Dva uspješna sektora tvrtke Bernarda d.o.o. – Tvornica madraca Bernarda i Ugostiteljstvo s restoranima i novim wellness-hotelom u Varaždinskim toplicama, doprinos je tvrtke „domaćem“ kraju, nastojanje da se zavičaju da novi, puniji sadržaj i smisao. Još od osnivanja tvrtke 1998., zaštitni znak našeg unutarnjeg ozračja je oslanjanje na vlastite snage, poduzetnost i predanost zajedničkom cilju svih zaposlenih i vodstva.
„Dobar san za zdrav život“ – slogan tvrtke Bernarda d.o.o. iz Pušćine kod Čakovca, poznat je na tržištu Europe već 25 godina, kao i njezina inovativnost i pretežni izvoz, od 60 do 80%.
Zajedništvo zaposlenih kad je dobro i kad je teško
Biti uspješan i odgovoran u teškim vremenima velika je stvar i visok je to cilj, koji počiva kako na poslovnim opredjeljenjima, takom i na univerzalnim vrijednostima cijele tvrtke. Tijekom zadnjih kriznih godina tvrtka Bernarda iskazala je jaku povezanost sa zaposlenima. Isplaćivali smo plaće uredno, bez obzira jesu li radnici bili doma ili su radili. Istina, dobili smo i pomoć države, ali razliku do pune plaće isplaćivali smo iz vlastitih rezervi, tako da nitko nije bio na minimalcu. Zapravo, mi u firmi i nemamo nikoga na minimalcu. U sektoru ugostiteljstva po plaćama smo daleko iznad prosjeka, a u proizvodnji (a riječ je o tekstilnoj i drvoprerađivačkoj industriji) u hrvatskom smo prosjeku. K tome, radnike zadržavamo i time što im pružamo sigurnost posla, a sve koje zaposlimo, imaju ugovor na neodređeno vrijeme, naravno s probnim rokom.
Naš poziv mladima trajno je otvoren,da se uključe, da rade i ostanu u svom kraju. Mladima nudimo stipendije, razna usavršavanja, studentima da odrade praksu… Ali, organiziramo doškolovanje i za starije radnike kako bismo doskočili manjku stručnog kadra.
Podržavanje ravnoteže posla i privatnog života zaposlenih
Ponajprije, radimo u prvoj smjeni, od 7 do 15.30. Pogoni su klimatizirani, radnicima su omogućene tri pauze. Ako netko treba pomoć od firme, uvijek smo spremni pomoći, i financijski i na druge načine. Treba znati da među zaposlenicima imamo dosta mladih i dosta žena, ali nikada nije dolazilo u pitanje hoće li se mlade mame nakon dopusta moći vratiti na svoje radno mjesto. Imamo razumijevanja i za one koji imaju bolesnu djecu, da netko treba ujutro izaći iz tvornice da nešto obavi… Ukratko, funkcioniramo kao obitelj.
Poslovanje, izvoz, stabilnost, inovativnost
Konkurencija je sve veća, ali nas krasi kvaliteta. Prije pandemije izvozili 70 do 80 posto, a danas 60 posto. Pandemija je jako uzdrmala sva tržišta Europe. Godinu i pol bili smo zatvoreni u ugostiteljstvu, ali tvornica je sa 160 zaposlenika radila cijelo vrijeme, sa smanjenim kapacitetom. Svih naših 5 pet grupa proizvoda živi i razvija se, osobito u medicinskom i programu za građanstvo, za koje smo dobili i pregršt nagrad za inovacije na sajmovima, od Ženeve, Varšave, Moskve, Bruxellesa, Skopja, Londona, Nürnberga do Zagreba.
Ugostiteljstvo novi sektor, kao dug zavičaju
U posljednje vrijeme okrenuli smo se i razvoju ugostiteljstva i turizma u svom kraju. Trebat će se boriti za svakog gosta i klijenta. Mislim da osobno, za svoga života, ja neću imati nikakve zarade od toga hotela, možda tek moj sin ili unuk. No, to je važan projekt za ovo područje. U proljeće 2023. naš će novi wellness-hotel biti otvoren pa ćemo u tom sektoru zaposliti još 20-ak ljudi, ukupno na 70. Imat ćemo hotel s 4 zvjezdice i 27 soba, a u budućnosti raspolagat ćemo s oko 60 soba sa 120 ležajeva, što je ozbiljna stvar za nas i za naše mjesto Varaždinske Toplice.
Djelovanje u zajednici
Doniramo puno, i novčano i materijalno, na desetine puta godišnje. Mnogima je dragocjena naša socijalna osjetljivost i spremnost na konkretnu materijalnu potporu. To se odnosi, kako prema radnicima, tako i prema udrugama i ustanovama i drugima.
Što može biti poruka mladima?
Uvijekstojim iza svoga imena, sve sam uložila u njega i u ovaj projekt. Tako se i mladi moraju založiti za svoje djelo i život. Radim kao što radim kod sebe kući. Svi moraju biti zadovoljni, ali sve mora funkcionirati. Dobit ostaje u tvrtki, ne izvlačim je za svoje potrebe, što se pokazalo presudnim u ovim kriznim godinama.
Trajanje i uspješnost naše tvrtke Bernarde kroz 25 godina potvrđuje da smo na pravom putu.
Zaštita na radu, sigurnost rada i procesa , i na koncu ono što govori najšire poimanje – ZDRAVO RADNO MJESTO. I to je jedan važan put do održivog svijeta. Radimo danas na zdravijem radnom mjestu, dobrim radnim uvjetima, radi održive budućnosti. Pregledajte donji program skupa 26.1. 2023. , pa ako vas nešto zanima, približite se temi, prijavite se. Ili preporučite kolegi.
Stručni skup na temu ˝Zaštita zdravlja na radu˝ održat će se 26. siječnja 2023. u velikoj dvorani tvornice Kraš, u organizaciji Hrvatske udruge za zdravo radno mjesto.
Cilj stručnog skupa je dodatno informirati sudionike o novim propisima, o nadzoru nad ovlaštenim osobama i informacijskom sustavu, o primjerima dobre prakse, o sustavima upravljanja i osposobljavanja. Skup je predviđen za stručnjake zaštite zdravlja i sigurnosti, zaštite na radu i zaštite okoliša za članove uprava, za sindikate, liječnike medicine rada,….
Stručni skup bit će bodovan sukladno Pravilniku Hrvatske liječničke komore.
