Re-kreiraj posao i život za žene i muškarce MAMFORCE & SAPONIA: Ujednačeno po spolu uz dobru ravnotežu poslovnog i privatnog. Fleksibilnost i dobra organizacija za rodnu ravnopravnost!

MAMFORCE - Dijana Kobas Desković, direktorica Spona Code i Andrea Božić, Saponia, Project Manager
Foto: Dijana Kobas Desković, direktorica Spona Code i Andrea Božić, Saponia, Project Manager

Kada se kompanija može pohvaliti sa 130 godina poslovanja, jasno je da je u tako dugom stažu bilo itekako prostora za promišljanje o poslovnim procesima, o tome što poboljšava učinkovitost, kako zadržati kvalitetnog radnika, kako mu omogućiti da ostvari svoje maksimalne potencijale, na osobnu korist i zadovoljstvo i poslovni učinak tvrtke. Osječka Saponia odavno je prepoznala važnost zadovoljstva radnika kao ključ motivacije, kao i neupitnost značaja rodne ravnopravnosti za dobrobit kompanije.

U kompleksnim prerađivačkim industrijama, sa više do 750 zaposlenih, nije jednostavno uskladiti sve želje i potrebe s mogućnostima i zahtjevima posla. Provedeno istraživanje pokazalo je kako 95 % zaposlenih doživljava Saponiju kao tvrtku s nula tolerancije na bilo kakve oblike uznemiravanja i neetičnog ponašanja, udio žena u menadžmentu veći je za 14% u odnosu na udio žena u organizaciji, a uobičajena razlika u plaćama po spolu u ovoj kompaniji nije slučaj. Promoviranje je ujednačeno, spol nije prepreka za napredovanje, a tvrtka omogućava dobru ravnotežu poslovnog i privatnog.

  • Svjesni smo važnosti stalnog unapređenja poslovnih praksi i organizacijske kulture. Smatramo da poboljšanje dobrobiti svih zaposlenih izravno utječe na učinkovitost i zdravlje organizacije, a cilj nam je biti poslodavac izbora u regiji uz maksimalno zadovoljavanje potreba svih dionika. Saponia je tvrtka izražene rodne ravnopravnosti kako po pitanju voditeljskih pozicija, tako i po pitanju plaća, no izazov nam predstavlja privlačenje mladih, motiviranih stručnjaka, želimo postići veću fleksibilnost za zaposlene, povećati općenito zadovoljstvo zaposlenih te osnažiti employer brand. – ističe Zdravko Pavić, direktor Pravnih poslova i upravljanja ljudskim potencijalima i predsjednik Nadzornog odbora.

S obzirom da kompanija stavlja naglasak na razvoj i edukaciju odlučili su ući u proces certifikacije za MAMFORCE standard u sklopu projekta Re-kreiraj posao i život za žene i muškarce, koji je koordiniralo Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike u suradnji s partnerom tvrtkom Spona Code, kreatorom MAMFORCE standarda. 

  • Ulazak u MAMFORCE zajednicu za Saponiju je dio procesa i puta kojem je zadnjih godina predana, a vodi prema modernoj, osviještenoj kompaniji. Saponia se brine za cijeli ekosustav, zaposlenici i njihove obitelji te ravnoteža poslovnog i privatnog su njegov važan dio. Proces stjecanja MAMFORCE certifikata je vrlo složen i zahtjevan, ali usvajanjem smjernica i uz profesionalno usmjeravanje, omogućeno nam je da postanemo još bolji poslodavac,  poboljšamo poslovne prakse, motiviramo zaposlenike i ujedno potvrdimo ispravnost puta kojim smo krenuli – biti tvrtka gdje se svi zaposleni osjećaju kao doma. – kaže sa zadovoljstvom Zdravko Pavić.
MAMFORCE
MAMFORCE Standard

Kao područja za poboljšanje detektirani su regulatorni okvir kroz procedure i pravilnike kojima bi dodatno osnažili već postojeće dobre prakse, te jačanje metrike i komunikacije.

Temeljem preporuka pokrenute su novosti za zaposlene koje se distribuiraju svima u e-sandučiće i stavljaju na oglasne ploče, promijenile su se procedure kako bi se olakšalo korištenje pogodnosti i omogućila bolja ravnoteža poslovnog i privatnog. 

  • Kao mama znam koliko znači podrška radnog okruženja za ostvarivanje svih mojih ciljeva, i poslovnih i privatnih. U Saponiji sam počela kao pripravnik u razvoju, poslu koji me maksimalno ispunjava i uživam u stvaranju novih proizvoda koji se nalaze u većini kućanstava u okruženju. Uz podršku tvrtke i kolega uspjela sam izbalansirati majčinstvo, stjecanje doktorata i odlaske na dodatne edukacije, te napredovanje u karijeri. Nedavno sam se vratila s roditeljskog dopusta nakon trećeg djeteta i tvrtka mi je omogućila rad na pola radnog vremena i daljnje napredovanje. – ispričala nam je zadovoljna Maja Aničić, voditeljica Razvoja tekućih deterdženata. 

Kao itekako važan čimbenik uz potporu poslodavca Aničić posebno ističe i potporu i razumijevanje kolega, što joj dodatno olakšava usklađivanje vremena provedenog na poslu s privatnim obvezama. – Dodatno me to inspirira – ponosna je direktorica, majka troje djece i doktorica znanosti.

Saponia se također posvetila jačanju interne komunikacije kako bi ostvarili bolje razumijevanje i uvažavanje između različitih odjela i poslova. Izrađen je priručnik za zaposlenike zahvaljujući kojem mogu jednostavno i brzo doći do svih informacija vezanih uz njihova prava.

  • Saponia je tvrtka u kojoj je bitno samo kako radite i što znate. U Saponiji je očit ženski dodir. Voditeljice pogona, razvoja, tehnologinje u inženjeringu ili stručnjakinje u prodaji ravnopravne su u svemu svojim muškim kolegama, daju doprinos napredovanju tvrtke i sasvim je normalno da žena obavlja „muški“ posao i obratno. I baš zato volim biti dio ove firme i boriti se za njezin napredak. – smatra Željka Martinović, voditeljica u Nabavi.

Saponia stremi izvrsnosti u svim segmentima poslovanja kroz sustavno unaprjeđenje i modernizaciju procesa. Svjesni izazova poslovanja u trenucima kad je globalno okruženje potreseno nizom kriza uz podršku svih zaposlenih cilj im je zadržati visoku konkurentnost i dugoročnu održivost, te kreirati portfelj proizvoda vrhunske kvalitete s ciljem stvaranja novih vrijednosti.

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2023.

Re-kreiraj posao i život za žene i muškarce MAMFORCE i PODUZETNIČKI CENTAR KRAPINSKO – ZAGORSKE ŽUPANIJE: Osviještenim politikama do zadovoljstva. Fleksibilnost i dobra organizacija za rodnu ravnopravnost!

