Velimir Srića: Zašto su krize korisne?

Objavio
Velimir Srića
-
Foto: mindandi - www.freepik.com

Svaka kriza, a to smo najbolje vidjeli u pandemiji, vadi na površinu sve što u društvu i ekonomiji, gospodarstvu ne valja i pokazuje čovječanstvu što bi trebalo mijenjati. Na primjer, virus koji je jednako pogodio Borisa Johnsona, Princa Charlesa i njegovu majku, Toma Hanksa i penzionera iz mog susjedstva poručio je da smo jednaki, neovisno o rasi, naciji, bogatstvu, kulturi, vjeri ili položaju u društvu. Virus nam je razotkrio velike slabosti društvene organizacije, ali i ponašanja na osobnoj razini.

Pandemija nas je mogla naučiti da su sebičnost i materijalizam vrijedni prezira, da zanemarujemo solidarnost, obitelj, prijateljstvo i suosjećanje. Pokazala je i egoizam vlasti i nacija koje ne mare za za potrebite slojeve društva i zemlje svijeta. Dok su zapadne zemlje imale procijepljenost 70%, u Africi se cijepio jedan od tri liječnika (Nigerija). Pokazala je da je planeta ekološki bolesna, ali još je više pokazala da je populistička demokracija zajedno s liberalnim tržištem na izdisaju i da smo doveli u pitanje smisao opstanka, vrijednost života i domete ljudskih sloboda i univerzalnih vrijednosti.

Kriza rađa pritisak za promjene

Pojam krize rječnici definiraju kao zaokret, trenutak neravnoteže, kada neka situacija traži dramatične odluke i vodi u isto takve promjene. Kriza je teška situacija bremenita problemima i poteškoćama. U svakodnevnom životu pojavljuje se kao kriza u braku, kriza srednjih godina ili kriza morala, u ekonomiji se govori o gospodarskim krizama koje nailaze u ciklusima, u medicini je to opasno stanje nekog organa ili cijelog organizma, a postoje i psihološke krize koje vode u depresiju ili suicid. U domaćoj politici govorimo npr. o krizi vlade, a u međunarodnoj o krizama koje vode i u ratove. 

Velimir Srića
Prof. dr. sc. Velimir Srića
Autorski članak

No svaka kriza je prigoda za novi početak. Zato krizno doba valja smatrati šansom, vremenom korekcije. Sve spomenute krize, od bankarskog sloma pred 15 godina do rata u Ukrajini, prigode su da propitamo o svemu što ne valja u globalnoj i lokalnoj politici, ekonomiji, zdravstvu, obrazovanju, diplomaciji i svakodnevnom životu i popravimo u većoj mjeri. Ne učinimo li to, bit ćemo sve bespomoćniji pred budućim krizama. Agresija na Ukrajinu pomoći će Europi da se oslobodi energetske ovisnosti o ruskoj nafti i plinu, kao što je financijski slom pred 15 godina pojačao sigurnost bankarskog sustava, a COVID-19 kriza ubrzala digitalizaciju i promovirala rad na daljinu. Klimatske promjene i rašireno zagađivanja svega – prirode, društvenih odnosa, čovjeka u njegovoj biti, najveće su krize i prijetnje, koje svijet doživljava zadnjih milenija.

Svijet je na povijesnom raskršću

S jedne strane mijenja se odnos snaga, SAD gubi utrku s Kinom i prestaje biti vodeći globalni igrač. Rusija gubi poziciju velesile i po ekonomskoj snazi tek je jedanaesta zemlja Svijeta. Jugoistok raste dok Zapad stagnira. 

S druge strane dioničarski liberalni kapitalizam gubi utrku s konkurencijom, a klasična predstavnička demokracija pokazuje se kao inferiorni oblik upravljanja gospodarstvom i društvom. Danas su najuzbudljivija mjesta razvoja i prosperiteta nedemokratski Dubai, Katar, Abu Dabi, Singapur, Shanghai, Seul i Peking. 

S treće strane kao stalne upaljače kriza moramo označiti i sve one upitne moralne vrijednosti svjetskih vođa i mentalitet koji vlada politikom i biznisom, temeljen na gramzljivosti, koristoljubivosti, agresivnosti, konfliktu i težnji da se pobijedi bez obzira na cijenu.

Osjećaj nemoći i pad povjerenja u društvo i vođe potencira osamljenost ljudi

Konačno, najvažniji simptom bolesti modernog svijeta vidim u općem padu povjerenja u lidere i institucije sustava. Nekad se vjerovalo političarima, poslovnim ljudima, medijima, crkvi, učiteljima, znanstvenicima i ekspertima, danas se ne vjeruje nikome. Živimo okruženi lažima, teorijama zavjere, obmanama, manipulacijama i marketinškim spinovima, podržanim svemoćnom digitalnom infrastrukturom društvenih mreža. Većina ljudi izbezumljena je ovakvim stanjem, umorna od kriza i spremna na pobunu. Srećom po sve nas, još nema dovoljno jake ideje i alternativnog modela svijeta koji bi izazvao „revolucije“ kao u prošlosti. No povijesni lonac snažno kuha i mogao bi uskoro eksplodirati…

Svijet na koji smo navikli treba „rekonstrukciju“

Inače ćemo i dalje živjeti okruženi lošim liderima, medijima koji šire teorije zavjere, vladavinom prava bez pravde, ekonomskim sustavom u kojem desetak najbogatijih pojedinaca posjeduje jednaku količinu osobne imovine kao 75% svih ostalih. Inače će i dalje biti na djelu ekološko uništavanje planete radi sebičnih ciljeva gramzljivih korporacija u kojem je teško gledati četvrtinu svjetske populacije koja gladuje, dok jedna trećina postaje pretila. Inače će i dalje biti normalno da najbolji sportaši, filmske i estradne zvijezde i influenceri zarađuju tisuće puta više od najboljih odgajatelja djece, liječnika, znanstvenika ili vatrogasaca samo zato što tako djeluje zakon ponude i potražnje. Možemo do sutra nabrajati slične proturječnosti, no nije dovoljno kukati nad problemima svijeta, treba ih uklanjati. 

Zato su krize korisne!

One su pretpostavka za rast, razvoj i promjenu. To je doba korekcije, ispravljanja „krivih Drina“, izazov koji nas tjera da ubrzamo procese i pojačamo aktivnosti kojima ćemo otklanjati „greške sustava“. Krize daju priliku da propitamo i otklonimo greške u ekonomskom modelu vlasničkog kapitalizma, političkom modelu populističke demokracije, u obrazovnom sustavu, pravosuđu, javnom zdravstvu, kulturi… One omogućuju da unaprijedimo sustav vrijednosti, poravnamo pokvareni moralni kompas, povećamo društvenu odgovornost i pružimo svijetu ekološku održivost, povratimo izgubljeno povjerenje u vođe i ponovno ojačamo temeljne institucije gospodarstva i društva, da svakom pojedincu osiguramo dostojanstvo, mir i blagostanje i da svijet napravimo boljim mjestom za život. U protivnom, zaslužit ćemo apokaliptički kraj civilizacije i nitko za to neće biti kriv, osim nas samih, Zemljana. Naravno, najviše su krivi neodgovorni vođe, u čijim je rukama koncentrirana politička, financijska, materijalna, informacijska i upravljačka moć. Valja se zato nadati da će se, dok još nije prekasno, pojaviti nove generacije predanih vođa s integritetom i novim, boljim idejama koje će krize pretvoriti u šanse za suštinske promjene.