Izmjene i dopune propisa iz područja zaštite na radu –
Marina Borić, Načelnica sektora i Head of Sector, MROSP
Nadzor nad radom ovlaštenih osoba za obavljanje poslova zaštite na radu i uočeni nedostaci
Muhidin Omerdić, voditelj Službe za unapređivanje sigurnosti na radu i ovlaštenja, MROSP
Informacijski sustav zaštite na radu
Antonio Jaić, Sektor zaštite na radu, MROSP
Development of training for employees testing high performance prototype electric vehicles
Vinko Šarić, Head of Occupational safety and Environmental protection, Rimac technology d.o.o.
Zahtjevi za rad na visokonaponskim sustavima električnih vozila i komponentama električnih vozila
Tea Friščić, Rimac technology d.o.o
Primjer dobre prakse – Sustav zaštite zdravlja na radu u kompaniji Ericsson Nikola Tesla
Marija Petras Palačić, Rukovoditelj za operativnu izvrsnost, razvoj i kvalitetu & Zaštita na radu, ENT d.d.
Primjer dobre prakse – Sustav upravljanja izvođačima radova
Žarko Jelača, Direktor zaštite zdravlja, zaštite na radu, zaštite od požara i procesne sigurnosti, INA d.d.
Primjer dobre prakse – Sustav upravljanja zaštitom na radu u kompaniji Carrier Kaltetechnik Austria, Ges.m.b.H.
Franjo Zajec, EHS:ZANOS d.o.o.
Osposobljavanje radnika iz područja zaštite na radu i zaštite od požara u HEP grupi
Petra Subašić, Željko Sinković, Sektor za ljudske potencijale, HEP
Promocija novog videa „Obveze posjetitelja i vanjskih izvođača radova“
Borivoj Žmegač, Direktor, Preventa d.o.o.
RISCO – metodološka aplikacija za izradu procjene rizika
Marina Borić, Načelnica sektora i Head of Sector, MROSP
OiRA – internetska interaktivna procjena rizika
Marina Borić, Načelnica sektora i Head of Sector, MROSP
(Moderator: mr. sc. Gorana Lipnjak)
Kotizacija: 130,00 € po sudioniku – oslobođeno od PDV – a. Kotizaciju uz naznaku svrhe i OIB-a, uplatiti na žiroračun Udruge HPB 2390001-1100364692 (IBAN: HR85 2390 0011 1003 6469 2; BIC code HPBZHR2X) Članovi udruge koji su uplatili članarinu za 2023. godinu ne plaćaju kotizaciju za dvoje predstavnika.
Svi sudionici dobivaju materijale s predavanja i potvrdu o sudjelovanju.
Potvrdom sudionici imaju mogućnost reguliranja stručnog usavršavanja prema čl. 38. Pravilnika o usavršavanju iz zaštite na radu te polaganju stručnog ispita (NN 142/21).
Prijavnicu obvezno popuniti i vratiti na mail udruge zdravo.radno.mjesto@gmail.com
Dodatne informacije o stručnom skupu – tel. 091/2340474 ili 095/9860722
HRVATSKA UDRUGA ZA ZDRAVO RADNO MJESTO
Zagreb, Kornatska 1D
email: zdravo.radno.mjesto@gmail.com
Barillin primjer prednjači: Poznati talijanski proizvođač tjestenine Barilla nedavno je promijenio ambalažu svojih proizvoda, koji su odsad upakirani isključivo u kartonske kutije, bez uobičajenih plastičnih prozorčića, tog prepoznatljivog znaka brenda. K tome, kartonske se kutije rade od drveta iz šuma kojima se gospodari održivo i koje se mogu reciklirati u okviru kružnog gospodarstva. Time je izbačena ne samo jedna operacija koje poskupljuje i usporava proizvodnju, već je ambalaža-kutija postala reciklabilnija.
Ovaj pomak proizvođač je ocijenio toliko važnim da je i posljednju reklamnu kampanju temeljio na obavijesti potrošačima da su se „riješili“ plastičnog prozorčića na pakiranju, vjerojatno smatrajući da je i kupcima održivost sve važniji kriterij pri izboru proizvoda. Na Barillinim stranicama može se pročitati da su na taj način smanjili proizvodnju nepotrebnog plastičnog otpada za 126.000 kg godišnje (podatak procijenjen na temelju broja prodanih kutija u 2020. godini).
Zelenija hrvatska ambalaža? Da! … Što anketa pokazuje?Proizvođači se prilagođuju.
Taj nas je Barillin potez ponukao da napravimo malo istraživanje kakvo je stanje u domaćoj industriji. Naša anketa ograničena je na mali broj domaćih proizvođača i nema namjeru detaljnog ni složenog istraživanja. Ali, čak i u ovakvim razmjerima uočavaju se aktualni trendovi. Proizvođačima iz različitih grana postavili smo dva pitanj:
Prvo pitanje odnosilo se na pakiranja proizvoda, koliko su ih proizvođači prilagodili zahtjevima očuvanja okoliša tako da su smanjili količinu plastike u ambalaži, materijale zamijenili onima koje je moguće reciklirati, pojednostavili i smanjili dimenzije ambalaže i sl.
A drugo se pitanje odnosilo na prilagodbu proizvodnih procesa zahtjevima održivosti posebno u smislu uštede energenata, ali i smanjenja otpada, uvođenja učinkovitijih proizvodnih procesa i sl.
Cilj naše kampanje je informirati opću i gospodarsku javnost o dobrim primjerima inovativnim idejama naših tvrtki, pridonijeti rastu njihova ugleda tvrtki, ukazati što je sve moguće, kako se sa usavršavanjem ambalaže povećava ekonomičnost i produktivnost tvrtke, a ne ugrožava tržišna pozicija. Onako kako nam je u poruci kazao jedan od proizvođača – sudionika ovog istraživanja:
„U pristupu pakiranju tražimo pravu ravnotežu između naših težnji za smanjenjem količine ambalaže i njegove bitne uloge u očuvanju kvalitete, sigurnosti i praktičnosti naših proizvoda. Sustavno radimo na smanjenju upotrebe svih nepotrebnih komponenti pakiranja koji ne doprinose pogodnostima za potrošače ili logistici, kao i minimiziranju udjela ambalaže u proizvodu smanjivanjem količine materijala potrošenog po jedinici proizvoda“
Trebamo svi poraditi na osviještenju javnosti i proizvođača o (pre)velikom ekološkom tragu ambalaže, upozoriti na štete koje ostavlja Zemlji i atmosferi, zdravlju, visokoj i nepotrebnoj ukupnoj cijeni ambalaže koju na kraju plaćaju svi građani, društvo.