MAMFORCE - Dijana Kobas Desković, direktorica Spona Code i Miroslav Macan, Poduzetnički centar Krapinsko-zagorske županije, voditelj projekta
Foto: Dijana Kobas Desković, direktorica Spona Code i Miroslav Macan, Poduzetnički centar Krapinsko-zagorske županije, voditelj projekta

Mali, ali itekako vrijedni. To je Poduzetnički centar Krapinsko – zagorske županije. Autentičnost, kreativnost i suradnja omogućuju trajan uspjeh, moto je pod kojim se trude olakšati rast poduzetničkog sustava u svojoj županiji. Kao jedan od većih izazova vide poticanje ženskog poduzetništva, što se pokazuje diljem Hrvatske. Žene su često manje zastupljene u poduzetništvu nego muškarci, pa njihovu aktivnost valja poticati​​ razvojem posebnih programa i edukacija, te olakšavanjem pristupa financijskim sredstvima i mentorstvu, kažu u Poduzetničkom centru. Dodatna korist takvog angažmana bila bi povećanje vidljivosti uspješnih poduzetnica, veća podrška i angažman zajednice. 

Proces certifikacije za MAMFORCE standard u sklopu projekta Re-kreiraj posao i život za žene i muškarce, pod dirigentskom palicom Ministarstva rada, mirovinskog osiguranja, obitelji i socijalne politike u izvršnoj sinergiji s tvrtkom Spona Code, kreatorom standarda, motivirao je Poduzetnički centar da se fokusiraju na teme fleksibilnosti u radnom okruženju i kreiranju politike protiv diskriminacije na radnom mjestu. 

  • Rad od kuće, fleksibilni radni sati, prilagodljivi rasporedi i druge mogućnosti koje otvaraju vrata zaposlenima da bolje prilagode radno vrijeme osobnim obvezama stvaraju radno okruženje u kojem se cijene i poštuju različite potrebe i želje zaposlenih, u atmosferi povjerenja i suradnje. Veća fleksibilnost na radnom mjestu dovodi do veće motivacije i produktivnosti zaposlenih, smanjenja stresa i povećanja vjerojatnosti da će ostati dugoročno u tvrtki. Tim razmišljanjima smo se vodili u promjenama koje smo htjeli uvesti za naš tim – govori direktorica Poduzetničkog centra, Helena Matuša.
mamforce
MAMFORCE Standard

Poduzetnički centar Krapinsko Zagorske županije uveo je stoga politiku Radnog mjesta usmjerenog na obitelj, što se pokazalo kao pun pogodak. Educirali su menadžere i kolege o važnosti usklađivanja privatnog i poslovnog života, razvili smjernice za podršku roditeljima i skrbnicima.

  • MAMFORCE standard omogućio mi je da se na radnom mjestu osjećam sigurno kroz uvođenje fleksibilnosti u radu. Kao majci 6-godišnjaka koji polazi vrtić, a svi znamo da to znači česte bolesti, poslodavac mi omogućava da posao svejedno mogu obavljati kvalitetno, a da mi je dijete zbrinuto. Neprocjenjivo! Smatram da upravo takva pozitivna radna okolina i kultura potiče rast zaposlenih, a samim time i naš bolji učinak. – zadovoljna je Željka Grmovšek, voditeljica projekata.

Mjesto bez predrasuda druga je važna misao vodilja koju je Poduzetnički centar uglavio još čvršće u svoje poslovne procese kroz edukaciju zaposlenika i menadžera o predrasudama koje mogu postojati prema roditeljstvu i spolu na radnom mjestu. 

– Moja obitelj je prezadovoljna, a fleksibilnost koju imam u tvrtki kao zaposlena majka omogućila mi je da postanem produktivnija i motiviranija. Toplo preporučam svim tvrtkama da svojim djelatnicima omoguće ravnotežu privatnog i poslovnog života jer će tako dobiti zadovoljnog radnika, a kako se kaže „samo zadovoljan radnik je dobar radnik“. To u našem slučaju zaista nije prazna fraza – ističe Melita Golub, voditeljica ureda.

Nakon usvajanja smjernica MAMFORCE pojačano je međusobno uvažavanje potreba zaposlenih koji imaju obiteljske odgovornosti, njeguje se veća fleksibilnost radnih aranžmana, potiče veća raznolikost u sastavu zaposlenih. 

  • Postupak certifikacije nije bio samo jednokratni projekt, već je potaknuo stvaranje trajne kulture koja se temelji na uvažavanju i podršci zaposlenicima u njihovim potrebama. Naučili smo prepoznavati neosviještenu pristranost i kako ju prevenirati, dobili smo alate za bolju komunikaciju i timski rad. Uveli smo i redovite razgovore o ravnoteži između poslovnog i privatnog života, što je izvrsno prihvaćeno. Osjećamo se kao dio zajednice koja cijeni i podržava ravnotežu između obiteljskih i poslovnih obveza, a ta kultura ostaje trajna vrijednost naše tvrtke. – ističe Matuša.

Krajnja pogodnost postupka koji je prošao Poduzetnički centar Krapinsko – zagorske županije bit će svakako znanje koje će prenijeti svojim korisnicima, poduzetnicima. 

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2023.

Ima li rješenja za onečišćenje plastikom? – Ministarski samit u Parizu

Foto: Umjetnička instalacija Benjamina Von Wonga koju je otkrio Greenpeace, uoči četverodnevnog summita Programa UN za okoliš o smanjenju onečišćenja plastikom, u Parizu / EPA

Suočen s ozbiljnom ekološkom krizom svijet hitno mora iznaći rješenja za onečišćenje plastikom. Velik dio planeta pliva u odbačenoj plastici, koja šteti zdravlju životinja i ljudi, ugrožava bioraznolikost te zagađuje svaki ekosustav od vrhova planina do dna oceana. Ima li rješenja?

Danas je u Parizu otpočeo sastanak pod nazivom Globalni sporazum o plastici (INC2), koji će trajati do 2. lipnja 2023., a okupit će se više od tisuću izaslanika, među kojima su ministri i predstavnici vlada. Cilj pregovora koje organizira UN je snažniji angažman na pravno obvezujućem sporazumu o recikliranju veće količine plastičnog otpada.

