Međunarodni dan mira 2024.: Njegovanje kulture mira

Objavio
Odgovorno
-
Međunarodni dan mira
Zajedno možemo djelovati kako bismo izgradili uključiviji, održiviji i mirniji svijet za sve. Ilustracija: Odjel za globalne komunikacije Ujedinjenih naroda
Svake godine 21. rujna Ujedinjeni narodi pozivaju svijet da obilježi Međunarodni dan mira. Ovogodišnja tema i fokus obilježavanja je “Njegovanje kulture mira”.
U svijetu zaglibljenom u sukobima, nejednakostima i diskriminaciji, moramo još jače nastojati promicati dijalog, empatiju i ljudska prava za sve.
Dok počinjemo 100-dnevno odbrojavanje do Dana mira, posadimo sjeme za nenasilje, pravdu i nadu.

António Guterres, 13. lipnja 2024

Međunarodni dan mira i ovogodišnja tema njegovog obilježavanja “Njegovanje kulture mira” poprima još veći značaj u svjetlu geopolitičkih izazova i društvenih podjela koje definiraju našu svakodnevicu.

Ovogodišnja tema također obilježava 25. obljetnicu usvajanja Deklaracije i Programa djelovanja o kulturi mira od strane Opće skupštine UN-a.

U toj je deklaraciji najinkluzivnije tijelo Ujedinjenih naroda priznalo da mir “ne znači samo odsutnost sukoba, već također zahtijeva pozitivan, dinamičan proces sudjelovanja u kojem se potiče dijalog, a sukobi rješavaju u duhu međusobnog razumijevanja i suradnje.”

U svijetu s rastućim geopolitičkim napetostima i dugotrajnim sukobima, nikada nije bilo bolje vrijeme da se prisjetimo kako se Opća skupština UN-a okupila 1999. godine kako bi postavila vrijednosti potrebne za kulturu mira. To uključuje:

  • poštivanje života, ljudskih prava i temeljnih sloboda; promicanje nenasilja kroz obrazovanje, dijalog i suradnju;
  • opredjeljenje za mirno rješavanje sukoba; i
  • privrženost slobodi, pravdi, demokraciji, toleranciji, solidarnosti, suradnji, pluralizmu, kulturnoj raznolikosti, dijalogu i razumijevanju na svim razinama društva i među narodima.
Njegovanje kulture mira
Njegovanje kulture mira / UN

Njegovanje kulture mira

Tema “Njegovanje kulture mira” poziva na razmišljanje o tome kako možemo njegovati načela neophodna za globalnu harmoniju. Načela koja zahtijevaju više od odsutnosti sukoba. Načela koja zahtijevaju aktivan, participativan proces međusobnog razumijevanja i suradnje.

Ovogodišnja tema crpi inspiraciju iz temeljnog uvjerenja UNESCO-a da ratovi počinju u umovima ljudi pa se i obrane mira moraju izgraditi u umovima ljudi.

Mir, kroz ovu perspektivu, nije apstraktan koncept nego kulturni proces. Mora se podučavati, prakticirati i ugraditi u svaku razinu društva. Njegovanje mira uključuje usađivanje vrijednosti dijaloga i uzajamnog poštovanja od najranije dobi, osiguravajući da ti ideali prožimaju generacije i geografske granice. Kroz ovaj kulturni prijenos mira možemo se nadati da ćemo izgraditi svijet u kojem se sukobi ne rješavaju nasiljem, već dijalogom i uzajamnim poštovanjem.

Obilježavanje Međunarodnog dana mira služi kao podsjetnik na našu kolektivnu odgovornost za njegovanje kulture mira. Ne samo jednog dana u godini, već svaki dan.

Međunarodni dan mira poziva nas ne samo na polaganje oružja nego i na prepoznavanje zajedničke ljudskosti te stvaranje uvjeta za trajno pomirenje i društvenu integraciju. Mir je, naposljetku, zajednička odgovornost. A temelji mira moraju se njegovati u svakoj zajednici, kroz obrazovanje, suradnju i suosjećanje.

U tom svjetlu, mir nije samo odsutnost rata, već aktivan proces izgradnje uključivih, otpornih društava. Širenje naših pojmova empatije i suradnje, kako na individualnoj tako i na kolektivnoj razini, temeljno je za ovaj proces.

Mir i održivi razvoj

U današnjem svijetu, gdje se sukobi i ekonomske nejednakosti isprepliću na složene načine, težnja za mirom nije samo moralni imperativ, već i ključni uvjet za održivi razvoj. Veza između mira i gospodarstva je simbiozna: mir gradi stabilna gospodarstva, dok ekonomska nestabilnost potiče društvene nemire. Težnja za mirom nije samo moralna obveza nego i ekonomska nužnost.

Međunarodni dan mira potiče na preispitivanje konvencionalnih pristupa miru i sukobu.

Koncept Kulture mira prerasta u globalni pokret. U okviru Kulture mira, mir obuhvaća mnogo više od odsutnosti sukoba. Obuhvaća toleranciju, razoružanje, održivi gospodarski i društveni razvoj, demokratsko sudjelovanje, ravnopravnost spolova, slobodu izražavanja i poštivanje ljudskih prava. Prijelaz iz kulture rata u kulturu mira zahtijeva preobrazbu individualnog ponašanja kao i institucionalnih praksi.

Naučiti živjeti u miru i skladu je dugotrajan proces. Počinje razvojem unutarnjeg mira, te njegovanjem stavova koji promiču širenje i integraciju miroljubivih načela. Obrazovanje i podizanje svijesti igraju ključnu ulogu u ovom procesu.

