Međunarodni dan ukidanja ropstva: 50 milijuna ljudi je u modernom ropstvu

Objavio
Odgovorno
-
Međunarodni dan ukidanja ropstva
Foto: freepik

Međunarodni dan ukidanja ropstva, 2. prosinca, obilježava se od 1986. godine. Godišnji je to poziv na razmišljanje o postignutom napretku i izazovima u iskorjenjivanju ropstva i zaštiti ljudskih prava. 

Fokus ovog dana je na iskorjenjivanju suvremenih oblika ropstva, poput trgovine ljudima, seksualnog iskorištavanja, najgorih oblika dječjeg rada, prisilnog braka i prisilnog regrutiranja djece za korištenje u oružanim sukobima.

Međunarodni dan ukidanja ropstva obilježava se na dan kada je usvojena Konvencija Ujedinjenih naroda o suzbijanju trgovine ljudima i iskorištavanja prostitucije drugih – rezolucija 317(IV), 2. prosinca 1949.

Kad se spominje ropstvo većina prvo pomisli na robovlasnička društva antike ili na transatlantsku trgovinu robljem od 16.-19. stoljeća. Najčešće lakonski smatramo da je ropstvo stvar prošlosti no surova stvarnost govori drugačije. 

Zakonski je ropstvo u većini zemalja ukinuto tijekom XIX. st. UN je eksplicitno zabranio ropstvo 1948., Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima.

I dok je ‘vlasništvo’ nad drugom osobom zakonom ukinuto, problemi poput siromaštva, isključenosti i neadekvatnih zakona omogućuju da ropstvo i dalje opstaje. Neki tradicionalni oblici ropstva još uvijek postoje u svojim ranijim oblicima, dok su se drugi transformirali u nove. 

Moderno ropstvo

Ropstvo se kroz povijest razvijalo i manifestiralo na različite načine. Moderni oblici ropstva uključuju sve od klasičnog ropstva do novijih koncepata, kao što su trgovina ljudima, prisilni rad, dužničko ropstvo, prisilni i servilni brakovi, kao i prodaja te iskorištavanje djece. 

Tijela UN-a za ljudska prava dokumentirala su opstanak starih oblika ropstva koji su utkani u tradicionalna vjerovanja i običaje. Ovi oblici ropstva rezultat su dugotrajne diskriminacije najranjivijih skupina u društvima. Kao što su npr. oni koje se smatra pripadnicima nižih kasta, plemenskih manjina i autohtonog stanovništva te žena i djece.

Moderno ropstvo javlja se u gotovo svakoj zemlji svijeta i prelazi etničke, kulturne i vjerske granice. Više od polovice (52 posto) prisilnog rada i četvrtine svih prisilnih brakova može se naći u zemljama s višim srednjim dohotkom ili visokim dohotkom.

  • Procjenjuje se da se 50 milijuna ljudi nalazi u modernom ropstvu, uključujući
    • 28 milijuna u prisilnom radu i
    • 22 milijuna u prisilnim brakovima.
  • Gotovo svaki osmi od svih onih koji su na prisilnom radu su djeca. Više od polovice te djece su žrtve komercijalnog seksualnog iskorištavanja.
  • Većina slučajeva prisilnog rada (86 posto) nalazi se u privatnom sektoru.
  • Gotovo četiri od pet osoba koje su prisilno seksualno iskorištavane su žene ili djevojčice.
  • Procjenjuje se da godišnja globalna dobit ostvarena prisilnim radom iznosi 236 milijardi američkih dolara.

Izvor: ILO 2022

Moderno ropstvo je potpuna antiteza socijalne pravde i održivog razvoja. Nastavak je to sustava ukorijenjenog u povijesti koji profit stavlja ispred dostojanstva i dobrobiti ljudi.

Bez rješavanja temeljnih uzroka ropstva, poput siromaštva i diskriminacije, ropstvo će se nastaviti. Trenutne krize poput klimatskih promjena, rata, gladi i pandemija povećavaju rizik za milijune ljudi diljem svijeta. Procjene Međunarodne organizacije rada pokazuju da su se prisilni rad i prisilni brakovi značajno povećali posljednjih godina. 

Usvajanjem Ciljeva održivog razvoja (SDG), globalna zajednica obvezala se na okončanje modernog ropstva među djecom do 2025., a univerzalno do 2030. Stoga pod hitno treba okupiti volju i resurse kako bi prevladala prepreke ukidanju modernog ropstva i vratila napredak na pravi put. Jer sloboda je temeljno pravo za sve, svugdje i uvijek.

Izvor: UN i ILO

COP30 završen dogovorom o povećanju podrške zemljama u razvoju

Objavio
Odgovorno
-
COP30
Foto: Predsjednik COP30 André Corrêa do Lago (u sredini) razgovara sa svojim timom na zatvaranju Konferencije UN-a o klimi. / UNFCCC - Kiara Worth

Konferencija UN-a o klimi COP30 u Belému u Brazilu završila je 22. studenog sporazumom kojim se poziva na utrostručenje sredstava za zemlje u razvoju kako bi se zaštitili njihovi stanovnici od rastućih utjecaja klimatske krize te na povećanje podrške radnicima i zajednicama u prijelazu na čistu energiju.

„COP30 je donio napredak“, rekao je glavni tajnik UN-a António Guterres u svojoj izjavi o COP30. Ipak, „jaz između toga gdje se nalazimo i onoga što znanost zahtijeva ostaje opasno velik“. Održavanje porasta globalne temperature ispod 1,5 °C do kraja stoljeća ključno je i zahtijeva „duboka, brza smanjenja emisija – s jasnim i vjerodostojnim planovima za prelazak s fosilnih goriva na čistu energiju“, naglasio je.

