Copernicus: Gotovo je sigurno da će 2024. biti najtoplija godina i prva iznad 1,5°C

Godišnje globalne anomalije površinske temperature zraka
Godišnje globalne anomalije površinske temperature zraka (°C) u odnosu na 1850. – 1900. od 1940. do 2024. Procjena za 2024. je privremena i temelji se na podacima od siječnja do listopada. Izvor podataka: ERA5. Zasluge: Copernicus Climate Change Service /ECMWF.

“Nakon 10 mjeseci 2024. sada je gotovo sigurno da će 2024. biti najtoplija godina zabilježena i prva godina iznad 1,5ºC iznad predindustrijske razine prema skupu podataka ERA5 Ovo označava novu prekretnicu u globalnim temperaturnim rekordima i trebalo bi poslužiti kao katalizator za povećanje ambicija za nadolazeću konferenciju o klimatskim promjenama, COP29.” – Izjavila je Samantha Burgess, zamjenica direktora Službe za klimatske promjene Copernicus (C3S)

Mjesečne globalne anomalije površinske temperature zraka (°C) u odnosu na 1850. – 1900. od siječnja 1940. do listopada 2024., ucrtane kao vremenske serije za svaku godinu. 2024. prikazana je debelom crvenom linijom, 2023. debelom narančastom linijom, a sve ostale godine tankim sivim linijama. Izvor podataka: ERA5. Zasluge: Copernicus Climate Change Service /ECMWF.

Copernicus Climate Change Service (C3S), koju provodi Europski centar za srednjeročne vremenske prognoze u ime Europske komisije uz financiranje EU-a, redovito objavljuje mjesečne klimatske biltene s izvješćima o promjenama uočenim u globalnoj površinskoj temperaturi zraka i mora, morski ledeni pokrivač i hidrološke varijable . Svi prijavljeni nalazi temelje se na računalno generiranim analizama i prema skupu podataka ERA5 , koristeći milijarde mjerenja sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških stanica diljem svijeta.

COP29: Ususret globalnom klimatskom samitu

Konferencija UN-a o klimatskim promjenama Baku - studeni 2024.
Konferencija UN-a o klimatskim promjenama Baku - studeni 2024.

Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP29) 2024. otvara se sljedeći tjedan u Bakuu, glavnom gradu Azerbajdžana. Samit se održava između 11. i 22. studenog, a odluke koje se tamo donesu utjecat će na sve nas.

Svjedočimo kako klimatske promjene uzrokuju dramatično povećanje učestalosti ekstremnih temperatura. Znanstvenici očekuju da će 2024. biti najtoplija godina otkako postoje mjerenja. Diljem svijeta ljudi su raseljeni zbog poplava, uragana, suša, ali i ratova te drugih katastrofa. Domorodački narodi i zajednice ovisne o zemljištu i dalje snose najteži teret gubitka bioraznolikosti. Životi su izgubljeni; sredstva za život, jezici i cijele kulture su u opasnosti; a bolest, glad i raseljavanje uzrokuju ekstremnu patnju. Trošak tih gubitaka iznosi trilijune dolara štete.

Nažalost, do danas međunarodna zajednica nije uspjela obuzdati industriju fosilnih goriva, koja nastavlja zagađivati. COP29 kritična je prilika za svjetske vođe da raskinu s ovim prošlim neuspjesima.

Evo što trebate znati o predstojećem najvažnijem klimatskom događaju ove godine:

Tko sudjeluje?

Očekuje se da će COP29 prisustvovati između 40.000 i 50.000 delegata. To će uključivati ​​predstavnike vlada svih država članica UN-a, kao i Države Palestine, Svete Stolice, Niuea, Cookovih Otoka i Europske unije. Sve su one stranke Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) iz 1992., a većina se pridružila i Pariškom sporazumu o klimi iz 2015. COP29 također će ugostiti diplomate, dužnosnike UN-a, novinare, klimatske znanstvenike, sindikalne vođe i političke stručnjake. Nevladine organizacije, aktivisti i starosjedilački vođe također planiraju sudjelovati – iako je uključenost neovisnih medijskih djelatnika i branitelja ljudskih prava iz samog Azerbajdžana obuzdana tekućim vladinim represijama.

Koji je cilj COP29?

Opći cilj COP29 je da se države dogovore, razviju i razmijene planove za rješavanje klimatskih promjena. To znači spriječiti daljnje globalno zagrijavanje, ali i pomoći onima koji su do sada bili najviše pogođeni da se prilagode ili ponovno izgrade svoje živote.

Godine 2015. Pariški sporazum postavio je pravni zahtjev za sve države da postave ciljeve za smanjenje svojih emisija stakleničkih plinova, kako bi se ograničilo povećanje globalne temperature na 2°C u odnosu na predindustrijske razine. Međutim, od tada je Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) naglasio da se najkatastrofalniji učinci klimatskih promjena mogu izbjeći samo ako ograničimo globalno zagrijavanje na 1,5°C do kraja ovog stoljeća.