Porazni podaci o onečišćenju plastikom

Svake se godine u svijetu proizvede oko 460 milijuna tona plastike. Od toga 353 milijuna tona postaje otpad. Plastika je treći najproizvođeniji materijal u svijetu, iza cementa i čelika. Za razliku od drugih materijala, životni ciklus plastike je izuzetno kratak: danas 81% plastičnih proizvoda završi kao otpad u manje od godinu dana. Od tog otpada samo se 9% reciklira, 20% kontrolirano spaljuje, gotovo polovica završava na odlagalištima dok se više od 20% spaljuje na otvorenom ili se odlaže u prirodu. Onečišćenje plastikom postalo je globalna pošast s nepovoljnim posljedicama za ljudsko zdravlje i okoliš. Svake minute 15 tona plastike ulazi u ocean, što uzrokuje da plastični otpad čini 85% zagađujućih materijala u moru. Ako se tako nastavi, prema procjenama do 2050. u oceanima bi moglo biti više plastike nego ribe.


Problem plastičnog otpada – tema koju odgovorno.hr konstantno prati


Milijuni tona plastičnog otpada razasuti su u okolišu ili se ponekad otpremaju tisućama kilometara do odredišta gdje se uglavnom spaljuju ili odlažu. Procijenjeni godišnji gubitak vrijednosti plastičnog ambalažnog otpada samo tijekom razvrstavanja i obrade je 80-120 milijardi USD .

Onečišćenje plastikom plaže u Boliviji
Plaža u Boliviji zatrpana plastikom / Foto: UNDP

Opušci cigareta — čiji filteri sadrže sitna plastična vlakna — najčešća su vrsta plastičnog otpada koji se nalazi u okolišu. Sljedeći najčešći predmeti su omoti za hranu, plastične boce, plastični čepovi za boce, plastične vrećice, plastične slamke… Mnogi od nas svakodnevno koriste ove proizvode, niti ne razmišljajući gdje bi mogli završiti.

Mikroplastika – sitne plastične čestice promjera do 5 mm – pronalaze svoj put u hranu, vodu i zrak. Procjenjuje se da svaka osoba na planetu konzumira više od 50.000 plastičnih čestica godišnje.

Sadašnjih 11 milijuna metričkih tona plastike koja godišnje ulazi u ocean utrostručit će se u sljedećih dvadeset godina. To znači da će između 23 i 37 milijuna metričkih tona plastike odlaziti u oceane svake godine do 2040. godine. To je jednako 50 kilograma plastike po metru obale u cijelom svijetu…
Početkom 2000-ih količina plastičnog otpada koju smo proizveli porasla je više u jednom desetljeću nego u prethodnih 40 godina.
Više od 800 morskih i obalnih vrsta pogođeno je ovim onečišćenjem kroz gutanje, zapetljavanje i druge opasnosti.
Identificirano je 13.000 kemikalija povezanih s proizvodnjom plastike, od kojih se više od 3.000 smatra opasnima za zdravlje.

Izvor: UNEP 2023

Odbačena ili spaljena plastika za jednokratnu upotrebu šteti ljudskom zdravlju i bioraznolikosti te zagađuje svaki ekosustav od vrhova planina do dna oceana. A koliko je problem velik i značajan pokazuje i UNEP izvještaj Od onečišćenja do rješenja: globalna procjena onečišćenja morskim otpadom i plastikom.

Kako stati na kraj plastičnom zagađenju

Ujedinjeni narodi prošle su godine sklopili povijesni sporazum, prvu globalnu odluku o zaustavljanju onečišćenja plastikom. Na Skupštini Ujedinjenih naroda za okoliš 2022. usvojena je rezolucija za razvoj pravno obvezujućeg dokumenta o onečišćenju plastikom, uključujući morski okoliš, s ambicijom da se pregovori završe do kraja 2024. Prvi pregovarački sastanak održan je u Urugvaju krajem 2022. Drugi sastanak Međuvladinog pregovaračkog odbora (INC -2) upravo se održava u Parizu od 29. svibnja do 2. lipnja 2023. Nakon njih uslijedit će još tri zasjedanja do kraja 2024. i trebala bi olakšati usvajanje ugovora zakazano za 2025. Sporazum se treba temeljiti na sveobuhvatnom pristupu koji se bavi cijelim životnim ciklusom plastike.

Prijelaz na kružno gospodarstvo za plastiku je najisplativiji način za rješavanje problema plastičnog otpada. Zatvaranje slavine: Kako svijet može stati na kraj plastičnom zagađenju i stvoriti kružno gospodarstvo analiza je konkretnih praksi, tržišnih promjena i politika usmjerena na rješenja koja mogu utjecati na razmišljanje vlade i poslovnu akciju. Ovo novo UNEP-ovo izvješće Turning off the Tap, objavljeno je uoči drugog kruga pregovora u Parizu o globalnom sporazumu za suzbijanje plastičnog onečišćenja.

Izvješće poziva na ubrzanje tri osnovne tržišne promjene kojima bi se znatno smanjilo onečišćenje plastikom do 2040. godine. To su:

  • ponovna uporaba,
  • recikliranje i
  • preusmjeravanje plastične ambalaže na alternativne materijale.

Prelazak na kružno gospodarstvo može:

  • smanjiti količinu plastike koja ulazi u oceane za više od 80 posto do 2040. godine;
  • smanjiti proizvodnju nereciklirane plastike za 55 posto;
  • uštedjeti vladama 70 milijardi USD do 2040.;
  • smanjiti emisije stakleničkih plinova za 25 posto;
  • stvoriti 700.000 dodatnih radnih mjesta – uglavnom na globalnom jugu.

Izvor: UNEP 2023

Svi dionici moraju pojačati i ubrzati svoje akcije

Za bitno smanjenje onečišćenja plastikom do 2040. vlade, tvrtke i drugi dionici moraju pojačati i ubrzati svoje akcije.

Vlade su ključni akteri u lancu vrijednosti plastike i postoji nekoliko stvari koje mogu učiniti:

  • eliminirati plastične proizvode koji nam nisu potrebni, kroz zabrane, poticaje i sl.
  • mogu promicati inovacije kako bi se plastika koja nam je potrebna bila dizajnirana i uvedena u gospodarstvo na način koji omogućuje njezinu ponovnu upotrebu.
  • osigurati da plastika cirkulira u gospodarstvu što je duže moguće.

Industrija plastike također može poduzeti niz aktivnosti za brzu i sustavnu promjenu:

  • eliminirati problematičnu ili nepotrebnu plastičnu ambalažu ili proizvode redizajniranjem proizvoda radi poboljšane održivosti
  • inoviranjem svojih poslovnih modela kako bi prešli s jednokratnih na plastične proizvode za višekratnu upotrebu.
  • pružiti pouzdane i transparentne informacije o održivosti kako bi potrošači bili informirani kod kupnje.
  • povećati upotrebu recikliranog sadržaja u novim proizvodima kako bi plastika cirkulirala u gospodarstvu.
ne plastici
Foto: prostooleh / Freepik

Što ja mogu učiniti za smanjenje zagađenja plastikom

I konačno, ali ne najmanje važno – svi mi možemo i moramo učiniti više. Postoji mnogo stvari koje svaki pojedinac može učiniti – od donošenja vlastite šalice za kavu na posao, do pritiska na lokalne vlasti da poboljšaju način na koji upravljaju otpadom u svom gradu. Osim toga možete:

  • kupovati održivo: Sljedeći put kad budete u kupovini, birajte hranu bez plastične ambalaže, nosite vrećicu za višekratnu upotrebu, kupujte lokalne proizvode i ponovno punite spremnike kako biste smanjili plastični otpad i utjecaj na okoliš.
  • ulagati u održive proizvode koji ne štete prirodi. Kao npr. šalice za kavu za višekratnu upotrebu, boce za vodu i sl.
  • pravilno razvrstavati otpad za recikliranje.
  • očistiti svoj okoliš, sudjelovati u lokalnim akcijama čišćenja, itd.

