Serijal „Pogledaj ambalažu“: KRAŠ mijenja ambalažu za brendove Bajadera, Griotte, Fontana u okviru šireg razvojnog eko-programa

Foto: Kraš - ambalažna linija

Kraš kao najveća hrvatska konditorska kompanija već godinama nastoji što odgovornije gospodariti različitim aspektima zaštite okoliša pa tako i na temi ambalaže u svim dijelovima proizvodno-poslovnog procesa: nabavi, proizvodnji, transportu, prodaji do finalne komunikacije sa krajnjim kupcima-potrošačima. U proizvodnji i transportu naglasak stavljamo na odabir ambalažnih materijala koji su reciklabilni i koji produciraju manje otpada – manje dimenzije, tanji materijali, drugačiji matrerijali. 

Konkretno, u segmentu transporta gdje god je bilo moguće izbacili smo samoljepive plastične trake kod transportnih pakiranja, a pri zamatanju paleta s gotovim proizvodima prešli smo na tanje folije pa se tako smanjio i utrošak plastike po toni proizvoda. 

U segmentu proizvodnje najviše je novosti; upravo s ciljem smanjenja količine plastike, pakiranja vrećica za bombone i napolitanke izrađuju se od tanje folije. Sva unapređenja se planiraju, a učinci prate i izražavaju brojkom. Na primjeru proizvodnje Napolitanki u 2022. to izgledao ovako: za ukupno realiziranu količinu oba okusa od 840 grama (chocolate cream i nougat) utrošili smo manje gotovo 3 tone ambalažnog materijala u odnosu na ranije godine. Ujedno, kroz manji udio ambalaže u pakiranju, smanjena je i količina ambalažnog otpada. 

Foto: Kraš – napolitanke

Prošle smo godine stavili na police redizajnirane čokolade Dorina, koje su uz promjenu izgleda dobile i nova flowpack pakiranja. Osim što takva vrsta ambalaže bolje čuva svježinu i kvalitetu proizvoda, ista se u potpunosti može reciklirati, što ocjenjujemo značajnim doprinosom zaštiti okoliša. 

Čokolade brenda Dorine posjeduju i certifikat akreditiranog laboratorija MADE FOR RECYCLING tested by Fraunhofer Institute for Process Engineering and Packaging  (Fraunhofer IVV).

Na redizajniranom proizvodu Moto od 192 grama, s novim omotom, umjesto premaza papira zaštitnim (sintetskim) UV lakom koristi se VD lak na bazi vode. Kao korisnici papirnate ambalaže zaštićene VD lakom izravno doprinosimo lakšem i bržem zbrinjavanju ambalaže i manjoj štetnosti za okoliš. (Opaska: u tiskarskoj industriji koja proizvodi papirnatu ambalažu ista se prekriva, radi efekta privlačnosti ili zaštite, plastičnom folijom ili lakom, u dvije izvedbe – UV lak i VD lak.

Jedan od idućih projekata koji planiramo u bližoj budućnosti je postupna zamjena kompozitnih kartona (s metalizacijom), koji se tradicionalno koriste za omatanje proizvoda brenda Bajadera, Griotta i Fontana, s čistim kartonom,. To rješenje je od iznimnog ekološkog značaja; takva ambalaža je osjetno reciklabilnija.

Dorina ambalaza za mlijeko
Foto: Kraš – Dorina mlijeko

***

Kraševa energetska učinkovitost

Isto tako, u poslovanju primjenjujemo suvremene tehnologije usmjerene k odgovornijem korištenju energije s ciljem smanjenja njene potrošnje kratkoročno i dugoročno. Trenutno se nalazimo u razdoblju kad je dostupnost energenata, ali i njihova cijena vrlo varijabilna pa zato još pažljivije pratimo kretanja na globalnim tržištima, nastojeći svoje poslovanje prilagoditi novim okolnostima, pritom se vodeći racionalnim korištenjem energije i stvaranjem ravnoteže između poslovanja koje je konkurentno, ali i dalje zadovoljava postulate proizvodnje sigurne za okoliš.

Nastavljamo raditi na unapređivanju usvojenih politika kvalitete, okoliša i energetske učinkovitosti, kontinuirano ih pratiti i usklađivati s ciljevima poslovanja.

Kraš d.d.

DOBRA HRVATSKA
Veljača, 2022.

Čitajte www.odgovorno.hr
Kontaktirajte nas: odgovorno@odgovorno.hr

Nedjelja bez rada od 1. srpnja! Model koji bi trebao pridonijeti pravima radnika i obiteljskom životu, sukladno UN Agendi 2030.

rad trgovina nedjeljom
Foto: drobotdean / Freepik

Neradna nedjelja u prilog je izgradnji održivog društva, o čemu govori više ciljeva održivog razvoja UN Agende 2030, posebice cilj broj 8 „Dostojanstven rad i ekonomski rast“ te ciljevi broj 3 „Zdravlje i blagostanje“ i broj 8 „Održiva potrošnja i proizvodnja“.

Vlada je, na sjednici održanoj 23.02.2023., Hrvatskom saboru uputila Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini, prema kojemu bi trgovine nedjeljom u pravilu bile zatvorene, a trgovci bi mogli odabrati 16 nedjelja u godini tijekom kojih bi radili. Novi zakon stupio bi na snagu 1. srpnja.

Konačni prijedlog Zakona o trgovini nakon više od dvije godine razmatranja

Ministar gospodarstva i održivog razvoja, Davor Filipović, istaknuo je kako se Konačnim prijedlogom Zakona o trgovini uređuje temeljno pravo radnika u trgovini na tjedni odmor te se rješava pitanje ravnoteže između privatnog i poslovnog, što se u svim istraživanjima javnog mnijenja pokazalo kao nešto jako važno građanima.

Radno vrijeme u trgovini reguliralo bi se na način da su trgovine zatvorene nedjeljom i onda kada su blagdani, a tjedni maksimalni iznos radnih sati koje trgovac samostalno raspoređuje od ponedjeljka do subote određen je u trajanju od 90 sati.