DOBRA HRVATSKA

Europski tjedan održivog razvoja 2024. #BudimoOdrživi #ESDW2024

Objavio
Odgovorno
-
Europski tjedan održivog razvoja 2024

Europski tjedan održivog razvoja (ESDW) inicijativa je koju su pokrenule Austrija, Francuska i Njemačka 2015. godine. Inicijativu je podržala je Europska mreža za održivi razvoj (ESDN). Cilj ove inicijative je osigurati platformu putem koje će se predanost održivosti učiniti vidljivom u cijeloj Europi. Nastoji privući pozornost javnosti na temu održivog razvoja i UN-ovu Agendu 2030. i utvrđenih 17 ciljeva održivog razvoja (SDG). Europski tjedan održivog razvoja obilježava se svake godine od 18. rujna do 08. listopada.

Od početka obilježavanja 2015. godine, preko ESDW platforme je registrirano ukupno 46.786 događaja s desecima milijuna sudionika! Od 2016. događaji registrirani putem ESDW-a izričito su povezani s ciljevima održivog razvoja. To je odlična prilika da se pokaže što pojedine zemlje i Europa čine kako bi postigle ciljeve održivog razvoja. Više o prethodnim obilježavanjima…

Promicanje održivosti

Referentna točka za sva događanja ESDW-a je Agenda Ujedinjenih naroda 2030. sa svojih 17 ciljeva održivog razvoja (SDGs). Stoga se od svakog sudionika traži da istakne svoju predanost ciljevima održivog razvoja.

Važno je da se događaj održi tijekom razdoblja obilježavanja ,od 18. rujna do 8. listopada 2024. Događaji podrazumijevaju aktivnosti koje čine javno vidljivim različite predanosti održivom razvoju u pojedinoj zemlji. Bilo da se radi o panel raspravi, seminaru o održivom kuhanju ili zabavi za razmjenu odjeće, u zatvorenom ili otvorenom prostoru. Mogući su i digitalni događaji, poput kampanja o održivosti na društvenim mrežama.

Inicijativu koordinira ured Europske mreže za održivi razvoj (ESDN) u Institutu za upravljanje održivosti na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Beču. Koordinator u Hrvatskoj je ODRAZ-Održivi razvoj zajednice.

Kontakt
Ksenija Vorberger ksenija@odraz.hr
Website: www.esdn.eu/esdw
Facebook: https://www.facebook.com/EuropeanSustainableDevelopmentWeek
Twitter: @ESDW_2024
#BudimoOdrživi #ESDW2024

DOBRA HRVATSKA

Međunarodni dan jednakih plaća – Rješenja za uklanjanje rodnog jaza u plaćama

Objavio
Odgovorno
-
Međunarodni dan jednakih plaća
Foto: freepik

Međunarodni dan jednakih plaća se svake godine obilježava 18. rujna. Naglašava potrebu za upornim djelovanjem kako bi se uklonio jaz u plaćama među spolovima diljem svijeta. Proglasila ga je Opća skupština UN-a rezolucijom iz 2019. godine.

Unatoč značajnim pomacima u svijetu rada, žene i dalje zarađuju manje od muškaraca za rad jednake vrijednosti u raznim industrijama, sektorima i regijama. Ta nejednakost održava i predstavlja simptom rodne nejednakosti, sprječavajući potpuno ostvarivanje ekonomskih i socijalnih prava žena i pravičan, održiv gospodarski rast.

Dok međunarodna zajednica pregovara o Paktu budućnosti i ponovno se obvezuje na ciljeve održivog razvoja (SDG) u rujnu 2024., jednaka plaća za rad jednake vrijednosti – kako je navedeno u cilju 8.5 SDG – daleko je od ostvarenja. Po sadašnjoj stopi, bit će potrebno 257 godina da se ukloni razlika u plaćama između spolova.

Razlika u plaćama među spolovima

U svim regijama žene su manje plaćene od muškaraca, a razlika u plaćama između spolova procjenjuje se na oko 20% na globalnoj razini. Ravnopravnost spolova i osnaživanje žena i djevojčica i dalje su kočeni zbog upornosti povijesnih i strukturnih nejednakih odnosa moći između žena i muškaraca, siromaštva i nejednakosti te nedostataka u pristupu resursima i mogućnostima koji ograničavaju sposobnosti žena i djevojčica.

  • Žene zarađuju 77 centi za svaki dolar koji muškarci zarade za rad jednake vrijednosti – s još većom razlikom u plaćama za žene s djecom.
  • Veća je vjerojatnost da će žene biti nezaposlene nego muškarci diljem svijeta, uz velike regionalne razlike.
  • Procjenjuje se da samo 28 posto zaposlenih žena diljem svijeta ima pravo na plaćeni rodiljni dopust.
  • Globalno, gotovo 65 posto ljudi iznad dobi za umirovljenje bez redovite mirovine su žene.
  • Žene obavljaju najmanje dva i pol puta više neplaćenih kućanskih poslova i poslova skrbi nego muškarci.
  • U Sjedinjenim Državama crne žene zarađuju 63,7 centi, domorotke 59 centi, a Latinoamerikanke 57 centi za svaki dolar koji zarade bijelkinje.
  • Rodni jaz u plaćama naročito je važan u sektoru zdravstva i skrbi, gdje žene čine većinu zaposlenih.
više činjenica na UN Women

Ukorijenjene nejednakosti uzrokuju rodni jaz u plaćama. Žene, posebno migrantice, prezastupljene su u neformalnom sektoru, što dovodi do slabo plaćenih, nesigurnih uvjeta rada bez socijalnih naknada. Žene također obavljaju tri sata više dnevne brige nego muškarci, uključujući kućanske poslove i brigu o djeci i starijim osobama. Kazna za majčinstvo pogoršava nejednakost u plaćama, pri čemu se zaposlene majke suočavaju s nižim plaćama, posebice s povećanjem broja djece. Rodni stereotipi, diskriminatorne prakse zapošljavanja i odluke o napredovanju također pridonose nejednakostima u plaćama.