DOMAĆI PRIMJERI ZELENIJE AMBALAŽE
U nastavku odgovorno.hr daje informativni prikaz, nekoliko crtica o našim domaćim dobrim praksama:
KRAŠ: zamatanje paleta gotovih proizvoda vrši se tanjom folijom, ambalaža za Dorinu je potpuno reciklabilna…
DUKAT: uklanjaju se ili pojednostavnjuju svi elementi ambalaže koji nemaju pravu svrhu (nadpoklopac sa žličicom na President svježim sirevima, plastične ručke s kantica s Dukatos jogurtima)…
IVANČICA: smanjili su broj privjesnica s podacima o proizvodu na svim artiklima, a nove su privjesnice papirnate…
PLIVA: u toku je optimizacija površine postojećih oblika pakiranja kako bi ono bilo maksimalno iskorišteno…
FRANCK: optimizacija limene ambalaže (troši se 21 % manje željeza u odnosu na 2020.)…
Više o praksama spomenutih i drugih poduzeća pratite u serijalu, koji počinjemo objavljivati od 15. siječnja 2023.
I hrvatski trgovci imaju značajnu ulogu. Mogu li u povratnoj komunikaciji sugeriraju proizvođačima koju ambalažu je moguće/potrebno pojednostaviti. Jednom će se početi pitati i trgovce što mogu sami napraviti, u svojoj praksi. Mogu li se izbjeći oni plastični prozorčići na papirnatim vrećicama za kruh, ili koristiti reciklabilnu plastiku za to? Mogu li se riješiti problemi dvokompozitnog papira/folije pri umatanju „rinfuza“ mesa (sadašnji papir presvučen plastikom je lošija verzija od plastične folije).
Na kraju, čini nam se prikladnim ovdje opet podvući one stare mudrosti života, koje smo slušali od nekih dobrih profesora u mladosti, još odavno:
Tko hoće može. Lideri mogu prije. (Tko neće, nađe izgovor.)
Scena iz TV spota o HEP-ovim radnicima / Foto: HEP
I u krizama, HEP neprestance radi na svom razvoju, kao i na svestranom uklapanju u ukupni život društvene zajednice. Najvažniji i najsnažniji iskaz društvene odgovornosti HEP-a u 2022. je stalno nastojanje da kvalitetno ostvaruje svoju društvenu ulogu – da prati potrebe kupaca i isporučuje im energiju – gdje, kad i koliko im treba, bez obzira na okolnosti. Samo u zadnjih desetak godina dogodilo se više prirodnih katastrofa, od ledoloma u Gorskom kotaru, preko poplava u istočnoj Posavini, požara na Pelješcu do potresa u Zagrebu i na Banovini, a čije su posljedice naši zaposlenici, uz iznimnu požrtvovnost, otklonili u rekordnom roku.
HEP-ovi junaci rade i kada sve stane
Upravo su oni junaci TV spota koji se emitira u ovo blagdansko vrijeme na kraju 2022. Spot priča o predanim, odlučnim, ustrajnim i požrtvovnim radnicima HEP-a koji rade i onda kada sve stane. Priča je to i o nevidljivom, ali velikom i složenom elektroenergetskom sustavu koji je u svakom trenutku, pa i u ekstremnim situacijama, kada i sam trpi golemu štetu, spreman odgovoriti na potrebe svih hrvatskih građana za svjetlom i toplinom. I zato, iako kronološki zadnja u 2022. godini, HEP-ova DOP priča iz spota zaslužuje prvo mjesto u pregledu HEP-ovih aktivnosti i projekata u 2022.
HEP-ov teret u zamrzavanju cijena: 800 milijuna eura
Protekla je godina bila godina najveće geopolitičke i energetske krize u ovom stoljeću. Globalne cijene energije u naglom su porastu još od druge polovine 2021. godine, a vojna agresija Rusije na Ukrajinu dodatno je poremetila energetska tržišta i povećala pritisak na cijene. Da bi ublažila cjenovni udar na građane i tvrtke, hrvatska je vlada donijela dva paketa mjera u kojima je najveći teret preuzeo HEP. Samo u provedbi jesenskog paketa HEP je sudjelovao s gotovo 800 milijuna eura. Zahvaljujući dobrim financijskim pokazateljima te odgovornom upravljanju financijskim položajem i likvidnošću u posljednjih nekoliko godina, HEP je aktualnu energetsku krizu dočekao snažan i kvalitetno pripremljen te sposoban podnijeti preuzeti teret.
Obrovac – najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj
U okolnostima energetske krize i nastojanja Europske unije da smanji, pa i dokine ovisnost o uvozu energenata iz Rusije, od presudne su važnosti ulaganja u obnovljive izvore energije. Zato je i HEP u 2022. godini ubrzao realizaciju obnovljivog scenarija razvoja za razdoblje do 2030. godine s ciljem povećanja udjela obnovljivih izvora u vlastitoj proizvodnji za 50 posto. U razdoblju od 2018. godine do danas, HEP je u pogon pustio dvije kogeneracije na šumsku biomasu, jednu vjetroelektranu i sedam sunčanih elektrana.
Sunčana elektrana Obrovac / Foto: HEP
Na proljeće 2022. uporabnu je dozvolu dobila sunčana elektrana Stankovci, a krajem godine i Obrovac, trenutačno najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj. U probni je rad pušten baterijski spremnik u sklopu Sunčane elektrane Vis. U izgradnji su još četiri sunčane elektrane: Cres, snage 6,5 megavata (MW), Donja Dubrava u Međimurskoj županiji i Radosavci na području grada Slatine, obje snage 9,9 MW te Jambrek od 5 MW kod Vinice u Varaždinskoj županiji.
Baterijski spremnik u sklopu Sunčane elektrane Vis / Foto: Duje Klaric – CROPIX
Uskoro se počinje graditi sunčana elektrana Črnkovci snage 8,5 MW na području općine Marijanci kod Donjeg Miholjca. To će biti prva elektrana izgrađena na temelju sporazuma o suradnji koje je HEP sklopio s više hrvatskih općina i gradova.
EU taksonomija u HEP-ovom izvješću o održivosti
Sva spomenuta ulaganja prihvatljiva su i usklađena s EU Taksonomijom. Da bi i naši dionici imali cjelovit uvid i precizne informacije u ovaj segment HEP-ovog poslovanja, u Izvješću o održivosti HEP grupe za 2021. godinu, izrađenom u skladu s GRI standardom, po prvi put smo objavili ocjenu HEP-ovih djelatnosti prema EU Taksonomiji.