Na COP29 napredak zemalja u rješavanju klimatskih promjena mjerit će se u odnosu na cilj od 1,5°C. Važno je napomenuti da će čak i 1,5°C zagrijavanja dovesti do masovnog raseljavanja, štete na živote i gubitka života, a najgore će biti pogođene zemlje s nižim prihodima. Trenutačno je svijet na putu povećanja od 2,6 do 3,1°C u ovom stoljeću.

Što je na dnevnom redu ove godine?

COP29 nazvan je “financijski COP” zbog svog fokusa na povećanje financiranja klimatskih promjena. Financiranje klimatskih promjena odnosi se na financiranje koje je potrebno za pomoć zemljama s nižim dohotkom u prijelazu na gospodarstva s nultom emisijom ugljika i za pomoć najugroženijim zajednicama u prilagodbi učincima klimatskih promjena. Glavni cilj COP29 je povećati ovo financiranje i stvoriti novi cilj za buduće financiranje klimatskih promjena.

Odakle novac?

Prema UNFCCC-u i Pariškom sporazumu, financiranje mora doći od zemalja s visokim dohotkom koje su povijesno najodgovornije za klimatske promjene. Osim toga, prema međunarodnom pravu o ljudskim pravima, sve države koje to mogu učiniti također moraju dati doprinos.

Osim postavljanja financijskog cilja, pregovarači COP29 također moraju dogovoriti jasne vremenske okvire za pružanje sredstava zemljama s nižim prihodima. Novac treba davati u obliku bespovratnih sredstava, a ne zajmova, kako bi se izbjeglo pogoršanje postojeće dužničke krize.

Kamo novac ide?

Ovaj bi cilj također trebao sadržavati podciljeve kako bi se razjasnilo kamo bi novac trebao ići. Jedan od pozitivnijih poteza azerbajdžanskog predsjedništva bio je da prilagodba, koja je dugo bila po strani u pregovorima o klimi, postane prioritet razgovora. Iako je sprječavanje daljnjih klimatskih promjena kroz potpuno, brzo pravedno i financirano postupno ukidanje fosilnih goriva ključno, stvarnost je da su klimatske promjene već ovdje. Pomaganje ljudima u prilagodbi na postojeće i buduće utjecaje globalnog zatopljenja ključan je dio klimatske pravde.

Koliko je novca potrebno?

Potrebni su bilijuni dolara kako bi se državama s nižim prihodima pomoglo da provedu potrebne klimatske mjere, uključujući prelazak s fosilnih goriva na način koji štiti prava ljudi. Pokret za klimatsku pravdu poziva na cilj od najmanje 1 trilijun USD godišnje.

Kontroverze oko Azerbajdžana

Fosilna goriva čine oko polovicu azerbajdžanskog gospodarstva i veliku većinu njegovih izvoznih prihoda. Državna naftna i plinska tvrtka, SOCAR, glavni je izvor prihoda za vladu predsjednika Ilhama Aliyeva. Unatoč tome, Azerbajdžan također mora dati pošteni udio u postizanju brzog i pravednog postupnog ukidanja fosilnih goriva; to znači da nigdje nema novih projekata fosilnih goriva. Ali ranije ove godine, predsjednik Aliyev je najavio planove za proširenje proizvodnje plina koji su u velikoj suprotnosti s obvezama Azerbajdžana prema Pariškom sporazumu.

Kao i prethodni klimatski sastanci, COP29 ugostit će mnoge sudionike čiji su programi u ozbiljnom sukobu s klimatskom pravednošću. Očekuje se da će nazočiti tisuće lobista za fosilna goriva, zajedno s čelnicima naftnih divova poput Shella i BP-a. Ovi su sudionici koristili prethodne sastanke na vrhu kako bi unaprijedili vlastite interese.

Izvor: Amnesty International

DOBRA HRVATSKA

UM 2025 – Planer s razlikom

UM 2025

Iz tiska upravo stiže novi UM 2025 – Planer s razlikom. Ovaj novi 31. broj UM-a donosi
multifunkcionalnu inovaciju: knjiga + tjedni planer + prostor za bilješke

A UM je i nadalje drugačiji i unikatan:

  • Najtraženija knjiga-planer uz Božić i Novu godinu. Jedinstven dar za klijente, zaposlenike, bližnje, sebe!
  • 31 godina unikatnog i najdugovječnijeg planera u Europi (od 1995.)
  • Broj stranica čak 208 (dosad 172)! Spiralni uvez.
  • Raskošan i inspirativan sadržaj: 60 stranica tekstova (priče, stručni članci, testovi, top-pravila …)
  • Tjedni planer na 53 stranice + cca 90 stranica za bilješke.
  • I još dodajemo: 75 aforizama i poruka mudrih ljudi + 4 color slike (fotke i likovna djela) + karikature Ivana Haramije Hansa + poezija za dušu + informacije (preporučene knjige za užitke čitanja… )
  • UM poučava, inspirira, zabavlja. UM je mentor i prijatelj.
  • Prati te u torbi, na noćnom ormariću, radnom stolu, putovanjima… I uvijek mu se vraćaš.