Napredak u smanjenju rodnog jaza u plaćama je nažalost spor. Iako je jednaka plaća za muškarce i žene deklarativno široko prihvaćena, njezina je primjena u praksi teška.

Jednaka plaća za rad jednake vrijednosti

Postizanje rodne ravnopravnosti i osnaživanja svih žena i djevojčica jedan je od ciljeva održivog razvoja (SDG). Ciljevi održivog razvoja promiču dostojanstven rad i gospodarski rast traženjem punog i produktivnog zaposlenja i dostojanstvenog rada za sve žene i muškarce, uključujući mlade i osobe s invaliditetom, te jednakom plaćom za rad jednake vrijednosti. Uključivanje rodne perspektive ključno je u provedbi Agende održivog razvoja do 2030. godine.

Postizanje jednakih plaća važan je segment u postizanju ljudskih prava i ravnopravnosti spolova. Ujedinjeni narodi, uključujući UN Women i Međunarodnu organizaciju rada (ILO) pozivaju države članice i civilno društvo, ženske organizacije i organizacije utemeljene u zajednici i feminističke grupe, kao i poduzeća i organizacije radnika i poslodavaca, da promiču jednaku plaću za rad jednake vrijednosti i ekonomsko osnaživanje žena i djevojaka.

Međunarodnu koaliciju za jednaku plaću (EPIC) predvode ILO, UN Women i OECD. Cilj Koalicije je postizanje jednakih plaća za žene i muškarce posvuda. EPIC podržava vlade, poslodavce, radnike i njihove organizacije da postignu konkretan i koordiniran napredak prema ovom cilju.

Razlike diljem EU-a i u Hrvatskoj

Diljem EU-a razlike u plaćama između spolova znatno se razlikuju. Tako su u 2021. godini najveća odstupanja zabilježena u Estoniji (20,5 posto), Austriji (18,8 posto), Njemačkoj (17.6%), Mađarskoj (17,3 posto) i Slovačkoj (16,6 posto). S druge strane je Luksemburg koji je uspješno otklonio razliku u plaćama između muškaraca i žena. Zemlje s manjim razlikama u plaćama u 2021. su: Rumunjska (3,6 posto), Slovenija (3,8 posto), Poljska (4,5 posto), Italija (5,0 posto) i Belgija (5,0 posto).

Neravnopravnost spolova u RH: Podložni smo rodnim stereotipima – žene nose dom i obitelj, muškarci sudjeluju

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u drugom tromjesečju 2025. iznosila 1.964 eura za žene i 2.046 eura za muškarce. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine prosječne bruto plaće žena i muškaraca porasle su za 9,9%. Plaće muškaraca su 4,2% veće od plaća žena.

Žene obavljaju veliku većinu neplaćenih poslova

Diljem svijeta žene obavljaju veliku većinu neplaćenih poslova, uključujući brigu o djeci, kuhanje, čišćenje i poljoprivredu. Ovaj neplaćeni rad ključan je za funkcioniranje kućanstava i gospodarstava, ali se također manje cijeni od plaćenog rada. Stručnjakinja UN Women Shahra Razavi u donjem videu otkriva pravu vrijednost neplaćene skrbi i kako možemo smanjiti teret žena rješavanjem ukorijenjenih stereotipa.

DOBRA HRVATSKA
članak dopunjen 16.09.2025.

Europski tjedan mobilnosti 2024: Zajednički javni prostor

Objavio
Odgovorno
-
Europski tjedan mobilnosti 2024.

Europski tjedan mobilnosti je vodeća kampanja Europske komisije za podizanje svijesti o održivoj urbanoj mobilnosti. Potiče promjenu ponašanja u korist aktivne mobilnosti, javnog prijevoza i drugih čistih, inteligentnih prijevoznih rješenja.

Održava se svake godine od 16. do 22. rujna i završava popularnim Danom bez automobila. Lokalne vlasti se potiču da iskoriste glavni tjedan za isprobavanje inovativnih mjera planiranja, promicanje nove infrastrukture i tehnologija, mjerenje kvalitete zraka i dobivanje povratnih informacija od javnosti.

Uz sve više mjesta i gradova koji se pridružuju svake godine i zbog svoje velike medijske privlačnosti, kampanja je široko prepoznata kao pokretačka snaga prema održivoj urbanoj mobilnosti u Europi i šire.

Europski tjedan mobilnosti 2024: Zajednički javni prostor

Zajednički javni prostor

Ovogodišnja tema obilježavanja Europskog tjedna mobilnosti je “Zajednički javni prostor”. Zajednički javni prostor donosi brojne dobrobiti društvu. Mjesto gdje ljudi, načini prijevoza i aktivnosti imaju svoj prostor je mjesto s više socijalne jednakosti, više sigurnosti na cestama, manje buke i zagađenja zraka te boljom kvalitetom života.

Tema naglašava važnost kvalitetne organiziranosti javnih prostora (ulice, trgovi, šetališta,…). Prostori su to koji nizom unaprjeđenja mogu izravno utjecati na kvalitetu života. Osnažiti sigurnost, utjecati na razinu buke i zagađenje zraka. Ove godina poziva se na ravnopravnost korištenja zajedničkih javnih prostora. Naravno uz isticanje važnosti osiguranja sigurnosti pješaka i biciklista. Kvalitetnijim javnim prostorima koji su ugodni za boravak ljudi, doprinosi se aktivaciji lokalnih zajednica. Stanovnike se tako potiče da koriste aktivne oblike kretanja, kao što su hodanje i bicikliranje.

