Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama

protiv nasilja nad ženama
Foto: rawpixel.com / Freepik

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježavamo 22. rujna svake godine. Datum je odabran kao spomen na 22. rujna 1999. kada su na Općinskom sudu u Zagrebu tijekom brakorazvodne parnice ubijene tri žene, a djelatnica suda je teško ozlijeđena. Ovaj dan obilježava se temeljem odluke Hrvatskog sabora od 2004. godine.

Deklaracija o eliminaciji nasilja nad ženama koju je izdala Opća skupština UN-a 1993. godine, definira nasilje nad ženama kao „svaki čin rodno uvjetovanog nasilja koji rezultira, ili bi mogao rezultirati, fizičkim, seksualnim ili psihičkim ozljedama ili patnjom žena, uključujući prijetnje takvim djelima, prisilu ili samovoljno lišavanje slobode, bilo da se događa u javnom ili privatnom životu.”

Nasilje nad ženama i djevojčicama jedno je od najrasprostranjenijih, najupornijih i najrazornijih kršenja ljudskih prava u današnjem svijetu koje se uglavnom ne prijavljuje zbog nekažnjivosti, šutnje, stigme i srama koji ga okružuju. Manifestira se u fizičkim, seksualnim i psihološkim oblicima nasilja. Nepovoljne psihološke, seksualne i reproduktivne zdravstvene posljedice nasilja nad ženama pogađaju žene u svim fazama njihova života.

Ostvarenje rodne ravnopravnost do 2030. je upitno 

cilj 5 - rodna ravnopravnostCiljevi održivog razvoja (Agenda 2030) ne mogu se ispuniti bez zaustavljanja nasilja nad ženama i djevojčicama. Ocjenjujući napredak Agende 2030 na pola puta do zadanog roka za cilj 5 – ravnopravnost spolova, utvrđeno je: – Svijet nije na putu da postigne rodnu ravnopravnost do 2030. 

Na globalnoj razini, niti jedan od 18 pokazatelja nije “ispunio ili gotovo ispunio” ciljeve, a samo je jedan “blizu cilja”. Uz trenutnu stopu napretka, procjenjuje se da će trebati:

  • 286 godina da se popune praznine u pravnoj zaštiti i uklone diskriminirajući zakoni,
  • 140 godina da žene budu ravnopravno zastupljene na pozicijama moći i vodstva na radnom mjestu, te
  • 47 godina za postizanje ravnopravne zastupljenosti u nacionalnim parlamentima.

Zakonska regulativa nasilja nad ženama u Hrvatskoj

Republika Hrvatska prepoznaje važnost ovog problema, te kontinuirano unaprijeđuje zakonska riješenja za suzbijanje nasilja nad ženama i zaštitu prava djece.

Novim zakonskim mjerama predstavljenim 13.9.2023. uvodi se tako novo kazneno djelo – teško ubojstvo ženske osobe, a među novostima su i istražni zatvor za kršenje mjere opreza, obavještavanje žrtve o izlasku nasilnika na slobodu te povećanje kazne za silovanje. Riječ je o izmjeni više zakona kojima se osnažuju prava žrtava – Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku, Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, Zakona o sudovima i Obiteljskog zakona. Izmjene zakona sada idu u javno savjetovanje, a cilj je da se usvoje do kraja ove godine te na snagu stupe u siječnju 2024.

Predstavnice institucija, udruga i inicijativa za zaštitu žena izrazile su zadovoljstvo predstavljenim mjerama. No istaknule su kako ih još uvijek brine provedba tih mjera u praksi.

Zabrinjavajuća statistika

Statistika je poražavajuća. U Hrvatskoj svakih 15 minuta jedna žena doživi nasilje. U posljednjih 20 godina ubijeno je gotovo 400 žena.

Podaci za 2025. godinu:

  • Ubijeno je 18 žena, baš kao i 2024. godine, ali svih 18 prošle su godine ubile njima bliske osobe. Čak 12 od tih žena ubili su njihovi sadašnji ili bivši intimni partneri, što je više nego dvostruko u odnosu na godinu prije, kada je ta crna brojka bila pet.
  • Broj kaznenih djela silovanja porastao je za gotovo petinu (310 slučajeva) i najveći je u posljednjih deset godina. U 57,7 posto slučajeva počinitelji su bile bliske osobe, najčešće bračni partneri.
  • Zabilježena su 94 kaznena djela spolnog uznemiravanja, što je blagi pad u odnosu na godinu prije, kada ih je bilo 103. Zaprimljeno je 36 pritužbi na spolno uznemiravanje na radnom mjestu, a u pet slučajeva utvrđena je povreda zakona i podnesene su kaznene prijave.

Izvješće o radu za 2025. godinu – Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić 

Hrvatska je treća u Europskoj uniji po broju ubojstava žena – istaknuto je na konferenciji Jučer, danas, sutra – potrebe žrtava i svjedoka održanoj 20. i 21. rujna 2023. u Zagrebu. Stanje, kretanje i pojavne oblike nasilja nad ženama i nasilja u obitelji možete provjeriti na web stranici MUP-a.

Za više informacija provjerite istraživanje provedeno diljem Europske unije o nasilju nad ženama kao i pregled podataka o nasilju nad ženama koje prezentira Svjetska zdravstvena organizacija.

Svjetski trendovi reflektiraju se i u Hrvatskoj

Pokret #MeToo, koji je 2006. godine osnovala aktivistica Tarana Burke, a koji je uključio brojne planetarno poznate žene, potaknuo je globalnu mobilizaciju. Stvoren je tako snažan impuls za prevenciju i adekvatan odgovor na nasilje nad ženama i djevojčicama. Od tada je značajno podignuta svijest zahvaljujući prije svega neumornom radu aktivista.

Nažalost, istovremeno je širom svijeta došlo i do jačanja pokreta protiv prava žena, uključujući antifeminističke skupine. To je ponegdje rezultiralo smanjenjem prostora za civilno društvo. Ponegdje učestalije dolazi do akcija protiv organizacija za prava žena te napada na braniteljice ljudskih prava i aktivistice.

Važnost efikasne podrške ženama žrtvama nasilja

protiv nasilja nad ženamaPodrška i ulaganje u snažne, autonomne organizacije za ženska prava i feminističke pokrete i nadalje su ključni za zaustavljanje nasilja nad ženama i djevojčicama.

Žene koje su žrtve nasilja treba osnažiti da nasilje prepoznaju te potraže pomoć organiziranih službi. Javnost također treba potaknuti da svako nasilje prijavljuje.

Žrtve nasilja se mogu obratiti policiji, zdravstvenoj ustanovi, nadležnom centru za socijalnu skrb, državnom odvjetništvu, nevladinoj organizaciji ili pravobraniteljici za ravnopravnost spolova. Postoji i besplatan telefon (116 006) dostupan 24 sata dnevno, svakim danom. Na ovaj broj se mogu javiti osobe žrtve nasilja kao i svi oni koji sumnjaju na nasilje u svojoj okolini.