Što je odlučeno

  • Financiranje u velikim razmjerima: Mobilizirati 1,3 bilijuna dolara godišnje do 2035. za klimatske akcije.
  • Poticaj prilagodbi: Udvostručiti financiranje prilagodbe do 2025. i utrostručiti do 2035.
  • Fond za gubitke i štete: Potvrđeni ciklusi operacionalizacije i nadopunjavanja.
  • Nove inicijative: Pokretanje Globalnog akceleratora provedbe i Belémske misije za 1,5 °C za poticanje ambicija i provedbe.
  • Dezinformacije o klimi: Predanost promicanju integriteta informacija i suzbijanju lažnih narativa.

Konačna odluka naglašava solidarnost i ulaganja, postavljajući ambiciozne financijske ciljeve, dok energetsku tranziciju ostavlja za kasniju raspravu. Izgaranjem fosilnih goriva emitiraju se staklenički plinovi koji su daleko najveći uzročnici globalnog zagrijavanja, što ovaj propust čini zabrinjavajućim za mnoge nacije, uključujući pregovarače iz Južne Amerike i EU, kao i skupine civilnog društva.

Očekivanja su bila velika. Konačna odluka COP30 trebala je uključivati ​​eksplicitnu referencu na postupno ukidanje fosilnih goriva. Više od 80 zemalja podržalo je brazilski prijedlog za formalni “plan puta”. Nacrt teksta ga je uključivao – do posljednjih sati pregovora. Usvojeni ishod odnosi se samo na ‘Konsenzus UAE-a’, odluku COP28 kojom se poziva na “prelazak s fosilnih goriva”.

Prije završnog plenarnog zasjedanja, brazilski znanstvenik Carlos Nobre izdao je oštro upozorenje: upotreba fosilnih goriva mora pasti na nulu do 2040. – najkasnije 2045. kako bi se izbjegao katastrofalan porast temperature do 2,5 °C do sredine stoljeća. Ta bi putanja, rekao je, značila gotovo potpuni gubitak koraljnih grebena, kolaps amazonske prašume i ubrzano topljenje grenlandskog ledenog pokrova.

Kontroverzan klimatski samit

U tri desetljeća ovih sastanaka usmjerenih na postizanje globalnog konsenzusa o tome kako spriječiti i nositi se s globalnim zagrijavanjem, ovo će se smatrati jednim od najkontroverznijih.

Mnoge su zemlje bile bijesne kada je COP30 u Belému u Brazilu završio u subotu bez spomena fosilnih goriva koja zagrijavaju atmosferu. Druge nacije – posebno one koje imaju najviše koristi od nastavka proizvodnje – osjećale su olakšanje.

Samit je bio provjera stvarnosti o tome koliko je globalni konsenzus o tome što učiniti u vezi s klimatskim promjenama narušen.

DOBRA HRVATSKA

Crni petak ‘Black Friday’, sramota bio, a i danas je.

Objavio
Odgovorno
-
Foto: Freepik

Crni petak ‘Black Friday’  – o njem ima više priča i mitova. Najstarija se sjeća rasprodaje crnih robova po završetku kampanje berbe pamuka u Americi.

Naredna je ona o propasti burze Wall Street u jedan petak 1869., uzrokovana pokvarenjačkim manipulacija dvojice mešetara.

Sljedeći slučaj događa se polovinom 19. stoljeća. Crni petak je uzrečica koju su policajci u velikom gradu Philadelphiji rabili da opišu strašnu potrošačku gužvu nakon uvođenja trgovačkog običaja velike rasprodaje, u petak, dan poslije najvećeg američkog praznika – Dana zahvalnosti (koji je padao u četvrtak). Zbog mnoštva stanovništva koje je iz širokog okruga nagrnulo u centar da zgrabi priliku, nastajao je totalni kaos u gradu, a koji je  policajcima značio puno puno posla, i ostajanje na poslu nakon smjene. „Stiže ludi crni petak“, govorili su tijekom priprema.

Ima jedna originalna priča koja opisuje trgovce kako uvode rasprodaju uvijek onda, a posebno krajem tjedna, kad su im neke zalihe robe bile u „crvenom“ (dakle, nepovoljnom)  knjigovodstvenom saldu. Gubili bi zbog stajanja robe, a cilj je brzo obrtanje kapitala. Crni petak bi značio iz „crvenog“ preći u normalu – u poželjnu „crnu“ boju u poslovnim knjigama.

I širio se taj fenomen, naročito od 1980-ih, iz Amerike svugdje po svijetu. Do ovih naših dana – kad je Crni petak ustaljen kao šopingirajući praznik, svetac. 

Ali – riječ je , prije svega, o „navlakuši“ na rasprodaju sumnjivih zaliha osiromašenoj masi i šopinholičarima. (Ne zaboravimo, nekako od početka globalizacije, krajem prošlih 70-ih, svjetski društveni poredak uvjetuje sve više da nestaje srednji sloj stanovništva, a raste onaj granično ili posve siromašan). Crni petak je fenomen užitka kupovanja i/ili brze dobiti. Prekrila je ta pojava sve proizvodne i uslužne sektore, a najviše se proda odjeće, elektronike i infomatike… Svačega što treba ili zapravo ne treba čovjeku. Dobro, u nekim situacijama, i kod manjine, može biti da nam je neka kupnja baš potrebna i važna. Pa zašto priliku ne iskoristiti.