Navedeni su udjeli triju vrsta djelatnosti koje se posebno promatraju: a) taksonomski prihvatljivima i usklađenima s Taksonomijom (u koje spadaju proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, skladištenje električne energije u reverzibilnim hidroelektranama, e-mobilnost, obrazovanje, prijenos električne energije, infrastruktura za distribuciju električne energije za prihvat obnovljivih izvora energije, punionice za niskougljična vozila, napredne mrže, pametna brojila), b) taksonomski prihvatljive za koje je usklađenost potrebno utvrditi prema propisanoj metodologiji te c) one koje se smatraju taksonomski neprihvatljivima.
Klimatske promjene i globalni društveni izazovi potiču ubrzani razvoj zahtjeva za transparentnim korporativnim objavama, a dionici zahtijevaju sve kvalitetnija izvješća o održivosti. Stoga ćemo na temelju iskustava iz prethodnih godina i nadalje unaprjeđivati svoje izvještavanje o održivosti, u skladu s najnovijim standardima izvještavanja za energetsku industriju.
Donacija projekata OIE i energetske učinkovitosti
Unatoč krizi i nikad većem financijskom teretu koji je HEP preuzeo u ublažavanju posljedica krize, u 2022. godini nastavljena je provedba etabliranih višegodišnjih DOP projekata. Proveden je novi javni poziv te su sklopljena dva ugovora o donaciji izvedbe mjera energetske učinkovitosti i projekata obnovljivih izvora energije (jedna škola i jedan vrtić). Donirani projekti financiraju se sredstvima koje je HEP Opskrba prikupila prodajom električne energije dobivene u potpunosti iz obnovljivih izvora, vodećim hrvatskim tvrtkama, kupcima proizvoda ZelEn.
U sklopu doniranog projekta vrijednog 94 tisuće eura, za potrebe grijanja Elektrostrojarske škole u Varaždinu, ugradit će se dizalica topline koja će postati primarni izvor toplinske energije umjesto postojećih plinskih kotlova. Dizalica topline energiju crpi na okolišno prihvatljiv način iz izvora podzemnih voda pri čemu vrlo učinkovito koristi električnu energiju za vlastiti pogon. Škola će s novim izvorom topline godišnje uštedjeti oko 280 tisuća kWh energije i smanjiti emisije CO2 za oko 62 tone.
Korisnik drugog doniranog projekta je Dječji vrtić Potočić u Jalžabetu, također u Varaždinskoj županiji. Na krovu vrtića ugradit će se sunčana elektrana snage 15 kW za vlastitu potrošnju objekta. Sunčana elektrana će godišnje proizvoditi 10,7 tisuća kWh električne energije. Projektom se planiraju ostvariti godišnje uštede veće od 4 tisuće kWh i smanjiti emisije CO2 za 0,64 tone.
IMAM ŽICU – podrška najboljim učenicima – 893 nagrađena
Posebno mjesto među HEP-ovim društveno odgovornim projektima ima Nagrada učenicima IMAM ŽICU!, koju HEP dodjeljuje još od 1995. godine. Nagradu za školsku godinu 2021./2022. u iznosu od 3 tisuće kuna dobila su 34 najbolje plasirana učenika na državnim natjecanjima znanja iz matematike i fizike, javnog izlaganja eksperimentalnih radova iz fizike te na natjecanjima učenika strukovnih škola u električnim instalacijama, izradi programskih rješenja i administraciji IT sustava. Zajedno s ovogodišnjima, HEP je do sada dodijelio ukupno 893 nagrade. IMAM ŽICU! najdugovječniji je društveno odgovorni projekt u Hrvatskoj koji spaja gospodarstvo s obrazovnim sustavom. HEP njime želi pomoći stvaranju baze stručnjaka koji će imati priliku zaposliti se i ostati u Hrvatskoj i tako se uključiti u razvoj hrvatskog gospodarstva.
Dobitnici nagrade Imam žicu za 2022. / Foto: HEP
ZA NAŠE MALE GENIJALCE – računala za 198 škola
I treći višegodišnji DOP projekt kojeg ističemo u ovom godišnjem pregledu povezan je sa školstvom. U akciji Za naše male genijalce, već osmu godinu za redom opremamo osnovne škole novim računalima.
u zadnjem je ciklusu akcije u 2022. u 34 škole otišlo je 100 novih računala,
ukupno od početka akcije čini broj od 650 računala u 198 osnovnih škola diljem Hrvatske, ukupne vrijednosti u iznosu od gotovo 560 tisuća eura.
Ulaganje u učenike i obrazovanje ulaganje je u znanje kao najvažniji društveni kapital, ulaganje je u našu zajedničku budućnost. Zato ono, kao i drugi društveno odgovorni projekti, ne samo da u doba krize ne smiju doći u pitanje, već predstavljaju
dragocjen alat upravo za ublažavanje posljedica krize i efikasno suočavanje s nekim budućim krizama.
Darko Alfirev Pomoćnik direktora Sektora za korporativne komunikacije HEP d.d.
Dječje eko kutije za prepoznavanje i razvrstavanje otpada
Svaka je tvrtka u mogućnosti, na neki način i u društvenoj obvezi poradi vlastite odgovornosti, na sustavan način podržavati odgoj i obrazovanje djece za održivi razvoj, između ostalog, i po pitanju prepoznavanja i razvrstavanja otpada, štednje resursa planeta Zemlje i smanjenje emisija u zrak. Bude li u tome društvo uspješno, već za 10-ak godina možemo računati na novu generaciju osviještenih građana, pobornika održivosti, današnjih mališana i mlađe djece u vrtićima i školama. Snaga leži u razvoju svijesti, volji, samodisciplini, njih malih koji tek pristižu među odrasle. Svaki korak, svaki društveni projekt i ulaganje koji tome teži, važan je.
Uzor Hrvatske, udruga iz Koprivnice, prednjači u tom poslu i zavređuje podršku. Želite li sudjelovati, počnite već danas.
Što možete vi učiniti u 2023.
Znate li nekoga pri vodstvu neke tvrtke – poklonika društvene odgovornosti – predstavite mu način na koji poslodavci mogu podržati projekt. Sve počinje time da tvrtka otkupi neku količinu dječjih priručnika »Prepoznavanje i razvrstavanje otpada«, knjižice s ilustracijama i zanimljivim tekstom (20, 30, 50 kom) – sve po prihvatljivoj cijeni – i odluči kojoj će školi ili vrtiću u svojoj zajednici donirati publikacije. Razveselit će se time mnogi. Učitelji, nastavnici, pedagozi, odgojiteljice – tete u vrtiću znati će, uz upute Udruge Uzor Hrvatske, kako ih upotrebiti u nastavi i edukativnim igrama sa djecom. Radionica u ustanovi zna biti veoma vesela, djeci zanimljiva i poučna.