Prijedlog zakona predviđa 16 radnih nedjelja tijekom cijele godine. Kojim bi nedjeljama bili otvoreni odredili bi sami trgovci na temelju svojih potreba, sezonalnosti, mikrolokacije i drugih čimbenika koji utječu na individualnu procjenu za potrebom radne nedjelje. U tjednima u kojima je nedjelja radna, najveći dopušteni fond sati uvećava se za 15 sati, što čini maksimalno dopuštenih 105 radnih sati tjedno od ponedjeljka do nedjelje. Zakon bi stupio na snagu 1. srpnja, a radi prilagodbe poslovnih subjekata, u 2023. godini svih 16 radnih nedjelja odnosilo bi se na razdoblje od 1. srpnja do kraja godine.

“Našli smo model od 16 radnih nedjelja i mislim da je to dobar balans koji će pridonijeti pravima radnika i obiteljskom životu”, kazao je premijer Andrej Plenković u uvodu sjednice Vlade. Željeli smo to napraviti na način da bude održivo i kvalitetno, a u procesu donošenja odluka konzultirani su svi zainteresirani, dodao je.

Model od 16 radnih nedjelja pridonijet će pravima radnika i obiteljskom životu

Pogledajte naše ranije članke na temu rada nedjeljom:
dr. sc. Ljubo Jurčić: „Rad nedjeljom je štetan. Razvoj tehnologije treba koristiti za skraćivanje radnog vremena!“
HUP protiv ograničenja u radu trgovina: Prijeti gubitak radnih mjesta!
Nedjelja bez rada doprinos je održivosti društva! Obiteljska sreća i dobrobit zaposlenika bar su jednako važni kao i zarada.

Iz prvih reakcija koje smo vidjeli u medijima nakon sjednice Vlade, 23.2.2023., mnogi trgovci i zaposlenici, ne kriju zadovoljstvo, iako ima i viđenja protiv.

Kažu da će uobičajeni promet nedjeljom pokušati ostvariti subotom i ponedjeljkom, dok istovremeno dobivaju priliku za pravi odmor, obiteljski život, odgoj djece, održavanje prijateljstava te, što je iznimno vrijedno, veće mogućnosti za planiranje privatnog života. (Podsjetimo se: većina izleta i planinarenja, raznih događaja odvija se nedjeljom; nedjelja i blagdan gotovo su jedine prilike za „obitelj na okupu“ i dr. sl.).

No, ipak, neki trgovci će ostati prikraćeni – oni koji računaju da su nedjeljom građani-kupci bolje raspoloženi, imaju više vremena za zadržavanje u trgovini, u nedjelju su skloniji hirovitoj, tzv. impulsivnoj kupnji. U svakom od tih slučaja kupci više kupuju – i ono što ne treba odmah, i više nego im treba, do onog da im ta kupovina uopće nije bilo potrebna – o čemu se osvijeste već kad dođu kući. Na taj učinak, negativan po njih, računaju veliki trgovački lanci, određene specijalizirane trgovine, što se katalizira i kroz negativan stav velikih udruženja poslodavaca – HUP i Glas Poduzetnika.

Kontraverzna reakcija HUP-a: Zaustaviti će se rast plaća i potrošnje te potaknuti pad BDP-a

Hrvatska udruga poslodavaca upozorava da zatvaranje trgovina u godini u kojoj nam prijeti recesija može negativno utjecati na zapošljavanje, rast plaća zaposlenika i potaknuti pad BDP-a. Smatraju kako je najbolja opcija ostaviti rad nedjeljom na odabir poslodavcima uz poštivanje svih zakonskih obaveza i adekvatno plaćanje radnika te se načelno protive intervencijama u radno vrijeme dijela poduzetnika. Izmjene Zakona koje je Vlada predstavila, HUP podržava u dijelu koji se odnosi na uklanjanje administrativnih prepreka i smanjenja troškova pokretanja i obavljanja djelatnosti trgovine.

Istražujući prigovore HUP-a, Branimir Perković u svom članku na portalu Index.hr donosi razloge zbog kojih će zabrana rada nedjeljom biti totalni fijasko. Pri tome se poziva na istraživanje koje je u rujnu 2021. objavio ekonomist Vuk Vuković o utjecaju zabrane rada nedjeljom na gospodarstvo.

Rad nedjeljom u EU

Razvoj društva prema humanom ne može se zaustaviti, iako ide sporo. Neradne nedjelje imaju Slovenija, Austrija, Švicarska, Njemačka, Poljska,…

Rad supermarketa nedjeljom i blagdanima u EU (stanje – lipanj 2021.) / Izvor: Wikipedia / Foto: Imre Kristoffer Eilertsen
Zeleno: Veliki supermarketi i trgovački centri uglavnom su otvoreni nedjeljom.
Plavo: Veliki supermarketi smiju biti otvoreni 6 sati ili manje nedjeljom.
Crveno: Veliki supermarketi uglavnom su zatvoreni nedjeljom.

Pravo EU-a dopušta svakoj državi članici da odredi vlastitu politiku u vezi s radom nedjeljom. Radno vrijeme u državama članicama EU-a obrađeno je u Direktivi o radnom vremenu: potreban je samo tjedni odmor nakon šest dana rada. Europski sud pravde u svojoj praksi na tu temu, izgrađenoj od 1980-ih, nije potvrdio da bi obvezno nedjelja morala biti neradna za trgovine. Za Europsku komisiju, “odabir dana zatvaranja trgovina uključuje povijesna, kulturna, turistička, društvena i vjerska razmatranja unutar diskrecijskog prava svake države članice”.

DOBRA HRVATSKA
Veljača, 2023.

Virtuoz Centar vrlina – u Hrvatskoj pokrenut program za izgradnju vrlina djece

Radno ozračje u Virtuoz centru vrlina

Mnogi roditelji bit će zainteresirani za rad i ponudu nedavno pokrenutog Virtuoz Centra vrlina. Virtuoz nudi jedinstveni program razvoja vrlina za djecu. Osnivači ističu kako se je ovo prvi sustavni program te vrste u Hrvatskoj i to ga čini zanimljivim roditeljima.