***

Ali, konzumerizam je šteta i za društvo i za Zemlju, a dramatično po klimu. Podsjetimo se, prirast temperature na Zemlji, koja je sad veća i više od 1,5 st. C nego prije par stoljeća, počinje oko 1950-ih, baš onda kad povijesno na scenu stupa suvremeno tzv. potrošačko društvo. Pogledajte za ovu priliku još jednom, na ovom portalu, grafikon Slika govori 1000 riječi, od prije mjesec dana, o 2024. godini, najtoplijoj ikad.

Kad se sve sabere, Crni petak je, uz koju god ga priču vezali, sramota bio i danas je. 

Zato, kad možemo, susdržimo se svakako. U ostalom, na Crni petak je i Međunarodni dan bez kupnje.

Goran Tudor

DOBRA HRVATSKA

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama 2025.: Digitalno nasilje je pravo nasilje

Objavio
Odgovorno
-
Međunarodni dan protiv nasilja nad ženama 2025
Foto: yanalya / Freepik

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, 25. studenog, proglasio je UN s ciljem podizanja svijesti o svim oblicima nasilja nad ženama. To je ujedno i početni datum 16 dana aktivizma koji završavaju na dan kojim se obilježava Međunarodni dan ljudskih prava.

Aktivistice za ženska prava obilježavaju 25. studenog kao dan protiv rodno uvjetovanog nasilja od 1981. godine. Ovaj datum odabran je u čast sestara Mirabal, triju političkih aktivistica koje su brutalno ubijene 1960. godine zbog otpora Trujillovoj diktaturi u Dominikanskoj Republici.

Dana 20. prosinca 1993. godine, Opća skupština usvaja Deklaraciju o uklanjanju nasilja nad ženama rezolucijom 48/104, utrvši put iskorjenjivanju nasilja nad ženama i djevojčicama diljem svijeta.

Konačno, 7. veljače 2000. godine, Opća skupština usvaja rezoluciju 54/134, službeno proglašavajući 25. studenog Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama te time pozivajući vlade, međunarodne organizacije kao i nevladine organizacije da se pridruže i organiziraju aktivnosti osmišljene za podizanje javne svijesti o tom problemu svake godine na taj datum.

Suočavanje s globalnim prijetnjama ženama i djevojčicama

Obilježavanje 2025. godine održava se u trenutku kada svijet obilježava dvije važne prekretnice: 30. obljetnicu Pekinške deklaracije i Platforme za djelovanje te 25. obljetnicu Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1325 o ženama, miru i sigurnosti. Ovi okviri stavili su uklanjanje rodno uvjetovanog nasilja (GBV) u središte globalnih napora za postizanje jednakosti, mira i održivog razvoja.

Ipak, unatoč desetljećima napretka, rodno uvjetovano nasilje ostaje rašireno i nastavlja se razvijati. Nove globalne dinamike – od tehnoloških inovacija, umjetne inteligencije i neuroznanosti do klimatske krize i oružanih sukoba – sve dijele zajedničku nit: često produbljuju postojeće nejednakosti i stvaraju nove oblike nasilja nad ženama i djevojčicama.

Nasilje nad ženama i djevojčicama i dalje je jedno od najraširenijih kršenja ljudskih prava u svijetu. Globalno, gotovo svaka treća žena barem je jednom u životu bila izložena fizičkom i/ili seksualnom nasilju od strane intimnog partnera, seksualnom nasilju od strane nepartnera ili oboje.

To je pošast koja se intenzivirala u različitim okruženjima, ali ove se godine kampanja za Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama usredotočuje na jedno posebno: digitalno područje.

#NemaOpravdanja za online zlostavljanje
#NemaOpravdanja za online zlostavljanje

#NemaOpravdanja za online zlostavljanje

Nasilje nad ženama na online platformama danas je ozbiljna i brzorastuća prijetnja koja nastoji ušutkati glasove mnogih žena – posebno onih sa snažnom javnom i digitalnom prisutnošću u područjima poput politike, aktivizma ili novinarstva.

Nedavni podaci ilustriraju razmjere izazova:

  • 81% medijskih radnica u Ukrajini doživio/la online nasilje
  • 25% adolescenti prijavljuju da su doživjeli seksualno nasilje
    • od toga se 40% slučajeva javlja u školama, gdje su djevojčice posebno ranjive
  • 90-95% deepfake videozapisa su seksualne slike žena

Digitalno nasilje je u porastu zbog slabe tehnološke regulacije, nedostatka pravnog priznanja ove vrste agresije u nekim zemljama, nekažnjivosti digitalnih platformi, novih i brzo razvijajućih oblika zlostavljanja korištenjem umjetne inteligencije, pokreta koji se protive rodnoj ravnopravnosti, anonimnosti počinitelja i ograničene podrške digitalnim žrtvama.

Digitalno nasilje je pravo nasilje
Digitalno nasilje je pravo nasilje

Što je digitalno nasilje?

Digitalni alati se sve više koriste za uhođenje, uznemiravanje i zlostavljanje žena i djevojčica. To uključuje:

  • Zlostavljanje temeljeno na slikama/dijeljenje intimnih slika bez pristanka – često se naziva osvetnička pornografija ili procurele golotinje.
  • Kibernetičko nasilje, trolanje i online prijetnje.
  • Online uznemiravanje i seksualno uznemiravanje.
  • Deepfakeovi generirani umjetnom inteligencijom, kao što su seksualno eksplicitne slike, deepfake pornografija i digitalno manipulirane slike, videozapisi ili audiozapisi.
  • Govor mržnje i dezinformacije na platformama društvenih medija.
  • Doxxing – objavljivanje privatnih podataka.
  • Online uhođenje ili nadzor/praćenje radi praćenja nečijih aktivnosti.
  • Online dotjerivanje i seksualno iskorištavanje.
  • Prevare i lažno predstavljanje.
  • Mizogine mreže – npr. manosfera, incel forumi.