Izgleda da su krize cijena napretka ove civilizacije.

P.S.
Za sve koje dodatno zanima ova relevantna tema možemo preporučiti i nekoliko knjiga o krizi…

DOBRA HRVATSKA
Lipanj, 2022.
odgovorno@odgovorno.hr

„Poslodavac Partner“ – spoj humanizacije i digitalizacije: 15 tvrtki dobilo inovirani certifikat, prva hrvatska platforma za HR assessment

Objavio
Odgovorno
-

Tvrtke A1 Hrvatska, Addiko Hrvatska, Atlantic Grupa, CEMEX Hrvatska, Coca-Cola HBC, Erste&Steiermärkische Bank, INA Grupa, JT International Zagreb, Lidl Hrvatska d.o.o. k.d., Philip Morris Zagreb, Pliva Hrvatska, TDR d.o.o., Tifon d.o.o., Valoviti papir Dunapack te Zagrebačka pivovara prve su preuzele certifikat Poslodavac Partner za uspješnu certifikaciju prema novoj metodologiji. 

Certifikat Poslodavac Partner pokrenut je 2005. godine te u njemu sudjeluje oko 100 organizacija godišnje, a danas on predstavlja put oblikovan prema najboljim svjetskim HR praksama.

Prestižan certifikat za izvrsnost u upravljanju ljudskim potencijalima Poslodavac Partner kojeg dodjeljuje nezavisna konzultantska organizacija SELECTIO jučer je u Zagrebu okupio aktualne nositelje certifikata kako bismo najavili i novitete za regionalnu HR zajednicu. 

Kao odgovor na promjene koje su se dogodile u zadnje dvije godine Poslodavac Partner transformirao je proces certificiranja poslodavaca što podrazumijeva novu perspektivu evaluacije HR-a kroz employee lifecycle – pogled iz perspektive zaposlenika, te prvi pametni digitalni upitnik koji spaja humanizaciju i digitalizaciju. S jedne strane upitnik omogućava jednostavan unos podataka, te kvalitetniji HR benchmark, a s druge strane certifikacijskom timu daje dodatan prostor za ispitivanje stvarnog stanja u organizacijama. Na ovaj se način HR sustav promatra kao cjelina u kojoj su isprepletene razne prakse. Iz tog razloga neće biti moguće zadovoljiti kriterije za postizanje certifikata ako u organizaciji ne postoji dobra povezanost svih praksi.  

Cilj certifikata Poslodavac Partner je jednako podržati poslodavce koji ispunjavaju visoke standarde kvalitete HR-a, bez obzira na veličinu organizacije, popularnost ili lokaciju, te zaposlenike koji traže zdravo i poticajno okruženje. Zato nova platforma za HR assessment uspješno obuhvaća tradiciju, digitalizaciju i internacionalni segment, podržavajući razvoj cijelog sustava upravljanja ljudskim resursima koji u centar stavlja doživljaj zaposlenika od privlačenja (candidate experience) do iskustva rada u samoj organizaciji (employee experience). U kreiranju nove metodologije sudjelovali su stručnjaci iz SELECTIO Grupe, te preko 50 voditelja ljudskih resursa iz uspješnih organizacija, a uvedene promjene su oblikovane i po povratnim informacijama aktualnih nositelja certifikata. Vijest je i da od ove godine na području Srbije podršku u certifikaciji pruža partnerska agencija HR Xcel koja će, zajedno sa SELECTIO Grupom nastaviti podizati kvalitetu upravljanja ljudskim potencijalima te poticati partnerstvo poslodavaca i zaposlenika kako bi uspješno ostvarili zajedničke ciljeve. 

„U zadnje dvije godine većina je poslodavca pretrpila neki oblik krize, a mnogi su zbog toga prestali ulagati u HR, iako je ulaganje tada zapravo bilo najpotrebnije. S druge strane, bez obzira na izazove, Poslodavci Partneri su uspjeli zadržati fokus na zaposlenicima. Imali smo priliku vidjeti dosta prilagodbi koje su napravili u ove dvije godine, ali i poboljšanja koja su osigurala rast u zaista nepredvidivom periodu. Zato mogu reći da sam iskreno ponosna što su, usprkos krizi, uspjeli rasti i što niti jedan Poslodavac Partner nije odustao. Dapače, svi smo još uvijek tu, u još većem broju i s još kvalitetnijim HR-om“,  izjavila je Martina Kessler, Head of Organizational Development Solutions iz SELECTIO Grupe.  
 

DOBRA HRVATSKA
Lipanj, 2022.

Sirena, ronioci i djeca čuvaju Jadran – podsjetnik na hrvatski projekt SireNea, uz Svjetski dan mora i oceana

Objavio
Odgovorno
-
Foto: NP Mljet

Na dan 8. lipnja čovječanstvo obilježava Svjetski dan mora i oceana. Unatrag četiri desetljeća mnoge su velike konferencije i drugi svjetski događaj posvećeni usavršavanju zakonodave regulative i osvješćenju ljudi za poštivanje i spas mora. Svoju bitku života za taj cilj započela je i Elizabeth Mann Borgese još u 70-im (čitajte poseban članak o njoj). No, mora su i dalje zagađena, a brojne životinjske i biljne vrste ugibaju i nestaju s Planeta. Mi, ljudi, jedini smo koji možemo promijeniti taj smjer.

Mnogo se građanskih inicijativa pokreće da se moru pomogne. Na mnogim stranama svijeta djeluju pojedinci, udruge, platforme, zaklade. Čišćenjem mora i osviještenjem najšire javnosti za stanje, sprječavaju posljedice i nova zagađenja od strane nesavjesnih pojedinaca i društveno neodgovornih tvrtki, gradova pa i institucija vlasti.

A tko ili što je SireNea?

SireNea je samostalni projekt zalaganja za čisto more i čišćenje mora, kojeg vodi jedna žena. Nea Dune, zapaženi alternativni model i glumica, djeluje na relaciji Hrvatska – Los Angeles, ima dugogodišnje iskustvo u poticanju i sudjelovanja u humanitarnim volonterskim akcijama u Hrvatskoj i inozemstvu. Ove 2022. godine slavi prvi jubilej – desetljeće otkad je postala sirena. Pokazalo se to još jednim uspješnim i praktičnim načinom za pokretanje promjena u širim relacijama i na višim razinama.

“Očuvanje okoliša i uklanjanje otpada s javnih površina moja je važna osobna misija već 15-ak godina. Radila sam u tri zemlje na raznim ekološkim projektima, najviše na Islandu, od 2008. U Hrvatskoj djelujem samostalno ili u suradnji sa raznim udrugama i ustanovama pa tako i putem Volonterskog Centra Zagreb i Društva za podvodne sportove Zagreb . Ove se godine odvijala izvrsna suradnja s lokalnim snagama… Sve sam to uzela kao znak da se može, da možemo činiti puno više i bolje za okoliš i vode”, kazala je.