Povodom pokretanja Virtuoz Centra, razgovarali smo s Barbarom Ljubas, koordinatoricom i voditeljicom radionica.

Od kuda ideja za ovakav projekt?

Nas nekolicina roditelja, psihologa i pedagoga shvatili smo da se djeca danas susreću s neviđenim izazovima. Primjerice, u Hrvatskoj više od 44.000 adolescenata (11,5 %) ima probleme s mentalnim zdravljem. Roditelji često nemaju znanja i mogućnosti da pomognu djeci odgovoriti na nove izazove.

Nažalost, u školi djeca imaju mnogo prilika za stjecanje informacija, ali često ne razvijaju vrline koje su preduvjet za uspješan odgovor na sve što život nosi. 

Shvatili smo da djeci više nego ikad treba kvalitetna prilika za izgradnju iznimnog karaktera. Karakter kojeg krase vrline dugoročni je preduvjet uspješnog odgovora na životne izazove.

Što Virtuoz nudi?

Virtuoz nudi pedagoški, znanstveno i vrijednosno utemeljen program, kojeg su pažljivo razvijali stručnjaci za rad s djecom. Namijenjen je djeci od 4 do 12 godina.

Kroz 38 radionica djeca razvijaju preko 30 različitih vrlina koje im pomažu uspješno odgovoriti na životne izazove. Sav sadržaj prilagođen je uzrastu djece i svaka vrlina relevantna je upravo za taj određeni uzrast koji ju uči. Primjerice, najmlađa grupa usvajat će osnovne vrline kao što su zdrave navike, znatiželja ili dijeljenje, dok će najstariji izgrađivati ustrajnost, empatiju i kritičko mišljenje.

Važno je naglasiti da svakom djetetu pristupamo individualno. S roditeljima prvo obavimo razgovor da vidimo na kojim vrlinama dijete treba najviše raditi. Nakon toga zajednički možemo pratiti napredak.

Tko stoji iza Virtuoza?

Naš tim čini troje stručnjaka: socijalna pedagoginja, filozof i psihologinja. Spajamo znanja iz razvojne psihologije, filozofije vrlina i najsuvremenije pedagoške metode kako bismo djeci omogućili najbolju priliku za rast i učenje.

U Virtuozu vjerujemo da svako dijete ima potencijal za izvrsnost. Naša je misija pomoći da se taj potencijal ostvari, kroz izgradnju karaktera i razvoj vrlina. Više o našem timu možete saznati ovdje.

Tim u Virtuoz centru vrlina
S lijeva na desno: Voditelj programa Hrvoje Vargić, mag.oec., mag.phil., Koordinatorica Barbara Ljubas, mag.paed.soc., Psihologinja Ivana Vid Vargić, mag.psych.

Gdje se program odvija?

Trenutno se program odvija u Zagrebu, a u budućnosti planiramo širenje i na druge gradove.

Prijave su otvorene za radionice koje počinju 11. siječnja 2023., u Osnovnoj školi Kajzerica. Radionice se odvijaju srijedom popodne, od 16:30 do 19:30h. Točan termin radionice ovisi o uzrastu djeteta.

Djeca su podijeljena u 3 dobne skupine:

  1. Vrtuljak vrlina – najmlađa skupina, za djecu od 4 do 6 godina
  2. Vlak vrlina – srednja skupina, za djecu od 7 do 9 godina
  3. Vatromet vrlina – najstarija skupina, za djecu od 10 do 12 godina

Redovna cijena je 300 kn mjesečno.

Gdje se mogu javiti zainteresirani roditelji?

Svi zainteresirani mogu nas kontaktirati na broj +385 95 5791 840 ili na mail adresu ured@virtuoz.hr.

Na našim društvenim mrežama Facebooku i Instagramu svakodnevno objavljujemo edukativne materijale i odgovore na odgojne izazove.

Više informacija o programu i upisima može se pronaći i na našoj web stranici.

DOBRA HRVATSKA
Veljača, 2023.
odgovorno@odgovorno.hr

Italija štiti „zaposlenike na cesti“: Glovo, Uber i drugi kažnjeni milijunima eura i dobili naredbu: „Zaposlite dostavljače na neodređeno.“

Foto: pexels

Glovo-Foodinho, Uber Eats, JustEat i Deliveroo, četiri multinacionalna diva koja za dostavu hrane koriste dostavljače na biciklima ili eventualno mopedima, dobili su zvučnu i tešku ćušku od milanskoga državnog tužilaštva: globe od ukupno 733 milijuna eura (gotovo 5,5 milijardi kuna) zbog kršenja normi sigurnosti na poslu i normi radnog prava.

Tim dostavljačima “oteta je budućnost. Nisu robovi nego građani”, piše u obrazloženju glavni tužilac Francesco Greco, ne krijući ogorčenje. Koliko znamo, to je prvi put u svijetu da se tako kolosalnom globom ustaje na tvrtke s digitalnim platformama za organizaciju posla posredovanjem aplikacija.

Tužilaštvo im je dalo 90 dana da u stalni radni odnos na neodređeno vrijeme prime svojih oko 60.000 dostavljača. Učine li tako, globa im se može smanjiti. Sudbena vlast je progovorila jezikom koji kapitalisti razumiju: ucijenilo je ucjenjivače.

Vrhovni sud i Tužilaštvo u akciji, zajedno

Nakon preliminarne istrage razdoblja od 2017 do 2020, a oslanjajući se na presudu Vrhovnoga kasacijskog suda od 24 siječnja 2020., Tužilaštvo u Milanu otvorilo je i kazneni postupak. Globa i nalog za zapošljavanje su neka vrsta privremene mjere do završetka kaznenog postupka.

Uber Eats je pod istragom i zbog eventualne utaje poreza, ustanovi li se da je on zapravo skrovita stalna radna organizacija.