Europski tjedan mobilnosti u Hrvatskoj

U ovogodišnjem europskom tjednu mobilnosti će iz Hrvatske sudjelovati 11 mjesta i gradova: Čazma, Crikvenica, Grad Zaprešić, Karlovac, Kutina, Labin, Pleternica, Pula, Rijeka, Varaždin i Zagreb.

Grad Zagreb i ovogodišnjim sudjelovanjem u Europskom tjednu mobilnosti kontinuirano preko 20 godina promovira održivu urbanu mobilnost, sprječavanje emisija štetnih plinova te kvalitetniji, zdrav način života i kulturu življenja u urbanim sredinama. Provjerite koje se sve aktivnosti provode u Zagrebu tijekom tijedna mobilnosti.

Europski tjedan mobilnosti poziva nas da zajedno odlučimo kako ćemo dijeliti svoj javni prostor i pobrinuti se da se svi kreću sigurno i udobno u ugodnom okruženju, a posebno pješaci i biciklisti.

DOBRA HRVATSKA

Manje mesa, a više mahunarki! – Ažurirane prehrambene preporuke Švicarske

Objavio
Odgovorno
-
prehrambene preporuke
Foto: jcomp / Freepik

Švicarska vlada je ažurirala svoje prehrambene preporuke nakon 13 godina. Nova prehrambena piramida ne uzima u obzir samo zdravlje, već i aspekte održivosti.

Jučer je Savezni ured za sigurnost hrane i veterinarske poslove (BLV) Švicarske u suradnji s Društvom za prehranu ažurirao svoje prehrambene preporuke.

Prehrambene preporuke grafički prikazane piramidom pokazuju kako se može provesti uravnotežena i održiva prehrana. Namijenjene su zdravim odraslim osobama od 18 do 65 godina. Navedene količine služe kao orijentir i mogu se prilagoditi ovisno o individualnim potrebama.

Švicarska slijedi Njemačku

S novim izdanjem BLV Švicarske barem djelomično slijedi nutricionističke preporuke Njemačkog nutricionističkog društva (DGE), koje su predstavljene u proljeće 2024. Ove preporuke potiču stanovnike Njemačke da značajno smanje konzumaciju mesa, mliječnih proizvoda i jaja – radi zaštite zdravlja i okoliša.

Nove austrijske prehrambene piramide bit će objavljene u jesen 2024., a osim prehrambene piramide za svejede, postojat će i verzija za vegetarijansku prehranu.

Njemačke preporuke su nakon objave izazvale buru. Liječničke udruge upozorile su na opasnost od povećanja pojave dijabetesa kroz pojačane preporuke za žitarice. Peradarska industrija bila je ogorčena naputkom da se konzumira samo jedno jaje tjedno. Dijelovi njemačke prehrambene industrije čak su optužili DGE da je dopustio da bude politički iskorišten uključivanjem ekoloških aspekata.

Vjerojatno su te snažne reakcije iz Njemačke djelomično utjecale na Švicarsku da oprezno pristupi svojim novim preporukama.

Sada se u obzir uzima i održivost

U novoj švicarskoj prehrambenoj piramidi uzeti su u obzir ne samo zdravstveni aspekti, raznolik izbor namirnica i uobičajene prehrambene navike stanovništva, već i održivost.

Uravnotežena prehrana i zdrav način života promiču zdravlje i pomažu u prevenciji bolesti. No prehrana također utječe na okoliš, gospodarstvo, društvo i dobrobit životinja. Brigom za održivost Švicarska slijedi međunarodni trend.

Ažurirane preporuke, u kombinaciji sa svjesnom kupnjom, mogu pridonijeti značajnom smanjenju onečišćenja okoliša i bacanja hrane.

stoji u priopćenju BLV-a.

Nove prehrambene preporuke ukratko

  • Pića: Pijte redovito. Po mogućnosti vodu. Jedna do dvije litre dnevno.
  • Voće i povrće: Šareno i sezonsko. Pet porcija dnevno.
  • Proizvodi od žitarica i krumpir: Preferirajte proizvode od cjelovitih žitarica. Tri porcije dnevno.
  • Mliječni proizvodi: Najbolje nezaslađeni. Dvije do tri porcije dnevno.
  • Mahunarke, jaja, meso i ostalo: Uživajte u raznolikosti. Redovito jedite mahunarke. Jedna porcija dnevno.
  • Orašasti plodovi i sjemenke: U malim količinama, svaki dan. Mala šaka dnevno.
  • Ulja i masti: Preferirajte biljna ulja. Dvije žlice dnevno.
  • Slatka pića, slatki i slani zalogaji: U malim količinama. Do jedne porcije dnevno.

Najvažnije promjene

Iako savezna vlada ne preporuča izričito smanjenje konzumacije crvenog mesa, na samom grafičkom prikazu piramide biftek je sad zamijenjen pilećim fileom, lećom i tofuom.