Odgoj i obrazovanje djece i mladih za održivi razvoj
Udruga za održivi razvoj Hrvatske (UZOR HRVATSKE) afirmira društvenu svijest o tome kako svi trebamo dati svoj konkretan doprinos brizi za dobru zajedničku budućnost na Zemlji. Moramo djelovati – i drugačije i više i bolje nego dosad. U tom smislu, Udruga već desetak godina razvija održiva rješenja za društvene i okolišne probleme. Prepoznavši da u lokalnoj – koprivničkoj, ali i široj zajednici, ne postoji dostatno dobar edukativni sustav o odvojenom sakupljanju otpada u dječjim vrtićima i osnovnim školama, koji bi djecu učinkovito podučavao kako prepoznati u i razvrstavati sve različite vrste otpada, i to što bliže mjestu nastanka, Udruga je krenula u susret djeci i hrvatskim školama i dječjim vrtićima.
Nakon višegodišnje suradnje s timom iz koprivničkog Dječjeg vrtića Tratinčica, posebno sa ravnateljicom i psihologinjom, polovicom 2017. svjetlo dana ugledao je i UZOR-ov Dječji priručnik za održivi razvoj – »Prepoznavanje i razvrstavanje otpada«.
Od tada ovaj je dječji priručnik proputovao dobar dio Lijepe naše i razveselio djecu u Koprivnici, brojnim mjestima Koprivničko-križevačke županije, Zagrebu, Zaprešiću, Oroslavju, Humu na Sutli, Biogradu na Moru, Sv. Filipu i Jakovu, Pregradi, Zaboku pa čak i na Lastovu.
UZOR-ov program »Zajedno za djecu i planet Zemlju« promiče osvještavanje djece na temu otpada kroz tri elementa :
Dječji priručnik za održivi razvoj na temu prepoznavanje i razvrstavanje otpada: sadrži pjesme, zadatke prepoznavanja i razvrstavanja otpada, zadatke bojanja, zagonetke, igre povezivanja, eliminiranja, zaokruživanja i ponovne upotrebe otpada. Sadržaj se prati kroz ponašanje i djelovanje 7 osmišljenih likova za djecu: Vila Papirica (za papir), Petko Peti (za plastiku), Bocko Boca (za staklo), Limenko Lim (za metal), Straško Strašić (za tekstil), Lovac na munje (za baterije) i Bio Vrtlarica (za biootpad).
Eko kutije: stečeno znanje djeca mogu svakodnevno primjenjivati i razvijati u pozitivne životne navike. U dječjim vrtićima i osnovnim školama se postavljaju reciklabilne eko kutije – svaka kutija namijenjena je za odvojeno sakupljanje jedne vrste otpada.
Eko radionica: prepoznavanje i razvrstavanje otpada kroz igru štafeta.
Obogaćen inovativnim rješenjima, Priručnik predstavlja posebno vrijedan element UZOR-ovog programa za održivi razvoj »Zajedno za djecu i planet Zemlju«, namijenjen prvenstveno djeci predškolske dobi (od prvih koraka) te školske dobi (do 4. razreda osnovne škole). Riječ je o provjerenom rješenju za odgoj i obrazovanje djece za Republiku Hrvatsku, ali i za druge zemlje.
***
UZOR HR – Dječje eko kutije za prepoznavanje i razvrstavanje otpada
U organiziranu akciju edukacije djece na terenu trebali bismo krenuti čim prije, od njihove najranije dobi, odgajati ih i obrazovati na njima razumljiv i zanimljiv način. I, naravno, osigurati im sve preduvjete da i u svakodnevnom životu, u vrtićima i školama, razdvajaju otpad u različite vrste kao osobnu rutinu.
Inovativni program »Zajedno za djecu i planet Zemlju« Udruga je pokrenula 2012. Program je u mnogo aspekata drugačiji od ostalih jer poučava djecu tajnama recikliranja otpada na održiv način.
Znamo da je neophodno razvijati odgovornost djece prema sebi samima i prema njihovom jedinom domu, kreirajući zajedno društvo u kojem želimo živjeti i koje želimo ostaviti onima koji dolaze nakon nas. Možemo i moramo početi raditi drugačije za djecu i planet Zemlju jer ne postoji planet B!
Usmjerimo pažnju i aktivnost posebno prema djeci i mladima.
Ako može Udruga Uzor Hrvatske, mogu mnogi. Možemo.
Međunarodni, europski i nacionalni dani ustanovljeni su jer pružaju priliku za dodatno osvješćivanje pojedinih važnih tema i promicanje proaktivnost. Svaki nacionalni, europski ili međunarodni dan nudi mnogobrojnim sudionicima priliku da organiziraju aktivnosti vezane uz određenu temu. Organizacije i uredi raznih sustava od UN, EU, vlade, civilnog društva, javnog i privatnog sektora, škola, sveučilišta, do u konačnici samih građana, svojim angažmanom doprinose akcijama podizanja svijesti i stvaranju pozitivnih pomaka u brojnim važnim temema i problemima današnjice.
U nastavku vam donosimo svoj kalendar međunarodnih i nacionalnih dana i tjedana izabranih na temu društvene odgovornosti, sukladno Agendi UN 2030.
Za nastanak ovog kalendara zaslužna je knjiga planer UM koja već skoro 30 godina donosi kalendar s važnim datumima. Kako u tiskanom kalendaru postoji prostorno ograničenje mnogi su važni dani nažalost ostajali nespomenuti. No, istovremeno se naša radna tablica sa značajnim danima neprekidno nadopunjavala i sad smo je odlučili podijeliti s vama u formi google kalendara.
Kalendar jednostavno možete preuzeti pritiskom na oznaku + odnosno link koji se nalazi na dnu kalendara.
Naravno, mi i dalje radimo na ažuriranju kalendara, a očekujemo i vaše sugestije…
Pitali me što je to Održivost? Da li se kroz jednadžbe postavlja? Pa se nepoznanice traže, pa se kombinira Ili se na kraju samo rezultat, onaj prazan ostavlja?
Pitali me i za Osviještenost? Da li se djecu o tome u školi dobro uči? Pa im se izvlače vrline, talenti, maniri Ili ih se samo ocjenama lovi i (iz)muči?
Pitali su me i za Obrasce, Obavezne direktive…? Kako li se uvijek nametnu ispred srži? Pa se razbacuju važnostima zareza i termina Ili se, na kraju, ipak suština za sebe izbori?
Pitali su me i više toga na „O“, Da li se može na sve kratko odgovoriti, Pa ne spomenuti odgoj, obrazovanje,… i odvažnost i običnost Ili se treba lagano izvući i odgovor u „lažno“ obojati?