Ovi se činovi ne događaju samo online. Često dovode do nasilja u stvarnom životu (IRL), poput prisile, fizičkog zlostavljanja, pa čak i femicida – ubojstva žena i djevojčica. Šteta može biti dugotrajna i utjecati na preživjele tijekom duljeg vremenskog razdoblja.

Digitalno nasilje više cilja žene nego muškarce, u svim sferama života, ali posebno one s javnom ili online vidljivošću – poput aktivistica, novinarki, žena u politici, braniteljica ljudskih prava i mladih žena.

Utjecaj je još gori za žene koje se suočavaju s različitim oblicima diskriminacije, uključujući rasu, invaliditet, rodni identitet ili seksualnu orijentaciju.

16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježit će i pokretanje kampanje UNiTE (25. studenog – 10. prosinca) – inicijative 16 dana aktivizma.

Ovogodišnja kampanja pod nazivom UNiTE za okončanje digitalnog nasilja nad ženama i djevojčicama želi mobilizirati sve članove društva. Vlade moraju okončati nekažnjivost zakonima koji je kažnjavaju. Tehnološke tvrtke moraju osigurati sigurnost platformi i ukloniti štetni sadržaj. Donatori moraju osigurati financiranje kako bi feminističke organizacije mogle raditi na iskorjenjivanju ovog nasilja. I konačno ljudi moraju podići svoj glas kako bi pomogli.

Izvor: UN i UNWOMEN

Kako postati ‘osoba koja nikad ne kasni’

Objavio
Goran Tudor
-
Foto: lookstudio / Freepik

Nije lako mijenjati se. Nije baš lako napustiti modele ustaljenih negativnih ponašanja. Kako naš tvrdokorni mozak, „naštiman“ na mnogošto lošim genima ili školom života, preusmjeriti na nešto bolje, korisnije. 

Rasli ste u sredini u kojoj se osobina točnosti nije naglašavala ni njegovala? U školi vas nisu ukorili zbog kašnjenja ili markiranja sa sata? „Pokvarili“ ste se na ranijem poslu, u uredu gdje se prema vremenu i točnosti odnosio „liberalno“? No, točnost dolaska na zakazani susret (sastanak, prijem, druženje, pregled…) korisna je i cijenjena osobna značajka koju odašiljete naokolo kao poruku o sebi, kao svoju opću kulturu. Imidž osobe točne u dolasku mnogo vrijedi.

Evo vam 10-ak preporuka kako do toga doći:
  1. Prvo, najvažnije: usvojite stav da ćete u dolasku biti točni. Donosite odluku o tome pa zapišite taj cilj, pogotovu ako vas bije glas „kasnilice“.
  2. Na susret treba stizati 5-10 minuta ranije (ovisno o vrsti susreta). 
  3. Ne opterećujte svoj raspored uoči sastanka i ne započinjite u to vrijeme nove tzv. male aktivnosti, kao „imate vremena“, kao: „kratki telefon“, dogovor „s nogu”, završetak „posliće“. Zadnjih 15 minuta sve smirite. 
  4. Poštujte „pripremne aktivnosti i aktivnosti uoči“ i osigurajte im vrijeme! Predvidite vrijeme za pospremanje dokumenata, silazak liftom, hod, prijevoz. Ovdje pet minuta, tu deset, tamo petnaest, i prođe ih 15 – 20 minuta, taman da sigurno zakasnite.
  5. Koristite tehniku „terminiranja ključne aktivnosti unatrag “. Ako sastanak počinje u 10,00 sati, u notes upišite i ovaj termin: „9,30 – odlazak na sastanak“. 
  6. Ne zakazujte /ne prihvaćajte više važnih sastanaka u danu, jedan za drugim u nizu. Dogodi li se da „klizite“ sa završetkom prvog, klizit će vjerojatno i svaki naredni u nizu. 
  7. Ako ste općenito prezaposleni, pokušajte smanjiti količinu posla, delegiranjem, rangiranjem prioriteta i sl. 
  8. Ako krećete u vrijeme „poslovnih gužvi na cesti“, računajte s nekom vremenskom rezervom (gužva u prometu, zaboravili ste ključeve, dokument, pa se morate vratiti u ured).  
  9. Ako zakasnite, nije uljudno samo „šmugnuti“ do stolice. Ne izmotavajte se…, morate reći: „Oprostite na kašnjenju. Nastojat ću da se ne dogodi više.“ Ne trebate navoditi razloge – kasnili ste i gotovo!
  10. Ako ste na poziciji šefa, menadžera, voditelja, predsjedavajućeg, nikad ne kasnite.

Dosta ljudi ima običaj kasniti ili dolaziti na sastanke „knap‟. Osobine, stavovi, navike!!! Kašnjenje je nepoželjno društveno ponašanje, šalje poruku da ste neorganizirana osoba. Sjetite se kolega, partnera, prijatelja koji će vašim kašnjenjem biti ometani u radu. Šaljete li kašnjenjem poruku: „Niste mi važni”. 