Nea je prošle godine, usred pandemije, pokrenula i  zasebni Instagram profil za svoju SireNea mersonu @croatiansiren,  pri tome primijetivši da dijeljenje sadržaja o sireni i očuvanju planeta ne kotira toliko dobro kod njezinih redovnih pratitelja kao osobe koja pripada sedmoj umjetnosti.

“Nažalost, odavno sam primijetila da ljude manje zanima kada se ukazuje na nas stanje planet i očuvanje istog, a pogotovo ako se spominje smeće u bilo kojem obliku, ili življenje po 3R principu, kojeg ja odavna prakticiram (reduce – reuse – recycle). Najlakše je zažmiriti, misleći da te se nešto direktno ne tiče, ne vidiš trenutačan i direktan utjecaj na svoj život, niti mogućnost da djeluješ. Nažalost, slično ponašanje smo doživjeli i sa pandemijom. No, ja sam vječiti optimist i pokušavam sačuvati vjeru u ljude.”

SireNea ima dugogodišnju suradnju su DPS Zagreb te WWF Adria, s kojima osim na čišćenju specificiranih zagađenih lokaliteta, starta i projekt za otklanjanje zaostalih ribarskih alata iz podmorja kao pravi Ghost Net Bustersi!

„Zahvaljujući pozivu Matka Pojatine iz DPS Zagreb, u svibnju sam zajedno sa 12 scuba-ronioca provela nekoliko dana na Mljetu, gdje smo izronili 25.000 litara volumena raznog otpada! Nisam mogla vjerovati koliko je dolje plastike i stakla – na nekim starijim komadima već se naselio pravi život pa ih nismo vadili. Uživali smo u pogledu na mirni životinjsko-biljni podvodni svijet. Matko i ja smo uspjeli preplašiti jednu drhtulju, no brzo se oporavila i nastavila odmarati!

Dok ekipa nastavlja sa čišćenjem na Lastovu – ja snimam u Kaliforniji. Vraćam se na ljeto u nove sirena-avanture na našem prekrasnom Jadranu! Čeka nas sirenasto podvodno snimanje kampanje za projekt Ghost fishing Croatia, koji će trajati dvije godine u podmorju Visa i otoka Molata, a u planu je proširenje na cijeli Jadran. Otklanjat će se i kartirati lokacije zagađene zaostalim ribolovnim mrežama, tzv. mreže duhova. Imamo namjeru povezivati lokalne ribare i ronilačke klubove/centre, da se mreža vadi čim prije, odmah nakon što zapne.

Tu je i platforma Adriatic Guardian, prva takva igdje. DPS Zagreb je dobitnik nagrade „Ponos Hrvatske 2019“, radi organiziranja otklanjanja otpada iz podmorja sa više od 40 lokacija, tako da mi je iznimno drago da mogu direktno raditi s takvim ljudima i pomoći planetu. Lijepo je pomagati svojem moru, bok uz bok s ljudima koji imaju istu misiju kao i ja ”:

Vidite: https://www.dps-zagreb.hr/www-adriatic-guardian-com/

Društvo za podvodne aktivnosti Zagreb, naš najstariji klub (1954.), u stalnoj akciji

Matko Pojatina iz PDS izjavljuje o njihovim zalaganjima i rezultatima: „Petu godinu zaredom održana je svibanjska akcija Čistim Mljet Za Bolji Svijet”, u suradnji i organizaciji DPS Društva za podvodne aktivnosti Zagreb, JU Nacionalni park Mljet i Ronilačkog centra Aquatica iz Pomene. Otpad je otklonjen sa 6 lokacija, a iz podmorja i plaža NP Mljeta ukupno je izvađeno 25 kubika otpada u 350 vreća.

Vanjske uvale bile zagađene naplavnim otpadom od naših jadranskih susjeda sa juga, a druge otpadom sa brodova. U zadnjih 5 godina DPS ronioci izvadili su iz podmorja Mljeta 124 kubika otpada.

U mjestu Kozarica zajedno sa mještanima očistili smo dvije lokalne plaže. Prije odlaska na zajedničko čišćenje, organizirana je i radionica o otpadu koji zagađuje more i plaže te zalaganju ronilaca-volontera koji to skupljaju. Tom prilikom naša Sirane Nea dočekala je dječicu, nasukana i zapetljana u smeće te im objasnila što smeće radi njezinim podvodnim prijateljima – ribama, rakovima, biljkama…Zahvalila se na očišćenoj plazi te im obećala da će nas posebno čuvati dok mi ronimo u moru. Jer mi – čuvamo more i plaže!

Akciju su podržali Njuškalo, Macgregor Hrvatska, Komunalno Mljet, mještani Kozarice i Mljetska djeca.”

Više: 

www.imdb.me/neadune
www.facebook.com/neadune
www.instagram.com/croatiansiren
www.neadune.com
www.instagram.com/neadune 

DOBRA HRVATSKA
Lipanj, 2022.

odgovorno@odgovorno.hr

Odgovoran građanin: Prvi prijatelji – razvoj sposobnosti djece za buduća prijateljstva

Objavio
Odgovorno
-
djeca u igri
Djeca u zajedničkoj igri na otvorenom / Foto: pch.vector - www.freepik.com

Čovjek je proveo sretan život, ako je imao 4 – 5 prijatelja.
(Lee Iacocca, prvi menadžer svijeta 20. stoljeća)

S približno tri godine djeca stječu prve prijatelje i to je jako važan trenutak u životu. Prijatelje opisuju kao djecu koju vole i s kojom se najradije druže i igraju. Za mlađu školsku djecu važan dio prijateljstva je i uzajamno pomaganje i dijeljenje. Djeca koja imaju prijatelje otvorenija su, miroljubiva, više pričaju, radije ustupaju drugima svoje igračke… Zato su, uostalom, i stekla prijatelje. S druge strane, djeca bez prijatelja češće reagiraju agresivno, a kad se suoče s problemom, više traže pomoć nego što sama pokušavaju naći rješenje. U skupinu nepopularnih klinaca ubrajaju se i oni sramežljivi i povučeni: druga djeca ih jednostavno ignoriraju pa ne mogu lako zadobiti prijateljstva.

„AMIGOS PARA SEMPRE“ (Prijatelji za uvijek), Pjevački zbor Desiderium Čežnja – Zagreb, koncert svibnja 2022.

Snažan utjecaj roditelja

Nije nikakvo fascinantno otkriće da su međusobni odnosi male djece i razvijanje prijateljstava pod snažnim utjecajem roditelja. Djeca koja se razvijaju u sigurnosti roditeljske ljubavi (koliko god to možda zvučalo patetično) imaju više prijatelja, samopouzdana su, pokazuju više suosjećanja za druge i bolje se snalaze u socijalnim odnosima.