Foto: Nova prehrambena piramida 2024. / Švicarski Savezni ured za sigurnost hrane i veterinarstvo BLV
Foto: Stara prehrambena piramida iz 2011. / Švicarski Savezni ured za sigurnost hrane i veterinarstvo BLV
  • Mahunarke, uključujući grah i leću, sada su uključene u skupinu izvora proteina. Prije su mahunarke bile navedene kao izvor škroba zajedno s proizvodima od žitarica i krumpirom. Promjena tako naglašava važnost izvora proteina biljnog podrijetla.
  • Nove prehrambene preporuke također navode da bi trebalo jesti najviše dvije do tri porcije mesa tjedno, uključujući perad i mesne prerađevine. Jedna porcija odgovara 100 do 120 grama.
  • Do sada je i mlijeko bilo dio grupe izvora proteina. Mliječni proizvodi sada čine zasebnu skupinu. Preporučuje se dnevno dvije do tri porcije mlijeka od po 200 mililitara. Prije su to bile tri porcije dnevno.
  • Orašasti plodovi i sjemenke, koji su prije bili klasificirani kao ulja i masti, sada također čine zasebnu skupinu namirnica. Preporuča se svaki dan pojesti 15 do 30 grama orašastih plodova i sjemenki poput oraha i suncokretovih sjemenki. No autori nove prehrambene piramide napominju da orašasti plodovi nemaju dobru ekološku ravnotežu.
  • Nutricionističke preporuke također više ne savjetuju voćne sokove. Ranije je bilo rečeno da se jedna porcija voća dnevno može zamijeniti čašom nezaslađenog soka. Na piramidi je bila prikazana i čaša soka. Ona sad izostaje u novoj prehrambenoj piramidi.
  • Dogodila se i promjena u vezi ulja. Ranije se preporučivalo 20 do 30 grama biljnih ulja dnevno, odnosno dvije do tri žlice. U novim preporukama to je samo 20 grama, odnosno dvije žlice. To je još uvijek dosta jer se npr. u Njemačkoj preporučuje samo jedna žlica biljnog ulja dnevno.

Uravnotežena i održiva prehrana

Savezna vlada ističe da uravnotežena prehrana značajno doprinosi prevenciji prekomjerne težine i pretilosti. Također smanjuje rizik od nezaraznih bolesti kao što su kardiovaskularne bolesti, dijabetes i rak.

Uz prehrambene preporuke, savezni stručnjaci za prehranu preporučuju 30 minuta tjelovježbe dnevno.

Nove prehrambene preporuke zdravim odraslim osobama pružaju znanstveno utemeljenu osnovu za njihove vlastite prehrambene odluke. Svatko tko ih se pridržava može se pouzdati da tako njegovo tijelo dobiva sve važne hranjive tvari pri tome uvažavajući i preventivno djelovanje hrane na zdravlje. Također se može pouzdati da pri tome i proizvodnja hrane ima što manje negativnog utjecaja na okoliš.

DOBRA HRVATSKA

Međunarodni dan demokracije 2024: Učinkovito upravljanje umjetnom inteligencijom (AI)

Objavio
Odgovorno
-
Međunarodni dan demokracije
Foto: Gerd Altmann / Pixabay

Međunarodni dan demokracije svake je godine nova prilika za osvrt na stanje demokracije u svijetu. Demokracija je univerzalno priznat ideal i jedna je od temeljnih vrijednosti i načela Ujedinjenih naroda. Demokracija osigurava okruženje za zaštitu i učinkovito ostvarivanje ljudskih prava.

Ovogodišnja tema Međunarodnog dana demokracije usmjerena je na važnost umjetne inteligencije kao alata za dobro upravljanje.

U svojoj ovogodišnjoj poruci, glavni tajnik António Guterres napominje da umjetna inteligencija ima potencijal poboljšati sudjelovanje javnosti, jednakost, sigurnost i ljudski razvoj, ali upozorava da ako se “ostavi bez nadzora” njezine opasnosti “mogu imati ozbiljne implikacije na demokraciju, mir, i stabilnost”.

Učinkovito upravljanje umjetnom inteligencijom na svim razinama, uključujući međunarodnu, ključno je, navodi glavni tajnik podsjećajući da je Savjetodavno tijelo na visokoj razini za umjetnu inteligenciju nedavno objavilo izvješće “s preporukama o iskorištavanju prednosti umjetne inteligencije uz istovremeno ublažavanje rizika”.

Prva pravno obvezujuća konvencija o umjetnoj inteligenciji koja uključuje EU, UK i USA

Preporuke: AI alati moraju biti dostupni svima

Izvješće identificira sljedeća načela koja bi trebala voditi formiranje novih globalnih institucija za upravljanje umjetnom inteligencijom:

  • Inkluzivnost: svi građani, uključujući one na globalnom jugu, trebali bi moći pristupiti alatima umjetne inteligencije i smisleno ih koristiti.
  • Javni interes: upravljanje bi trebalo nadilaziti načelo ne-šteti i definirati širi okvir odgovornosti za tvrtke koje izgrađuju, postavljaju i kontroliraju AI, kao i daljnje korisnike.
  • Središnja uloga upravljanja podacima: upravljanje umjetnom inteligencijom ne može se odvojiti od upravljanja podacima i promicanja zajedničkih podataka.
  • Univerzalno, umreženo i s više dionika: Upravljanje umjetnom inteligencijom trebalo bi dati prioritet univerzalnom prihvaćanju zemalja i dionika. Trebao bi utjecati na postojeće institucije kroz umreženi pristup.
  • Međunarodno pravo: Upravljanje umjetnom inteligencijom mora biti utemeljeno na Povelji UN-a, međunarodnom pravu o ljudskim pravima i ciljevima održivog razvoja.

Analiza utjecaja umjetne inteligencije u demokracijama

UNESCO-va Preporuka o etici umjetne inteligencije prvi je globalni politički okvir za umjetnu inteligenciju, s fokusom na njezin utjecaj na politički život i demokraciju. Izvješće se bavi trenutnim i potencijalnim utjecajem umjetne inteligencije na demokraciju i prednostima digitalizacije za kolektivno donošenje odluka.

Organiziran oko četiri ključne teme – demokratska očekivanja i razočaranja digitalizacijom, nova digitalna javna sfera, demokracija podataka i demokracija kao oblik političkog odlučivanja – nudi preporuke za demokratsko upravljanje umjetnom inteligencijom kako bi se ublažili negativni učinci i promicati demokratskiji pristup upravljanju umjetnom inteligencijom.