Na ovogodipnjem obilježavanju dana u Zagrebu ispred Općinskog suda, izaslanstva Grada Zagreba i SDP-a poslala su poruku da nasilje nad ženama provode i institucije koje ih ne zaštite na vrijeme.

Zagreb, 22.09.2024 – Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama, na videu: Rada Borić, Ivana Kekin, Joško Klisović, Sandra Krpan. Video: Ranko Šuvar / CROPIX

DOBRA HRVATSKA

Climate Week NYC 2024: Vrijeme je

Climate Week NYC 2024

New York je od 22. do 29. rujna 2024. domaćin Climate Week NYC, godišnjeg klimatskog foruma koji organizira međunarodna neprofitna organizacija Climate Group u partnerstvu s UN-om i gradom New Yorkom. 

Svake godine poslovni čelnici, donositelji političkih promjena, lokalni donositelji odluka i predstavnici civilnog društva iz cijelog svijeta, okupljaju se kako bi pokrenuli tranziciju, ubrzali napredak i zagovarali odgovore na promjene koje se već događaju. Climate Week NYC se sastoji od preko 600 događaja i aktivnosti diljem grada New Yorka. Ove godine, vrijeme je za pojačanje i ubrzanje klimatskih akcija.

Tijekom Climate Week NYC 2024 UNEP FI će mobilizirati svoju široku mrežu banaka, osiguravatelja i investitora. Tako žele istaknuti ključnu ulogu financija u rješavanju klimatskih promjena, gubitka prirode i zagađenja. Vodeći ključne rasprave i događaje, prikazuju inicijative i obveze financijskih institucija.

Istovremeno svjetski će čelnici bit na Općoj skupštini UN-a, na Samitu budućnosti. Tema su klimatska pitanja i to na nekoliko frontova. Jedan od važnijih je prikupljanje trilijuna pomoći za siromašnije zemlje koje najviše pate od klimatskih promjena.

Ova dva važna klimatska okupljanja prethode sljedećem velikom samitu UN-a o klimi, COP29, koji će se održati u studenom ove godine.

Ključne teme Climate Week-a

Ceremonija otvaranja Climate Weeka u New Yorku najistaknutiji je trenutak tjedna. Održava se u nedjelju, 22. rujna. Sadržavati će glavne najave, rasprave i intervjue s međunarodnim vodstvom iz poslovnog svijeta, vlade i klimatske zajednice. Među prethodnim govornicima bili su princ Charles, Tim Cook, Jacinda Adern, Hon. Chris Bowen, Kristalina Georgieva, Kathy Hochul i dr. Ngozi Okonjo-Iweala.

U ponedjeljak i utorak, 23. i 24. rujna 2024., Climate Group će ugostiti The Hub Live. Ove će sesije okupiti više od 1000 najutjecajnijih čelnika iz poslovnog, državnog i klimatskog sektora na ključne teme:

  • Nova industrijska revolucija – Prolazimo kroz promjenu kakvu svijet nije vidio od početka 20. stoljeća. Prijelaz društva temeljenog na fosilnim gorivima na zeleno gospodarstvo potaknut će seizmičku promjenu ne samo u korporativnoj upotrebi energije, našim poslovnim modelima i potrebnim vještinama, već i u načinu na koji gradimo, živimo i učimo.
  • Energetska i transportna tranzicija – Globalni energetski sustav i transport među najvećim su globalnim emiterima, a korporativni sektor igra ključnu ulogu u nastojanju da se dekarbonizacija međusobno povezanih sustava.
  • Priroda, prehrambeni sustavi i zdravlje – Veza između klime i zdravlja neraskidivo je povezana s klimatskim promjenama koje su prepoznate kao najveća javnozdravstvena kriza našeg vremena.
  • Vodstvo i zeleni rast  – Kako bi se ubrzala tranzicija, mora se financirati rješenja i tehnologije u velikim razmjerima, no financijeri nerado ulažu u rješenja koja još nisu skalabilna. Stoga se razmatraju novi modeli te načini suradnje između vlada i privatnog sektora.

Climate Week NYC 2024

Ovogodišnja tema: Vrijeme je

Vrijeme je za hitno djelovanje. Ljudi i tvrtke sve više uviđaju učinke klimatskih promjena posvuda oko sebe. Iako su danas ulaganja u čistu energiju i net zero tehnologije veća nego prije, ljeto 2024. bilo je toplije nego ikada. I to nakon godine koja je već probila godišnji prosjek za 1,5 stupnjeva C.

Stoga Climate Week NYC u prvi plan stavlja cilj potaknuti tvrtke i vlade koje mogu inicirati zamah. Treba uvjeriti neodlučne tvrtke i vlade da počnu poduzimati mjere inspirirajući ih i pokazujući im što se može postići. Udružuje snage inspirativnih predvodnika koji imaju sredstva, razmjere i moć da pokrenu tranziciju. Climate Week NYC pokreće klimatske akcije od strane onih na samom vrhu poslovanja i politike, ali i zajednica, umjetnika i aktivista, povezanih istom porukom:

Vrijeme je da krenemo prema nezaustavljivom napretku, da utrostručimo obnovljive kapacitete i udvostručimo energetsku učinkovitost. Ubrzati skalabilne inovacije, na primjer u pohrani energije, mrežnoj infrastrukturi, proizvodnji čelika i betona s niskim udjelom ugljika te u financijama. Vrijeme je za vodstvo.

Aktivisti su najavili klimatske prosvjede

Climate Week NYC i UN-ov samit budućnosti pratiti će i klimatski prosvjedi. Kako bi zahtijevali hitno djelovanje u vezi s klimatskim promjenama aktivisti najavljuju istovremene prosvjede diljem svijeta.

Planirani su klimatski prosvjedi u Berlinu, Bruxellesu, Rio de Janeiru, New Delhiju i mnogim drugim gradovima. Organizira ih savez grupa civilnog društva i skupina mladih Fridays for Future. Više od 150 prosvjeda će se održati u 50 zemalja. Samo u Njemačkoj je prijavljeno 100 prosvjeda diljem zemlje, a najveći se očekuju u Berlinu, Hamburgu i Münchenu. U New Yorku je planiran marš preko Brooklynskog mosta nakon kojeg slijedi skup za najmanje 1000 ljudi prema najavama organizatora.