Povremeni rad, prekovremeni rad – i do 60 sati rada na tjedan

Divovi digitalnog kapitalizma zarađuju i na deregulaciji u kojoj je moguće 60-satni radni tjedan predstaviti kao povremeni rad bez kontinuiteta. U tom sklopu određuju ucjenjivačke tarife, plaćajući po dostavi a ne po radnom vremenu. Izbjegavaju doprinose, počev od zdravstvenih, mirovinskih i invalidskih. Sada zlorabe i zdravstvenu krizu – gdje je baš tvrtkama za dostavu pala sjekira u med – za izrabljivanje navodno povremenoga, takozvanoga prekarnog rada. Prekarijat je tako suvremeni proletarijat.

Stradanja na poslu, krhka bića među automobilima

Dostavljači na dvokolicama, koje ćete lako prepoznati po četvrtastim ruksacima na leđima u kojima su naručeni obroci, trenutno su i najčešće žrtve nesreća na poslu – ali im poslodavac ne priznaje čak ni prava koja imaju sve ostale žrtve “bijelih pogibija” odnosno invaliditeta.

“Neprestanim pokoljem kojemu nema kraja” nazvao je prošli tjedan Antonio Mazzeo, predsjednik Oblasnog vijeća Toscane, neprekinuti niz prometnih nesreća u kojima stradaju dostavljači na dvokolicama.

Noć ranije je automobil pokosio dostavljača koji je nosio poznu večeru, trećega u desetak dana.

Zašto voze ili trče riskantno? Zato što ih, umjesto goniča robova, šiba algoritam: ako dostavu ne obave u predviđenu vremenu, gube bonus i prorjeđuju im se pozivi. Algoritam kažnjava i one koji se ne prijave na platformi nekoliko dana, pa ni ako su bolesni. A nemaju pravo na bolovanje ni na naknadu kad su bolesni.

Prijetnja „štrajkom“

Eto zašto voze vratolomno, katkad i nesabrani jer su pod povišenom temperaturom, zašto se bezglavo probijaju između vozila, ili pak pločnik tretiraju kao pistu. Ponekad nisu žrtve oni nego pješaci na koje nalete.

U više navrata su suci rada presudili da ti dostavljači moraju imati radna prava. U početku godine je i Sudište u Bologni presudilo da Deliveroo diskriminira dostavljače. Te presude i globe nisu ganule multinacionalne “robovlasnike”. Oni te globe nisu ni osjetili, ali 733 milijuna eura je i njima udarac koji ne mogu ne osjetiti. Sada pak Assodelivery, udruga digitalnih poduzeća za dostavu, tvrdi da su iznenađeni, te da smišljaju što će poduzeti.

Ali kad vide da je „tvrdo“, mijenjat će se.

Izvor: Jutarnji list, OVDJE

Autor: Inoslav Bešker

Zaštita potrošača. Znamo li se čuvati od e-manipulacija? Čak 148 od 399 web-shopova koristi manipulativne tehnike!

Zaštita potrošača
Foto: Preis_King / Pixabay

Oprez, ne hrlite, tu su oko nas!

Uključite dostatnu kontrolu pri e-kupovini. Svaku tzv. povoljnu ponudu, bonus, „navlakušu“, promotrite kritički, jer vrlo vjerojatno složena je da vas privuče (1) pa nagovori (2). Provjerite svoje potrebe pa nuđeni proizvod! Računajte s time da vam e-reklama proizvoda dostavlja manje informacija nego klasična kupovina u trgovini. Činjenica da možete vratiti proizvod, ako vam ne odgovara, olakšava vam kupovinu (kao: nema rizika!), ali oslabljuje vaš kritički razum. I ono najvažnije: racionalizirajte/reducirajte svoje e kupovine na ono što vam doista treba, što nije tek „simpa“ ili „fora“ ili „da se malo ponovim“. Time ćete smanjiti i rizike od podlijeganja e-manipulacijama ili promašenim kupovinama.

Posebna je pozornost posvećena takozvanim „obmanjujućim obrascima”: riječ je o tri vrste manipulativnih tehnika kojima se potrošače navodi na donošenje odluka koje možda nisu u njihovu najboljem interesu. To su: 

  • lažna odbrojavanja (usmjeravanje na kupovinu jer „Ističe datum…“)
  • internetske stranice dizajnirane tako da potrošače navode na kupovinu, pretplatu ili neku drugu odluku u prilog prodavatelju
  • skrivanje informacija koje kupcu mogu biti važne. 

Rezultat je istraživanja: barem jedan od tih obmanjujućih obrazaca koristi se u 148 promatranih trgovina.

„Naše je istraživanje pokazalo da se gotovo 40 % internetskih trgovina oslanja na razne manipulacije kako bi prevarilo potrošače ili iskoristilo njihove slabe točke. Taj je pristup očito protivan zaštiti potrošača i nekorektan. Imamo pouzdane alate kojima se takvi problemi mogu rješavati. Stoga pozivam nacionalna tijela da iskoriste svoje ovlasti i poduzmu radnje protiv takve prakse. Dok ona budu radila na tome, Komisija će pregledati cijelo zakonodavstvo o zaštiti potrošača kako bi osigurala da je primjereno digitalnom dobu. Posebnu će pozornost obratiti na to jesu li u njemu na primjeren način obuhvaćeni obmanjujući obrasci,” rekao je povjerenik za pravosuđe Didier Reynders.

ČUVAJMO SEBE OD NEPOŠTENE PRAKSE DRUGIH

  • 42 internetske trgovine služe se lažnim odbrojavanjem isteka vremena, koje implicira da postoji rok za kupovinu nekih proizvoda.
  • 54 internetske trgovine usmjeravaju potrošače prema nekim odlukama – od pretplata do skupljih proizvoda ili skuplje dostave – pri čemu se služe tehnikama kao što su vizualni dizajn i odabir fraza.
  • U 23 trgovine skrivene su informacije kako bi se navelo potrošače da pristanu na pretplatu.
  • 70 internetskih trgovina potpuno ili djelomično skriva važne informacije od potrošača. Među tim informacijama su troškovi dostave, sastav proizvoda i postojanje jeftinijih odabira. 
  •  Provjera je obuhvatila i 102 aplikacije pregledanih internetskih trgovina. U 27 aplikacija pronađen je barem jedan obmanjujući obrazac.