Istraživanja pokazuju da prva dječja prijateljstva „formiraju“ često upravo odrasli; djeca koja su odbačena ili ignorirana od vršnjaka imaju majke koje su i same bez samopouzdanja i vjere u sebe i roditeljske vještine. Ne hvale djecu, stalno su im „za vratom“, koče razvoj samostalnosti i onog nužnog osjećaja ja mogu nešto i sam… Očevi pak imaju određene zamisli o tome kako bi se dijete moralo ponašati i to očekuju, ali zanemaruju uključivanje u odgoj jer „to je obveza i uloga majke“.

Na sreću, ono što roditelji zabrljaju ranije, mogu i popraviti!

Ono što je dobro, može biti i bolje. Evo nekoliko zamisli o tome:

  1. Posredan način poučavanja djeteta vještini prijateljevanja je veoma preporučiv: čitajte mu i pričajte priče o traženju i zadržavanju prijatelja i razvijanju prijateljstva, gledajte zajedno crtane i igrane filmove o prijateljstvu.
  2. Organizirajte socijalni život svojoj djeci: upriličite proslavu rođendana, zajedničko gledanje crtića… Ako u vašoj blizini nema vršnjaka djeteta, potrudite se naći ih: odvedite dijete na igru u drugi kvart.
  3. Kad ste u parku ili na dječjem igralištu – s djetetom se ne igrajte vi. Dovoljno je da ga držite na oku. 
  4. Ako je dijete bojažljivo i povučeno, ne uguravajte ga u veću skupinu djece: nađite mu društvo uz jedno ili dvoje jednako osamljene djece. 
  5. Iskazujte djetetu ljubav, hvalite ga kad učini nešto dobro, ali s mjerom. Ne plašite se da ćete ga razmaziti. Dijete će se (i) time razvijati u svijetu sigurnosti i prihvaćanja, što će poticati njegovu otvorenost u komunikaciji i s vršnjacima
  6. Razgovarajte o lošem postupku, osudite ga, ali ne širite temu. Ne proglašavajte dijete lošim zbog jedne pogreške.
  7. Odredite pravila o svemu pa i o odnosima s vršnjacima na igralištu ili vrtići, kojih se dijete treba pridržavati. I budite dosljedni – ne dopustite da vaše raspoloženje određuje što ćete dopustiti djetetu. Jednom da, drugi put ne, za sličnu stvar. 

Ponašajte se onako kako i od svog djeteta očekujete. Njegujte prijateljstva, razvijajte svoje socijalne odnose, pokazujte prema drugima razumijevanje i suosjećanje. 

Ako je vama dobro, i djeci je!

Dr.sc. Dubravka Miljković, redovita profesorica na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Dugi niz godina bavi se i edukacijom iz područja psihologije menadžmenta i pozitivne psihologije.

Tri “dijamantne” škole iz Solina i Kaštela u suradnji sa CEMEX-om 20 godina

Objavio
Odgovorno
-
Ravnatelji Eko škola s predsjednikom Uprave Cemex-a

Tri škole ostvaruju nadprosječne rezultate, svake dvije godine potvrđujući svoj međunarodni dijamantni eko-status. Dvadesetu godinu za redom potvrđeno je kumstvo CEMEX-a Hrvatska nad OŠ Vjekoslava Paraća i OŠ don Lovre Katića iz Solina te OŠ kneza Mislava iz Kaštel Sućurca. Jubilej i nastavak suradnje obilježeni su uručenjem novih donacijskih ugovora ravnateljima ovih Eko škola. 

Već dva desetljeća CEMEX podržava aktivnosti osnovnoškolaca i njihovih nastavnika usmjerene na očuvanje okoliša po kojima su sve ove tri škole posebno poznate. One su dijamantne.

Pojedini aspekti zalaganja za održivost, kao:

  • pravilno zbrinjavanje otpada,
  • racionalno korištenje resursa i 
  • zaštita klime 

samo su neke od tema kojima se Eko škole na poseban način bave, obrazujući tako nove naraštaje za održiviji život. Suradnja s CEMEX-om osigurava im brojne mogućnosti, poput terenske nastave u tvornici cementa, edukativne i kreativne radionice, ali i sudjelovanje u berbi maslina u rekultiviranom dijelu rudnika. 

Tri “dijamantne” škole u međunarodnom eko programu 

Tri lokalne osnovne škole iz Solina i Kaštela dio su međunarodnog programa usmjerenog na senzibiliziranje mladih za pitanja zaštite okoliša. Eko-škole provode razne radionice, specijalizirane grupe te projektne zadatke kako bi učenike naučile više o racionalnom korištenju energije i vode, smanjivanju i zbrinjavanju otpada, zaštiti okoliša i drugim problemima održivosti s kojima se svijet susreće. Škole koje ispune postavljene kriterije i brigu za okoliš promiču kao trajnu vrijednost i način življenja dobivaju povelju o statusu Međunarodne Eko-škole i Zelenu zastavu s oznakom Eko-škola. Priznanje se dodjeljuje na dvije godine, nakon čega slijedi prijava za obnovu statusa pri kojoj škola mora dokazati da je u provedbi programa, prema zacrtanim smjernicama produbila i proširila rad na izabranim temama. Godine kontinuiranog provođenja programa ovim su školama osigurale postizanje dijamantnog statusa eko škole. 

***

„Izuzetno nam je drago što već dugi niz godina možemo računati na CEMEX kao na partnera u provođenju aktivnosti koje predviđaju programi Eko-škola. S klimatskim promjenama koje su sada glavni fokus čovječanstva, ovi programi postaju važniji nego ikad za obrazovanje budućih okolišno odgovornih građana. Suradnja s CEMEX-om nam je vrijedna jer – naši se učenici uvijek vesele posjetima tvornici cementa, a najviše mogućnosti da na jesen opet sudjeluju u zajedničkoj akciji pošumljavanja Kozjaka“, rekla je prigodom dodjele ugovora Anita Luketin, ravnateljica OŠ kneza Mislava. 

***

„Okolišna i klimatska učinkovitost jedan je od temelja razvoja održivih zajednica, ali i našeg poslovanja. Stoga je prirodno da surađujemo s institucijama koje djeci od malih nogu usađuju svijest, znanja i vještine potrebne za gradnju održive budućnost. Zajednički nastavljamo ovu lijepu priču i veselimo se radu s budućim generacijama solinskih i kaštelanskih osnovnoškolaca“, izjavio je Alen Voloder, predsjednik Uprave CEMEX-a Hrvatska prilikom uručenja donacija. 

DOBRA HRVATSKA
Lipanj, 2022.

odgovorno@odgovorno.hr

Ako vam se članak svidi, dijelite ga – podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

Projekt KAkvart 2022. počinje svoj ovogodišnji ciklus – suradnja Grada Karlovca, mjesne samouprave, Heinekena i drugih za zajedničko dobro građana

Objavio
Odgovorno
-
Pročelnica ureda gradonačelnika Dijana Kujinek naglasila je da je u proteklih šest godina realiziran 131 projekt u vrijednosti nešto više od 4 milijuna kuna. O zadovoljstvu suradnjom na ovom projektu govorili su i zamjenica gradonačelnika Ivana Fočić te menadžerica korporativnih poslova HEINEKEN-a Hrvatska Ljudmila Bratko Gašpić, dok je predsjednica GČ Dubovac Alma Dubravčić naglasila kako je kroz KAkvart uređen velik dio igrališta i fitness terena na Dubovcu, ali istaknula i veliku pomoć građana i sportskih klubova.