DOBRA HRVATSKA

Kolumna: Hrvatska kao Australija! Kontroverzni hrvatski populistički fake news, kako je nastao? (Goran Tudor)

Foto: beasternchen / Pixabay

Već dulje vrijeme širinom naših digitalija putuje kontroverzan fake – dezinformacija, namijenjena podgrijavanju nacionalnih i religijskih strasti hrvatskih masa, pozivom na tobožnju praksu jedne razvijene zapadne zemlje – Australije. Sve zasnovano na izmišljenim i lažnim postavkama! Taj fake, kao i svi drugi, ostavlja trag i čini štetu društvenom i političkom prostoru zemlje; jeftini populizam ovdje ipak dobro živi!  

Do mene je taj fake došao ljetos.

AUSTRALIJA CIJELOM ZAPADU ČITA LEKCIJU IZ CIVILIZACIJE!

Muslimanima koji žele živjeti po islamskom šerijatskom zakonu nedavno (op.a.:!?) je rečeno da napuste Australiju kako bi spriječili i izbjegli moguće terorističke napade.
Premijer John Howard (?) šokirao je neke australske muslimane izjavom:
Imigranti koji nisu iz Australije moraju se prilagoditi! (?)
“Uzmi ili ostavi, umoran sam od toga da ova nacija mora brinuti o tome vrijeđamo li određene ljude ili njihovu kulturu. Naša se kultura razvila kroz borbe, pobjede i osvajanja milijuna muškaraca i žena koji su tražili slobodu.
Naš službeni jezik je engleski, a ne španjolski, libanonski, arapski, kineski, japanski ili bilo koji drugi jezik.
Dakle, ako želite biti dio našeg društva, naučite jezik!
Većina Australaca vjeruje u Boga. Ovdje nije riječ o kršćanskoj obvezi, desničarskom utjecaju ili političkom pritisku, već o činjenici, jer su muškarci i žene osnovali ovu naciju na kršćanskim načelima i to se službeno uči. Stoga je primjereno da se to vidi na zidovima naših škola. Ako vas Bog vrijeđa, predlažem vam da smatrate drugi dio svijeta svojom zemljom domaćinom jer je Bog dio naše kulture. Prihvatit ćemo vaša uvjerenja bez pitanja. Sve što tražimo je da prihvatite naše i živite s nama u skladu i miru.
OVO JE NAŠA ZEMLJA; NAŠA ZEMLJA I NAŠ NAČIN ŽIVOTA. A mi vam nudimo priliku da sve to iskoristite. Ali ako se samo žalite, krivite našu zastavu, našu predanost, našu kršćansku vjeru ili naš način života, onda vas snažno potičem da iskoristite još jednu veliku australsku slobodu: PRAVO NA IZLAZAK. Ako nisi sretan ovdje, ONDA OTIĐI. 
Nismo te prisilili da dođeš ovdje, tražio si da budeš ovdje. Onda poštuj zemlju koja te je primila.”

 *Molimo slobodno podijelite!*

ČINJENICE STOJE DRUGAČIJE, MILJAMA DALEKO OD IZNIJETIH NEISTINA:

Navod o tome kako je izjava premijera data nedavno, nije istinita, kako piše u početku, jer je John Howard bio premijer Australije 1996. do 2007.

***

Ovakva politika (izjave netrpeljivosti u fakeu), naprosto u Australiji više nisu moguće još od 70-ih godina 20. st., kad se država zvanično deklarirala kao multinacionalna i multikulturalna. Takvo što, te rečenice, bile su doista moguće u prvih sedam australijskih desetljeća prošlog stoljeća.  Ali… to razdoblja se današnja Australija stidi i ispričava. Australija još vida otvorene „rane“ svoje agresivne „bijele“ prošlosti. 

***

Nakon što je James Cook, istraživač, moreplovac i izaslanik kraljevske Britanije, kolonijalne supersile, „otkrio“ Australiju 1770. (Kome ju je otkrio?! Narod Aboridžina tamo živi i za nju zna 40.000 godina.), proglasivši odmah istočnu polovicu kontinenta – britanskom, njegovim tragom tamo je uskoro doplovila prva velika skupina bijelih ljudi. Naime, britanske vlasti, mučene prenapučenošću svojih zatvora, donijele su 1788. odluku o „izvozu“ 759 zatvorenika sa tri jedrenjaka, da u novoj zemlji okušaju novu sreću, uspostave naseobinu i novi život. Uz veliki rizik – ako prežive prežive. Podignuto je prvo naselje, a kasnije i druga. Nakon doista teškog početka, zajednica je uspjela opstati, množila se, da bi se stanovništvo povećavalo, naročito 1850-ih, kad je u kontinent nagrnulo na stotine tisuća ljudi opijenih snovima „zlatne groznice“. Prijevoz zatvorenika trajao i dalje, da bio okončan 1868..

Uz rast brojnosti i snage doseljeničke zajednice događao se usporedno i sumrak života i perspektive domorodačkog naroda – „divljaka“ Aboridžina. Toliko su brzo propadali, da više nisu mogli osigurati ni osnovnu skrb djeci – na što se tadašnja rasistička država dosjetila zakona po kojem može oduzeti djecu iz takvih obitelji i predati je drugima, što je i učinjeno bezbroj puta. Iz te epohe ostao je gadan ožiljak na licu bijele Australije: preko 100.000 takve djece je odvedeno iz domova, a Aboridžini kao narod su nestajali. Tih 100.000 malenih danas se u povijesnoj struci spominju kao „izgubljena generacija“

Zvanična Australija javno se ispričala aboridžanskom narodu zbog počinjenog: premijer Kevin Rudd je 2008. godine, tijekom službene isprike takozvanoj “ukradenoj generaciji”, proglasio takvu povijest “velikom mrljom na duši našeg naroda narod”. Svakom još živom Aboriđinu od onih 100.000 nudi se odšteta od 50 do 70.000 dolara.

Gruba vladavina u korist britanskih imigranata, a protiv svih drugih, azijata i afrikanaca posebno, uspostavljena 1901. da bi trajala do 1970-ih nazviva se „Bijela Australija“ . Zakoni u korist samo Britanaca množili su se, kao i sredstva prisile i progona svih „drugačijih“. Konačni krah te politike dogodio se  godine 1973 kada je premijer Edward Gough Whitlam sa svojom vladom donio zakon koji je rasu proglasio nebitnim kriterijem za imigraciju u Australiju. Whitlamova vlada je 1975. izglasala i Zakon o rasnoj diskriminaciji kojim je svaki oblik selekcije temeljem rase proglašen ilegalnim. U sljedećim desetljećima, Australija uspjela izgraditi kompleksno multietničko društvo. Pa je rečenica iz hrvatskog fakea: „Imigranti koji nisu iz Australije moraju se prilagoditi!“, doista tragična.

***

Aktualna australska politika migracije dozvoljava svakome, neovisno o kriterijima poput rase, narodnosti ili religije, da se prijavi za ulazak u Australiju ukoliko zadovoljava zakonski zadane kriterije. 