Daljnji koraci

Nacionalna tijela će kontaktirati trgovce kod kojih su otkrivene manipulativne prakse i zatražiti od njih da uklone probleme na svojim internetskim stranicama. Prema potrebi poduzet će dodatne mjere u skladu s nacionalnim postupcima.

U kontekstu širih nastojanja da se riješe problemi obmanjujućih obrazaca i kao dopuna aktivnostima CPC-a, Komisija će kontaktirati internetske trgovce kod kojih su slični primjeri otkriveni prilikom izrade studije o nepoštenim komercijalnim praksama u digitalnom okruženju iz 2022. i zatražiti da uvedu potrebne promjene.

Komisija će također prikupljati mišljenja o tri direktive koje se odnose na zaštitu potrošača kako bi utvrdila pružaju li visok stupanj zaštite u digitalnom okruženju. Riječ je o: 

  • Direktivi o nepoštenoj poslovnoj praksi, 
  • Direktivi o pravima potrošača i 
  • Direktivi o isticanju cijena. 

Kontekst

Provedba zakonodavstva EU-a o zaštiti potrošača u nadležnosti je nacionalnih tijela. Zahvaljujući ažuriranoj Uredbi o suradnji u zaštiti potrošača ta tijela sad imaju veće ovlasti za otkrivanje nepravilnosti i brzo poduzimanje mjera protiv nepoštenih trgovaca.

Obmanjujući obrasci bit će zabranjeni na temelju novog zakonodavstva, Akta o digitalnim uslugama. Taj će akt dopuniti propise iz akata kao što su Direktiva o nepoštenoj poslovnoj praksi i Opća uredba o zaštiti podataka tako da u zakonodavstvu ne bude nepokrivenih područja koja platforme mogu iskoristiti da bi manipulirale korisnicima.

Više informacija:

Andrea ČOVIĆ VIDOVIĆ
Head of Media, European Commission
Representation in Croatia

DOBRA HRVATSKA
Veljača, 2023.

Serijal PREKARNI RAD: Prosvjed dostavljača Wolta. Wolt, Uber, Bolt…i njihov model za prekarni rad (feudalni odnos).

Prosvjed dostavljača Wolta održan je danas, 14. veljače u Zagrebu, u organizaciji Inicijative dostavljača Wolta. Woltovi dostavljači nezadovoljni su novim Zakonom o radu koji je stupio na snagu 1. siječnja ove godine, a iznimno za platformske radnike stupa na snagu 1. ožujka ove godine. Prema njihovoj procjeni, odredbe novog Zakona uzrokovati će im gubitak do jedne trećine zarade.

Zahtjevi dostavljača Wolta

“Po novom zakonu uvodi se obavezna prijava na 40 sati tjedno za sve platformske radnike što ograničava vrijeme rada i ostvarivanja većih prihoda, ali doprinose si i dalje sami moramo plaćati i to u jednakom iznosu. U isto vrijeme, i dalje nemamo plaćeni godišnji odmor, pravo na bolovanje, pravo na samostalni rad i slično” – za 24 sata je anonimno izjavio jedan član Inicijative. Dostavljači Wolta zahtijevaju mogućnost rada preko vlastitog obrta ili tvrtke, povećanje naknade za dostavu, optimizaciju aplikacije i uklanjanje bugova, osiguranje dostavljača, regulaciju rada stranih državljana, veća prava dostavljača i izradu crne liste posrednika između njih i Wolta, tj. tvrtki agregata.

Na parkiralištu Velesajma jutros se u 10.30 na protestu okupilo stotinjak Woltovaca u svjetloplavim jaknama, s dostavljačkom opremom i svojim vozilima – biciklima, motociklima i automobilima. Uz pratnju policije kolona od stotinjak Woltovaca je oko 11.30 stigla ispred središta Wolta u Kuzminečkoj ulici.

Postignut dogovor o pregovorima

Predstavnici Wolta izašli su pred prosvjednike, a pregovore je otpočeo Marin Šušnjar, direktor Wolta za Hrvatsku. Dogovoreno je da se otpočne s pregovorima, a radnici su tražili i pismeno jamstvo da će se pregovori i održati. Stoga je šest predstavnika Inicijative uz pratnju direktora Wolta ušlo u sjedište tvrtke gdje su sastavili jamstvo o pregovorima. Potpisali su dokument kojim se Wolt obvezuje pregovarati s radnicima i predstavnicima njihovih agregatora o iznesenim zahtjevima.

Direktor Wolta, Marin Šušnjar izjavio je – Drago mi je da otvaramo dijalog za koji smo se trudili da se pokrene u prvom mjesecu. Otvorit ćemo razgovore na kojima ćemo proći sve zahtjeve dostavljača i vidjeti što možemo učiniti.

Unatoč postignutom dogovoru o pregovorima dio dostavljača je i dalje nezadovoljan te najavljuju kako će i sutra prosvjedovati.

Težak položaj prekarnih radnika

O teškom položaju prekarnih radnika već smo pisali u nekoliko navrata. Ovom prigodom stoga podsjećamo da je njihov status ponižavajući; rade na određeno, sigurnost pri radu je niska, bore se sa minimumom radnih prava i slabim nadnicama. Oni su suvremeni najamni radnici 21. stoljeća – tipični – na najnižem stupnju ljestvice tržišta rada. Ono što je nekad u vrijeme naglog razvoja industrije – od sredine 19. do sredine 20. stoljeća – bio proleterijat koji je zbog svog užasnog polažaja kretao i dizao besciljne revolucije, danas se po stručnjacima naziva PREKARIJAT.

