju niste pojeli i ponesite je kući. Uživali ste u hrani, platili ste je i zašto ne biste ponovno u njoj uživali kada ogladnite? I na taj način spriječili bacanje hrane. To vrijedi i za kruh, kolač, meso… luk. Što da ne, uzmite sve – činite DOBRU STVAR!

***

KONTROLIRAJ PROGRES: „JESAM LI BOLJA OSOBA?“  

Testiraj se danas i nakon 30/60/90 dana razvoja novih navika! Nakon X dana samodiscipline, provjeri – koliko si kvačica stavio/stavila uz navedenih 41 preporuka! Pohvali se: „Sad sam bolja osoba!“

TUMAČENJE REZULATA

Nisu sva pitanja jednake važnosti. Ali, trebali biste otprilike imati 30 pozitivnih odgovora da si dadete ocjenu 4+. Procijenite u vašem slučaju koja su kritična, važna pitanja. I sami evaluirajte rezultat po svojim kriterijima; znamo da ćete biti dovoljno kritični prema sebi, u svom najboljem interesu. 

POSTANI PRIMJER-PUTOKAZ!
POTAKNI PROMJENE KOD DRUGIH! 

Referenca: Dukatov projekt Hrana se ne baca – Stvori nove navike

(Opaska: Osnova sadržaja preuzeta s portala Hrana se ne baca. Oblikovanje teksta u formu testa, kao i završne i uvodne napomene te obrada teksta – u izvedbi je uredništva www.odgovorno.hr)

DOBRA HRVATSKA
Ožujak 2024. 

NAJČITANIJE

Međunarodni dan obitelji 2026.: Obitelji, nejednakosti i dobrobit djece

Međunarodni dan obitelji 2026.: Obitelji, nejednakosti i dobrobit djece

Međunarodni dan obitelji obilježava se svake godine 15. svibnja sukladno rezoluciji UN-a iz 1993. godine. Obilježavanje pruža priliku za promicanje svijesti o pitanjima vezanim...