Pogledajte video      Prelistajte UM 2025

UM se stalno usavršava u interakciji s čitateljima

UM miri ono naizgled suprostavljeno – posao i privatni život, procese i ljude, kratkoročne uspjehe i dugoročnu stabilnost i sreću. UM okuplja dobre ljude-ideje-organizacije-projekte već više od 30 godina. Riječ je o popularnom planeru koji istovremeno poučava, inspirira, raspoložuje, prenosi vedrinu. Planeru s kojom se i planira dobro.

Tijekom dugog razdoblja izlaženja UM se stalno usavršava u interakciji čitatelji – nakladnik – autori.

Edicija UM je prepoznata po zalaganju za suvremena znanja, ali i univerzalne ljudske vrijednosti. Svaki broj UM-a dosljedno – u svim svojim člancima, crticama, slikama, pjesmama, aforizmima… afirmira civilizacijske vrijednost, kao – humanost, tolerancija, razumijevanje i solidarnost, učenje i čitanje, sloboda i pravednost, DOP, održivost i ekologija, podrška mladima, obitelji i specifičnim skupinama, jednakost i sloboda, osobna sreća, stvaralaštvo, osobni i poslovni razvoj i drugo.

I ove godine UM 2025 prati i Limitirano izdanje UM-a posebnih vrijednosti: naslovnica je reprodukcija umjetničkog djela na tvrdim koricama.

Također podsjećamo na mogućnost personalizacije naslovnice i zasebnih unutarnjih stranica na određene količine.

DOBRA HRVATSKA

Svjetski dan znanosti za mir i razvoj 2024: Mladi na čelu

Svjetski dan znanosti za mir i razvoj
Foto: rawpixel.com / Freepik

Svjetski dan znanosti za mir i razvoj koji se obilježava svakog 10. studenoga, naglašava značajnu ulogu znanosti u društvu.

Bližim povezivanjem znanosti s društvom, Svjetski dan znanosti za mir i razvoj ima za cilj osigurati da građani budu informirani o razvoju znanosti. Također naglašava ulogu koju znanstvenici igraju u širenju našeg razumijevanja planeta Zemlje i u tome da naša društva postanu održivija.

Ove godine tema obilježavanja je Mladi na čelu. Prilika je to za uključivanje široke publike, s fokusom na mlade ljude i neznanstvenike u otkrivanju i istraživanju uloge znanosti u našem digitaliziranom svijetu koji se brzo mijenja. Mladi će imati priliku postavljati pitanja istaknutim znanstvenicima o načinima na koje znanost utječe na naše svakodnevne živote i doprinosi pronalaženju rješenja za najhitnije izazove s kojima se svijet suočava od lokalne do globalne razine.

Međunarodni tjedan znanosti i mira

Svjetski dan znanosti za mir i razvoj uvod je u Međunarodni tjedan znanosti i mira. Međunarodni tjedan znanosti i mira daje važan doprinos promicanju mira. Tjedan potiče veću akademsku razmjenu te u javnosti promiće svijest o odnosu znanosti i mira. Cilj je jačanje međunarodnog razumijevanja i suradnje u primjeni znanosti za promicanje mira tijekom cijele godine.

Desetljeće znanosti za održivi razvoj

U kolovozu 2023. Opća skupština Ujedinjenih naroda (UNGA) proglasila je razdoblje 2024.-2033. Međunarodnim desetljećem znanosti za održivi razvoj. Ovo označava važan korak u globalnim naporima da se znanost iskoristi za održivu budućnost.

Znanost se pojavljuje kao moćan alat za rješavanje globalnih izazova kao što su klimatske promjene, nedostatak resursa i nejednakost u razvoju. Obrazovne inicijative, medicinska otkrića i napori u izgradnji kapaciteta vođeni znanošću mogu smanjiti globalne nejednakosti i poboljšati kvalitetu života u svim zemljama. Samo kroz znanstveno istraživanje i suradnju mogu se razviti izvediva rješenja za sve ciljeve održivog razvoja.

Naš planet ide prema globalnom zatopljenju za više od 1,5°C do 2100., što je cilj utvrđen Pariškim sporazumom 2015. Poremećaji uzrokovani klimatskim promjenama kao što su suše, poplave, oluje, toplinski valovi i druge opasnosti povezane s vremenom postaju sve češći i teži. Unatoč razmjerima izazova, rezultati istraživanja u vitalnim područjima za održivost ostaju marginalni.

Međunarodno desetljeće znanosti za održivi razvoj ima za cilj pronaći rješenja za te globalne izazove. Prepoznaje znanost kao opće dobro za čovječanstvo i ponovno potvrđuje njezinu temeljnu ulogu u potrazi čovječanstva za razvojnim modelom koji poboljšava ljudsko stanje uz očuvanje planeta o kojem ovisi naš opstanak. Pod vodstvom UNESCO-a, cilj Desetljeća je vratiti povjerenje u znanost, potaknuti kritičko i nijansirano razmišljanje te ojačati svjetsku znanstvenu suradnju. Čineći to, zajedno utiremo put za otporniji, pravedniji i prosvijetljeniji svijet.