Kampanja ovogodišnjeg Svjetskog dana zaštite okoliša #BeatPlasticPollution poziva na globalna rješenja za borbu protiv onečišćenja plastikom. Ovog 5. lipnja pridružite se i vi milijunima diljem svijeta.

DOBRA HRVATSKA

Mirovne snage su okosnica UN-ovog angažmana za mirniji svijet #PK75 – Međunarodni dan mirotvoraca UN-a

Ujedinjeni narodi obilježavaju 75 godina održavanja mira pod sloganom „Mir počinje sa mnom / Foto: UN DPO

“Spasiti buduće generacije od pošasti rata” među prvim su riječima Povelje UN-a (u njezinoj preambuli). Te su riječi bile glavna motivacija za stvaranje Ujedinjenih naroda, čiji su utemeljitelji proživjeli razaranje dva svijetska rata do 1945. Od svog osnivanja 24. listopada 1945., Ujedinjeni narodi često su pozivani da spriječe eskalaciju sporova u rat ili da pomognu u ponovnom uspostavljanju mira nakon izbijanja oružanog sukoba, te promicati trajni mir u društvima koja izlaze iz ratova.

Međunarodni dan mirotvoraca (mirovnih snaga) UN-a obilježava se diljem svijeta svake godine 29. svibnja, datum kada je započela prva mirovna misija UN-a nazvana Primirje. Službeno ga je 2002. uspostavila Opća skupština UN-a te se kontinuirano obilježava od 2003. godine.

To je važan dan za iskazivanje zahvalnosti hrabrim muškarcima i ženama koji su riskirali svoje živote kako bi održali mir u proteklih 75 godina. Održavanje mira UN-a ima jedinstvenu snagu i sposobnost da rasporedi postrojbe i policiju iz cijelog svijeta kako bi donijeli rješenje za područja u kojima je sukob. Priroda ovih operacija se mijenja i diktira je ono što je potrebno za rješavanje relevantnih kriza. Različite metode i taktike osiguravaju izvršenje zadaća i zaštitu ljudskih prava. Mnogi mladi mirovnjaci raspoređeni su diljem svijeta. Skupine mladih igraju značajnu ulogu u osiguravanju da misije provode aktivnosti koje su im dodijeljene.

Na ovaj dan glavni tajnik polaganjem vijenca odaje počast svim palim mirovnjacima pod zastavom UN-a za njihovu službu i žrtvu, često u teškim i opasnim uvjetima. Uredi Ujedinjenih naroda, uključujući države članice i nevladine organizacije, obično održavaju različite događaje.

2023. obilježeno je 75 godina mirovnih operacija UN-a

Mirovne snage Ujedinjenih naroda srce su našeg angažmana za mirniji svijet. Već 75 godina podržavaju ljude i zajednice potresene sukobima i nemirima diljem svijeta.
– Glavni tajnik UN-a António Guterres

Prva mirovna misija UN-a održana je 29. svibnja 1948., kada je Vijeće sigurnosti rasporedilo mali broj vojnih promatrača UN-a na Bliski istok. Tada je osnovana i Organizacija Ujedinjenih naroda za nadzor primirja (UNTSO). Njihova je svrha bila nadzirati Sporazum o primirju između Izraela i njegovih arapskih susjeda. Od tada su bile oko 72 uspješne mirovne operacije UN-a koje su spasile živote milijuna ljudi diljem svijeta.

Mirovne snage Ujedinjenih naroda rade već 75 godina na spašavanju i promjeni života u najosjetljivijim političkim i sigurnosnim situacijama u svijetu. Od 1948. više od dva milijuna uniformiranih i civilnih djelatnika pomoglo je zemljama u prijelazu iz rata u mir. Mirovne snage Ujedinjenih naroda su 1988. godine za svoj rad dobile Nobelovu nagradu za mir.

Radeći zajedno s lokalnim zajednicama, mirovne snage pomažu u napretku političkih rješenja, sprječavaju sukobe, štite civile, jačaju ljudska prava i vladavinu zakona te grade održivi mir.

Izazovi s kojima se mirovne snage suočavaju veći su nego ikad, s rastućim globalnim napetostima, složenijim sukobima i širenjem dezinformacija, što ometa njihov rad i ugrožava njihovu sigurnost. Unatoč ovim preprekama, mirovne snage ustraju, uz mnoge partnere, u zajedničkoj potrazi za mirom.

DOBRA HRVATSKA

DOP PROLJEĆE: HEINEKEN Hrvatska sustavno kreira okruženje uključivosti i raznolikosti, kao ključnog sastojka uspjeha

heineken
Foto: Heineken

Tijekom posljednjeg desetljeća globalna Heinkenova strategija održivosti Stvaramo bolji svijet imala je snažan utjecaj  na poslovanje HEINEKENA Hrvatska. Potaknula nas je na inovacije i suradnju u zaštiti okoliša, pomoć lokalnim zajednicama te pozitivan doprinos društvu. Te izazove, uključujući one vezane za raznolikosti i uključivosti, pretvorili smo u konkretne ciljeve. Uz snažnu podršku najvišeg upravljačkog tijela kompanije, ali i ostalih zaposlenika, HEINEKEN Hrvatska već nekoliko godina radi na stvaranju okruženja u kojem se svi osjećaju da su među svojima.  

U kompaniji žele izgraditi kulturu raznolikosti i uključivosti u kojoj se svatko osjeća kao dio tima bez obzira na nacionalnost, dob, spol ili bilo koju drugu vrstu raznolikosti. Takva kultura potiče osjećaj istinskog zajedništva, poštovanja i razumijevanja među zaposlenicima. 

TIM VOLONTERA za uključivost i raznolikost

HEINEKEN Hrvatska ima i tim volontera za uključivost i raznolikost koji aktivno sudjeluju u provedbi raznih inicijativa na tu temu. Primjerice, jedna od aktivnosti koje provode su radionice za zaposlenike o uključivim praksama na kojima razgovaraju o tome kako dati povratnu informaciju, tražiti i prihvaćati različita mišljenja i uključiti sve članove tima u razgovor.