Već sedmu godinu Grad Karlovac provodi Javni poziv za podnošenje prijava za sufinanciranje projekata koje provode jedinice mjesne samouprave Grada Karlovca kroz natječaj „KAkvart“.

Projekti se sufinanciraju sredstvima Proračuna Grada Karlovca uz podršku brenda Karlovačko, za što je Heineken dosad izdvojio nešto više od 4 milijuna kuna. No, ukupna vrijednost realiziranih projekata bila je puno veća kada se tome pribroje i vlastita sredstva Gradskih četvrti i Mjesnih odbora, razne donacije te više od 30 tisuća volonterskih sati građana. 

Tijekom šest godina na taj je način realizirano 131 projekta 

Svih 131 projekt su od posebne važnosti za građane u mjestima stanovanja, za koje su prijedlozi Gradu stizali od Vijeća Gradskih četvrti i Mjesnih odbora.

Na Javni poziv za ovu godinu prijave se zaprimaju do 20. lipnja. 

Cilj je odabrati najkvalitetnije prijedloge i financirati provedbu projekata u 2022. godini u programskim područjima:

  • Komunalni projekti – razvoj lokalne zajednice
  • Društveni projekti –  njegovanje tradicije, kulture i običaja

Novost ove godine je što se prijedlozi projekata dostavljaju putem aplikacije SOM natječaji, koja je zajedno s Pravilnikom o financiranju projekata mjesne samouprave, dostupna na mrežnim stranicama Grada Karlovca www.karlovac.hr .

Važno je istaknuti da se kod ocjenjivanja neke osobitosti projekta dodatno boduju:

  • suradnja više gradskih četvrti i mjesnih odbora, 
  • uključivanje udruga kao partnera, 
  • korištenje materijala koji su izrađeni od okolišu prihvatljivih i/ili recikliranih materijala, 
  • inovativna razina projekata,
  • projekti čija je provedba u skladu sa ciljevima održivog razvoja te
  • sadrže „pametna“ rješenja.

Glavni partner Gradu Karlovcu – HEINEKEN Hrvatska s brendom Karlovačko

„Karlovac ima posebno mjesto u srcu naše kompanije; stoga smo ponosni što naše Karlovačko već šest godina podržava ovaj jedinstveni projekt, koji ima za cilj povećati kvalitetu života u lokalnoj sredini. U Gradu Karlovcu smo pronašli partnera s kojim se, uz pomoć vrijednih volontera, trudimo našu zajednicu učiniti ljepšom, a život njenih stanovnika i gostiju kvalitetnijim, ugodnijim i održivijim. Raduje nas što se cijeli proces prijava digitalizira, u skladu s načelima održivosti i očuvanja okoliša koji su nam iznimno bitni“, izjavila je Ljudmila Bratko Gašpić, menadžerica korporativnih poslova HEINEKENA Hrvatska.  

Projektom KAkvart i suradnjom s kompanijom HEINEKEN Hrvatska zadovoljni su i čelnici Grada Karlovca: 

„KAkvart je izvrstan projekt koji aktivira građane u zajednici, koji kroz ovaj projekt oblikuju društvenu i komunalnu svakodnevnicu u svojim mjesnim odborima i gradskim četvrtima. Posebnu težinu daje privatni partner, u ovom slučaju Karlovačko koje prepoznaje vrijednost projekta i na taj način pokazuje svoju iznimnu društvenu odgovornost“, istaknula je zamjenica gradonačelnika Karlovca Ivana Fočić.

DOBRA HRVATSKA
Lipanj, 2022.

Tri ekološka romana. O pčelama, drveću i svinjama. Nesvjesni smo.

Objavio
Odgovorno
-
3 eko romana

U Francuskoj, već peti put zaredom, bira se ekološki roman godine, što je dobro već samo po sebi. Autor podsjeća na tri romana koja tematiziraju prirodu o kojoj, a i s pomoći književnosti to postaje očito, imamo sasvim pogrešne predodžbe. Ako ne bude prirode (u današnjem smislu), neće biti ni knjiga…. 

Postoji priča kako se, uvjeren da ukusni i mirisni plodovi prirode ne mogu biti opasni, francuski književnik i filozof Jean-Jacques Rousseau otrovao nekim crvenim bobicama slasna izgleda. Danas, kad su nam na privatnom i korporativnom nivou usta puna zelenih tema, ekologije i održivosti, pitanje je koliko je prave iskrenosti u današnjih zagovaratelja povratka prirodi, u duhovnom i fizičkom smislu? Ima li je kao u velikog Rousseaua (a toliko je mora biti), kojega je na koncu priroda i zeznula, pokazujući svoje pravo lice. 

Tri su današnje knjige posebno zanimljive sa stajališta egzistencijalnih pitanja – što čovjek čini prirodi i kako će dalje zajedno.

***

Maja Lunde, „POVIJEST PČELA“, Naklada Ljevak, 2018., prevela Anja Majnarić

Možda su ovo, kako kaže spisateljica, „misli mišljene već tisuću puta“, ali da su tematski aktualne dokazuje nam i činjenica da je Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu premijerno u ožujku 2022. izvelo predstavu „Povijest pčela“. Riječ je o svjetskoj praizvedbi dramatizacije romana norveške spisateljice Maje Lunde, u režiji Norvežanina Erika Ulfsbyja i sa Zrinkom Cvitešić u glavnoj ulozi. To je naš mali doprinos velikoj košnici slave prvog romana Maje Lunde za odrasle

Ovaj triptih o pčelarstvu naziva se i cli-fi, tj. klimatska fikcija – roman koji na neki način problematizira i globalno zagrijavanje i klimatske poremećaje. Sam je roman strukturiran u tri zasebne priče u svojim vremenskim razdobljima: trgovac i propali znanstvenik sredine 19. stoljeća s gomilom gladne djece čiju depresiju prekida ideja izgradnje nove košnice; američki pčelar s početka 21. stoljeća koji svjedoči početku nestanka pčela te Kineskinja koja je pred kraj istog tog stoljeća dobila zaposlenje kao ljudski oprašivač voćaka jer su pčele doslovno – nestale. 

Zanimljivo je to što je pomor pčela u romanu navlas isti kao onaj u stvarnosti našeg Međimurja, prije nekolkio godina i opet u 2022. Pesticidi ili bolesti, nebitno – kod nas umiru milijuni pčela (za pčelare pčele ne ugibaju već umiru, kao i ljudi). I to se ponovilo i u 2022., bez obzira na to što je od ove godine uveden zakon … po kojem se zabranjuje primjena pesticida opasnih za pčele u vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura, na (uzaludnu) radost oko pola milijuna naših pčelinjih zajednica.

Osim što piše, Maja Lunde se osobno trudi pridonijeti održivosti svijeta:

    • što manje putovati avionom zbog karbonskog otiska, koristi bicikl za kretanje po gradu, 
    • nosi odjeću iz second hand shopa i 
    • ne baca je dok je ne iznosi te
  • živi outdoor kao većina Norvežana, usput svjesna paradoksa svoje Norveške koju živo zanimaju ekološke teme, ali koja svoj standard duguje eksploataciji nafte.