DOBRA HRVATSKA

Međunarodni dan prevencije izrabljivanja okoliša u vrijeme rata i oružanih sukoba

Međunarodni dan prevencije izrabljivanja okoliša u vrijeme rata ili oružanih sukoba
Foto: vecstock / Freepik

Međunarodni dan prevencije izrabljivanja okoliša u vrijeme rata i oružanih sukoba, 6. studenog, prilika je da se okoliš prepozna kao još jedna žrtva rata. Čovječanstvo svoje ratne žrtve računa u vidu mrtvih i ranjenih vojnika i civila, uništenih gradova i sredstava za život, dok okoliš najčešće ostaje neobjavljena žrtva rata.

Oružani sukobi dovode do degradacije ili uništenja okoliša, s dugotrajnim učincima koji doprinose povećanju ranjivosti pogođenog stanovništva. Izvori vode bivaju zagađeni, usjevi spaljeni, šume posječene, tlo zatrovano, a životinje ubijene da bi se stekla vojna prednost.

Degradacija okoliša i uništavanje uslijed sukoba ne samo da uzima danak samoj prirodi, već i pogoršava nesigurnost hrane i vode te uništava sredstva za život. Oštećenje okoliša tako ugrožava dobrobit, zdravlje i opstanak lokalnog stanovništva, a to povećava njihovu ranjivost godinama, pa čak i desetljećima.

Pravna zaštita okoliša tijekom i nakon oružanih sukoba

Neka pravila međunarodnog prava pružaju zaštitu prirodnom okolišu te nastoje ograničiti štetu koju rat uzrokuje. No oružani sukobi ostaju i nadalje važan uzrok štete okolišu, što dovodi do nesigurnosti hrane i vode, gubitka sredstava za život i gubitka bioraznolikosti.

Važnost zaštite prirodnog okoliša i njegovih vitalnih resursa tijekom i nakon oružanih sukoba sve se više prepoznaje u globalnoj areni. Komisija za međunarodno pravo (ILC), tijelo pravnih stručnjaka UN-a za međunarodno pravo, poduzela je napore da se poboljša pravni okvir u ovom području. Predložena su 27 nacrta načela za zaštitu okoliša u odnosu na oružani sukob, uključujući mjere za prevenciju štete okolišu tijekom sukoba i sanaciju nakon njih.

Prirodni resursi i oružani sukobi

Najmanje 40 posto svih unutarnjih sukoba u posljednjih 60 godina bilo je povezano s iskorištavanjem prirodnih resursa. Bilo da se radi o visokovrijednim resursima poput drva, dijamanata, zlata i nafte ili oskudnim resursima poput plodne zemlje i vode. Utvrđeno je da sukobi koji uključuju prirodne resurse imaju dvostruko veću vjerojatnost da će se ponovno pojaviti. –  Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP)

U uvjetima ekoloških kriza, loše upravljanje prirodnim resursima može povećati rizik od sukoba. Stoga je važno osigurati da djelovanje na okoliš bude dio strategija za prevenciju sukoba te očuvanje i izgradnju mira. Trajnog mira ne može biti ako se unište prirodni resursi i ekosustavi koji održavaju život.

DOBRA HRVATSKA

Jesu li klimatske promjene krive za smrtonosne poplave u Valenciji?

Jesu li klimatske promjene krive za smrtonosne poplave u Valenciji?
Ilustracija: freepik AI

Klimatske promjene mijenjaju strukturu naših vremenskih sustava stvarajući uvjete u kojima se intenzivne grmljavinske oluje zaustavljaju nad regijom što dovodi do rekordne količine oborina – što je obrazac koji stalno iznova viđamo. – izjavila je dr. Linda Speight, predavačica na Školi za geografiju i okoliš (SoGE) Sveučilišta u Oxfordu.

Znanstvenici za klimu i meteorolozi okrivili su za poplavu nešto što se naziva ‘olujni sustav s niskim tlakom’ koji je migrirao i zatim zapeo nad regijom, izlivši kišu u količini od godinu dana u osam sati.

To je prirodni vremenski događaj koji obično pogađa Španjolsku u jesen i zimi. Ovaj fenomen je toliko čest da ima svoju kraticu, DANA ili Depresion Aislada en Niveles Altos. Međutim, neuobičajeno tople temperature površine mora, koje su mnogo vjerojatnije zbog klimatskih promjena, izravno utječu na količinu kiše koju ove oluje mogu zadržati. Tlo u mnogim dijelovima istočne i južne Španjolske također je manje sposobno apsorbirati kišnicu nakon jake suše.