SLUŠAONICE – prilika da se čuje glas zaposlenika 

Tu su i Slušaonice, odnosno razgovori manjih grupa zaposlenika s članovima menadžment tima o uključivosti i raznolikosti. Razgovara se o tome kako se zaposlenici osjećaju u radnom okruženju, primjećuju li neke izazove, imaju li kakve prijedloge za unapređenje trenutne situacije. Ovakva vrsta aktivnog slušanja pruža vodstvu izvrsnu podlogu za razumijevanje stavova zaposlenika, ali i poticaj za promjene u pravom smjeru.

SVOJI MEĐU SVOJIMA – upoznavanje s radom kolega te ulogama različitih odjela i sektora

Kako bi zaposlenici razumjeli što kolege u drugim odjelima i sektorima rade te razvijali međusobno poštovanje, pokrenuta je interna kampanja „Svoji među svojima“. Svaki član tima za uključivost i raznolikost odabrao je kolegu iz pojedinog sektora koji je u formi videozapisa predstavio svoju i ulogu svog odjela u organizaciji. Drugim riječima, u kratkoj video formi zaposlenici drugim kolegama govore o svom tipičnom radnom danu te se prisjećaju zašto vole raditi u HEINEKENU Hrvatska. 

Glavni cilj navedenih aktivnosti odnosi se na stvaranje snažnijeg osjećaja pripadnosti i jednakosti među zaposlenicima, koji su u nedavnim internim istraživanjima jasno potvrdili da primjećuju promjene i pomake nabolje.

Ljudmila Bratko Gašpić
Antonela Matijević
HEINEKEN HRVATSKA

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2023.

odgovorno@odgovorno.hr

DOP PROLJEĆE: Jamnica – oko 300 tona plastičnih čepova završava u recikliranju, zahvaljujući novom dizajnu – spojenim čepovima na bocama

Jamnica - novi dizajn - spojeni čepovi na bocama
Jamnica - novi dizajn - spojeni čepovi na bocama / Foto: Jamnica

Briga o razvrstavanju i recikliranju otpada, kao i njegovom globalnom smanjenju posljednjih godina goruća tema. Svijet godišnje proizvede oko 2 milijarde tona otpada od čega je velik dio plastika koja se jako sporo ili praktički nikako ne razgrađuje. U tom segmentu i plastični čepovi na PVC bocama predstavljaju još jedan izazov jer prečesto završe kao otpad u prirodi, umjesto kao vrijedna sirovina u procesu recikliranja. 

Jamnica, vodeća hrvatska kompanija u proizvodnji vode i pića, svjesna je svoje odgovornosti i kontinuirano teži smanjenju negativnog utjecaja na okoliš, a jedna od inicijativa u tom smjeru je baš i uvođenje spojenog čepa. 

Obavezno usklađivanje s Direktivom EU

Implementiranje spojenog čepa Jamnica je uvela kao dio procesa usklađivanja s Direktivom EU o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš. Rok implementacije spojenog čepa za sve proizvođače je 3. srpnja 2024., a u Jamnici se s Direktivom usklađuju i ranije te žele potaknuti i druge da slijede njihov primjer. 

Prema Direktivi, čepovi moraju ostati čvrsto pričvršćeni na boce jer često završe kao zasebni otpad radi čega izmiču sustavu za skupljanje otpada i završavaju u okolišu. I baš zato su čepovi čvrsto spojeni i nije predviđeno da ih se može odvojiti. Nakon korištenja cilj je da i boca i čep budu zajedno odloženi u odgovarajući spremnik za recikliranje. Uz Jamnicu spojene čepove zasad imaju PET pakiranja Sarajevskog kiseljaka, Sensationa i Sky Cole, pića koja su dio portfelja Jamnice.

„Održivi razvoj i briga o okolišu među glavnim su strateškim prioritetima naše kompanije i zato smo na tržište plasirali još jednu inovaciju koja čuva prirodu; neodvojivi čep na bocama naših proizvoda. U njegov razvoj i dizajn uložili smo mnogo truda jer nam je važno da, uz sigurnost proizvoda, imamo kvalitetan i praktičan dizajn pakiranja. Procjenjujemo da će u narednih godinu dana oko 300 tona plastičnih čepova završiti na recikliranju umjesto u okolišu zahvaljujući uvođenju spojenih čepova na bocama naših proizvoda,“ izjavila je Ivana Krnjević, rukovoditeljica zaštite okoliša u Jamnici.

Ova inovacija još je jedan korak prema čišćem okolišu, pri čemu Jamnica podržava napore EU u smanjenju onečišćenja okoliša kada je riječ o ambalaži. Ujedno se želi dodatno educirati i potaknuti potrošače da osvijeste i neku svoju aktivnu ulogu u odvajanju i recikliranju otpada.  

Helena Radić Bosanac
Direktorica korporativnih komunikacija i DOP-a, Jamnica plus d.o.o.
helena.radic-bosanac@jamnica.hr
Više informacija: https://jamnica.company/hr/

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2023.

odgovorno@odgovorno.hr
www.odgovorno.hr

DOP PROLJEĆE: „Dukat pošumljava“ – najveći pojedinačni korporativni projekt pošumljavanja u Hrvatskoj. U sinergiji s djecom!

Dukat pošumljava
Sudionici akcije 'Dukat pošumljava' / Foto: Dukat

U prvoj godini projekta Dukat je sadnjom 10.000 sadnica hrasta i bukve obnovio gotovo 50.000 četvornih metara šumskih površina u zemlji, a s ovogodišnjim će valom pošumljavanja na jesen posaditi još i više novih sadnica. Ova je inicijativa ne samo pojedinačno najveća među hrvatskim kompanijama, nego je i dugoročna, zamišljena kao Dukatov način doprinosa očuvanju prirode i borbi protiv klimatskih promjena.  

Deseta godišnjica Dukatovog najdugovječnijeg društveno-odgovornog projekta, likovnog natječaja „VOLIM MLIJEKO!“, namijenjenog učenicima razredne nastave bila je idealna prilika za nadogradnju i povezivanje projekta s još jednom, prevažnom temom – šumama. S namjerom da skrene pozornost djece na iznimnu važnost šuma, Dukat ih je kroz svoj jubilarni natječaj usmjerio da daju  vlastiti doprinos njihovu očuvanju. U školskoj godini 2021./2022. Dukat se obvezao  da će na svaki primljeni dječji likovni  rad na natječaj odgovoriti sadnjom jedne sadnice stabla. I tako je u 2022. godini započeo, u sinergiji s učenicima i školama, Dukatov veliki projekt pošumljavanja.