***

Richard Powers, „IZNAD SVEGA“, Fraktura, 2021., prevela Lara Hölbling Matković

Sto godina poslije ove priče o gradonačelnicima i biljkama, na drugom kraju svijeta izlazi knjiga „Iznad svega“ Richarda Powersa, za koju je autor dobio Pulitzerovu nagradu i nanovo širom otvorio, dosta sveobuhvatno na jednom književnom frontu, niz pitanja što su to stabla ili – biljke i priroda – ljudskom rodu danas.

Roman se scenaristički račva poput korijenja koje vodi svom cilju – stablu – i u njemu se pojavljuju likovi iz različitih američkih priča, životnih okolnosti i obiteljskih pozornica, crpeći vodu i minerale za ovu veliku sagu iz svoga odnosa prema različitim stablima kroz život. Ima tu enciklopedijske širine, šamanskog odnosa prema drugačijim bićima, aktivizma i njegovih posljedica, velikih i manjih ideja koje nam oblikuju kožu i na lica utiskuju godove neželjenih saznanja.

Powers nam tako predstavlja devet likova, vrteći se oko njihovih života, sve u smjeru velikih antikorporacijskih prosvjeda protiv sječe šuma u kojima na razne načine sudjeluju. Razlozi koji ih dovode do otpora sirovom kapitalu vrlo su različiti, ali cilj im je zajednički – spasiti što više starih, višestoljetnih stabala od proračunate gramzivosti.

„Iznad svega“ odlično je napisan roman, i u kombinaciji sa vrućom temom tih nešto više od petsto stranica, lako se proguta. Na kraju je sigurna samo jedna stvar: stabla ćete sigurno početi primjećivati nakon što pročitate ovaj roman. Bolje sada, nego kad ih posiječemo.

U romanu se, između ostaloga može doznati da deforestacija jače mijenja klimu nego sav prijevoz zajedno, da postoje darodavci, doslovno stabla koja prije nego uginu daruju svoje metabolite šumskoj zajednici, ali i ljudi kojima su drugi ljudi najveća droga. Osnovnu temu romana nažalost možemo nasloniti na aktualne sječe šuma po Medvednici i Velebitu.

Roman se reklamira i kao omiljeno štivo Baracka Obame. Ali… nije samo na književnosti ili bivšim predsjednicima da spase svijet…  

***

Jean-Baptiste Del Amo, „Carstvo životinja“, OceanMore, 2020., prevela. Željka Somun

U novom, već nagrađivanom i kod nas još neprevedenom romanu „Le fils de l’homme“, mladi francuski književnik Jean-Baptiste Del Amo tematizira generacijski prijenos nasilja u trokutu: Oca, Majke i Sina u kadru jedne trošne kuće negdje u planini. 

O „Carstvu životinja“ naš književnik i novinar Jurica Pavičić napisao je  da bi ga bilo šteta shvatiti samo kao eko-aktivistički roman. I tu ima pravo. Povijest obiteljskog svinjogojstva u ovom romanu (između ostaloga!) historija je jedne obiteljske, ljudske kolonizacije nad drugim živim bićima. I nesreće koja se iz toga širi generacijama.

Dugom i čelično strukturiranom rečenicom Del Amo kao da piše naturalistične slike jedne obitelji koju sačinjavaju otac, roditeljica (doslovno se tako i zove) te malena Éléonore, krajem devetnaestog stoljeća u jugozapadnoj Francuskoj. Život je opor, krvav i sav se vrti oko boli i bolesti. U početku obitelj uzgaja dvije svinje, jednu za prodaju, drugu za sebe. „Njoj je nezamislivo baciti makar i suhe listove rotkvice ili zelenje od repe, a kamoli pomisliti da bi žlica mlaćenice mogla završiti kod mačaka lutalica, umjesto da se njome tove svinje, dok ona izjutra prazni noćne posude na hrpu gnoja, jer nikad ništa nije uludo bačeno ako je namijenjeno zemlji hraniteljici.“

Nakon prvog dijela romana, svi koji se zanose idejama da se prije stotinjak godina živjelo prirodnije i bolje, morat će se, šokirani ili izbljuvati ili zaplakati pred prizorima surovosti i težine života, koji ovako predstavljen plastično podsjeća na priče s početka dvadesetog stoljeća iz bilo kojeg hrvatskog sela. Gladovalo se, djeca su umirala, obiteljsko je nasilje bilo za dobar dan, nakon jutarnje molitve.

Kroz ovaj roman može se iščitati jedan život, jedna obitelj, jedno stoljeće; cijeli jedan svijet.

Del Amo brutalno i bez okolišanja pita kakvu hranu mi to uopće jedemo i jesu li sve te priče o prirodnoj hrani, organskom uzgoju i eko namirnicama, samo preskupa kap u moru industrijski servirane nezdrave hrane.

***

Sve u svemu, danas u vrijeme interneta, turističkih resorta i sveprisutnog pojma nekretnina nestvarno i simpatično zvuče ovakve teme. Dok se nekad pošumljavalo, danas se govori o postotcima zelenih površina, što najčešće ispada pranje neke ekološke savjesti, zelena krpa pred betonskim bikom, a manje stvarni urbani park načinjen za boravak ljudi.

Nota bene, jedan od prvih zvučnih ekoloških aktivista ex Juge svakako je Novljanin Rambo Amadeus, koji odavno medijima širi ekološke teme, pitanja i odgovore: posebice uporabom svoje eko jedrilice i stvaranjem 10 ekoloških zapovijedi.

I dok se u autorovoj zemlji Francuskoj već peti put bira ekološki roman godine, kod nas je i sam termin tek u povojima, mada je tematika zgodna…  Ekologija je très à la mode!

Hoće li čitanje beletristike pomoći u širenju svijesti o ekološkim temama? Odmoći neće sigurno. I u tom kontekstu, čitanje je manje trendi, ali poželjnija alternativa. Mada, ako posiječemo sva stabla, a pčele izumru i svijet pogodi nestašica hrane, sumnjam da će biti i čitanja.

Ante Alerić
Autor Ante Alerić

Preneseno s WWW.IDEJE.HR:
Cijeli članak o 3 eko-knjige, kojeg preporučamo, jednako kao i druge zanimljive teme istog portala,  možete vidjeti OVDJE

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2022.

Doživimo Hrvatsku, hodom! Manje Googla, više prirode! Koliko ste hrvatskih nacionalnih parkova i parkova prirode obišli?

Objavio
Mirela Drkulec Miletić
-
Park prirode Žumberak, selo Dragonoš (foto Zorko Patekar)
Park prirode Žumberak, selo Dragonoš (foto Zorko Patekar)

Spremate li se na izlet?