“Ovo je dramatična stvarnost klimatskih promjena”, rekla je u srijedu predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, dodajući da su ekstremne vremenske pojave postale “nova normala”. I moramo se pripremiti nositi se s tim, u cijeloj našoj Uniji, i sa svim alatima koji su nam na raspolaganju.”

“Nema sumnje da su ove eksplozivne kiše pojačane klimatskim promjenama”, objašnjava dr. Friederike Otto, voditeljica World Weather Attribution pri Centru za politiku zaštite okoliša, Imperial College London.

Brza djelomična analiza koju je provela ova skupina međunarodnih znanstvenika sugerira da su klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem učinile količinu oborina u Španjolskoj oko 12 posto većom. Također je utvrđeno da je vremenski događaj koji je doživio regiju dvaput vjerojatniji.


UN-ova predviđanja za 2024.: više klimatskih katastrofa, visoke cijene hrane i ekstremniji vremenski uvjeti


Iako to nije potpuna, detaljna studija atribucije, kažu da su klimatske promjene najvjerojatnije objašnjenje za ekstremne pljuskove.

“Sa svakim djelićem stupnja zagrijavanja fosilnih goriva, atmosfera može zadržati više vlage, što dovodi do jačih padavina. Ove smrtonosne poplave još su jedan podsjetnik koliko su klimatske promjene već postale opasne nakon zagrijavanja od samo 1,3°C,” dodaje Otto.

Naglašava da je prošlog tjedna UN upozorio da je svijet na putu da do kraja stoljeća doživi zagrijavanje za čak 3,1°C .

“Na COP29 globalni čelnici stvarno se moraju složiti ne samo da će smanjiti, nego i prestati sagorijevati fosilna goriva, s krajnjim datumom. Što dulje svijet odgađa zamjenu fosilnih goriva obnovljivom energijom, to će ekstremne vremenske prilike biti ozbiljnije i učestalije.”

Je li Valencia mogla biti bolje pripremljena za ekstremne vremenske uvjete?

Više od 200 ljudi poginulo je u južnoj i istočnoj Španjolskoj nakon smrtonosnih iznenadnih poplava. Očekuje se da će taj broj i dalje rasti jer se nastavlja potraga za desecima nestalih, neke regije tek trebaju prijaviti svoje žrtve i predviđa se da će kiša pogoditi neke od najteže pogođenih dijelova zemlje.


Do 2030. svijet će se suočiti s oko 560 katastrofa godišnje


U nekim je područjima u utorak u samo osam sati pala godišnja količina kiše. Španjolska nacionalna državna meteorološka agencija (AEMET) kaže da se u području Chica u Valenciji u osam sati nakupilo “izvanrednih” 491 litara po kvadratnom metru.

Poplavljeni nakon obilnih oborina, ljudi su ostali zarobljeni u svojim domovima, automobili su odneseni, a mostovi su se savili pod snagom vode. Spasilačke ekipe ostavljene su u borbi da dođu do područja odsječenih razaranjem, a lokalno stanovništvo čekalo je u redu za vitalne zalihe.

Španjolska je u petak rasporedila stotine vojnika u Valenciju kako bi pomogli u odgovoru na hitne slučajeve.

Lokalne vlasti kritizirane su jer nisu izdale pravovremena upozorenja o potencijalnim opasnostima od oluje.

Vlada Valencije priznala je da je samo poslala tekstualne poruke upozoravajući stanovnike na katastrofu osam sati nakon što su poplave prvi put prijavljene i 10 sati nakon što je AEMET izdao upozorenje o “ekstremnoj opasnosti” u regiji.

Ova kratka poruka poslana nešto poslije 20 sati u utorak stigla je prekasno za mnoge koji su već bili zarobljeni u svojim domovima, trgovinama ili automobilima na ulicama dok ih je pogodila smrtonosna poplava.

Hannah Cloke, profesorica hidrologije na Sveučilištu Reading, kaže da je “užasno” vidjeti toliko ljudi kako umiru u poplavama u Europi kada su prognostičari predvidjeli ekstremne padaline i izdali upozorenja.

Svjetska meteorološka organizacija priopćila je u petak da su učinkoviti sustavi upozorenja na poplave mogli pomoći u izbjegavanju razine razaranja koja se dogodila u Valenciji.

Izvor: euronews.green

Svjetski dan gradova 2024: Mladi predvodnici klimatskih i lokalnih akcija za gradove

Svjetski dan gradova
Foto: Pogled na urbano okruženje grada New Yorka / Freepik - AI generiran

Svjetski dan gradova obilježava se svake godine 31. listopada od 2014. godine. Njime se završava Urbani listopad koji otvara Svjetski dan stanovanja. Ove godine Urbani listopad baca svjetlo na mlade i njihovu ulogu u oblikovanju naše urbane budućnosti.