Pitali su me… A, odgovornost im se nudila ispred nosa Krik obveze i savjesti je snažan, Ali okretati glave bilo je lakše I odgovor na sva važna pitanja nije bio više važan.
Svake dvije godine u gradu Madison u američkoj državi Wisconsin, „zemlji mlijeka“, održava se svjetsko ocjenjivanje sireva, u kojem događaju i Hrvatska vrlo zapaženo sudjeluje. Žiri od 50-ak međunarodno priznatih sirarskih stručnjaka tri dana ocjenjuje 4000 vrhunskih sireva te odabiru onaj najbolji – svjetskog šampiona.
Grandioznosti događaja pridonosi zdanje u kojem se sve to odvija – „Monona Terrace Community and Convention Center“, koje je projektirao čuveni američki arhitekt Frank Lloyd Wright (1867.-1959.).
Godine 1991. Američki institut arhitekata proglasio je Wrighta najvećim američkim arhitektom svih vremena, poklonivši se njegovom vizionarskom učenju i organičkom shvaćanju čovjekova graditeljstva u prirodi.
Zanimljivo, iako je upisao studij graditeljstva na Sveučilištu Wisconsin u Madisonu, napustio ga je i zaposlio se u arhitektonskom studiju u Chicagu. Za života projektirao je više od 1000 objekata, od kojih je 500 izgrađeno, a najveću su slavu dobili oni koji pripadaju tzv. organičkoj arhitekturi, čija je glavna značajka harmonizacija čovjekova životnog prostora s okolicom. Muza i inspiracija svih njegovih djela je priroda – ljubav prema njoj potječe kod Wrighta još iz djetinjstva na farmi u Spring Greenu, čega se sjeća: “Od izlaska do zalaska sunca ne može biti ništa tako prekrasno lijepo u bilo kojem kultiviranom vrtu kao u divljim wisconsinskim pašnjacima. I stabla su stajala u njima kao razne, lijepe zgrade, različite od svih ljudskih arhitektura svijeta.“
Osam njegovih djela na popisu UNESCO-a
Čak osam njegovih djela 2019. godine UNESCO je unio u popis svjetske baštine. Wright kao da je živio 100 godina ispred svog vremena. Neka od najpoznatijih projekata su kuća „Fallingwater“ u Pennsylvaniji, izgrađena povrh slapa te zgrada „Guggenheim muzeja“ u New Yorku, najuglednijeg muzeja suvremene umjetnosti u svijetu. Zgrada „Monona Center“, koju smo spomenuli, bila je za Wrightova života jedan od njegovih neostvarenih snova. No, grad Madison je svom Wrightu, rođenom i odraslom u Wisconsinu, odlučio realizirati san. Zgrada Centra otvara svoje vrata 1997., 38 godina nakon njegove smrti, a čak 60 godina nakon što ju je autor projektirao. Arhitektova vizija dobiva nove potvrde i dan danas, tako da je 2015. ta iznimno zdanje, proglašeno i „zelenom zgradom“, što znači da je u njoj sve ekološki: svi procesi, priprema i posluživanje hrane, zbrinjavanje otpada, korištenje vode, čišćenje… Wright bi bio zadovoljan: u Monona restoranu na meniju su jela pripremljena od namirnica iz okolice. Organski otpad iz kuhinje se kompostira, a organsko gnojivo se prodaje (vraća) lokalnim farmerima.
Danas, u 21. stoljeću, često se čuju riječi održivo, ekološki, prirodno. Frank Lloyde Wright bio je pionir održivog i zelenog, arhitekture koja zaranja u prirodu. Za njega dom je „nešto na korist čovjeku u čast prirode – organički dio pejzaža“. Poštovanje prema njemu možemo i sami iskazati ako živimo u skladu s Wrightovom izrekom:
„Istražujte prirodu, volite ju, budite joj blizu. Nikad vas neće iznevjeriti.“
Dr. Sc. Milna Tudor Kalit DOBRA HRVATSKA Prosinac, 2022.
Evo prilike, evo teme koju možete uvrstiti u popis svojih odluka o rastu i promjenama uz Novu godinu. A može i mimo tog datuma.Pozabavite se dovoljno sa temom koja ometa stvaranje vašeg boljeg svijeta.
Što ste prvo učinili danas kad ste se probudili? Provjeravali e-poruke? Kad ste to zadnji put učinili? Koliko puta u zadnjih sat vremena? Ako ste među onima koji poruke provjeravaju čim se probude i čine to svako malo u tijekom cijelog dana, možda ste postali e-mail ovisnik. Pogotovu ako osjećate napetost i nervozu ako trenutačno ne možete do poruka, jer ,npr., imate goste u kući.
Zamislite da dnevno primate 50 ili 100 poruka i osvijestit ćete brzo ozbiljnost ove teme. Hoćete li postati e-mail ovisnik?
Ovisnost se može razviti i bez unošenja psihoaktivnih ili drugih kemijskih tvari u organizam odnosno može se razviti iz aktivnosti ili ponašanja koja iz navike prelaze u ponavljajuće i primoravajuće. Ovisnost o internetu može biti različite vrste: ovisnost o društvenim mrežama, ovisnost o online igrama (posebno opasna kod djece, ali i kod dijela odraslih), ovisnost o online kockanju, ovisnost o kupnji putem interneta, ovisnost o stalnoj potrazi za novim informacijama i znanjem na internetu, ovisnost o cyberseksu(pornografski materijali). Dodajmo tome, koja nas ovdje više zanima, i ovisnost o e-komuniciranju.
Koje posljedice vrebaju, od naoko malih do velikih
Sklonost čestom/stalnom pogledavanju ulazne pošte u ekstremnom slučaju ima posljedice, može preći ovisnost, koja, naravno, nema veze sa unosom stranih tvari, pa i nije toliko opasna kao ovisnost o drogi, alkoholu ili kockanju i zato vjerojatno nećete završiti negdje na odvikavanju. Ali, bit će vam teško odviknuti se, odlučite li se na to. Ali posljedice ipak nisu bezazlene. Osobe koje učestalo i mnogo vremena provode na e-mail porukama dokazano su pod većim stresom od onih koji to čine u manjoj mjeri. A to nije dugoročno dobro za zdravlje. Takve osobe nisu mirne, dapače, osjećaju nemir, napetost. Takvi među nama ne vladaju svojim vremenom, nisu smireni ni produktivni. Dolazak i pogledavanje e poruka ometa rad po dnevnom planu, pa takvo ponašanje spada u nove, velike „kradljivce vremena“. A, nerijetko, spada i u velike „životne smutljivce“ jer guranašu pažnju i usredotočenost sa važnih tema. Zbog niza sitnica, pati ono usamljeno važno!!! Tzv. važan rad podrazumijeva baviti se onim što donosi uspjeh, jače popravlja život u budućnosti, podržava nam karijeru. Podsjetimo, da velika većina poruka ima manju važnost, a odvlači pažnju od važnog.
