Kao u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, društveno odgovorno poslovanje (DOP) u najvećoj je mjeri povezano s velikim poduzećima, korporacijama i multinacionalnim kompanijama. Razlog je vrlo jednostavan: veliki financijski, ljudski i tehnološki kapital izravno je povezan s izraženim kapacitetima, povećanim mogućnostima, utjecajem, medijskom pozornošću te, sasvim očekivano, s očuvanjem i poboljšanjem reputacije poduzeća među dionicima i širom javnosti. Uvriježeno je mišljenje, dakle, da zato što imaju omogućene resurse, velika poduzeća jedina mogu osigurati ulaganje u održivi razvoj i društveno odgovorno poslovanje. Ipak, s vremenom velikih promjena, kontinuirano se dokazuje kako DOP nije rezerviran samo za ”velike”, već i za ostale tipove i veličine poduzeća. U njihovom slučaju, najčešća su pitanja kako implementirati DOP strategije u poslovanje i zašto?
Iako znamo da iza društveno odgovornog poslovanja stoje brojne definicije, možemo se složiti kako ono u suštini odgovara odgovornosti poduzeća prema njegovim dionicima, odnosno sveukupnom utjecaju poduzeća na društvo i okoliš. Iako je riječ o setu vrijednosti za kojem se poduzeće vodi na dobrovoljnoj razini, društveno odgovorno poslovanje danas je postalo nužnošću, odnosno gotovo standardom kako bi se uspješno odgovorilo na društvene, ekonomske i klimatske izazove. Kao i velika, tako i srednja i mala poduzeća (MSP), imaju mogućnost izdići se iznad minimalnog zakonskog okvira ”urednog” poslovanja, preuzeti odgovornost za svoje djelovanje i utjecaj, adresirati brojne društvene probleme te poslovati u skladu s potrebama i ograničenjima okruženja iz kojeg crpe ljudski i prirodni kapital.
Što znači društveno odgovorno poslovanje za mala i srednja poduzeća?
Za početak, važno je reći kako društveno odgovorno poslovanje nisu donacije, sponzorstva ili druge filantropske aktivnosti. No, sasvim sigurno mogu biti početak. Kada poduzeće strateški implementira strategije društveno odgovornog poslovanja, vrlo brzo otkrije brojne benefite koji, dakle, nisu ”rezervirani” samo za velika poduzeća. Prvenstveno, riječ je o:
- jačanju branda i reputacije,
- ojačavanju veza s dionicima (kupcima, dobavljačima, medijima, investitorima, zakonodavstvom),
- poboljšanom upravljanju rizicima,
- razvoju inovacija,
- identificiranju novih poslovnih prilika i suradnji s različitim dionicima u zajednici te
- smanjenje troškova.
Prepreke ne postoje!
Prvenstveno, MSP-ovima upravljaju njihovi vlasnici koji su najčešće i osnivači. Upravo zato, mnogo češće osjećaju osjećaj privrženosti, odgovornosti i predanosti, kako prema zaposlenicima, tako i prema zajednici u kojoj djeluju. S time na umu, mala i srednja poduzeća u svojoj suštini imaju izražajnije temelje za biti društveno odgovornima, čak i onda kada se ne percipiraju takvima ili kada smatraju da za implementaciju DOP strategija nemaju vremena niti resursa. Nadalje, istraživanja su pokazala kako su osobne veze češće ključ uspjeha – u MSP-ovima svi se zaposlenci poznaju, s vremenom postaju bliski te su u pravilu zadovoljniji radnim mjestom nego u velikim poduzećima. Nadalje, brojna poduzeća, osobito starupi i društvena poduzeća, primarno nastaju iz potrebe rješavanja nekog problema te nisu vođena isključivo profitom.
Upravo zbog izgradnje osobnih veza i potrebe za rješavanjem problema, MSP-ovi su izravno povezani sa zajednicom u kojoj posluju, osiguravaju radna mjesta na lokalnoj razini te surađuju s drugim lokalnim dobavljačima i potrošačima. Ponovno zbog ovoga razloga, MSP-ovi u svojim zajednicama izražajnije mogu (mnogo više nego velika poduzeća) dokazati i provesti svoju društvenu odgovornost. S tim u vezi, MSP-ovi, poznavajući okruženje u kojem rade, gotovo uvijek imaju prednost pri ulaganju, zaštiti poslova, razvoju karijera, unaprjeđenju infrastrukture te imaju priliku izravno utjecati na sveukupnu kvalitetu života u zajednici u kojoj posluju.
Potrebno je imati na umu da vrijeme snažnijeg DOP-a i zalaganja za održivi razvoj ubrzano dolazi!
Prisjetimo se tragedije u tvornici Rana Plaza u Bangladešu. Više od 1.100 radnika i radnica u tekstilnoj industriji preminulo je u rušenju dotrajale tvornice koja proizvodi odjeću za Europu i Sjevernu Ameriku. Ono o čemu razmišlja svaki direktor velike kompanije jest upravo to – mogućnost eksponiranja negativnih informacija u javnosti. MSP-ovi u ovome kontekstu trpe mnogo manji pritisak, no važno je zapamtiti: kada se vrši pritisak na velika poduzeća, ujedno se vrši pritisak i na dobavljače te na MSP-ove.
S obzirom na trenutna globalna kretanja, nadolazeći pritisci bit će sve izražajniji.
No, ipak, sve više je ljudi i tvrtki koji rade svoj DOP i održivi razvoj iz uvjerenja, kao određenu vlastitu politiku i poslanje, i manje su im važni poticaji tipa institucionalnih – zakonodavnih pritisaka Europske komisije ili vlada matičnih zemalja. Vrijeme takvih tvrtki i snažnog DOP-a sve nam je bliže! Možda već kroz 5 ili 10 godina.
DOBRA HRVATSKA
Srpanj, 2017.