***

Rečenica u predmetnom fakeu koja glasi: „ Naša se kultura razvila kroz borbe, pobjede i osvajanja milijuna muškaraca i žena koji su tražili slobodu“, nikako ne stoji, jer toga jednostavno nije bilo. Taj dio navodne Howardove izjave svojim stilom i sadržajem nepogrešivo vodi do hrvatskih radionica pod pokroviteljstvom eksponiranih političkih skupina. Ovih dana čitamo kako neki od njih predlažu da se početak nastave u školama označava sviranjem državne himne. (Usput, s time je Jugoslavija raskrstila i ranije od 1960., ni 15 godina iza rata.)

Australija se tijekom 19. i 20. stoljeća razvijala „krivudavim putem“. Na mnogo što je ponosna, zbog nečeg se i stidi. Istina, nisu svi građani u tome jednakih mišljenja, zbog čega je nedavno, ljeti 2024., i neuspio referendum kojim se predlagalo da se Aboridžini kao prastanovnici stave u ustav, u njegov početak. 

Ali, sve u svemu, ta država snažno danas nastoji ostvariti sklad vrijednosti i načela primjeren suvremenom humanom čovječanstvu. Australija je zato skroz krivi primjer kojeg su se naši domaći „književni radnici“ dosjetili, spravljajući fake new koji je već nekoliko puta proputovao našu zamorenu Hrvatsku. A ona se, nadam se, neće njemu dati. 

Goran Tudor
DOBRA HRVATSKA
Rujna 2024. 

Međunarodni dan mira 2024.: Njegovanje kulture mira

Međunarodni dan mira
Zajedno možemo djelovati kako bismo izgradili uključiviji, održiviji i mirniji svijet za sve. Ilustracija: Odjel za globalne komunikacije Ujedinjenih naroda
Svake godine 21. rujna Ujedinjeni narodi pozivaju svijet da obilježi Međunarodni dan mira. Ovogodišnja tema i fokus obilježavanja je “Njegovanje kulture mira”.
U svijetu zaglibljenom u sukobima, nejednakostima i diskriminaciji, moramo još jače nastojati promicati dijalog, empatiju i ljudska prava za sve.
Dok počinjemo 100-dnevno odbrojavanje do Dana mira, posadimo sjeme za nenasilje, pravdu i nadu.

António Guterres, 13. lipnja 2024

Međunarodni dan mira i ovogodišnja tema njegovog obilježavanja “Njegovanje kulture mira” poprima još veći značaj u svjetlu geopolitičkih izazova i društvenih podjela koje definiraju našu svakodnevicu.

Ovogodišnja tema također obilježava 25. obljetnicu usvajanja Deklaracije i Programa djelovanja o kulturi mira od strane Opće skupštine UN-a.

U toj je deklaraciji najinkluzivnije tijelo Ujedinjenih naroda priznalo da mir “ne znači samo odsutnost sukoba, već također zahtijeva pozitivan, dinamičan proces sudjelovanja u kojem se potiče dijalog, a sukobi rješavaju u duhu međusobnog razumijevanja i suradnje.”

U svijetu s rastućim geopolitičkim napetostima i dugotrajnim sukobima, nikada nije bilo bolje vrijeme da se prisjetimo kako se Opća skupština UN-a okupila 1999. godine kako bi postavila vrijednosti potrebne za kulturu mira. To uključuje:

  • poštivanje života, ljudskih prava i temeljnih sloboda; promicanje nenasilja kroz obrazovanje, dijalog i suradnju;
  • opredjeljenje za mirno rješavanje sukoba; i
  • privrženost slobodi, pravdi, demokraciji, toleranciji, solidarnosti, suradnji, pluralizmu, kulturnoj raznolikosti, dijalogu i razumijevanju na svim razinama društva i među narodima.
Njegovanje kulture mira
Njegovanje kulture mira / UN

Njegovanje kulture mira

Tema “Njegovanje kulture mira” poziva na razmišljanje o tome kako možemo njegovati načela neophodna za globalnu harmoniju. Načela koja zahtijevaju više od odsutnosti sukoba. Načela koja zahtijevaju aktivan, participativan proces međusobnog razumijevanja i suradnje.

Ovogodišnja tema crpi inspiraciju iz temeljnog uvjerenja UNESCO-a da ratovi počinju u umovima ljudi pa se i obrane mira moraju izgraditi u umovima ljudi.

Mir, kroz ovu perspektivu, nije apstraktan koncept nego kulturni proces. Mora se podučavati, prakticirati i ugraditi u svaku razinu društva. Njegovanje mira uključuje usađivanje vrijednosti dijaloga i uzajamnog poštovanja od najranije dobi, osiguravajući da ti ideali prožimaju generacije i geografske granice. Kroz ovaj kulturni prijenos mira možemo se nadati da ćemo izgraditi svijet u kojem se sukobi ne rješavaju nasiljem, već dijalogom i uzajamnim poštovanjem.

Obilježavanje Međunarodnog dana mira služi kao podsjetnik na našu kolektivnu odgovornost za njegovanje kulture mira. Ne samo jednog dana u godini, već svaki dan.

Međunarodni dan mira poziva nas ne samo na polaganje oružja nego i na prepoznavanje zajedničke ljudskosti te stvaranje uvjeta za trajno pomirenje i društvenu integraciju. Mir je, naposljetku, zajednička odgovornost. A temelji mira moraju se njegovati u svakoj zajednici, kroz obrazovanje, suradnju i suosjećanje.

U tom svjetlu, mir nije samo odsutnost rata, već aktivan proces izgradnje uključivih, otpornih društava. Širenje naših pojmova empatije i suradnje, kako na individualnoj tako i na kolektivnoj razini, temeljno je za ovaj proces.

Mir i održivi razvoj

U današnjem svijetu, gdje se sukobi i ekonomske nejednakosti isprepliću na složene načine, težnja za mirom nije samo moralni imperativ, već i ključni uvjet za održivi razvoj. Veza između mira i gospodarstva je simbiozna: mir gradi stabilna gospodarstva, dok ekonomska nestabilnost potiče društvene nemire. Težnja za mirom nije samo moralna obveza nego i ekonomska nužnost.

Međunarodni dan mira potiče na preispitivanje konvencionalnih pristupa miru i sukobu.

Koncept Kulture mira prerasta u globalni pokret. U okviru Kulture mira, mir obuhvaća mnogo više od odsutnosti sukoba. Obuhvaća toleranciju, razoružanje, održivi gospodarski i društveni razvoj, demokratsko sudjelovanje, ravnopravnost spolova, slobodu izražavanja i poštivanje ljudskih prava. Prijelaz iz kulture rata u kulturu mira zahtijeva preobrazbu individualnog ponašanja kao i institucionalnih praksi.