Pročitajte više:

DOBRA HRVATSKA

Može li se blagdan proslaviti ODRŽIVO? Dar na odgovoran, etički, ekološki način. (Odgovoran građanin)

Odgovoran, etički, ekološki dar
Foto: freepik

Blagdani su prekrasno vrijeme kad ljudima dajete do znanja da vam je stalo do njih. Slavljenje bliskosti, ljubavi, brige i pažnje!!! Nažalost, danas su gotovo svi blagdani u velikoj mjeri komercijalizirani te ostavljaju velik ekološki trag. Postoji, s druge strane, mnogo načina da se darivanje učini održivim, etičkim, s ljubavlju prema Zemlji. Treba i ovu temu osvijestiti, a kad u tome uspijemo postajemo bolji ljudi.

Promijenimo stav: 

  • Kupujte svrhovite darove, po mogućnosti za trajnjju upotrebu, proizvedene da održiv način.
  • U izboru poklona oslonite se na svoje vještine slušanja i promatranja kako biste identificirali nešto što primatelju zaista treba.

Valentinovo, Božić, Nova godina, rođendani… stres za okoliš!

Foto: azerbaijan_stockers – www.freepik.com

Vrijeme darivanje donosi ugodu, ali često i stres; pod obvezom smo kupnje “nečeg dobrog” u zadnji čas. No s druge strane, blagdani su sigurno uvijek veliki stres za okoliš. 

Božić i Valentinovo dva su najveća blagdana povodom kojih se na šalju milijarde čestitki širom svijeta, digitalnom ili u fizičkom obliku. One u fizičkom obliku kupujemo često omotane u plastiku, proizvedene i ukrašene tako da se ne mogu reciklirati.

Redovito je i darivanje čokolade. No nažalost, većina čokolade je neetički dobivena.

Dakle, vrijeme darivanje ostavlja za sobom darove koji često i veoma skoro postaju otpad. Na tisuće tona otpada  – poput balona, plišanih životinja, raznih ukrasa, itd… 

No, ne mora (sve i uvijek) biti tako. Darujmo održivo, etički, ekološki.
U nastavku pogledajte nekoliko ideja za održive darove.

NAŠ DAR PRIRODI I DRUŠTVU…  15 X !

  • Kupite dugotrajan poklon

Kupite izdržljiv poklon koji će primatelj čuvati dugo vremena, nešto što će osoba vjerojatno često ili svakodnevno, ali i dugo koristiti. Klonite se poklona koji će primatelju dara biti “fora” tek nekoliko minuta! Klonite se svjetslucavih darića, prčkica. Pusti kontejneri takve robe stižu u Europu i Hrvatsku iz Kine; u Kini raste proizvodnja, a kod nas brda otpada.

  • Kupite čokoladu pod oznakom “Fair Trade” 

Slatkiši čine otprilike polovicu darova danih na Valentinovo. No, čokolada često ima društvene i ekološke troškove koji daleko premašuju njezinu stvarnu cijenu. Industrija kakaoa odgovorna je za raširenu ekonomsku nejednakost, dječji rad, prisilni rad, krčenje šuma i nejednakost spolova. Potražite čokoladu s logotipom Fair Trade kako biste kupili čokoladu iz etičkog izvora. Saznajte gdje spadaju vaše omiljene čokoladne tvrtke u spektru izvora kroz Food Empowerment Project. 

  • Ispecite kolač sami

Ako vam je komplicirano nabavljati fair trade proizvode (a u Hrvatskoj nema još ni navike niti velike ponude nečeg takvog) ispecite sami omiljeni desert za svoje voljene ili kupite nešto u lokalnoj slastičarnici.

  • Napravite svoju čestitku /dar. 

Napravite nekad 100% svoju čestitku, upotrjebite ruke i maštu, i to će biti iznimno dobro prihvaćeno. Izradite nakit, složite figuricu, upotrjebite neki material iz prirode (šišarku, cvijet, slamku…), uokvirite neku zajedničku fotografiju i sl. 

  • Kupite recikliranu čestitku.

Pronađite trgovine koje nude (i) reciklirane darove, zapitajte prodavača ima li nešto takvo u ponudi. Možda ga neugodno iznenadite, ali neka, neka sazna da se i takvo što traži. Reći će to svom šefu.

  • Kupujte od odgovornih proizvođača, pogotovo nakit

Ako se odlučite na kupovinu nakita odlučite se za kupovinu od tvrtke koja osigurava da se sirovina rudarila odgovorno. Često se susreće da u postrojenjima za rezanje dragog kamenja prašina iz rezanog materijala dospijeva u pluća radnika. Kupujte od tvrtke koja osigurava da njezini radnici imaju odgovarajuću zaštitnu opremu. Nadalje, u proizvodnji nakita često se koriste jake kemikalije što producira otrovni otpad, što je manje javnosti poznato. Gotovo je nemoguće osigurati da tvrtka za nakit od koje kupujete ima sve prakse potpuno održive i većina njih to ni ne tvrdi; međutim, važno je osigurati da kupujete od tvrtki koje daju sve od sebe da podržavaju etičke i transparentne prakse nabave i proizvodnje.

  • Izbjegavajte darove čija izrada znači destrukciju izvorne prirode

Izbjegavajte dar sačinjen od dijelova tijela divljih životnija i sl. (slonovača, zmijska ili krokodilska koža, krzno…), a jednako tako i predmete od koralja, školjki… Ne samo da nije više IN, nego na taj način možda indirektno podržavate i krivolov u svijetu. Pronađu li vam u prtljazi neku rijetku školjku ili koralj, a da nemate račun o kupovini, platit ćete visoku kaznu (inače, EU je zabranila trgovanje mnogim takvim predmetima pred više od 10 godina)

  • Možete kupiti nešto originalno na buvljaku

Kupovina na buvljaku je i prilog održivosti jer se stvarima produljuje vijek trajanja. Na buvljaku se mogu naći predmeti iznimne vrijednosti, funkcionalnosti, korisnosti, ljepote, kakve nećete naći u današnjim dućanima. I sve je kudikamo jeftinije. U Engleskoj imaju običaj kupovati na charity dućanu ili na kvartovskim buvljacima čiji naziv govori sve – boot sale (rasprodaja iz prtljažnika automobila) 

  • Buketi i rezano cvijeće – odakle dolazi, to je važno!