Zašto smo toliko ovisni o porukama?
Većina poruka koje dobijemo nevažne su ili opterećujuće. Ali, povremeno stigne nešto važno, ugodno, dobro. Netko nam se zahvali, pohvali, čestita, ili očituje da smo dobro postupili, dobro obavili posao,. Dobijemo vijest koja znači uspjeh, dobru poslovnu ponudu. I u tom podsvjesnom očekivanju nečeg važnog – dobrog – lijepog, ili tek zanimljivog, razvijamo stalnu pripravnost za ugodu i stalno smo u in-boxu.
Neki odgovaraju na svaku poruku iz osjećaja dužnosti. Naime, u odnosima s drugima navikli smo se na pravilo reciprociteta. Ako nas netko pozove na kavu, red je da i mi njega pozovemo. Ako nam netko pošalje poruku, pristojno je da odgovorimo. U većini socijalnih situacija takvo je ponašanje konstruktivno, ali ne i u e-komunikaciji. Ima i onih koji pišući odgovore kao da uživaju u „malim uspjesima“ ili „izvršenju zadaće“. Svaki put kad nekome odgovore na e-poruku imaju osjećaj pomaka. Kao da su nešto precrtali sa svog „to do“ popisa. Imaju iluziju da su nešto odradili, čak i kad je to trivijalno. Dok su ozbiljni poslovi „na čekanju“, imamo mirnu savjest. Jer „mi radimo!“
Kolegama, prijateljima i članovima obitelji i još nekome trebali bismo odgovoriti, što kraće.
Onima koje ne poznajemo, možemo napisati nekoliko riječi ili ništa, ovisi o slučaju.
Važne ulazne poruke zavređuju razborito djelovanje, pažljivo oblikovanje reakcije, odgovora. Poruka je djelovanje!
TOP 9 savjeta za razborito i produktivno ponašanje uvezi sa e-porukama
Obrasce i vrijeme za poruke shvaćajte ozbiljno, kao što shvaćate i sastanke.
Ne započinjite dan čitanjem poruka. Radije prije toga radite sat-dva nešto važno i smisleno.
Posvetite se slanju/primanju poruka dva do tri puta na dan. Primjerice, 30-60 minuta dopodne i isto toliko popodne.
Ako je ikako moguće, neka to bude u točno određeno vrijeme, što se može prilagoditi vrsti posla. Neki u svom planeru rezerviraju fiksno vrijeme za poruke.
Počnite i završite rad na porukama u razarvirano -planirano vrijeme.
Ako ipak krenete pogledati poruke, po navici, zaustavite se, osvijestite, pomislite:Ne treba mi to, ništa se neće dogoditi ako to ostavim za kasnije planirano vrijeme, da i to uradim po svom dobrom planu.
A koliko tek možete uštedjeti pametnim oblikovanjem kratkih odgovora! „Manje je više“ prvo je pravilo formuliranja bilo koje poruke. Skicirajte poruku pa je skratite izbacivanjem svega bez čega se može. Iznenadit ćete se učinkom tog korektivnog zahvata.
Na ozbiljne poruke, odgovaramo ozbiljno. Neki imaju dobru naviku da prvo napišu natuknice ili nacrt odgovora, pa sve ostave za kasnije, do sutra, da procesiraju najbolju verziju. U ponovnom pregledu, često se dogodi da bolje i drugačije akcentiraju važne misli.
Na kraju dana svakako pobrišite sve što nema smisla čuvati kao vrijednost za budućnost. I to neka vam postane ritual – odvajanje od svega što nije važna životna poputina.
I na kraju – opći znakovi koji upućuju na ovisnost o internetu
žudnja za priključivanjem na internet koju osoba ne može kontrolirati, priključenje na internet postaje prva aktivnost u danu
gubitak kontrole nad vremenom provedenim na internetu i pronalaženje lažnih opravdanja za vlastito ponašanje
tjeskoba, napetost i razdražljivost kao posljedica nemogućnosti pristupa internetu
razvoj potreba za sve duljim korištenjem interneta da bi se postiglo zadovoljstvo
nastavljanje s internet aktivnostima unatoč činjenicama o štetnim posljedicama
Sve u vezi sa ovisnostima, na koncu, završava zanemarivanjem drugih životnih aktivnosti i navika, ravnoteže i umjerenosti u života, što je i najveća negativna posljedica svake ovisnosti. Kao i uvijek s ovisnostima, i ovdje su sprečavanje započetog i prekid težak, ali je moguć. Zamislite da dnevno primate 30 ili 100 poruka i osvijestit ćete brzo ozbiljnost ove teme.
Prepoznajmo sve to na vrijeme, kako je kazao veliki starokineski mislilac Sun Tzu:
Internet je postao dio naše svakodnevnice i svi rado koristimo njegovu dobrobit, od traženja informacija, pregledavanja društvenih mreža do gledanja raznih sadržaja… Potpunu kontrolu nad svojim ponašanjem i vremenom koje posvećujemo virtualnom svijetu imamo ako korištenje interneta ima jasan cilj i svrhu i možemo ga napustiti u svakom trenutku. Ako osoba većinu svog vremena provodi na internetu stalno provjeravajući društvene mreže i online sadržaje i nerijetko, umjesto izlaska vani, odabire ostanak kod kuće živeći život putem socijalnih mreža, razvija se ovisnost.
Kad se govori o ovisnosti obično se prvo pomisli na ovisnost o psihoaktivnim tvarima. Dakle, , ovisnost se može razviti i bez unošenja psihoaktivnih ili drugih kemijskih tvari u organizam odnosno može se razviti iz aktivnosti ili ponašanja koja iz navike prelaze u ponavljajuće i primoravajuće, što nikad nije dobro. Ovisnosti o internetu mogu biti različite vrste: ovisnost o društvenim mrežama, ovisnost o online igrama (posebno opasna kod djece, ali i kod dijela odraslih), ovisnost o online kockanju, ovisnost o kupnji putem interneta, ovisnost o stalnoj potrazi za novim informacijama i znanjem na internetu, ovisnost o cyberseksu (pornografski materijali).