Naučiti živjeti u miru i skladu je dugotrajan proces. Počinje razvojem unutarnjeg mira, te njegovanjem stavova koji promiču širenje i integraciju miroljubivih načela. Obrazovanje i podizanje svijesti igraju ključnu ulogu u ovom procesu.

DOBRA HRVATSKA

Europski tjedan održivog razvoja 2024. #BudimoOdrživi #ESDW2024

Europski tjedan održivog razvoja 2024

Europski tjedan održivog razvoja (ESDW) inicijativa je koju su pokrenule Austrija, Francuska i Njemačka 2015. godine. Inicijativu je podržala je Europska mreža za održivi razvoj (ESDN). Cilj ove inicijative je osigurati platformu putem koje će se predanost održivosti učiniti vidljivom u cijeloj Europi. Nastoji privući pozornost javnosti na temu održivog razvoja i UN-ovu Agendu 2030. i utvrđenih 17 ciljeva održivog razvoja (SDG). Europski tjedan održivog razvoja obilježava se svake godine od 18. rujna do 08. listopada.

Od početka obilježavanja 2015. godine, preko ESDW platforme je registrirano ukupno 46.786 događaja s desecima milijuna sudionika! Od 2016. događaji registrirani putem ESDW-a izričito su povezani s ciljevima održivog razvoja. To je odlična prilika da se pokaže što pojedine zemlje i Europa čine kako bi postigle ciljeve održivog razvoja. Više o prethodnim obilježavanjima…

Promicanje održivosti

Referentna točka za sva događanja ESDW-a je Agenda Ujedinjenih naroda 2030. sa svojih 17 ciljeva održivog razvoja (SDGs). Stoga se od svakog sudionika traži da istakne svoju predanost ciljevima održivog razvoja.

Važno je da se događaj održi tijekom razdoblja obilježavanja ,od 18. rujna do 8. listopada 2024. Događaji podrazumijevaju aktivnosti koje čine javno vidljivim različite predanosti održivom razvoju u pojedinoj zemlji. Bilo da se radi o panel raspravi, seminaru o održivom kuhanju ili zabavi za razmjenu odjeće, u zatvorenom ili otvorenom prostoru. Mogući su i digitalni događaji, poput kampanja o održivosti na društvenim mrežama.

Inicijativu koordinira ured Europske mreže za održivi razvoj (ESDN) u Institutu za upravljanje održivosti na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Beču. Koordinator u Hrvatskoj je ODRAZ-Održivi razvoj zajednice.

Kontakt
Ksenija Vorberger ksenija@odraz.hr
Website: www.esdn.eu/esdw
Facebook: https://www.facebook.com/EuropeanSustainableDevelopmentWeek
Twitter: @ESDW_2024
#BudimoOdrživi #ESDW2024

DOBRA HRVATSKA

Međunarodni dan jednakih plaća – Rješenja za uklanjanje rodnog jaza u plaćama

Međunarodni dan jednakih plaća
Foto: freepik

Međunarodni dan jednakih plaća se svake godine obilježava 18. rujna. Naglašava potrebu za upornim djelovanjem kako bi se uklonio jaz u plaćama među spolovima diljem svijeta. Proglasila ga je Opća skupština UN-a rezolucijom iz 2019. godine.

Unatoč značajnim pomacima u svijetu rada, žene i dalje zarađuju manje od muškaraca za rad jednake vrijednosti u raznim industrijama, sektorima i regijama. Ta nejednakost održava i predstavlja simptom rodne nejednakosti, sprječavajući potpuno ostvarivanje ekonomskih i socijalnih prava žena i pravičan, održiv gospodarski rast.

Napredak u smanjenju rodnog jaza u plaćama je nažalost spor. Iako je jednaka plaća za muškarce i žene deklarativno široko prihvaćena, njezina je primjena u praksi teška.

Međunarodna se zajednica godinama obvezuje na postizanje jednake plaće za rad jednake vrijednosti – kako je navedeno u cilju 8.5 SDG – no to je još daleko od ostvarenja. Po sadašnjoj stopi, bit će potrebno 257 godina da se ukloni razlika u plaćama između spolova.

Razlika u plaćama među spolovima

U svim regijama žene su manje plaćene od muškaraca. Razlika u plaćama između spolova procjenjuje se na oko 20% na globalnoj razini. Ravnopravnost spolova i osnaživanje žena i djevojčica i dalje se marginalizira. Uzrok su ukorijenjeni povijesni i strukturni nejednaki odnosi moći između žena i muškaraca. Važan faktor su i siromaštvo te ograničen pristup resursima i prilikama koji umanjuju mogućnosti ženama i djevojčicama.

  • Žene zarađuju 77 centi za svaki dolar koji muškarci zarade za rad jednake vrijednosti – s još većom razlikom u plaćama za žene s djecom.
  • Veća je vjerojatnost da će žene biti nezaposlene nego muškarci diljem svijeta, uz velike regionalne razlike.
  • Procjenjuje se da samo 28 posto zaposlenih žena diljem svijeta ima pravo na plaćeni rodiljni dopust.
  • Globalno, gotovo 65 posto ljudi iznad dobi za umirovljenje bez redovite mirovine su žene.
  • Žene obavljaju najmanje dva i pol puta više neplaćenih kućanskih poslova i poslova skrbi nego muškarci.
  • U Sjedinjenim Državama crne žene zarađuju 63,7 centi, domorotke 59 centi, a Latinoamerikanke 57 centi za svaki dolar koji zarade bijelkinje.
  • Rodni jaz u plaćama naročito je važan u sektoru zdravstva i skrbi, gdje žene čine većinu zaposlenih.

Ukorijenjene nejednakosti uzrokuju rodni jaz u plaćama. Žene, posebno migrantice, prezastupljene su u neformalnom sektoru, što dovodi do slabo plaćenih, nesigurnih uvjeta rada bez socijalnih naknada. Žene također obavljaju tri sata više dnevne brige nego muškarci, uključujući kućanske poslove i brigu o djeci i starijim osobama. ‘Kazna’ za majčinstvo pogoršava nejednakost u plaćama, pri čemu se zaposlene majke suočavaju s nižim plaćama, posebice s povećanjem broja djece. Rodni stereotipi, diskriminatorne prakse zapošljavanja i odluke o napredovanju također pridonose nejednakostima u plaćama.

Jednaka plaća za rad jednake vrijednosti

Postizanje rodne ravnopravnosti i osnaživanja svih žena i djevojčica jedan je od ciljeva održivog razvoja (SDG). Ciljevi održivog razvoja promiču dostojanstven rad i gospodarski rast traženjem punog i produktivnog zaposlenja i dostojanstvenog rada za sve žene i muškarce, uključujući mlade i osobe s invaliditetom, te jednakom plaćom za rad jednake vrijednosti. Uključivanje rodne perspektive ključno je u provedbi Agende održivog razvoja do 2030. godine.