Uza sve velike prednosti koje je digitalna tehnologija donijela čovječanstvu, brojne su i negativne posljedice, a jedna od najpogubnijih je odvajanje čovjeka od prirode. Ali i tome ima lijeka: MANJE GOOGLANJA, VIŠE PRIRODE; smanjite ovisnost o društvenim mrežama, konačno oslobodite dio vremena i iskoristite ga za boravak u prirodi, sami, s prijateljima, s obitelji, s planinarskim društvom… U prirodi i prelijepim krajolicima potražimo „tri O“  – odmor, okrjepu, obnovu. 

I ne moramo ići daleko; sve to bogatstvo nadohvat nam je ruke. Uživajmo Hrvatsku hodom!

Negdje pročitah vijest kako je jedan gorila postao ovisan o mobitelu; i više se ne druži toliko s drugim pripadnicima svoje vrste, ni hrana mu više nije tako privlačna, zapravo, ne zanima ga baš ništa osim šarenih sličica na mobitelu. U prvi mah ta vijest izmami osmijeh na lice. Ali, zapravo, poticaj je da se duboko zamislimo. 

TEST: KOLIKO POZNAJETE NAJLJEPŠA MJESTA U HRVATSKOJ PRIRODI ?

Odgovorite na sljedeća pitanja o svojim doživljenim i pripremljenim užicima:

  1. Koliko ukupno nacionalnih parkova i parkova prirode ima u Hrvatskoj?
  2. Možete li ih nabrojati desetak ili sve ? 
  3. Koliko ste njih dosad obišli?
  4. Nabrojite lokacije koje namjeravate posjetiti u idućih tri, šest mjeseci ili dvanaest mjeseci?
  5. Imate li listu želja; koja biste mjesta voljeli vidjeti? 
  6. Jeste li u vezi s lokalnim planinarskim ili putničkim društvom? 

Kako ste prošli na testu? Slabo? Odlično? Ako je pozitivnih odgovora malo, vaše šanse su veće.

Rijeka Zrmanja (foto Maja Tudor)
Rijeka Zrmanja (foto Maja Tudor)

UŽIVAJMO U HRVATSKOJ! SVE JE TAKO BLIZU, JEDNOSTAVNO, A I DŽEPU PUNO LAKŠE. 

Park prirode Medvednica, zapad (foto Maja Tudor)
Park prirode Medvednica, zapad (foto Maja Tudor)

Iako ponekad poželite otputovati do svjetskih nacionalnih parkova, s liste TOP 10, kao: Grand Canyon i Yellowstone u SAD, Veliki koraljni greben u Australiji, Kilimanjaro i Serengeti u Tanzaniji ili Galapagos u Ekvadoru… razmislite, kada ćete uspjeti stići do tih predjela? Ali, tu u blizini brojna su prirodna blaga za dušu, oči i tijelo, udaljena tek nekoliko sati vožnje. Vaš odlazak u prirodu ovim načinom može biti čest, nova navika, rutina, stil života koji je već prihvatilo na desetke tisuća Hrvata.

Nije suvišno istaknuti da je ovakav naš prijedlog u prilog održivosti: 1) nema zagađivanja zrakoplovima, 2) podržavamo naše gospodarstvo, 3) upoznajemo lokalno stanovništvo i kulturu naše zemlje. 

***

Hrvatska obiluje prirodnim ljepotama u kojima može uživati svatko. Popisi zaštićenih prirodnih krajolika u Hrvatskoj  – koje navodimo niže – mogu vam poslužiti i kao vodič u pripremi nekih budućih putovanja – iznenadit ćete se intenzivnim doživljajima i dugotrajnim uspomenama koje će vas još dugo nadahnjivati! 

Počnite od naših lijepih i nadaleko poznatih nacionalnih parkova i parkova prirode: 

HRVATSKO BLAGO – ZAŠTIĆENI KRAJOLICI POD VISOKIM REŽIMOM ZAŠTITE

Podsjetimo, Hrvatska ima 8 NACIONALNIH PARKOVA: 

  1. Brijuni, 
  2. Kornati,
  3. Krka, 
  4. Mljet, 
  5. Paklenica, 
  6. Plitvička jezera, 
  7. Risnjak i 
  8. Sjeverni Velebit. 
NP Sjeverni Velebit, dom Zavižan (foto Goran Tudor)
NP Sjeverni Velebit, dom Zavižan (foto Goran Tudor)

U njima su ljudske aktivnosti znatno ograničene, a najčešća gospodarska aktivnost je turizam. Provedbu i upravljanje osiguravaju stručne službe zaštite i nadzora, propisani su uvjeti zaštite prirode, svaki ima stručnu podlogu i plan gospodarenja. 

Naš najpoznatiji, ali i najstariji i najposjećeniji nacionalni park su Plitvička jezera. Zapravo, Plitvička jezera su i najstariji nacionalni park u cijeloj jugoistočnoj Europi, a parkom su proglašena 8. travnja 1949. godine. Na popisu UNESCO-ve baštine su od 1979. godine. 

***

Nešto je manji stupanj zaštite u PARKOVIMA PRIRODE, kojih imamo 12: 

    1. Biokovo (visoka planina nad morem, s vidikovcem od stakla…)
    2. Kopački rit (najveći rezervat ptica u širem Podunavlju, vožnja el.. čamcem…)
    3. Lonjsko polje (selo roda Čigoč, Kupa, prostranstva pod ispašom domaćih životinja u prirodi)
    4. Medvednica (najljepši lokaliteti Ponikve, od vrha do Puntijarle, Grmošćica, Lipa, 30 prilaza)
    5. Papuk (čudesni lokalitet Jankovac, slap Veliki skakavac, vrh s kojeg se vidi Zlatna dolina…)
    6. Telašćica (uvala – predvorje Kornata, Slano jezero, okomite stijene prema pučini…)
    7. Velebit (od Sjevernog pa Južnog – Premužićeva staza 54 km, „100 vrhova“ gleda na more)
    8. Vransko jezero (najbliže jezero moru -500 m, zdanja svjedoci povijesti, brdska kružna staza)
    9. Učka (vrh Vojah, povrh Opatijske rivijere i istarskih polja, prema sjeveru kreće se na Čičariju..)
    10. Žumberak-Samoborsko gorje (lokacije za dušu – Oštrc, Poljanice, Japetić, Sošice, Sv. Gera..)
    11. Lastovsko otočje (naš najudaljeniji naseljeni otok, pravi mediteranski ugođaj sred pučine)
    12. Dinara, koja je parkom prirode proglašena 2021. (najviša naša planina, dominira krajem)
Park prirode Papuk, slap Veliki skakavac (foto Goran Tudor)
Park prirode Papuk, slap Veliki skakavac (foto Goran Tudor)

Parkovi prirode su prostrana prirodna ili dijelom kultivirana područja kopna i/ili mora velike bioraznolikosti i/ili georaznolikosti, s vrijednim ekološkim obilježjima, naglašenim krajobraznim i kulturno-povijesnim vrijednostima. U njima su dopuštene gospodarske i druge djelatnosti te zahvati kojima se ne ugrožavaju njihova bitna obilježja i uloga.

Naš najstariji park prirode je Kopački rit. Utemeljen je 1976. godine, a prostire se na 177 km2, od čega Specijalni zoološki rezervat obuhvaća 80 km2. Najpoznatije je stanište brojnih ptica močvarica te orla štekavca, koji je postao i simbol Parka, a poznat je i po brojnoj populaciji jelena.