DOBRA HRVATSKA

Dani europske baštine 2024: Rute, mreže i veze

Objavio
Odgovorno
-
Foto: europeanheritagedays.com

Dani europske baštine su zajednička inicijativa Vijeća Europe i Europske komisije od 1999. godine. Obuhvaćaju važane participativne kulturne događaje koje dijele stanovnici i posjetitelji Europe.

Paneuropska priroda ovog projekta doprinosi okupljanju građana i naglašavanju europske dimenzije kulturne baštine u državama potpisnicama Europske kulturne konvencije. Svake godine organizira se više od 70.000 događanja kako bi se podigla svijest o vrijednosti zajedničke europse baštine i potrebi njezina očuvanja za sadašnje i buduće generacije.

Ciljevi Dana europske baštine su:

  • podići svijest europskih građana o bogatstvu i kulturnoj raznolikosti Europe
  • stvoriti klimu u kojoj se potiče uvažavanje bogatog mozaika europskih kultura
  • boriti se protiv rasizma i ksenofobije i poticati veću toleranciju u Europi i izvan državnih granica
  • informirati javnost i političke vlasti o potrebi zaštite kulturne baštine od novih prijetnji
  • pozvati Europu da odgovori na društvene, političke i gospodarske izazove s kojima se suočava

Dani europske baštine

Rute, mreže i veze

U vrijeme kada slavimo 75. godišnjicu organizacije, kao i 70. godišnjicu Europske kulturne konvencije, tema Dana europske baštine 2024. snažan je podsjetnik na to kako nas naša zajednička baština nastavlja povezivati ​​preko granica i kroz vrijeme, obogaćujući naš kolektivni europski identitet i podupirući temelje demokracije.

istaknula je glavna tajnica Vijeća Europe, Marija Pejčinović Burić.

Ove 2024. godine #EuropeanHeritageDays posvećeni su “Rutama, mrežama i vezama”. U središtu ove teme je ideja da nam naša baština, i u svojim materijalnim i nematerijalnim oblicima, ima mnogo toga za reći o tome kako su narodi, zajednice, zemlje i kulture već dugo povezani i kako se i dalje povezuju kroz zajedničke vrijednosti, zajedničke prakse i želju da zaštitimo i podijelimo priče i mjesta koja čine našu pojedinačnu i kolektivnu povijest.

Društvo je izgrađeno na mrežama koje su omogućile razmjenu u trgovini, vjerskim uvjerenjima, znanstvenim spoznajama, tehnološkim inovacijama i zajedničkim kulturnim i umjetničkim praksama. Drevne rute, gradovi ili sela, poslovne ustanove, vjerske građevine, pošte, tornjevi, utvrde i mnogi drugi elementi našeg izgrađenog okoliša dokaz su ove razmjene. Danas se oslanjamo na nove i stalno razvijajuće oblike digitalnog povezivanja, koji stvaraju vlastite mape i rute kojima komuniciramo jedni s drugima. Tema stoga nudi priliku za istraživanje kako su se razvili načini povezivanja, ali i da se u organiziranju događaja oko ove teme stvore nove veze i odnosi.

Objavljena je Brošura koja prati temu, a najnoviji vodič prezentira ideje za slavljenje naše međusobno povezane prošlosti i sadašnjosti. Pročitajte više na web stranici posvećenoj Danima europske baštine.

DOBRA HRVATSKA

Crveni alarm (9): Klima na Zemlji – lako ćete upamtiti 4 najveće posljedice – promjene, sa zastrašujućim utjecajem na sve

Objavio
Odgovorno
-
Klimatske promjene
Foto: Jana V. M. / Pixabay

“Stabilnost klimatskog sustava planeta visi o koncu, a radnje koje sada poduzimamo u 21. stoljeću, odredit će njegovu, ali i ljudsku budućnost”, zaključak je nove studije. Političari i upravljači danas imaju ogromnu odgovornost! Klima u svijetu kreće se po nesigurnom rubu neizvjesnih i kataklizmičnih promjena na Zemlji. Znanstvenici s još više snage i argumenata upozoravaju, ono što smo već čuli, ali… Novi model Zemljina klimatskog sustava upozorava da bi globalno zatopljenje, premaši li čovječanstvo cilj Pariškog sporazuma – rast temperature za 1,5 st C u odnosu na predindustrijsko doba, moglo pokrenuti niz nepovratnih prijelomnih točaka koje bi mogle drastično promijeniti klimu planeta i život ljudi. Da li ćemo saslušati i poslušati upozorenja znanstvenika! Može li nešto učiniti svaki pojedinac?

Studija, koju su provele klimatologinje Tessa Möller i Annika Ernest Högner sa Sveučilišta u Potsdamu (Njemačka), naglašava užasne posljedice premašivanja cilja – ograničenja iz Pariškog sporazuma o ograničavanju globalnog zagrijavanja. Ističu se 4 prijelomne promjene koje će ljudima donijeti mnoge nevolje.

Četiri radikalne promjene na Zemlji – bliske, ozbiljne i brze 

Neki stručnjaci vjeruju da će odluke donesene u nadolazećim godinama biti ključne za postizanje ili propuštanje ovog cilja. Drugi tvrde da je prijelomni cilj od 1,5 možda već premašen.

Rizik od pokretanja jedne od četiri glavne klimatske prekretnice do 2300. mogao bi dosegnuti 45% vjerojatnosti. Naime, ova otkrića dolaze u ključnom trenutku tekuće krize uzrokovane klimatskim promjenama.