Postizanje jednakih plaća važan je segment u postizanju ljudskih prava i ravnopravnosti spolova. Ujedinjeni narodi, uključujući UN Women i Međunarodnu organizaciju rada (ILO) pozivaju države članice i civilno društvo, ženske organizacije i organizacije utemeljene u zajednici i feminističke grupe, kao i poduzeća i organizacije radnika i poslodavaca, da promiču jednaku plaću za rad jednake vrijednosti i ekonomsko osnaživanje žena i djevojaka.

Međunarodnu koaliciju za jednaku plaću (EPIC) predvode ILO, UN Women i OECD. Cilj Koalicije je postizanje jednakih plaća za žene i muškarce posvuda. EPIC podržava vlade, poslodavce, radnike i njihove organizacije da postignu konkretan i koordiniran napredak prema ovom cilju.

Razlike diljem EU-a i u Hrvatskoj

Žene u Europskoj uniji također i dalje zarađuju manje od muškaraca, a prosječna razlika u plaćama između spolova u EU iznosi oko 13%, već nekoliko godina zaredom. To znači da za svaki euro koji muškarac zaradi, žena zaradi 0,87 eura. Ova razlika u plaćama između spolova jednaka je razlici od oko mjesec i pol plaće godišnje.

Diljem EU-a razlike u plaćama između spolova znatno se razlikuju. Tako su u 2021. godini najveća odstupanja zabilježena u Estoniji (20,5 posto), Austriji (18,8 posto), Njemačkoj (17.6%), Mađarskoj (17,3 posto) i Slovačkoj (16,6 posto). S druge strane je Luksemburg koji je uspješno otklonio razliku u plaćama između muškaraca i žena. Zemlje s manjim razlikama u plaćama u 2021. su: Rumunjska (3,6 posto), Slovenija (3,8 posto), Poljska (4,5 posto), Italija (5,0 posto) i Belgija (5,0 posto).


Neravnopravnost spolova u RH: Podložni smo rodnim stereotipima – žene nose dom i obitelj, muškarci sudjeluju


U Hrvatskoj je prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u drugom tromjesečju 2025. iznosila 1.964 eura za žene i 2.046 eura za muškarce. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine prosječne bruto plaće žena i muškaraca porasle su za 9,9%. Plaće muškaraca su 4,2% veće od plaća žena.

Žene obavljaju veliku većinu neplaćenih poslova

Diljem svijeta žene obavljaju i veliku većinu neplaćenih poslova, uključujući brigu o djeci, kuhanje, čišćenje te poljoprivredu. Ovaj neplaćeni rad ključan je za funkcioniranje kućanstava i gospodarstava, ali se uglavnom manje cijeni od plaćenog rada. Stručnjakinja UN Women Shahra Razavi u donjem videu otkriva pravu vrijednost neplaćene skrbi i kako možemo smanjiti teret žena rješavanjem ukorijenjenih stereotipa.

Postizanje jednakih plaća važna je prekretnica za ljudska prava i rodnu ravnopravnost. Zahtijeva trud cijele svjetske zajednice. Ujedinjeni narodi, uključujući UN Women i Međunarodnu organizaciju rada (ILO), pozivaju države članice i civilno društvo, ženske i društvene organizacije te feminističke skupine, kao i poduzeća te organizacije radnika i poslodavaca, da promiču jednake plaće za rad jednake vrijednosti i ekonomsko osnaživanje žena i djevojčica.

DOBRA HRVATSKA

Europski tjedan mobilnosti 2024: Zajednički javni prostor

Europski tjedan mobilnosti 2024.

Europski tjedan mobilnosti je vodeća kampanja Europske komisije za podizanje svijesti o održivoj urbanoj mobilnosti. Potiče promjenu ponašanja u korist aktivne mobilnosti, javnog prijevoza i drugih čistih, inteligentnih prijevoznih rješenja.

Održava se svake godine od 16. do 22. rujna i završava popularnim Danom bez automobila. Lokalne vlasti se potiču da iskoriste glavni tjedan za isprobavanje inovativnih mjera planiranja, promicanje nove infrastrukture i tehnologija, mjerenje kvalitete zraka i dobivanje povratnih informacija od javnosti.

Uz sve više mjesta i gradova koji se pridružuju svake godine i zbog svoje velike medijske privlačnosti, kampanja je široko prepoznata kao pokretačka snaga prema održivoj urbanoj mobilnosti u Europi i šire.

Europski tjedan mobilnosti 2024: Zajednički javni prostor

Zajednički javni prostor

Ovogodišnja tema obilježavanja Europskog tjedna mobilnosti je “Zajednički javni prostor”. Zajednički javni prostor donosi brojne dobrobiti društvu. Mjesto gdje ljudi, načini prijevoza i aktivnosti imaju svoj prostor je mjesto s više socijalne jednakosti, više sigurnosti na cestama, manje buke i zagađenja zraka te boljom kvalitetom života.

Tema naglašava važnost kvalitetne organiziranosti javnih prostora (ulice, trgovi, šetališta,…). Prostori su to koji nizom unaprjeđenja mogu izravno utjecati na kvalitetu života. Osnažiti sigurnost, utjecati na razinu buke i zagađenje zraka. Ove godina poziva se na ravnopravnost korištenja zajedničkih javnih prostora. Naravno uz isticanje važnosti osiguranja sigurnosti pješaka i biciklista. Kvalitetnijim javnim prostorima koji su ugodni za boravak ljudi, doprinosi se aktivaciji lokalnih zajednica. Stanovnike se tako potiče da koriste aktivne oblike kretanja, kao što su hodanje i bicikliranje.

Europski tjedan mobilnosti u Hrvatskoj

U ovogodišnjem europskom tjednu mobilnosti će iz Hrvatske sudjelovati 11 mjesta i gradova: Čazma, Crikvenica, Grad Zaprešić, Karlovac, Kutina, Labin, Pleternica, Pula, Rijeka, Varaždin i Zagreb.

Grad Zagreb i ovogodišnjim sudjelovanjem u Europskom tjednu mobilnosti kontinuirano preko 20 godina promovira održivu urbanu mobilnost, sprječavanje emisija štetnih plinova te kvalitetniji, zdrav način života i kulturu življenja u urbanim sredinama. Provjerite koje se sve aktivnosti provode u Zagrebu tijekom tijedna mobilnosti.

Europski tjedan mobilnosti poziva nas da zajedno odlučimo kako ćemo dijeliti svoj javni prostor i pobrinuti se da se svi kreću sigurno i udobno u ugodnom okruženju, a posebno pješaci i biciklisti.