***

Uz to postoje i druge razine zaštite. Među njima ističu se DVA STROGA REZERVATA PRIRODE:

  1. Bijele i Samarske stijene, te
  2. Hajdučki i Rožanski kukovi.
Strogo zaštićeni rezervat BIJELE STIJENE (foto Maja Tudor)
Strogo zaštićeni rezervat BIJELE STIJENE (foto Maja Tudor)

U njima su zabranjene sve gospodarske i druge djelatnosti, no dopušteno je posjećivanje i istraživanje prirode tih visoko zaštićenih područja s neizmijenjenom ili neznatno izmijenjenom izvornom prirodom. 

***

Konačno, tu je još: 79 posebnih rezervata prirode, 2 regionalna parka, 79 spomenika prirode, 81 značajna krajobraza, 27 park-šuma i 120 spomenika parkovne arhitekture (podaci Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja). 

U Hrvatskoj je i nekoliko međunarodno zaštićenih područja: 

  1. Plitvička jezera na popisu su svjetske baštine UNESCO-a, 
  2. Velebit i Mura-Drava-Dunav UNESCO-vi su rezervati biosfere, a
  3. pet je područja na popisu međunarodno vrijednih močvara Ramsarske konvencije: Kopački rit, Lonjsko polje, Crna mlaka, Neretva i Vransko jezero.

***

Čini se da ni sami nismo svjesni koliko nas je priroda obilno nagradila.

Zaštićenim područjem proglašeno je 9,32% ukupnog teritorija RH, odnosno 13% kopnenog dijela RH, dok se zajedno s područjem ekološke mreže Natura 2000 zaštićeno područje povećava na 39% kopnenog dijela Hrvatske. 

Doživi i uživaj u Hrvatskoj! Hodom i izletom.

Upoznaj svoju domovinu da bi je više volio i uzvratio joj brigom i poštovanjem.

DOBRA HRVATSKA/MDM
Svibanj, 2022.
odgovorno@odgovorno.hr

Pivo i odgovorna konzumacija mogu biti u istoj rečenici – HEINEKEN Hrvatska

Objavio
Odgovorno
-
Foto: Heineken

Krajem travnja i početkom svibnja vozači na cesti ispred zagrebačke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu imali su prvi priliku posjetiti šank „Heineken Drive Thr0.0“ i osvježiti se bezalkoholnim pivom Heineken 0.0., sa svega 69 Kcal na 330 ml.

Uz slogan „Jedna putna? Ili dvije? Sada možeš!”

Tom je prilikom, na jednoj od najprometnijih zagrebačkih prometnica, podijeljeno 10.000 hladnih limenki Heinekena 0.0 vozačima/putnicima približno 6.500 automobila. 

***

Ova je kampanja bila prilika da se potrošače još jednom podsjeti na važnost odgovorne konzumacije, što je cilj kojeg kompanija HEINEKEN snažno promovira u sklopu globalne strategije održivog poslovanja Stvaramo bolji svijet do 2030. 

HEINEKEN je dosljedan u svojoj strategiji društvene odgovornosti:

  • zagovara odgovornu i umjerenu konzumaciju svojih alkoholnih piva i cidera, 
  • aktivno radi na borbi protiv maloljetničke konzumacije alkohola te
  • svojim potrošačima nudi nove proizvode i s niskim udjelom alkohola ili one potpuno bezalkoholne.

***

U vremenu u kojem se naglašava važnost uravnoteženog životnog stila, bezalkoholno pivo Heineken 0.0 omogućava uživanje u pivskim trenutcima, u korak sa zdravim stilom življenja.  

***

Na globalnoj razini kompanija HEINEKEN obvezala se do 2023. osigurati dostupnost barem dvije takve opcije na većini svojih tržišta, a u Hrvatskoj su to već ostvarili; na tržištu je sad dostupan i globalno popularan Heineken 0.0 te Karlovačko 0.0. 

***

Heineken 0.0 je sponzor i brojnih međunarodnih sportskih događanja, ali i domaćih trkačkih natjecanja poput Zagrebačkog proljetnog polumaratona, Karlovačkog cenera te poslovne utrka B2Run, a za vrijeme pandemije članovima Civilne zaštite doniran je Heineken 0.0. 

Kompanija Haineken je i donor mnogih projekata i kampanja za opću dobrobit u užoj i široj zajednici. 

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2022.

odgovorno@odgovorno.hr

Ako vam se članak svidi, dijelite ga: podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

Svjetski dan sporta „Challange day – Dan izazova“

Objavio
Odgovorno
-
TAFISA World Challenge Day
TAFISA World Challenge Day / Foto: tafisa.org

Svjetski dan sporta “Dan izazova” je prijateljsko natjecanje u sportu otvreno svima, s ciljem promicanja tjelesne aktivnosti diljem svijeta. To je uistinu globalni događaj s milijunima sudionika iz oko 50 zemalja koji su svi aktivni najmanje 15 minuta zadnje srijede u svibnju svake godine. Organizator je TAFISA, svjetska asocijacija „Sporta za sve“, a Svjetski dan izazova otvoren je zajednicama bilo koje veličine iz bilo koje zemlje.

Sport za ljude i planet – Međunarodni dan sporta za razvoj i mir

Sve je počelo u Kanadi 1983. Grad Saskatoon pokrenuo je prvi Canadian Challenge Day. Više od pedeset drugih zajednica prihvatilo je Izazov – a sudjelovalo je više od 650.000 ljudi. Iz Kanade, Challenge je krenuo svojim vrlo uspješnim tijekom diljem svijeta i stekao međunarodno priznanje. Osim nacionalnih događanja, međunarodna nadmetanja koja uključuju zajednice iz cijelog svijeta postala su pravilo i otvorila put Svjetskom danu izazova.

TAFISA je pokrenula međunarodni događaj i koordinira Svjetski dan izazova (bivši Međunarodni dan izazova) od 1990. Od tada je više od 50 zemalja s tisućama zajednica i milijunima sudionika učinilo događaj najvećim u povijesti Sporta za sve. Događaj je zabavan dan koji stvara svijest i entuzijazam za tjelesnu aktivnost i aktivan život.

Da bi se pobudilo veće zanimanje, TAFISA organizira međunarodno natjecanje gradova, razvrstanih u kategorije prema broju stanovnika. Cilj je obuhvatiti aktivnošću što veći postotak građana u odnosu na ukupnu populaciju građana. Svaki prijavljeni grad u toj međunarodnoj konkurenciji dobiva od TAFISA-e i svog partnera-grad.

Plakat - svjetski dan sporta Zagreb

Zagrebački savez sportske rekreacije – sport za sve povodom obilježavanja Svjetskog dana sporta, u srijedu 24.05.2023. poziva sve sportaše i rekreativce na ŠRC Trnje – Ulica Grada Vukovara 236e da se pridurže centralnoj manifestaciji koja će se održati od 15-20 sati.

Kako je to izgledalo prošle godine možete pogledati u prilogu Sportske televizije.

DOBRA HRVATSKA

1...777879...182Stranica 78 od 182

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z