Buketi koji se mogu kupiti u supermarketu ili na tržnici (preprodavači) često se uvoze iz nekih “spornih” izvora, kao što su Kolumbija i Ekvador. Ovo cvijeće vroma često sadrži fungicide, insekticide i herbicide koji su zabranjeni u SAD-u i Europi jer su povezani s respiratornim problemima, neurološkim oštećenjima i većim stopama pobačaja. Povrh toga, prekooceanski transport / uvoz je neodrživ zbog energije koja mu je potrebna. 

  • Radije poklonite živu biljku, a nikad plastičnu.

Umjesto toga, odlučite se za biljku koja će dulje živjeti. Možete čak odabrati biljku koja će vam pomoći u čišćenju zagađivača u domu (ovdje pronađite popis takvih biljaka). Plastično cvijeće nije uobičajeno za Valentinovo, ali ga ima dosta uz Božić (ukrasni aranžmani), a da ne govorimo ovdje i sada o ukrašavanju nadgrobnih spomenika (s more plastike u svim formama)..

  • Što češće dajte nematerijalni dar …

Isplanirajte kvalitetno vrijeme sa svojom voljenom osobom – skuhajte njihov omiljeni obrok, gledajte zajedno omiljeni film, idite zajedno na sat kuhanja, fotografiranja, plesa, odvojite vrijeme za slikanje ili … Znajte da su to često najbolji pokloni koji stvaraju zajedničke uspomene.

  • A ovakav nematerijalni dar: ulaznica, pretplata…?

Poklonite nekome ulaznicu za tečaj, izložbu, kazališnu predstavu, pretplatu na časopis… Tim načinom podupirete vjerojatno sektore kojima i tako ne cvatu uvijek ruže, a u vrijeme pandemije pogotovu. 

  • Oslanjajte se sve više na tvrtke s etičkim praksama

Uložite mali napor i provjerite praksu tvrtki – ulažu li napor u održivost, nude li proizvode koji su ekološki, očituju li svoje zalaganje za takvo što?

  • Uzmite nešto od naših OPG, seoskih proizvođača, podržite ruralni opstanak 

Sve je bolja ponuda koju pripremaju naši OPG. Raspitajte se kod prijatelja, proguglajte malo… I naći ćete (možda) stalan oslonac u zadovoljavanju mnogih svojih potreba putem nekoliko OPG..

  • Promislite o ukrasnom papiru, vrećici..

O tome se već dosta piše. Možda nam postane normalno predati dar bez posebne ukrasne kutije ili omota; što jednostavnije – to bolje. Neki naši poznanici već i uz ovu Nove 2022. donijeli su odluku da uvedu trajne, višekratne vrećice za darivanje, pogotovo u krugu rodbine. Nakon otvaranja darova ispod jelke, po završenom druženju, platnene vrećice i razne kutije se pokupe i pohrane za narednu prigodu. 

U konačnici, moramo poduprijeti održivost, tako što ćeme se usredotočiti manje na konzumerizam, a više na slavljenje suštine blagdana. 

Ako se ipak odlučimo kupiti nešto, nek je to bude DOPRINOS ODRŽIVOM SVIJETU, A NE ZAGAĐENOSTI ZEMLJE I NEETIČNOSTI DRUŠTVA. 

Ima još… I budimo čim više maštoviti i pronicljivi. Neka nam ne bude žao truda. Doći će nagradica. 

DOBRA HRVATSKA/SL & GT
Veljača, 2022

Žene i djevojke u znanosti i tehnologiji (STEM)

žene i djevojke u znanosti
Foto: Gerd Altmann / Pixabay

Žene i djevojke predstavljaju polovicu svjetske populacije, a time i polovicu njezina potencijala. No još uvijek postoji značajan rodni jaz na svim razinama disciplina znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) diljem svijeta. Iako su žene postigle ogroman napredak u povećanju sudjelovanja u visokom obrazovanju, one su još uvijek nedovoljno zastupljene u tim područjima.

“Čak i danas, u 21. stoljeću, žene i djevojke su zbog svog spola po strani u područjima povezanim sa znanošću. Žene moraju znati da imaju mjesto u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici te da imaju pravo sudjelovati u znanstvenom napretku.”

Audrey Azoulay, glavna direktorica UNESCO-a

Ravnopravnost spolova jedno je od ključnih pitanja za Ujedinjene narode. Osnaživanjem žena i djevojčica u svim područjima, a posebno u znanosti i tehnologiji nastoji se pozitivno doprinijeti ne samo gospodarskom razvoju svijeta, već i napretku u svim ciljevima Agende za održivi razvoj 2030.

Opća skupština UN-a je 22. prosinca 2015., Rezolucijom A/RES/70/212 ustanovila međunarodni dan kojim bi se prepoznala uloga koju žene i djevojke imaju u znanosti i tehnologiji. Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti, koji se obilježava 11. veljače, provode UNESCO i  UN-Women, u suradnji s institucijama i partnerima iz civilnog društva. Cilj je ovog obilježavanja potaknuti što više žena i djevojaka na uključivanje u znanost, promovirati razvoj karijere u znanosti i povećati svijest o doprinosu žena u znanosti.

Činjenice

  • Žene obično dobivaju manje potpore za istraživanje od svojih muških kolega i, iako predstavljaju 33,3% svih istraživača, samo 12% članova nacionalnih akademija znanosti su žene.
  • U najsuvremenijim poljima kao što je umjetna inteligencija, samo jedan od pet stručnjaka (22%) je žena.
  • Unatoč nedostatku vještina u većini tehnoloških područja koja pokreću četvrtu industrijsku revoluciju, žene još uvijek čine samo 28% diplomiranih inženjera i 40% diplomanata računalnih znanosti i informatike.
  • Istraživačice obično imaju kraće, slabije plaćene karijere. Njihov je rad nedovoljno zastupljen u časopisima visokog profila i često ih se zaobilazi za promicanje.
  • Muškarci su dvostruko češće pozivani govoriti na znanstvenim panelima nego žene.