DOBRA HRVATSKA

Manje mesa, a više mahunarki! – Ažurirane prehrambene preporuke Švicarske

prehrambene preporuke
Foto: jcomp / Freepik

Švicarska vlada je ažurirala svoje prehrambene preporuke nakon 13 godina. Nova prehrambena piramida ne uzima u obzir samo zdravlje, već i aspekte održivosti.

Jučer je Savezni ured za sigurnost hrane i veterinarske poslove (BLV) Švicarske u suradnji s Društvom za prehranu ažurirao svoje prehrambene preporuke.

Prehrambene preporuke grafički prikazane piramidom pokazuju kako se može provesti uravnotežena i održiva prehrana. Namijenjene su zdravim odraslim osobama od 18 do 65 godina. Navedene količine služe kao orijentir i mogu se prilagoditi ovisno o individualnim potrebama.

Švicarska slijedi Njemačku

S novim izdanjem BLV Švicarske barem djelomično slijedi nutricionističke preporuke Njemačkog nutricionističkog društva (DGE), koje su predstavljene u proljeće 2024. Ove preporuke potiču stanovnike Njemačke da značajno smanje konzumaciju mesa, mliječnih proizvoda i jaja – radi zaštite zdravlja i okoliša.

Nove austrijske prehrambene piramide bit će objavljene u jesen 2024., a osim prehrambene piramide za svejede, postojat će i verzija za vegetarijansku prehranu.

Njemačke preporuke su nakon objave izazvale buru. Liječničke udruge upozorile su na opasnost od povećanja pojave dijabetesa kroz pojačane preporuke za žitarice. Peradarska industrija bila je ogorčena naputkom da se konzumira samo jedno jaje tjedno. Dijelovi njemačke prehrambene industrije čak su optužili DGE da je dopustio da bude politički iskorišten uključivanjem ekoloških aspekata.

Vjerojatno su te snažne reakcije iz Njemačke djelomično utjecale na Švicarsku da oprezno pristupi svojim novim preporukama.

Sada se u obzir uzima i održivost

U novoj švicarskoj prehrambenoj piramidi uzeti su u obzir ne samo zdravstveni aspekti, raznolik izbor namirnica i uobičajene prehrambene navike stanovništva, već i održivost.

Uravnotežena prehrana i zdrav način života promiču zdravlje i pomažu u prevenciji bolesti. No prehrana također utječe na okoliš, gospodarstvo, društvo i dobrobit životinja. Brigom za održivost Švicarska slijedi međunarodni trend.

Ažurirane preporuke, u kombinaciji sa svjesnom kupnjom, mogu pridonijeti značajnom smanjenju onečišćenja okoliša i bacanja hrane.

stoji u priopćenju BLV-a.

Nove prehrambene preporuke ukratko

  • Pića: Pijte redovito. Po mogućnosti vodu. Jedna do dvije litre dnevno.
  • Voće i povrće: Šareno i sezonsko. Pet porcija dnevno.
  • Proizvodi od žitarica i krumpir: Preferirajte proizvode od cjelovitih žitarica. Tri porcije dnevno.
  • Mliječni proizvodi: Najbolje nezaslađeni. Dvije do tri porcije dnevno.
  • Mahunarke, jaja, meso i ostalo: Uživajte u raznolikosti. Redovito jedite mahunarke. Jedna porcija dnevno.
  • Orašasti plodovi i sjemenke: U malim količinama, svaki dan. Mala šaka dnevno.
  • Ulja i masti: Preferirajte biljna ulja. Dvije žlice dnevno.
  • Slatka pića, slatki i slani zalogaji: U malim količinama. Do jedne porcije dnevno.

Najvažnije promjene

Iako savezna vlada ne preporuča izričito smanjenje konzumacije crvenog mesa, na samom grafičkom prikazu piramide biftek je sad zamijenjen pilećim fileom, lećom i tofuom.

Foto: Nova prehrambena piramida 2024. / Švicarski Savezni ured za sigurnost hrane i veterinarstvo BLV
Foto: Stara prehrambena piramida iz 2011. / Švicarski Savezni ured za sigurnost hrane i veterinarstvo BLV
  • Mahunarke, uključujući grah i leću, sada su uključene u skupinu izvora proteina. Prije su mahunarke bile navedene kao izvor škroba zajedno s proizvodima od žitarica i krumpirom. Promjena tako naglašava važnost izvora proteina biljnog podrijetla.
  • Nove prehrambene preporuke također navode da bi trebalo jesti najviše dvije do tri porcije mesa tjedno, uključujući perad i mesne prerađevine. Jedna porcija odgovara 100 do 120 grama.
  • Do sada je i mlijeko bilo dio grupe izvora proteina. Mliječni proizvodi sada čine zasebnu skupinu. Preporučuje se dnevno dvije do tri porcije mlijeka od po 200 mililitara. Prije su to bile tri porcije dnevno.
  • Orašasti plodovi i sjemenke, koji su prije bili klasificirani kao ulja i masti, sada također čine zasebnu skupinu namirnica. Preporuča se svaki dan pojesti 15 do 30 grama orašastih plodova i sjemenki poput oraha i suncokretovih sjemenki. No autori nove prehrambene piramide napominju da orašasti plodovi nemaju dobru ekološku ravnotežu.
  • Nutricionističke preporuke također više ne savjetuju voćne sokove. Ranije je bilo rečeno da se jedna porcija voća dnevno može zamijeniti čašom nezaslađenog soka. Na piramidi je bila prikazana i čaša soka. Ona sad izostaje u novoj prehrambenoj piramidi.
  • Dogodila se i promjena u vezi ulja. Ranije se preporučivalo 20 do 30 grama biljnih ulja dnevno, odnosno dvije do tri žlice. U novim preporukama to je samo 20 grama, odnosno dvije žlice. To je još uvijek dosta jer se npr. u Njemačkoj preporučuje samo jedna žlica biljnog ulja dnevno.

Uravnotežena i održiva prehrana

Savezna vlada ističe da uravnotežena prehrana značajno doprinosi prevenciji prekomjerne težine i pretilosti. Također smanjuje rizik od nezaraznih bolesti kao što su kardiovaskularne bolesti, dijabetes i rak.

Uz prehrambene preporuke, savezni stručnjaci za prehranu preporučuju 30 minuta tjelovježbe dnevno.

Nove prehrambene preporuke zdravim odraslim osobama pružaju znanstveno utemeljenu osnovu za njihove vlastite prehrambene odluke. Svatko tko ih se pridržava može se pouzdati da tako njegovo tijelo dobiva sve važne hranjive tvari pri tome uvažavajući i preventivno djelovanje hrane na zdravlje. Također se može pouzdati da pri tome i proizvodnja hrane ima što manje negativnog utjecaja na okoliš.