Zahvaljujući pristiglim likovnim radovima iz 400 osnovnih škola iz cijele zemlje posađeno je  prvih 10.000 sadnica bukve i hrasta. Dukatov projekt razvija se u najveći pojedinačni korporativni projekt pošumljavanja u Hrvatskoj. 

U Gorskom kotaru i oko Velike Gorice posađeno 10.000 sadnica 

Sadnice su sadili Dukatovi zaposlenici – volonteri, uz podršku zaposlenika Hrvatskih šuma koji su partner projekta od početka. U prvom je valu pošumljavanja u proljeće 2022. godine, pedesetak Dukatovih volontera zasadilo 1.000 sadnica hrasta lužnjaka u mladoj šumi nedaleko od Velike Gorice. U drugoj je akciji obnovljena šuma stradala najezdom potkornjaka u Gorskom kotaru, na području šumarije Vrbovsko, gdje je posađeno 9.000 sadnica bukve. S ukupno 10.000 sadnica stabala Dukat je obnovio gotovo 50.000 m2 šumskih površina.   

Dukat pošumljava
Posađeno je 9.000 sadnica bukve i 1.000 sadnica hrasta lužnjaka / Foto: Dukat

Samo u prvoj godini rasta sadnice apsorbirale oko 15 tona CO2 

Prošlogodišnja akcija pošumljavanja ima i konkretan utjecaj na okoliš i borbu protiv klimatskih promjena. Naime, sadnjom 9.000 sadnica bukve i 1.000 sadnica hrasta lužnjaka, samo u prvoj godini rasta, vezano je oko 4.120 kilograma ugljika, što znači da su biljke “upile” oko 15 tona ugljičnog dioksida iz atmosfere. Time je Dukat dao doprinos jačanju kapaciteta apsorpcije ugljičnog dioksida i dugoročno, kvalitetnijem životu zajednice.

Dukat pošumljava
Sadnice su sadili Dukatovi zaposlenici – volonteri, uz podršku zaposlenika Hrvatskih šuma koji su partner projekta od početka. / Foto: Dukat

Sljedeće izdanje pošumljavanja ove jeseni

Nastavno na izvrstan odgovor školaraca diljem Hrvatske na „mobilizaciju“ njihovih crteža za konkretnu sadnju po principu 1 crtež = 1 sadnica, Dukat je i zadnji natječaj „VOLIM MLIJEKO!“ povezao s inicijativom pošumljavanja. S obzirom na rekordan broj pristiglih radova u ovoj školskoj godini (2022./2023.), Dukat će ove jeseni, ponovno u suradnji s Hrvatskim šumama, naše šume pomladiti sadnjom čak 11.000 novih sadnica. S projektom pošumljavanja Dukat nastavlja i u sljedećim godinama. Jedan je to u nizu „zelenih“ projekata kojima Dukat daje izravan doprinos očuvanju prirode, bioraznolikosti i borbi protiv klimatskih promjena. 

Povezujući pošumljavanje domovine i likovno stvaralaštvo školaraca u jedno, utječemo i na formiranje djece u stvaralački usmjerene i odgovorne osobe i građane.

Sreća!

Prednosti pošumljavanja su brojne

Čitav je niz prednosti pošumljavanja za šume kao takve, ali i za sva živa bića koja ondje obitavaju, kao i za nas koji živimo u njihovoj neposrednoj blizini.
Na primjer, pošumljavanje pomaže smanjiti količinu ugljičnog dioksida u atmosferi, što je ključno za borbu protiv klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja. Obnavljanje šumskog fonda pomaže i u prevenciji erozije tla jer korijenje stabala pomaže u zadržavanju tla pa pošumljavanje može zaustaviti erozijske procese. 
Pošumljavanje izuzetno povoljno utječe i na očuvanje biološke raznolikosti jer se na taj način obnavljaju izgubljena staništa i pruža novi dom mnogim vrstama koje ovise o šumama. Šumske površine djeluju i kao prirodni regulatori klime. Naime, zbog svoje sposobnosti zadržavanja vode, šume mogu ublažiti učinke poplava i suša, a drveće može smanjiti brzinu vjetra i zaštititi područja od oluja. Uz to, šume imaju izrazito povoljan učinak i na ljude, posebice one koji stanuju u  urbanim područjima. Drveće poboljšava kvalitetu zraka jer apsorbira štetne plinove i filtrira zrak, pa tako pomaže u smanjenju onečišćenja zraka i povoljno utječe na zdravlje ljudi. 
Imajući na umu sve navedene prednosti obnavljanja šumskog fonda, jasno je kako je pošumljavanje dugoročna investicija u budućnost planeta i generacija koje tek dolaze. 

Dukat d.d.
Kristina Klarić Rubčić

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2023. 

Odgovorno@odgovorno.hr

Kulturna raznolikost je pokretačka snaga održivog razvoja – Svjetski dan kulturne raznolikosti za dijalog i razvoj

Svjetski dan kulturne raznolikosti za dijalog i razvoj, koji se svake godine održava 21. svibnja, slavi ne samo bogatstvo svjetskih kultura, već i ključnu ulogu međukulturalnog dijaloga za postizanje mira i održivog razvoja. 

Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je ovaj Svjetski dan 2002. godine, nakon UNESCO-vog usvajanja Opće deklaracije o kulturnoj raznolikosti. Time je istaknuta potreba za “poboljšanjem potencijala kulture kao sredstva za postizanje prosperiteta, održivog razvoja i globalnog mirnog suživota”.

Zaštita raznolikosti kulturnih izričaja važnija je nego ikad

Kulturna je raznolikost pokretačka snaga razvoja, ne samo u pogledu gospodarskog rasta, već i kao sredstvo za vođenje ispunjenijeg intelektualnog, emocionalnog, moralnog i duhovnog života. To je istaknuto u kulturnim konvencijama, koje pružaju solidnu osnovu za promicanje kulturne raznolikosti. Kulturna raznolikost stoga je bogatstvo koje je neophodno za smanjenje siromaštva i postizanje održivog razvoja.

Prema podacima UNESCO-a, kulturni i kreativni sektor jedan je od najsnažnijih pokretača razvoja u svijetu. Zapošljava više od 48 milijuna radnih mjesta u svijetu – od kojih gotovo polovicu drže žene – što predstavlja 6,2% svih postojećih radnih mjesta i 3,1% globalnog BDP-a. To je ujedno i sektor koji zapošljava i pruža prilike za najveći broj mladih do 30 godina.

Budući da se 89% svih trenutačnih sukoba u svijetu događa u zemljama s niskim međukulturalnim dijalogom, jačanje međukulturnog dijaloga mora biti prioritet da bi se uspostavila učinkovita suradnja i održao mir. Tri četvrtine velikih svjetskih sukoba ima kulturnu dimenziju. Premošćivanje jaza među kulturama hitno je i neophodno za mir, stabilnost i razvoj.