Krajnji korisnik je korporacija DONG Energy, svjetski lider u razvoju i izgradnji vjetroelektrana na moru, u većinskom je vlasništvu danske Vlade. HELB radove izvodi kao podizvođač splitskog poduzeća PRO INTEGRIS, vodeće inženjering tvrtke u području automatizacije elektroenergetskih postrojenja s referentnim projektima po cijelom svijetu. Oba poduzeća su članice klastera Inteligentna energija, najvećeg energetskog klastera u Hrvatskoj koji okuplja 50 malih i srednjih poduzeća, agencije i fakultete.
Ovaj projekt ispunjava najzahtjevnije ekološke standarde. Naime, od svih europskih energetskih kompanija, DONG Energy je otišla najdalje u tranziciji s fosilnih goriva u obnovljive izvore energije. Od Science Based Target inicijative dobila je potvrdu da će do 2023. godine smanjiti stakleničke plinove za 96% i time ušla među prve kompanije na svijetu koja je za smanjenje stakleničkih plinova dobila i znanstvenu potvrdu.
Inače suradnja HELB-a na DONG-ovim projektima započela je još prošle godine u Ujedinjenom Kraljevstvu i Belgiji gdje se HELB dokazao kvalitetom i profesionalnim pristupom. Tada su HELB-ovi inženjeri zajedno s PRO INTEGRIS-ovim inženjerima izvodili funkcionalna ispitivanja na onshore 400/220/15,5 kV trafostanicama Burbo Bank i Race Bank u Ujedinjenom Kraljevstvu, te offshore platformama na brodogradilištu u Belgiji. „Ispitivanjem različitih dijelova postrojenja izveli smo integraciju svih sustava u jednu funkcionalnu cjelinu. Unatoč bitno drugačijim procedurama od onih po kojima radimo u regiji, radove u trajanju od ukupno 7 mjeseci, napravili smo u roku i na zadovoljstvo kupca, što nam je otvorilo prostor i za ove nove narudžbe“, istaknuo je Ivan Knez, jedan od HELB-ovih inženjera na projektu.
Kamp-odmorište Duboka nalazi se u mjestu Velika, na južnim obroncima Parka, a prostire se na 8.000 četvornih metara te ima ukupno 32 smještajne jedinice za smještaj 96 gostiju. Od toga je 11 jedinica opremljeno električnim i vodovodnim priključcima za kamper vozila. U odmorište je uloženo 2,8 milijuna kuna, a financirano je kroz projekt PARCS sredstvima darovnice Globalnog fonda za okoliš, čiji je korisnik Ministarstvo zaštite okoliša i energetike u suradnji s Programom Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj.





Obitelj zaposlenika je važna poslodavcu. Na kraju svake godine, u božićno vrijeme organizira se druženje sa zajedničkim ručkom za sve zaposlenike i njihove obitelji. Za malene je uvijek organizirana prigodna predstava s različitim aktivnostima i podjelom darova. To je prilika da se svi zajedno bolje upoznamo, podružimo, i u konačnici i bolje razumijemo. Cijela obitelj dobiva sliku o tome s kim njihovi najdraži provode radno vrijeme. To je osobito osjetiljivo pitanje u kontekstu terenskog rada većine zaposlenika. Također, poznavajući obitelj zaposlenika može ga se obuhvatnije i razumjeti.








Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.