Urbanizacija predstavlja neke od najznačajnijih prilika i izazova u današnjem svijetu. Gradovi su središta gospodarskog rasta i razvoja, ali se također suočavaju s demografskim, ekološkim, gospodarskim i društvenim izazovima. Svakog listopada UN-Habitat i partneri organiziraju mjesec dana aktivnosti, događaja i rasprava o urbanoj održivosti – nudeći ljudima diljem svijeta priliku da se uključe u kritički razgovor o budućnosti naših gradova i mjesta. Kao sljedeća generacija vođa, inovatora i kreatora promjena, mladi ljudi su u središtu stvaranja održivih, uključivih i otpornih gradova za sve. Ovogodišnji Urbani listopad istražuje kako mladi pokreću pozitivne promjene u gradovima i zajednicama.

To odražava i ovogodišnja tema za Svjetski dan gradova: Mladi predvodnici klimatskih i lokalnih akcija za gradove. Globalno obilježavanje ovogodišnjeg Svjetskog dana gradova održat će se u Aleksandriji u Egiptu.

Mladi se zalažu za hrabrije korake i akcije za rješavanje klimatske krize u našim gradovima. Skrenut će pozornost na to kako uhvatiti te hrabre ideje i ambiciozne ciljeve i pretvoriti ih u postignuća.

Svjetski dan gradova 2024.

Uloga mladih u oblikovanju urbane budućnosti

Gradovi se danas suočavaju s izazovima bez presedana, posebno u kontekstu klimatskih promjena. U gradovima diljem svijeta mladi predstavljaju značajnu demografiju, a njihovi glasovi i akcije ključni su za oblikovanje urbane budućnosti. Predviđa se da će urbana područja prihvatiti 70 posto globalne populacije do 2050. godine. Procjenjuje se da će 60 posto svjetskog stanovništva živjeti u gradovima do 2030. i da će čak 60 posto urbanih stanovnika biti mlađe od 18 godina.

Unatoč napretku prema ciljevima održivog razvoja, urbana područja i dalje se bore sa siromaštvom, nejednakošću, i degradacije okoliša, što zahtijeva hitne i transformativne radnje. Na globalnom jugu ti su izazovi često izraženiji zbog brze urbanizacije, ograničene infrastrukture i nedovoljnih resursa. Gradovi u tim regijama često se suočavaju s ozbiljnim nedostatkom stambenog prostora, neadekvatnim pristupom čistoj vodi i sanitarnim uvjetima te većom ranjivošću na katastrofe povezane s klimom. Mladi u tim područjima posebno su pogođeni, jer imaju visoku razinu nezaposlenosti i ograničene mogućnosti obrazovanja. Stoga je rješavanje jedinstvenih potreba i iskorištavanje potencijala mladih ljudi na globalnom jugu ključno za postizanje održivog urbanog razvoja i ublažavanje utjecaja klimatskih promjena.

Značajno uključivanje mladih u urbane procese donošenja odluka ključno je za poticanje uključivih i otpornih gradova. Osnaživanjem i omogućavanjem mladima da aktivno sudjeluju, gradovi mogu iskoristiti njihovu kreativnost, inovativnost i predanost pokretanju održivog razvoja. Štoviše, uključivanje mladih u kreiranje politike osigurava da urbane strategije odražavaju njihove težnje i brige, što dovodi do učinkovitije i pravednije budućnosti.

DOBRA HRVATSKA

Dan Ujedinjenih naroda 2024: Svijet treba UN – UN nas treba

Dan Ujedinjenih naroda
Foto: Miguel Á. Padriñán / Pixabay

Dan Ujedinjenih naroda obilježava se svake godine 24. listopada, u spomen na datum osnivanja Ujedinjenih naroda 1945. godine. Ovaj dan naglašava ključnu ulogu UN-a u promicanju mira, sigurnosti i suradnje među narodima.

Ujedinjeni narodi (UN) su međunarodna organizacija osnovana 24. listopada 1945. godine, odmah nakon Drugog svjetskog rata. Primarna svrha ove međunarodne organizacije je promicanje globalnog mira, sigurnosti i suradnje.

UN ima istaknutu ulogu u rješavanju sukoba, rješavanju humanitarnih kriza, promicanju ljudskih prava i radu na održivom razvoju. Sjedište Ujedinjenih naroda nalazi se u New Yorku i sastoji se od različitih organa i specijaliziranih agencija koje zajedno rade na rješavanju globalnih problema.

Od svog osnutka do danas, Ujedinjeni narodi bili su jedina organizacija koja se u prvom planu bavi globalnim izazovima, uključujući siromaštvo, glad, nejednakost, klimatske promjene i sukobe. Sa 193 države članice i 5 stalnih članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, UN ostaje najvažnija platforma za raspravu i zajedničko djelovanje o globalnim pitanjima.

U današnjem problematičnom svijetu nada nije dovoljna. Nada zahtijeva odlučnu akciju i multilateralna rješenja za mir, zajednički prosperitet i uspješan planet. Nada zahtijeva da sve zemlje rade kao jedna. Nada zahtijeva Ujedinjene narode.

António Guterres

Ove godine Dan Ujedinjenih naroda ima posebnu važnost jer se svijet suočava s brojnim krizama koje zahtijevaju multilateralnu suradnju. Tema ovogodišnjeg obilježavanja je “Svijet treba UN; UN nas treba.”