Istodobno, prihvaćanje i priznavanje kulturne raznolikosti – posebice kroz inovativnu upotrebu medija i informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) – pogoduju dijalogu među civilizacijama i kulturama, poštovanju i međusobnom razumijevanju.

No nažalost, kulturni i kreativni sektor često još uvijek nema mjesto koje zaslužuje u javnim politikama i međunarodnoj suradnji.

Od 2010. Međunarodni fond za kulturnu raznolikost (IFCD) financirao je više od 140 kulturnih i kreativnih projekata u više od 69 zemalja u razvoju.

Kultura i održivi razvoj

Transformativna moć kulture za društvenu uključenost, otpornost i održivi razvoj sve se više prepoznaje kao ključni pokretač održivog razvoja. Plan održivog razvoja do 2030. označio je veliku prekretnicu u globalnim naporima za rješavanje razvojnih izazova i prilika.

Nakon Agende 2030 Opća skupština UN-a usvojila je u prosincu 2015. i Rezoluciju o kulturi i održivom razvoju. Sve važniju ulogu u ovom globalnom zamahu zajedno s međunarodnim i nacionalnim akterima i drugim relevantnim dionicima preuzimaju lokalne vlasti i zajednice. Pri tom je kultura prepoznata kao bitna komponenta ljudskog razvoja. Kultura predstavlja izvor identiteta, inovativnosti i kreativnosti te pruža održiva rješenja za lokalne i globalne izazove.

Ciljevi održivog razvoja najbolje se mogu postići korištenjem kreativnog potencijala različitih svjetskih kultura i uključivanjem u kontinuirani dijalog kako bi se osiguralo da svi članovi društva imaju koristi od održivog razvoja.

Stavljanje kulture u središte razvojne politike predstavlja bitno ulaganje u budućnost svijeta i preduvjet za uspješne procese globalizacije koji uzimaju u obzir načela kulturne raznolikosti. Cilj je, s jedne strane, uključiti kulturu u sve razvojne politike, bilo da se one odnose na obrazovanje, znanost, komunikacije, zdravstvo, okoliš ili kulturni turizam, a s druge strane, podržati razvoj kulturnog sektora kroz kreativne industrije.

Kultura je ono što jesmo i ono što oblikuje naš identitet. Nijedan razvoj ne može biti održiv bez uključivanja kulture.

Promicanje i zaštita kulturne raznolikosti dio je hrvatske kulturne politike

Republika Hrvatska je od 1999. godine članica i jedna od osnivača neformalne mreže ministara kulture (INCP). Interes Republike Hrvatske za promicanje i zaštitu kulturne raznolikosti proizlazi iz europske tradicije u kojoj država igra važnu ulogu u formuliranju kulturne politike.

Republika Hrvatska pridaje veliku važnost normativnom radu UNESCO-a. Aktivno sudjeluje u pripremi i usvajanju svih normativnih instrumenata pogotovo na području kulture. Hrvatska podržava koherentan i integrirani pristup kulturi u svim složenim područjima od razvoja, inovacija, dijaloga i socijalne kohezije.

Promicanje i zaštita kulturne raznolikosti jedan je od osnovnih ciljeva hrvatske kulturne politike. Kultura se prepoznaje kao važan čimbenik istinski održivog razvitka za poštovanje ljudi i okoliša i doprinos dijalogu i miru.

DOBRA HRVATSKA

Svjetski dan pčela, imendan pčelice Maje, kako je nastao

Svjetski dan pčela obilježava se diljem svijeta s ciljem upozorenja na smanjenje broja pčelinjih zajednica i podizanja svijesti o njihovom značaju. 

Zašto 20. svibnja? 

Na današnji dan, 20. svibnja, 1734. godine rođen je Anton Janša, slovenski pčelar, pionir modernog pčelarstva i jedan od najvećih stručnjaka za pčele. Bio je poznat kao jedan od najvećih stručnjaka za pčele u 18. stoljeću. Anton Janša iz Breznice u Gorenjskoj potvrdio je svoje znanje o pčelarstvu i kranjskoj pčeli već za vrijeme carske Austrije. Njegova “Rasprava o rođenju pčela” iz 1771. smatra se pionirskim djelom u području pčelarstva diljem svijeta. Cijenila ga je čak i carica Marija Terezija. Prema uputama jednog slovenskog majstora, propisala je pčelarstvo za cijelo carstvo. Svjetski dan pčela obilježava se u svibnju iz još jednog razloga, jer se tijekom ovog mjeseca odvija bujni razvoj pčela i prirode.

Kako svatko od nas može pomoći pčelama?

  • U očuvanju pčela možemo se pobrinuti i sadnjom medonosnih biljaka na našim balkonima, prozorskim klupama, vrtovima, poljima ili javnim površinama.  U naše vrtove možemo posaditi i medonosna stabla poput lipe, divlje trešnje, lijeske i cvijeća poput američkih jagoda, što je izuzetno ljekovito. Sadnjom ovih biljaka pomažemo pčelama i drugim oprašivačima, a brinemo se i o svom zdravlju i dobrobiti. 
  • Veliki poljoprivrednici mogu zaštititi pčele, tako da svoje nasade ne zalijevaju pesticidima, posebno ne u doba cvatnje.
  • U mnogim europskim zemljama ove godine već u ožujku poduzete su velike kampanje: „Molimo, ne kosite svoje travnjake u baštama i dvorištima sve do početka svibnja, da se priroda stigne razlistati, a cvijeće do pune raskoši. Tada će i kukci i vjetar stići na vrijeme do tučaka i prašnika.  Pokazujete time ljubav i poštivanje i prema pčelama, leptirima i svim drugim kukcima.“  

Dan bzzzavica – u čast svih pčela


Neki dan, na predavanju u Radoboju, u Hrvatskom zagorju, čuli smo kako se slovenski stručnjak za pčele jednom „otkrio“ našim hrvatskim kolegama: „Mi u deželi više nemamo leptira. Zato jer imamo na sve strane toliko urednih zelenih travnjaka“. 

Pa eto, nije uvijek tako loše biti otpozadi, iza naših naprednih sjevernih susjeda.

Pročitajte više naših članaka o pčelama.

Referenca: OVDJE 

VIDEO: Kristina Štedul Fabac/PIXSELL

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2022.

odgovorno@odgovorno.hr

Što je to zdravi grad i kakve benefite donosi za ljude i za planet? – Dan zdravih gradova

Zagreb - Jarun
Foto: Zagreb - Jarun / TZ grada Zagreba

Projekt Zdravih gradova Svjetske zdravstvene organizacije, dugoročni je međunarodni razvojni projekt. Cilj projekta je postavljanje zdravlja visoko na društveni, ekonomski i politički program gradskih odnosno lokalnih vlasti.