I na kraju – opći znakovi koji upućuju na ovisnost o internetu su:
žudnja za priključivanjem na internet koju osoba ne može kontrolirati, priključenje na internet postaje prva aktivnost u danu
gubitak kontrole nad vremenom provedenim na internetu i pronalaženje lažnih opravdanja za vlastito ponašanje
tjeskoba, napetost i razdražljivost kao posljedica nemogućnosti pristupa internetu
razvoj potreba za sve duljim korištenjem interneta da bi se postiglo zadovoljstvo
nastavljanje s internet aktivnostima unatoč činjenicama o štetnim posljedicama.
zanemarivanje drugih životnih navika
Sve duljim korištenjem interneta osobe se socijalno izoliraju, tjelesno i mentalno iscrpljuju, što se naravno odražava na obiteljskom, socijalnom, školskom ili radnom funkcioniranju, a na kraju može rezultirati potpunom psihičkom dekompenzacijom. U većem riziku za razvoj ovisnosti o internetu su svakako osobe koje teže kontroliraju vlastito ponašanje te nesigurne, povučene i usamljene osobe. Danas, sve više tinejdžera i mladih razvija ovisnost o internetu, a da toga nisu ni svjesni ni oni ni roditelji, što postaje ozbiljan problem za njihov uspješan i produktivan život te nepovoljno utječe na dinamiku i odnose u obitelji.
Ponekad roditeljima može biti teže razlikovati pozitivnu upotrebu interneta od one negativne, koja vodi u ovisnost. Ovo su neki znakovi koju upućuju na postojanje problema kod djece i mladih:
opadanje ocjena u školi i zanemarivanje školskih obaveza,
smanjivanje interesa za druženje s prijateljima i za ostale društvene aktivnosti,
tajnovitost i laganje o vremenu provedenom na internetu,
veća odstupanja u navikama spavanja (korištenje interneta noću, a spavanje danju).
Ukoliko roditelji primijete znakove upozorenja, ranije dovođenje djeteta stručnjaku može ubrzati rješavanje problema.
Neki dan u ruke mi je došao biblijski tekst. Nisam mogao odoljeti da ga ne podijelim dalje jer je toliko aktualan. Koji vrijednosni sustav među ljudima on zagovara? Je li prihvatljiv u tvrtki Schrack Technik?
Am 8, 4-7: „Slušajte ovo, vi što gazite potrebnika i satirete uboge u zemlji! Kažete: „Kad li će mlađak proći da prodamo žito, i subota da tržimo pšenicu? Smanjit ćemo efu, povećati šekel da varamo krivim mjerama, da kupimo siromaha za srebro, potrebita za sandale i da prodajemo otražak pod žito.“ Zakle se Gospodin ponosom Jakovljevim: „Dovijeka neću zaboraviti nijednoga djela vašega.“
Što se to danas događa naokolo, među nama, a da zapravo već nije viđeno i zapisano tisućama godina prije? Da li zaista energenti od jučer do danas moraju poskupiti 10 i više puta? Ili se tek nekolicina moćnika dogovorila o svom interesu i gazi po životima većine ljudi, a posebno potrebnih? U tekstu se lijepo čita da Gospodin neće zaboraviti takva nečasna djela, dovijeka. Ako je Gospodin vječna Ljubav, koliko moraju biti veliki prekršaji – pohlepa, gramzljivost, bezosjećajnost, bezočnost, a da ih vječna Ljubav, apsolutno Dobro, neće zaboraviti dovijeka?
Kako smo tako lako pogubili sebe i poniznost
Kako smo tako lako izgubili poniznost i strah od kazne za prijevaru pred Gospodinom; a ako nismo vjernici, kako smo izgubili poniznost i strah pred bližnjima? Ako Bog ne postoji, valjda postoje bližnji naši, postoje ljudi, valjda postoje neke naše opće vrijednosti, nije valjda jedina prava istina da postojim samo JA i MOJ sustav vrijednosti… ? Koliko je jako to „moje vlasništvo“, „moja moć“, „moja pozicija“, u kojem slučaju isključujem druge i sve trpam samo sebi? A ništa od toga neće mi osigurati da jednog dana ne napustim fizički svijet, svoje bližnje i ništa od toga ne mogu ponijeti sa sobom na taj put. Vjernicima je lakše jer idu u obećano kraljevstvo, gdje nema ovozemaljskih nevolja, politike i nepravdi. Oni se mogu svojim nastojanjima u dobru prema bližnjem već sada i ovdje pripremati za to kraljevstvo.
Što JA mogu, što JA sve mogu
Neću dalje pametovati, kako se možda čini, ali, ipak – što ja mogu, kao poslodavac-čovjek, činiti svakog dana da se ovaj usijani planet i odnosi na njemu i ne zagrijavaju toliko i dalje u tom tako čudnom samouništavajućem smjeru?
Mogu djelovati oko sebe. Mogu nastojati ne iskoristiti stanje za brzu i neopravdanu poslovnu zaradu. Mogu stati, u okviru svojih mogućnosti, u zaštitu svojih zaposlenika i kupaca. Jer ja sam njihov izvor i oni od mene to očekuju. Moram li povisivati cijene više od promjene ulaznih cijena koje mi plaćamo. ? Koliko tvrtki ima ekstraprofit vezan uz trenutnu krizu, a koliko tvrtki je ostalo na uobičajenoj razini marže? Uskoro nam dolazi promjena HRK/EUR, mogu li i tu ostati dosljedan ili ću „varati krivom mjerom“, kako kaže stari biblijski tekst? Mogu li stvoriti koje novo radno mjesto? Mogu li nagraditi svoje zaposlenike koji vjerno i neumorno izgrađuju naš Schrack? Koliko mladih osoba mogu besplatno poučiti i potaknuti? Mogu li zadržati makar jednu mladu osobu u Hrvatskoj? Što mogu učiniti u društvenom poduzetništvu?
Neću i ne mogu sam uspjeti. Ta spoznaja poniznosti, čini se, prvi je korak. Mogu sa svojim bližnjima i suradnicima, s njima i za njih. Drugi korak je izbor služenja bližnjega, i ne samo njega. Da – svakodnevni izbor služenja, a ne vladanja bližnjim i okolinom. Ako sam pri tome i vjernik, onda mi je i sva Snaga na raspolaganju za hodanje.
Prvi korak, drugi korak, pa opet prvi korak, pa drugi korak… Ovo zvuči kao da me netko uči hodati – ili ja to možda vodim druge?
Dr. sc. Josip Zdenković, direktor Schrack Technik d.o.o.
Međunarodni dan obitelji obilježava se svake godine 15. svibnja sukladno rezoluciji UN-a iz 1993. godine. Obilježavanje pruža priliku za promicanje svijesti o pitanjima vezanim...
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.