Usvojite odluku i sačinite plan razvoja nove navike – nekašnjenja! Kontrolirajte se svakodnevno 30 dana, više mjeseci će vam biti potrebno za usvojiti nove navike. 

Biti pouzdana osoba, uz sve ostalo, znači i biti osoba točna u dolascima. 

Najvažnije geslo, koje će vam pomoći:  

Osoba točna u polasku = osoba točna u dolasku!

Goran Tudor

Europski tjedan za smanjenje otpada (EWWR) 2025.: Rješavanje rastućeg izazova EE otpada

Objavio
Odgovorno
-
Europski tjedan za smanjenje otpada (EWWR) 2025
Izvor: ewwr.eu

Europski tjedan za smanjenje otpada (EWWR) potiče sve Europljane, i ne samo njih, da tijekom jednog tjedna u studenom provedu akcije podizanja svijesti o održivom gospodarenju resursima i otpadom. Europski tjedan smanjenja otpada uključuje širok raspon sudionika: javne vlasti, privatne tvrtke, civilno društvo, kao i same građane.

Ovogodišnje 17. izdanje EWWR-a održava se od 22. do 30. studenog 2025. i usredotočeno je na EE otpad. Otpad od električne i elektroničke opreme (EE otpad) jedan je od najbrže rastućih i najproblematičnijih tokova otpada u EU danas. Povećava se za oko 20% svake godine. Kategorija EE otpada također je jedna od najširih u smislu predmeta koje obuhvaća – od mobitela do hladnjaka, solarnih panela do četkica za zube.

Prema zadnjim podacima Eurostata iz 2022. godine
  • Na tržište je stavljeno 14,4 milijuna tona električne i elektroničke opreme.
  • Prikupljeno je 5 milijuna tona elektroničkog otpada.
  • Stoga se po osobi sakupi otprilike 11,2 kg elektroničkog otpada.
  • Stopa prikupljanja EE otpada u EU u 2022. godini iznosila je oko 40-41%.

EE otpad sadrži opasne materijale i vrijedne resurse, uključujući kritične sirovine. Pravilno prikupljanje, obrada i recikliranje ključni su za sprječavanje rizika za okoliš i zdravlje, poboljšanje učinkovitosti resursa i podršku kružnom gospodarstvu. Učinkovito upravljanje također pomaže u osiguranju lanaca opskrbe i jača stratešku autonomiju EU-a.

Stoga je cilj EWWR 2025. podići svijest o negativnim utjecajima EE otpada te istaknuti važnost ponovne upotrebe i popravka uređaja prije njihovog odbacivanja. Naročito je važno istaknuti značaj smanjenja potražnje za novom EE opremom, potičući održivije i manje zahtjevne obrasce potrošnje i proizvodnje. Na taj način se može sačuvati vrijedne materijale čija ekstrakcija je skupa ne samo za okoliš već i za ljudsko zdravlje.

U tehnološki sve naprednijem svijetu trebamo biti svjesni svog utjecaja na okoliš.

eWAsTER kružni sustav za gospodarenje elektroničkim otpadom
Foto: eWAsTER kružni sustav za gospodarenje elektroničkim otpadom

EU regulativa i izazovi vezano za EE otpad

Cilj propisa EU-a je smanjenje stvaranja elektroničkog otpada, promicanje ponovne upotrebe i recikliranja te poboljšanje ekološke učinkovitosti svih sudionika uključenih u životni ciklus električne i elektroničke opreme.

Direktiva o otpadu od električne i električne opreme (2012/19/EU) postavlja ciljeve za odvojeno prikupljanje, recikliranje i oporabu otpada od električne i električne opreme te uspostavlja proširenu odgovornost proizvođača (EPR).

Direktiva RoHS nadopunjuje je ograničavanjem upotrebe deset opasnih tvari poput olova, žive i kadmija u elektroničkoj opremi.

Unatoč EU regulativi gotovo polovica proizvedenog EE otpada u EU još se uvijek ne prikuplja. Većina država članica ne postiže cilj prikupljanja utvrđen u EU Direktivi o EE otpadu. Direktiva o EE otpadu imala je ograničen utjecaj na poboljšanje recikliranja i oporabe materijala. Trenutno se u EU reciklira samo oko 40% EE otpada.

Evaluacija Europske komisije iz 2025. godine utvrdila je neka ključna pitanja:

  • Nedovoljan prostor za nove tokove otpada bogate CRM-om (npr. tehnologija obnovljivih izvora energije).
  • Samo nekoliko država članica ispunjava cilj prikupljanja od 65 %.
  • Niska stopa oporavka kritičnih materijala.
  • Fragmentirani EPR sustavi diljem EU-a.
  • Nedosljedni standardi recikliranja.

Stope naplate padaju zbog povećane prodaje uređaja, ilegalnog izvoza i gomilanja nekorištene elektronike kod kuće. Za postizanje ciljeva kružnog gospodarstva EU potrebna je veća usklađenost, stroža provedba i podizanje javne svijesti.

Izvor: ewwr.eu

EU Agenda za potrošače do 2030. godine

Objavio
Odgovorno
-
EU Agenda za potrošače do 2030. godine
Foto: kues1 / Freepik

Europska komisija predstavila je jučer Agendu za potrošače do 2030., strateški plan potrošačke politike EU-a za sljedećih pet godina.