Prošla je godina bila prva u povijesti u kojoj je svaki dan u godini premašio 1 °C u odnosu na predindustrijske razine, čime se planet opasno približio pragu od 1,5 °C. 

Studija istražuje četiri potencijalne prekretnice, tj. kritične granice unutar klimatskog sustava, koje bi, ako se prijeđu, mogle dovesti do ozbiljnih i brzih promjena. To uključuje 

  1. kolaps glavnog strujnog sustava Atlantskog oceana, 
  2. raspadanje amazonske prašume,
  3. topljenje grenlandskog ledenog pokrova i 
  4. topljenje zapadnoantarktičkog ledenog pokrova.

Slijedi lančana reakcija

Alarmantno, nedavna upozorenja sugeriraju da bi se sustav struja Atlantskog oceana mogao urušiti već 2050.

Ledeni pokrivač Grenlanda također se približava točki s koje nema povratka, ako je već nije prošao.

Slično tome, amazonska prašuma, nekoć ključna za apsorpciju ugljika, sada možda emitira više ugljičnog dioksida nego što ga apsorbira, što dodatno ubrzava globalno zagrijavanje. 

Studija uvodi koncept “rizika prijelomnih točaka” (eng. tipping risk), definiranog kao vjerojatnost prelaska jednog od ovih kritičnih pragova. Istraživači su otkrili da se rizik od prelaženja prijelomnih točaka povećava sa svakim dodatnim 0,1 °C iznad 1,5 °C, te da će se on naglo ubrzati ako globalna temperatura prijeđe 2 °C. Iako su te projekcije usredotočene na dugoročnu budućnost, pa nam sve izgleda umirujuće maglovito, studija naglašava da je trenutačno djelovanje ključno.

Nalazi naglašavaju važnost pridržavanja Pariškog sporazuma i zadržavanja globalnog zagrijavanja znatno ispod 2 °C, ako već „moramo“ promašiti cilj od 1,5 °C. Ako globalne temperature prijeđu taj prag, čak i privremeno, posljedična lančana reakcija prijelomnih točaka mogla bi biti nezaustavljiva.

Još ima nade, ako…

Istraživački tim upotrijebio je konceptualni model za procjenu rizika od prevrtanja kratkoročno (do 2100.), srednjoročno (do 2300.) i dugoročno (nakon 50.000 godina). Uz trenutnu stopu zagrijavanja, model predviđa da bi do 2300. rizik od preokreta mogao doseći 45%, a dugoročno bi se mogao gotovo udvostručiti na 76%, i to na temelju samo četiri točke preokreta.

Istraživači sugeriraju da ako globalno zatopljenje privremeno premaši cilj od 1,5 °C, još može postojati prilika za stabilizaciju klime brzim intervencijama. U tom smislu, postizanje „neto nulte emisije stakleničkih plinova do 2100. godine “najvažnije je za smanjenje rizika od događanja 4 prijelomna prevrtanja dugoročno”, zaključuju istraživači. 

Autor: Zlatko Govedić, izvor OVDJE

DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2024. 

CRVENI ALARM (1): Tuvalu: prva nacija koja zbog klime nestaje u naraslom oceanu?!

Objavio
Odgovorno
-
Nui, Tuvalu
Nui, Tuvalu / Foto: UNDP

Otočje Tuvalu moglo bi postati prva država-žrtva klimatskih promjena izazvanih ljudskim djelovanjem te kobni glasnik događaja koji sigurno sustižu ljude na obalama diljem planeta do 2100-e godine. U sličnoj su poziciji i druge zemlje pa je njih 44 osnovalo Savez malih otočnih država ugroženih klimom (AOSIS). No i prije nego što Tuvalu bude prekrivena morem, mnoga druga pitanja, povezana s klimom, onemogućit će opstanak stanovnika.

Klimatske promjene, potaknute ljudskim djelovanjem, izazivaju velike poremećaje u inače relativno predvidljivim procesima oceana. Oceani su moćna sila koja može brzo i dramatično promijeniti Zemlju. 

Premijer Tuvalu, Enele Sopoaga, povodom svega uputio je svjetskim liderima apel:

“Da ste suočeni s prijetnjom nestanka vaše nacije, što biste učinili?”

Tuvalu – po veličini 190. zemlja svijeta, po broju stanovnika 193., po BDP među nasiromašnijim 

Smještena između poznatih otoka Australije i Havaja u južnom Pacifiku, okružena tisućama kilometara otvorenog oceana, država Tuvalua sastoji se od tri grebena i šest atola, ukupne veličine 26 km2.  Stanovnika je danas oko 11.000. Prastanovnici-domorodci dolaze na Tuvalu sa Polinezijskog otočja u 14. stoljeću. Voćarstvo, ribarstvo i stočarstvo danas su glavni gospodarski resursi su na otocima. Turista je malo. 

Najviša nadmorska visina Tuvalua uzdiže se do pet metara iznad oceana, a većina zemlje je niža od dva metra. 

Promjene – zasoljena plodna zemlja i pitka voda, isušivanje vode uslijed suša, oluje i tzunamiji… 

Prehrana, zdravlje, sigurnost ljudi pa i životi su već ugroženi.

Gubitak zaliha i onečišćenje slatke vode zbog nadiranja mora na Tuvaluu predstavlja najopasniju prijetnju Poljoprivredna proizvodnja je ugrožena. Suše na sjevernim otocima pogađaju usjeve i uzgoj stoke. 

Očekuje se da će klimatske promjene povećati količinu ugljičnog dioksida i topline apsorbirane u oceanu, a povezano s time i razine kiselosti slane morske vode, što sve skupa ugrožava formacije grebena koralja i sposobnost preživljavanja ribljeg fonda od kojeg zavisi život. (Slično se već dogodilo i s našim crvenim koraljem u Jadranu, kojeg više nema u dubinama mora do 50 m). Sve je nekako povezano: stradanja koraljnih grebena smanjit će zaštitu kopna pred snagom valova oluja i tsunamija.