Ova trajna nejednakost u suprotnosti je s člankom 24.  Preporuke UNESCO-a o znanosti i znanstvenim istraživačima  (2017.), koji potvrđuje da države trebaju osigurati da znanstveni istraživači uživaju jednake uvjete rada, zapošljavanja i napredovanja, ocjenjivanja, obuke i plaća bez diskriminacije.

Zastupljenost žena na Sveučilištu u Zagrebu

Prema podatcima koje je Sveučilište u Zagrebu prikupljalo u svrhu međunarodnog rangiranja U-Multirank 2022, u akademskoj godini 2020./2021. na Sveučilištu u Zagrebu studentice su činile 60,1% ukupnoga broja svih studenata. Broj studentica u STEM području također se bitno povećava iz godine u godinu te je u akademskoj godini 2020./2021. iznosio visokih 52%. Taj rast je najvidljiviji u biomedicinskom području u kojem su studentice činile čak 71,7% svih studenata.

Sastavnice Sveučilišta u Zagrebu aktivno rade na implementaciji rodne ravnopravnosti što rezultira kontinuiranim povećanjem broja znanstvenica iz godine u godinu. U akademskoj godini 2020./2021. na Sveučilištu u Zagrebu bila je zaposlena ukupno 2561 znanstvenica što čini 48% ukupnoga akademskog osoblja, a da će se taj broj i dalje povećavati govori činjenica da žene čine 52,3% svih doktoranada i poslijedoktoranada u sastavu akademskoga osoblja Sveučilišta.

O iznimnom doprinosu žena hrvatskoj znanosti govori i studija istraživačke grupe sa Sveučilišta Stanford u Kaliforniji koja je među 34 najcitiranija svjetska znanstvenika u 2020. sa Sveučilišta u Zagrebu uvrstila 12 znanstvenica.

DOBRA HRVATSKA

Serijal „Pogledaj ambalažu“: Ispunite upitnik o eko-tragu ambalaže

UKLJUČITE SE, ISKAŽITE SVOJE STAVOVE O ODRŽIVOSTI AMBALAŽE!

Sve više postajemo svjesni traga kojeg ambalaža ostavlja prirodi i ljudima. Dugo je vremena cjelovitost utjecaja ambalaže bila zanemarivana pa su zato i mogućnosti za njezino usavršavanje u smjeru održivosti višestruke, u svim fazama: proizvodnji, transportu, uskladištenju, trgovini, finalnoj potrošnji. 

Po vama, koji je najčešći uzrok neekološke ambalaže na koji nailazite? (Moguće je više odgovora)

Kad ste uočili/osvijestili negativan eko-trag ambalaže?

Da li biste pri kupnji dali prednost proizvodu koji se ističe održivom ambalažom?

Što mislite o „luksuznoj opremi“ ambalaže za parfeme, žestice, mobitele, nakit…, koja redovito ostavlja velik eko-trag?

Koristite li u kupnji vlastite vrećice, odbijete li ponuđenu vrećicu u trgovini:

Da li koristite staru ambalažu za novu namjenu (eng. renew, npr.: kutije od cipela – kao kutiju za razne sitnice ili čarape u komodi i ormaru; plastične posude od sira i jogurta - za odlaganje čavlića ili baterija… I druge ideje koje odgađaju novu kupnju i doprinose smanjenju proizvodnje.

Zahvaljujemo na vremenu koje ste odvojili za ovaj upitnik. Rezultate upitnika uskoro ćemo objaviti i komentirati na našoj stranici u okviru serijala o ambalaži.

Dan sigurnijeg interneta

dan sigurnijeg interneta
Foto: dansigurnijeginterneta.org

Dan sigurnijeg interneta (Safer Internet Day – SID) obilježava se diljem svijeta svake godine, početkom veljače u utorak – drugog dana, drugog tjedna, drugog mjeseca. Tijekom godina, Dan sigurnijeg interneta postao je značajan događaj u kalendaru sigurnosti na internetu. Započeo je 2004. u okviru prvog akcijskog plana za sigurniji internet, kao inicijativa projekta SafeBorders koji financira EU. Zatim ga je preuzeo Insafe, mreža centara za sigurniji internet. Sada se Dan sigurnijeg interneta obilježava u oko 200 zemalja i teritorija na svim kontinentima i doseže milijune ljudi diljem svijeta.

Odgovorno i sigurno online okruženje

Cilj je što sigurnije i odgovornije koristiti internet (računala i mobitele), osobito među djecom i mladima u svijetu. Od internetskog zlostavljanja preko društvenih mreža do digitalnog identiteta, svake godine Dan sigurnijeg interneta ima za cilj podići svijest o novonastalim izazovima u pogledu sigurnosti na internetu.

Internetske sadržaje danas mogu stvarati svi, no pitanje je s kojim ciljem. Internetski sadržaji trebali bi omogućavati razmjenu znanja i ideja i stvaranje novih partnerstava. Zajednička je zadaća stvarati odgovorno i sigurno online okruženje za sve.

Fokus sigurnosti na internetu se tijekom godina s kreiranja „sigurnijeg“ interneta prebacio na kreiranje „boljeg“ interneta. Bez obzira jesmo li djeca i mladi, roditelji i skrbnici, učitelji i socijalni radnici, ili čak i predstavnici industrije, zakonodavci i političari, svi imamo veliku ulogu.

Dan sigurnijeg interneta u Hrvatskoj

U Hrvatskoj, Centar za nestalu i zlostavljanu djecu s Centrom za sigurniji Internet već niz godinu organizira aktivnosti i akcije povodom Dana sigurnijeg interneta. Cilj im je poticanje i promicanje sigurnije i odgovornije upotrebe tehnologije i mobilnih uređaja među djecom i mladima, ali i roditeljima.

Korisne materijale uz Dan sigurnijeg interneta možete naći OVDJE.

Pročitajte i druge naše članke na temu sigurnijeg interneta:

DOBRA HRVATSKA

NAJČITANIJE