U EU postoji 450 milijuna potrošača, koji doprinose s više od 51% BDP-a EU kroz potrošnju kućanstava. Europski potrošači uživaju neke od najviših razina zaštite potrošačkih prava u svijetu. No povećani troškovi života i razvoj tržišnih praksi, posebno online, zahtijevaju konstantno prilagođavanje i unaprijeđivanje prava potrošača. Kako bi usmjerila politiku EU-a za potrošače u sljedećih pet godina, Europska komisija je pripremila Agendu za potrošače do 2030. godine.

Ključni prioriteti nove Agende za potrošače

Agenda za potrošače do 2030. uvodi niz novih inicijativa za učinkovito rješavanje novih izazova, s naglaskom na četiri ključna prioritetna područja:

  • Akcijski plan za dovršetak jedinstvenog tržišta za potrošače. To će smanjiti troškove za potrošače, povećati mogućnosti za poduzeća, potaknuti mobilnost i poboljšati pristup prekograničnim financijskim uslugama.
  • Zakon o digitalnoj pravednosti (DFA), koji će biti predložen 2026. godine, zaštitit će potrošače u digitalnom okruženju, posebno djecu. Komisija će također pojednostaviti pravila za poduzeća, smanjiti administrativno opterećenje digitalnim alatima, poboljšati pristup informacijama i ojačati djelovanje protiv online prijevara.
  • Promicanje održive potrošnje pomaganjem zemljama EU-a u primjeni zakona EU-a koji promiču održivu robu. Komisija također ima za cilj promicati povrat robe koja se više ne koristi, tržišta rabljene robe ili inovativna kružna startup poduzeća.
  • Zaštita potrošača od nesigurnih ili neusklađenih proizvoda na internetu osiguravanjem učinkovite provedbe i pravne zaštite. To će se postići reformom Uredbe o suradnji u zaštiti potrošača, suradnjom s nacionalnim tijelima, osiguravanjem učinkovite provedbe Uredbe o općoj sigurnosti proizvoda i predlaganjem revizije pravila o nadzoru tržišta. EU će također nastaviti izravno surađivati ​​s trećim zemljama kako bi se riješio problem sigurnosti proizvoda na izvoru.

Od 1970-ih, EU je stvorio snažna prava potrošača, prilagođavajući se novim tehnologijama i društvenim promjenama. Agenda za potrošače do 2030. najnoviji je strateški okvir za oblikovanje politike zaštite potrošača u Europi. Zamjenjuje akcijski plan za razdoblje 2020.-2025. koji je bio usredotočen na zelenu i digitalnu tranziciju, kao i na rješavanje nepoštenih online praksi. 

Izvor: Europska komisija

Ukrajina će od Rusije tražiti 37 milijardi eura klimatske reparacije

Objavio
Odgovorno
-
klimatske reparacije
Foto: liuzishan / Freepik

Rusija je pod pritiskom da plati više od 37 milijardi eura Ukrajini, što bi globalno bio prvi slučaj klimatske reparacije od rata.

Registar štete za Ukrajinu uskoro će počet zaprimati zahtjeve za odštetu zbog klimatskih promjena, a Ukrajina planira podnijeti svoj zahtjev za odštetu Vijeću Europe početkom 2026.

Stručnjaci tvrde da će ovaj “neviđeni” korak pomoći u pozivanju Rusije na odgovornost za utjecaj koji je njezina invazija na Ukrajinu imala na globalnu atmosferu i postaviti presedan za odgovornost država za klimatsku štetu uzrokovanu ratovanjem.

Ruska ekološka šteta Ukrajini

Inicijativa za obračunavanje stakleničkih plinova u ratu (IGGAW) izračunala je da je ruska invazija na Ukrajinu generirala globalne emisije ugljičnog dioksida ekvivalentne 236,8 milijuna tona.

Oko tri milijuna hektara ukrajinskih šuma također je uništeno ili oštećeno ratom, što smanjuje njihov kapacitet apsorpcije stakleničkih plinova za 1,7 milijuna tona godišnje.

Iako pokriva manje od 6 posto kopnene mase kontinenta, Ukrajina je dom trećini europske bioraznolikosti. Rat je povećao pritisak na više od tisuću ugroženih životinjskih, biljnih i gljivičnih vrsta.

Kako je rat utjecao na okoliš Ukrajine?

Izvješće IGGAW-a, koje financira vlada, navodi da svi ovi čimbenici zajedno znače da je “društveni trošak ugljika” od ruske agresije dosegao ukupno 43,8 milijardi dolara (otprilike 37,74 milijarde eura).

‘Klima je također žrtva’

„U mnogim aspektima, Rusija vodi prljavi rat, a i naša klima je žrtva“, rekao je zamjenik ministra gospodarstva, okoliša i poljoprivrede Pavlo Kartashov na popratnom događaju COP30 u Belému u Brazilu.

„Ogromne količine spaljenog goriva, spaljene šume, uništene zgrade, korišteni beton i čelik, sve je to u biti ‘konfliktni ugljik’ i ima znatnu klimatsku cijenu.“

Kartašov dodaje da, iako se narod Ukrajine „izravno suočava s brutalnošću“, klimatski udarni valovi ruske agresije osjetit će se „daleko izvan“ granica zemlje i u budućnosti.

Ukrajinski zahtjev za kompenzaciju klimatske štete

Prema izvješću IGGAW-a, vojne snage s obje strane potrošile su 18 milijuna tona goriva i zapalile 1,3 milijuna hektara polja i šuma. Uništene su i stotine naftnih i plinskih objekata, dok su naručene “ogromne količine” čelika i cementa za učvršćivanje prvih crta bojišnice.

Emisije su ekvivalentne godišnjim emisijama Austrije, Mađarske, Češke i Slovačke zajedno.