DOBRA HRVATSKA

Pet najvećih rizika su klima, geopolitička nestabilnost, kibernetička sigurnost i umjetna inteligencija te socijalne tenzije

Prije par dana je osiguravajuća korporacija Axa objavila svoje novo Izvješće o budućim rizicima. Ovo Izvješće istražuje nove rizike s kojima bismo se mogli suočiti u budućnosti. Temelji se na godišnjoj anketi u kojoj je od 3000 stručnjaka iz 50 zemalja i reprezentativnog uzorka od 20.000 pojedinaca iz 15 zemalja traženo da rangiraju svojih 10 najvećih rizika u nastajanju, na temelju njihovog potencijalnog utjecaja na društvo u sljedećih pet do deset godina.

Za ovo 11. izdanje, Izvješće o budućim rizicima naglašava rastuću složenost upravljanja rizicima, donošenja odluka i suočavanja s izazovima u svijetu obilježenom brzim tehnološkim napretkom i sve više međusobno povezanim rizicima, od geopolitike i sigurnosti do dezinformacija.

Izvješće je otkrilo da su među pet najvećih rizika klima, geopolitička nestabilnost, kibernetička sigurnost i rizici povezani s umjetnom inteligencijom i velikim podacima. U prvih deset nalaze se još i rizici vezani uz biološku raznolikost i prirodne resurse, rizici energetskih sustava, terorizam, pandemije i zarazne bolesti te financijska stabilnost.

Rizike povezane s klimom 63 posto stručnjaka i 45 posto javnosti uvrstilo je među svojih pet najznačajnijih – iako se postotak ljudi koji ga smatraju najvažnijim razlikovao od regije do regije.

Europljani su klimatske promjene rangirali kao hitan nadolazeći rizik iz godine u godinu. Oni prednjače u odnosu na druge skupine sa 67 posto stručnjaka i 49 posto javnosti koji su ih svrstali među svojih pet najznačajnijih rizika.

Studija također naglašava kako ljudi diljem svijeta sve više osjećaju utjecaj klimatskih promjena. Otkriva da 77 posto opće javnosti sada kaže da se osjeća ranjivo na klimatske promjene i njihove učinke u svom svakodnevnom životu. To je porast u odnosu na 73 posto u prošlogodišnjem istraživanju, što sugerira da je to predmet brzo rastuće zabrinutosti.

Tri najveća rizika u 2024.

Klimatske promjene i dalje su glavna briga stručnjaka na svim kontinentima. U međuvremenu, opća svijest o njegovom utjecaju nastavlja rasti: 77% opće javnosti koja je odabrala ovaj rizik među svojih pet najboljih kaže da se osjeća ranjivo na njega u svom svakodnevnom životu, što je porast u odnosu na 73% u prošlogodišnjem istraživanju i izjednačeno s prvim mjestom.

Geopolitička nestabilnost više zabrinjava stručnjake. Drugo mjesto u ukupnom poretku, 16 % stručnjaka ocijenilo ga je najvećim rizikom u usporedbi s 9 % 2023. Ovo povećanje vjerojatno je povezano s tekućom krizom na Bliskom istoku, u kombinaciji s kontinuiranim sukobom u Ukrajini i pojačanom globalnom atmosferom napetosti , prkos i protekcionizam.

Kibernetička sigurnost i dalje se smatra glavnom prijetnjom. Iako je pala na treće mjesto s drugog prošle godine, kibernetička sigurnost nalazi se među pet najvećih rizika većine pojedinačnih stručnjaka. Zabrinutost oko ovog rizika vjerojatno je usko povezana s geopolitičkom nestabilnošću, uz kontinuirani napredak u sposobnostima umjetne inteligencije i sve veću ovisnost o velikim pružateljima usluga.

DOBRA HRVATSKA

Svjetski dan hrane 2024: Pravo na hranu za bolji život i bolju budućnost

Svjetski dan hrane 2024

Od kada je prvi put obilježen 1979. godine, Svjetski dan hrane održava se svake godine 16. listopada i promiče svijest o gladi i djelovanje za budućnost hrane, ljudi i planeta.

Prvobitno ustanovljen kako bi obilježio godišnjicu utemeljenja Organizacije za hranu i poljoprivredu, Svjetski dan hrane ide ruku pod ruku s misijom FAO-a da se zaustavi glad u svijetu i poboljša životni standard ljudi. Ovaj dan predstavlja podsjetnik da su glad, nesigurnost hrane i neuhranjenost među najhitnijim problemima našeg vremena koji se nažalost pogoršavaju što se više približavamo cilju nulte gladi do 2030. godine.

Vjerojatno se neće dosegnuti nulta glad do 2030.