DOBRA HRVATSKA

Međunarodni dan demokracije 2024: Učinkovito upravljanje umjetnom inteligencijom (AI)

Međunarodni dan demokracije
Foto: Gerd Altmann / Pixabay

Međunarodni dan demokracije svake je godine nova prilika za osvrt na stanje demokracije u svijetu. Demokracija je univerzalno priznat ideal i jedna je od temeljnih vrijednosti i načela Ujedinjenih naroda. Demokracija osigurava okruženje za zaštitu i učinkovito ostvarivanje ljudskih prava.

Ovogodišnja tema Međunarodnog dana demokracije usmjerena je na važnost umjetne inteligencije kao alata za dobro upravljanje.

U svojoj ovogodišnjoj poruci, glavni tajnik António Guterres napominje da umjetna inteligencija ima potencijal poboljšati sudjelovanje javnosti, jednakost, sigurnost i ljudski razvoj, ali upozorava da ako se “ostavi bez nadzora” njezine opasnosti “mogu imati ozbiljne implikacije na demokraciju, mir, i stabilnost”.

Učinkovito upravljanje umjetnom inteligencijom na svim razinama, uključujući međunarodnu, ključno je, navodi glavni tajnik podsjećajući da je Savjetodavno tijelo na visokoj razini za umjetnu inteligenciju nedavno objavilo izvješće “s preporukama o iskorištavanju prednosti umjetne inteligencije uz istovremeno ublažavanje rizika”.


Prva pravno obvezujuća konvencija o umjetnoj inteligenciji koja uključuje EU, UK i USA


Preporuke: AI alati moraju biti dostupni svima

Izvješće identificira sljedeća načela koja bi trebala voditi formiranje novih globalnih institucija za upravljanje umjetnom inteligencijom:

  • Inkluzivnost: svi građani, uključujući one na globalnom jugu, trebali bi moći pristupiti alatima umjetne inteligencije i smisleno ih koristiti.
  • Javni interes: upravljanje bi trebalo nadilaziti načelo ne-šteti i definirati širi okvir odgovornosti za tvrtke koje izgrađuju, postavljaju i kontroliraju AI, kao i daljnje korisnike.
  • Središnja uloga upravljanja podacima: upravljanje umjetnom inteligencijom ne može se odvojiti od upravljanja podacima i promicanja zajedničkih podataka.
  • Univerzalno, umreženo i s više dionika: Upravljanje umjetnom inteligencijom trebalo bi dati prioritet univerzalnom prihvaćanju zemalja i dionika. Trebao bi utjecati na postojeće institucije kroz umreženi pristup.
  • Međunarodno pravo: Upravljanje umjetnom inteligencijom mora biti utemeljeno na Povelji UN-a, međunarodnom pravu o ljudskim pravima i ciljevima održivog razvoja.

Analiza utjecaja umjetne inteligencije u demokracijama

UNESCO-va Preporuka o etici umjetne inteligencije prvi je globalni politički okvir za umjetnu inteligenciju, s fokusom na njezin utjecaj na politički život i demokraciju. Izvješće se bavi trenutnim i potencijalnim utjecajem umjetne inteligencije na demokraciju i prednostima digitalizacije za kolektivno donošenje odluka.

Organiziran oko četiri ključne teme – demokratska očekivanja i razočaranja digitalizacijom, nova digitalna javna sfera, demokracija podataka i demokracija kao oblik političkog odlučivanja – nudi preporuke za demokratsko upravljanje umjetnom inteligencijom kako bi se ublažili negativni učinci i promicati demokratskiji pristup upravljanju umjetnom inteligencijom.

DOBRA HRVATSKA

Dani europske baštine 2024: Rute, mreže i veze

Foto: europeanheritagedays.com

Dani europske baštine su zajednička inicijativa Vijeća Europe i Europske komisije od 1999. godine. Obuhvaćaju važane participativne kulturne događaje koje dijele stanovnici i posjetitelji Europe.

Paneuropska priroda ovog projekta doprinosi okupljanju građana i naglašavanju europske dimenzije kulturne baštine u državama potpisnicama Europske kulturne konvencije. Svake godine organizira se više od 70.000 događanja kako bi se podigla svijest o vrijednosti zajedničke europse baštine i potrebi njezina očuvanja za sadašnje i buduće generacije.

Ciljevi Dana europske baštine su:

  • podići svijest europskih građana o bogatstvu i kulturnoj raznolikosti Europe
  • stvoriti klimu u kojoj se potiče uvažavanje bogatog mozaika europskih kultura
  • boriti se protiv rasizma i ksenofobije i poticati veću toleranciju u Europi i izvan državnih granica
  • informirati javnost i političke vlasti o potrebi zaštite kulturne baštine od novih prijetnji
  • pozvati Europu da odgovori na društvene, političke i gospodarske izazove s kojima se suočava

Dani europske baštine

Rute, mreže i veze

U vrijeme kada slavimo 75. godišnjicu organizacije, kao i 70. godišnjicu Europske kulturne konvencije, tema Dana europske baštine 2024. snažan je podsjetnik na to kako nas naša zajednička baština nastavlja povezivati ​​preko granica i kroz vrijeme, obogaćujući naš kolektivni europski identitet i podupirući temelje demokracije.

istaknula je glavna tajnica Vijeća Europe, Marija Pejčinović Burić.

Ove 2024. godine #EuropeanHeritageDays posvećeni su “Rutama, mrežama i vezama”. U središtu ove teme je ideja da nam naša baština, i u svojim materijalnim i nematerijalnim oblicima, ima mnogo toga za reći o tome kako su narodi, zajednice, zemlje i kulture već dugo povezani i kako se i dalje povezuju kroz zajedničke vrijednosti, zajedničke prakse i želju da zaštitimo i podijelimo priče i mjesta koja čine našu pojedinačnu i kolektivnu povijest.

Društvo je izgrađeno na mrežama koje su omogućile razmjenu u trgovini, vjerskim uvjerenjima, znanstvenim spoznajama, tehnološkim inovacijama i zajedničkim kulturnim i umjetničkim praksama. Drevne rute, gradovi ili sela, poslovne ustanove, vjerske građevine, pošte, tornjevi, utvrde i mnogi drugi elementi našeg izgrađenog okoliša dokaz su ove razmjene. Danas se oslanjamo na nove i stalno razvijajuće oblike digitalnog povezivanja, koji stvaraju vlastite mape i rute kojima komuniciramo jedni s drugima. Tema stoga nudi priliku za istraživanje kako su se razvili načini povezivanja, ali i da se u organiziranju događaja oko ove teme stvore nove veze i odnosi.

Objavljena je Brošura koja prati temu, a najnoviji vodič prezentira ideje za slavljenje naše međusobno povezane prošlosti i sadašnjosti. Pročitajte više na web stranici posvećenoj Danima europske baštine.

DOBRA HRVATSKA

NAJČITANIJE