„Naša pedantna dokumentacija o emisijama ugljika tijekom ruske invazije na Ukrajinu bit će osnova ukrajinskog zahtjeva za odštetu“, kaže Lennard de Klerk, glavni autor izvješća. „Mehanizam za to utvrđen je međunarodnim pravom i, nakon što bude podnesen, Ukrajina će postati prva zemlja koja će pozvati drugu zemlju na odgovornost za klimatske emisije uzrokovane ratom.“

‘Klimatske troškove rata ne može se osporiti’

Značajan potez Ukrajine pozdravio je Opservatorij za sukobe i okoliš (CEOBS), koji je još 2022. izvijestio da su vojske odgovorne za oko 5,5 posto globalnih emisija stakleničkih plinova.

Osvješćujemo (i) velike štetne učinke koje ratovi nanose okolišu

„Značajna akcija Ukrajine postavlja globalni presedan za odgovornost država za klimatsku štetu uzrokovanu ratovanjem“, rekao je Doug Weir, direktor CEOBS-a, za Euronews Green. Te dodaje da se „klimatski troškovi rata više ne mogu osporiti“.

Registar štete za Ukrajinu

Nakon što je Opća skupština UN-a 2022. godine odlučila da Rusija treba obeštetiti Ukrajinu, Vijeće Europe uspostavilo je mehanizam za to pod nazivom Registar štete za Ukrajinu.

Ukrajinsku tvrdnju podupire povijesna presuda koja je donesena na Međunarodnom sudu pravde u srpnju ove godine. U njoj je potvrđeno da je „čist, zdrav i održiv okoliš“ ljudsko pravo, baš kao i pristup vodi, hrani i stanovanju.

Registar štete za Ukrajinu također uključuje više od 9700 osobnih zahtjeva za incidente poput prisilnog unutarnjeg raseljavanja, prisilnog rada, oštećenja ili uništenja stambene imovine i gubitka smještaja ili prebivališta.

Izvor: euronews.green

Svjetski dan djece 2025.: Moj dan, moja prava

Objavio
Odgovorno
-
Foto: UNICEF

Svjetski dan djece prvi je put ustanovljen 1954. godine kao Univerzalni dan djeteta i od tada se obilježava 20. studenoga svake godine.

Na taj dan slavi se usvajanje Deklaracije o pravima djeteta i Konvencije o pravima djeteta, temeljnih dokumenata koji štite njihova prava. Dječja prava su ljudska prava. O njima se ne može pregovarati. Obrazovanje, zaštita i zdravlje nisu privilegije, već prava djece.

Nažalost na previše mjesta se još i danas dječja prava krivo shvaćaju, zanemaruju ili čak uskraćuju i napadaju. Svjetski čelnici moraju ispunjavati svoje obveze prema Konvenciji o pravima djeteta te poštivati, štititi i ispunjavati prava svakog djeteta, svugdje.

Ulaganje u djecu danas osigurava bolju budućnost za njih, i za sve nas. Svjetski dan djeteta pruža priliku da se usredotočimo na probleme koji su djeci najvažniji. Ovaj dan nije samo proslava, već poziv na djelovanje kako bi se poboljšao svijet za djecu. To je prilika za razmišljanje o tome kako doprinijeti stvaranju boljeg svijeta za djecu.

Moj dan, moja prava

Tema Svjetskog dana djeteta za 2025. godinu je “Moj dan, moja prava”. Cilj je potaknuti svijet da aktivno sluša djecu kako bi razumio kakvi su njihovi životi. Kako i koliko su njihova prava prisutna. Nedostaju li ili se ostvaruju svaki dan. Nastoji se promicati pravo djece na sudjelovanje. Djeca bi trebala imati mogućnost izraziti svoja mišljenja o svijetu u kojem žele živjeti. Naša je odgovornost slušati i podržati njihove vizije.

Djeca i mladi su snažni pokretači promjena, donoseći nove ideje i perspektive koje mogu pomoći u oblikovanju boljeg svijeta za sve.

Istražite poruke i profile djece i mladih koji se zalažu za dječja prava i pristupite resursima za vođenje vlastitih razgovora.

Izvor: UNICEF

Eglantyne Jebb – Majka dječjih prava. Hvala ti plemenita Eglantyne!

Objavio
Goran Tudor
-
Eglantyne Jebb

Britanka Eglantyne Jebb zadužila je čovječanstvo zauvijek, čitav suvremeni svijet, ta hrabra i ustrajna žena u cjeloživotnom zalaganju za prava ljudi u potrebi. Danas kad toliko djece pati, ponovno i više nego krajem 20. stoljeća, sjetimo se nje s ponosom. Nje koja je prije 120 godina započela tu javnu i organiziranu borbu za dječja prava. A na nama je da tu borbu vodimo sad i proslijedimo ju dalje novim generacijama. Idemo njezinim tragovima. Svakim danom, a posebno uz Međunarodni dan dječjih prava, slavimo njezino ime i djelo. HVALA TI PLEMENITA EGLANTYNE. 

Eglantyne Jebb (25. kolovoza 1876. – 17. prosinca 1928.) je bila britanska društvena reformatorica i osnivačica nevladine organizacije Save the Children te izvorna sastavljačica Ženevske deklaracije o pravima djeteta, koja ove godine puni 100 godina.

Rođena je 1876. u svijetu u kojem su dječji rad i izrabljivanje bile životne činjenice. Svijet u kojem su djeca bila prisiljena raditi od svoje devete godine, u užasnim uvjetima, u tvornicama pamuka ili u rudnicima? Biste li imali hrabrosti to promijeniti? Možemo li danas nešto priložili njezinu zalaganju?