Tijekom prošlog desetljeća napredak u borbi protiv gladi usporio se do zabrinjavajuće razine. Situacija je najteža u podsaharskoj Africi i južnoj Aziji, koje se suočavaju s rastućom pothranjenošću, smrtnošću djece i stopom pothranjenosti djece, potaknute lošom prehranom, ekonomskim izazovima i sve većim utjecajem prirodnih katastrofa.

Imajući ovo na umu, čini se da je cilj dostizanja nulte gladi do 2030. nemoguć. Štoviše, ako napredak ostane tempom koji smo primijetili u posljednjem desetljeću, svijet neće dosegnuti ni niske razine gladi do 2160. godine — više od 130 godina od sada.

Globalni indeks gladi (GHI) koji svake godine objavljuju Concern Worldwide i Welthungerhilfe daje pregled trenutnih činjenica i brojki o gladi u svijetu, kao i pogled na to gdje smo (a gdje nismo) napredovali i što treba promijeniti kako bismo se približili osiguravanju sigurnosti hrane za sve.

Glad u svijetu u brojkama

  1. Svijet proizvodi dovoljno hrane da prehrani svih svojih 8 milijardi ljudi, a ipak  733 milijuna ljudi (1 od 11) gladuje svaki dan.
  2. Stope gladi u Africi su posebno visoke, s 1 od 5 ljudi koji su gladni svaki dan.
  3. 2,8 milijardi ljudi diljem svijeta ne može si priuštiti zdravu prehranu — 35% svjetske populacije.
  4. U zemljama s niskim prihodima 71,5% ljudi ne može si priuštiti zdravu prehranu. U zemljama s visokim dohotkom ta brojka pada na 6,3%.
  5. Prema Globalnom indeksu gladi za 2024., razine gladi rangirane su kao ozbiljne u 36 zemalja.
  6. Globalni indeks gladi za 2024. također ocjenjuje razine gladi kao alarmantne u 6 zemalja: Burundi, Čad, Madagaskar, Somalija, Južni Sudan i Jemen.
  7. Broj ljudi koji pate od gladi porastao je za otprilike 152 milijuna od 2019. godine.
  8. Od pisanja ovog članka,  Integrirana klasifikacija faza prehrane (IPC) procjenjuje da 1,33 milijuna ljudi diljem svijeta doživljava  glad ili stanja slična gladi.
  9. Polovica svih smrtnih slučajeva djece povezana je s pothranjenošću.
  10. Svake godine 9 milijuna ljudi umre od gladi; mnogi su djeca mlađa od 5 godina.

Pravo na hranu za bolji život i bolju budućnost

Ovogodišnja tema Svjetskog dana hrane je: “Pravo na hranu za bolji život i bolju budućnost.” Hrana je treća najosnovnija ljudska potreba nakon zraka i vode. Svatko treba imati pravo na odgovarajuću hranu. Ljudska prava kao što su pravo na hranu, život i slobodu, rad i obrazovanje priznata su Općom deklaracijom o ljudskim pravima i dva pravno obvezujuća međunarodna pakta.

Poljoprivrednici u svijetu proizvode dovoljno hrane da nahrane više od globalne populacije, ali glad i dalje postoji. Oko 733 milijuna ljudi u svijetu suočava se s glađu zbog ponovljenih vremenskih šokova, sukoba, ekonomskih padova, nejednakosti i pandemije. To najviše pogađa siromašne i ranjive, od kojih su mnoga poljoprivredna kućanstva, odražavajući sve veće nejednakosti među zemljama i unutar njih.

Više od 2,8 milijardi ljudi u svijetu ne može si priuštiti zdravu prehranu. Nezdrava prehrana vodeći je uzrok svih oblika pothranjenosti – pothranjenosti, nedostatka mikronutrijenata i pretilosti, koji sada postoje u većini zemalja, prožimajući društveno-ekonomske klase. Ipak, danas previše ljudi pati od gladi i ne mogu si priuštiti zdravu prehranu. Ranjiviji ljudi često su prisiljeni osloniti se na osnovnu hranu ili jeftiniju hranu koja može biti nezdrava, dok drugi pate zbog nedostupnosti svježe ili raznolike hrane, nedostaju im informacije potrebne za odabir zdrave prehrane ili se jednostavno odlučuju za praktičnost.

Glad i pothranjenost dodatno se pogoršavaju dugotrajnim ili dugotrajnim krizama koje su potaknute kombinacijom sukoba, ekstremnih vremenskih prilika i gospodarskih šokova. Poljoprivredno-prehrambeni sustavi, u cjelini, osjetljivi su na katastrofe i krize, posebno na utjecaje klimatskih promjena, ali istovremeno stvaraju zagađenje, degradiraju tlo, vodu i zrak te pridonose emisijama stakleničkih plinova i gubitku bioraznolikosti. Transformacijom poljoprivredno-prehrambenih sustava postoji veliki potencijal za ublažavanje klimatskih promjena i podržavanje mirnog, otpornog i uključivog života za sve.

Otkrijte kako se možete pridružiti #WorldFoodDay i pomoći u podizanju svijesti.

DOBRA HRVATSKA

NAJČITANIJE