Danas većina svjetske populacije živi u gradovima i metropolitanskim područjima. Iako gradovi omogućavaju lakši pristup zdravstvenim ustanovama, stanovnici gradova izloženi su i većim zdravstvenim rizicima. No gradski život može i treba biti zdrav.

Zdravi gradovi su mjesta koja donose benefit i za ljude i za planet. Oni angažiraju cijelo društvo, potičući sudjelovanje svih u potrazi za zdravljem, mirom i prosperitetom. Zdravi gradovi predvode primjerom kako bi postigli promjene na bolje. Rješavaju nejednakosti i promiču dobro upravljanje i vodstvo za zdravlje i dobrobit. Inovacije, dijeljenje znanja i zdravstvena diplomacija cijene se i njeguju u zdravim gradovima.

Kroz projekt Zdravih gradova afirmira se holistički pristup i priroda zdravlja. Potiče se i razvija međuovisnost fizičke, duševne, socijalne i duhovne dimenzije zdravlja. Ishodišna je postavka projekta da se zdravlje može postići zajedničkim naporima pojedinaca i skupina koje žive u gradu ili regiji, mjestu ili selu. Zbog toga se želi potaknuti aktivnije uključivanje što većeg broja građana u sve aktivnosti koje mogu imati utjecaj na njihovo osobno zdravlje i zdravlje zajednice u cjelini.

Koncept Zdravih gradova inspiriran je i podržan od WHO European Health za sve i ciljeva Health21. U potpunosti je usklađen s okvirom europske politike Zdravlje 2020 i Agendom održivog razvoja 2030.

Europska mreža zdravih gradova

Regionalni ured za Europu Svjetske zdravstvene organizacije pokrenuo je projekt ‘Zdravi grad’ 1987. godine. Cilj projekta je osnažiti interes za pozitivni koncept zdravlja u gradovima diljem Europe. Potaknuti i omogućiti direktnu suradnju među gradovima, bez barijera političkih granica.

Uprotekla tri desetljeća Europska mreža zdravih gradova Svjetske zdravstvene organizacije okupila je oko 100 vodećih gradova i približno 30 nacionalnih mreža. Vodeći gradovi i nacionalne mreže zajedno pokrivaju oko 1400 općina.

Projekt Zdravih gradova u europskoj je regiji pokazao vrijednost cjelovitog pristupa problemima kao što su siromaštvo, nasilje, društvena izolacija, substandardno stanovanje, nezadovoljene potrebe starijih i/ili mladih ljudi, beskućnici i migranti, nezdravo prostorno planiranje, zagađenost, odsutnost prakse aktivnog sudjelovanja te ukazao na potrebu za ozbiljnim rješavanjem problema nejednakosti i održivog razvoja.

Projekt ‘Zdravi grad’ bio je pionirski pokretač promjena, stvarajući zdravija urbana okruženja koja podržavaju zdravlje i dobrobit ljudi koji ih koriste. Također je nadahnuo mreže Zdravih gradova da procvjetaju i u drugim regijama Svjetske zdravstvene organizacije stvarajući globalni poticaj za zdrave gradove.

Faze projekta Zdravih gradova

Aktivnosti Europske mreže zdravih gradova organizirane su u petogodišnjim ciklusima, nazvanim faze projekta. Svaka od faza imala je drugi set prioriteta. Dosad je dovršeno šest faza provedbe projekta. Faze su poslužile kao proces i platforma za inspiraciju, učenje i skupljanje praktičnog iskustva o tome kako poboljšati zdravlje i dobrobit.

Težište prve faze (1988. – 1992.) bilo je ojačati sudjelovanje zajednice te, uklanjajući političke i institucionalne barijere promjeni, dovesti do partnerstva u stvaranju društvene politike zdravlja.

Strateški ciljevi druge faze (1993-1998.) uključivali su ubrzavanje usvajanja društvene politike zdravlja na nivou grada, jačanje sustava podrške i izgradnju strateških veza s drugim sektorima i organizacijama.

Treća faza projekta (1998. – 2003.) imala je u fokusu društvene odrednice zdravlja. Cilj joj je bio strategiju dokumenata Zdravlje za sve za 21. stoljeće i Lokalni dnevni red za 21. stoljeće prilagoditi na lokalne razine.

Četvrta faza projekta (2003. – 2008.) okupila je preko 90 europskih projektnih gradova oko četiri centralne teme: zdravo urbano planiranje, zdravo starenje, procjena učinka na zdravlje (HIA) i tjelesna aktivnost.

Tri centralne teme pete faze (2009. – 2014.) – razvoj okruženja koje omogućava brigu i podršku, zdravi život te zdravo urbano okruženje i dizajn odvijale su se pod motom Zdravlje i pravičnost u svim lokalnim politikama!.

Šesta faza (2014. – 2018.) obrađuje teme: rani razvoj djece, starenje, duševno zdravlje, jačanje sustava zdravstva okrenutog ljudima i njihovim potrebama te jačanje otpornosti zajednica.

Konferencijom održanom u Belfastu početkom listopada 2018. zatvorena je šesta i otvorena sedma i osma faza europskog projekta koja će trajati do 2030. godine. Središnji dokument novih faza je 2030 Agenda za održivi razvoj Ujedinjenih naroda.

Hrvatska mreža zdravih gradova

Od 1987. počela je implementacija projekta i u Hrvatskoj, prvo u Zagrebu, a danas već u 35 gradova i 17 županija. Svi su objedinjeni u Hrvatskoj mreži zdravih gradova koja je osnovana 1992. godine. S ciljem promocije projekta Hrvatska mreža zdravih gradova od 2003. obilježava svake godine na 20. svibnja – Dan zdravih gradova. Prilika je to za gradske i županijske vlasti te projektne timove Zdravog grada i Zdrave županije da pokažu što sve čine na unapređenju zdravlja građana. Osim toga to je prilika i za brojne nevladine udruge i volontere da se predstave svojim projektima i rezultatima.

zdravi grad
Izvor: Hrvatska mreža zdravih gradova

Zdravi gradovi povezani u nacionalnoj mreži bolje međusobno surađuju, lakše razmjenjuju iskustava, spoznaje, ideje i aktivnosti te dobivaju međusobnu podršku i praktičnu pomoć, a također se lakše povezuju i s drugim projektnim gradovima u Europi. Članovi su dužni aktivno sudjelovati u projektu te poštovati njegova načela, ali i osigurati nužne organizacijske i financijske resurse za ostvarivanje politike Zdravih gradova, te iste efikasno i racionalno koristiti, uz izvještavanje javnost o svome radu, izvođenju programa u praksi te evaluacije svoje efikasnost.

O tome kako postati zdravi grad ili županija kao i ostale relevantne informacije možete saznati od Hrvatske mreže zdravih gradova.

DOBRA HRVATSKA

NAJČITANIJE