Biste li imali hrabrosti to mijeniti, kako je ona krenula ?

Eglantyne Jebb je rođena u imućnoj obitelji u Engleskoj, Shropshireu. Rasla je u sređenom okruženju. Dobila je najbolje obrazovanje. I iz tih uvjeta – krenula zalagati se za prava i sreću drugih. Njena je majka 1884. bila utemeljiteljica i potom organizatorica rada Home Arts and Industries Association, građanske inicijative osnovane s ciljem da omogući mladim ljudima obuku i školovanje u tradicionalnim zanatima. To je omogućilo mladoj Eglantyne da upozna siromaštvo djece radničke klase i socijalna pitanja njezina vremena.

Nakon studija povijesti na Lady Margaret Hall, Sveučilište u Oxfordu (podsjetimo – jednom od prvih koledža otvorenih za žene), Eglantyne je radila kao učiteljica. No nakon godinu dana zbog svojeg krhkog zdravlja shvatila je da to nije prava uloga za nju. Shvatila je da mora uvažiti svoja prirodna ograničenja i pokušati raditi i svijetu dati više u poslu i području gdje joj je moguće.

Između 1894.-1910. živjela je sa svojom bolesnom majkom u Cambridgeu. Tamo se aktivno uključila u dobrotvorne aktivnosti. Pridružila se Društvu dobrotvornih organizacija koje je pokušalo reformirati pristup rješavanju siromaštva primjenom znanstvenih metoda. Njezino najvažnije postignuće u to mlado vrijeme bilo je opsežno i pionirsko istraživanje siromaštva u gradu Cambridgeu. Istraživanje je uključivalo i siromaštvo djece te je otkrilo bijedu radničke klase u tom području. To iskustvo je znatno utjecalo na nju te je 1906. objavila knjigu ‘Cambridge, Studija o društvenim pitanjima’ koja se temelji na njezinim nalazima.

Eglantyne po svijetu…

Godine 1913. Eglantyne je otputovala u Makedoniju u sklopu Makedonskog fonda za pomoć kako bi pomogla izgladnjelim seljacima pogođenim  Drugim balkanskim ratom. Kada je Prvi svjetski rat završio 1918., vodila je zajedno sa svojom sestrom Dorothy kampanju za okončanje savezničke pomorske blokade Njemačke i Austro-Ugarske. Naime morska blokada je nastavljena unatoč primirju te je uzrokovala glad i smrt tisuća djece, kao i nezamislivu patnju. 

Eglantyne i njezina sestra osnovale su fond za prikupljanje novca za njemačku i austrijsku djecu pod nazivom  ‘The Save The Children Fund’ 1919. godine (temelj moderne dobrotvorne organizacije), a uspjeh toga doveo je do toga da njih dvije sestre, sa mnogim sljedbenicima i poklonicima ideje,  osnuje ‘International Save the Children Union’ u Ženevi, Švicarska, 1920. godine, što je organizaciju pretvorilo u svjetski pokret. 

Save the Children je tijekom njezinog života reagirala na razne krize, uključujući izbjegličku krizu u Grčkoj zbog Grčko-turskog rata (1919.-1922.) i glad u Rusiji izazvanu Ruskim građanskim ratom (1917.-1922.). Zahvaljujući njenim sposobnostima i predanosti, brizi oko planiranja i organizacije, a uz pristup temeljen na istraživanju koje je vodila u Cambridgeu – ovi napori za pružanje pomoći bili su uglavnom uspješni. 

Od prve Deklaracije do Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta 1989.

Njezino najveće postignuće bila je ‘Deklaracija o pravima djeteta‘ koju je sastavila 1923. godine, a Liga naroda potvrdila ju je godinu dana kasnije. Njezina Deklaracija je bila ishodište i za izradu sadašnje konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djece, usvojene 1989. I time se prvi put dogodilo da su temeljna prava djece – da budu hranjena, zaštićena od iskorištavanja i da im se omogući dovoljno obrazovanje – ugrađena u međunarodno pravo.

Spomenik Eglantyne Jebb, u blizini sjedišta Međunarodnog Crvenog križa. Autor Johannes Paulmann [CC BY-SA 4.0] Wikimedia Commons
U dobi od samo pedeset dvije godine, Eglantyne je umrla zbog problema sa štitnjačom u staračkom domu u Ženevi 1928. Do posljednjeg daha, ova izvanredna i nekonvencionalna žena borila se za osnovna prava djece širom svijeta. Da budu cijenjena i da se o njima brine njihovo društvo, nešto što danas uzimamo zdravo za gotovo.

Od početka ožujka 2021. u srcu Ženeve postoji park imenovan u čast Eglantyne Jebb i njezinog zalaganja za prava djece.

Što je naumila i pokrenula, većinom je i uspjela – promijenila je živote milijuna djece, otvorila vrata nade, postavila putokaze za budućnosti. Tko će nam danas biti Eglantyne, kad stotine milijuna djece strada u neimaštini, prisilnom radu, ratovima, migracijama!?

Njezino je počivalište cio svijet, jer je svijetu za života pripadala. Svijet u ime kojeg i danas, 20. studenog na Međunarodni dan prava djeteta, nje se spominjemo i izričemo skupno i veliko HVALA.

Goran Tudor
DOBRA HRVATSKA
studeni 2024.

1...111213...182Stranica 12 od 182

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z