Rastući oceani će prekriti plodno tlo, morska će voda polako zamijeniti slatkovodnu vodu. To je već poznati scenarij u uvjetima redovitih olujnih udara; tako je oluja Bene 1972. eliminirala vegetaciju i usjeve drveća, zasićenjem plodnog tla slanom vodom. Važno poljoprivredno (močvarno) područje Taro, posebno je ugroženo – narasla morska voda i veliki olujni valovi će trajno popuniti doline, udoline, depresije i sl., umjesto da se povuče u ocean.

Ministar vanjskih poslova Tuvalua Simon Kofe
“Mi tonemo, ali isto se događa svima.” – Ministar vanjskih poslova Tuvalua Simon Kofe u izjavi COP26 dok stoji u oceanu u Funafutiju, Tuvalu, 8. studenog 2021. / Foto: Ministarstvo pravosuđa, komunikacija i vanjskih poslova – Tuvalu Vlada

Uništavanje države, naroda, kulture

Kultura i politika Tuvalua uglavnom se vrte oko mirnog života i postojanja. Zemlja se ne trudi imati stalnu vojsku. Ipak, Tuvalu netko napada; one zemlje koje svojim djelovanjem najviše pridonose klimatskim promjenama. 

Dosta stanovnika je napustilo domove sa najvećeg atola Funafuti, sve više Tuvaluanaca migrira na Novi Zeland i Australiju, prolazeći tamo trajni i potpuni proces asimilacije, prihvaćanjem stranih životnih stilova, zakona i običaja. Premalo ih je da bi se tome mogli oduprijeti. 

Na kraju, onda kad oceanska voda potpuno prekrije zemlju, neće više biti države Tuvalu i one specifične kulture tuvaluskog naroda.

UN i svijet spašavaju Tuvalu?

Održani su mnogi sastanci i konferencije Ujedinjenih naroda i drugih organizacija o klimatskim promjenama, s ciljem ograničavanja emisija stakleničkih plinova, posebno iz tzv. velikih ekonomija koje su i najviše profitirale iz industrijskog doba pogonjenog fosilnim gorivom. Znamo i kako nam sve to ide.

Neprofitne organizacije kao što je Crveni križ surađuju s stanovnicima Tuvaluja kako bi educirali mještane o pitanjima sigurnosti, prilagodbe, zdravlja i obrazovanja, sadnje usjeva koji bolje podnose promjene klime, kao i sadnje drveća koje će zaustaviti eroziju tla. UN pokušava ustanoviti fond za pomoć državama i oblastima, posebno nerazvijenim, koje će više stradati uslijed klimatskih promjena. 

Ni jedno od ovih rješenja ne nudi jamstva, ali pruža nadu.

(Ne)sigurna budućnost 2100-e

Neki istraživači vjeruju da bi do 2100. moglo doći do porasta razine oceana od dva metra, što bi uništilo zemlju i domove mnogih otočnih nacija i obalnih područja. Tuala, mala otočna formacija, postati će prva potopljena država – upozorenje milijunima ljudi izloženih rastućoj prijetnji.

Zemlje AOSIS-a u više su navrata na sastancima skupštine UN-a izrazile nezadovoljstvo i prigovore na nedostatk konkretnog napretka u borbi sa klimom i pomacima ka ciljevima održivog razvoja iz UN Agende 23030. 

U međuvremenu, stanovnici Tuvalua nastavljaju živjeti pod stalnom prijetnjom da će se na kraju otići s otoka kojeg vole, i to kao prvi. Što će ranije stići – razum i sređivanje čovječanstva ili katastrofalni odgovori prirode?

Referenca – izvor: hr.history-hub.com 

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2023.

odgovorno@odgovorno.hr
www.odgovorno.hr

Prva pravno obvezujuća konvencija o umjetnoj inteligenciji koja uključuje EU, UK i USA

Objavio
Odgovorno
-
Foto: freepik

Prva pravno obvezujuća konvencija o umjetnoj inteligenciji otvorena je danas za potpisivanje od strane zemalja koje su ju ispregovarale, uključujući članice Europske unije, Sjedinjene Države i Ujedinjeno Kraljevstvo. Konvencija se bavi rizicima koje umjetna inteligencija može predstavljati, istovremeno promičući odgovorne inovacije.

Okvirna konvencija Vijeća Europe o umjetnoj inteligenciji i ljudskim pravima, demokraciji i vladavini prava (CETS br. 225) otvorena je za potpisivanje tijekom konferencije ministara pravosuđa Vijeća Europe u Vilniusu.

Fokus konvencije Vijeća Europe o umjetnoj inteligenciji su ljudska prava, demokracija i vladavina prava. Sastavio ju je Odbor za umjetnu inteligenciju (CAI) Vijeća Europe. Na izradi nacrta konvencije radilo se godinama, a finaliziran je u ožujku. Nakon rasprava između 57 zemalja konvenciju je usvojio Odbor ministara Vijeća Europe 17. svibnja.

Moramo osigurati da uspon umjetne inteligencije podupire naše standarde, a ne potkopava ih. Okvirna konvencija osmišljena je kako bi osigurala upravo to. Riječ je o snažnom i uravnoteženom tekstu – rezultatu otvorenog i uključivog pristupa kojim je sastavljen i koji je osigurao da koristi više stručne perspektive. Okvirna konvencija je otvoreni ugovor s potencijalno globalnim dosegom. Nadam se da će ovo biti prvi od mnogih potpisa i da će brzo uslijediti ratifikacije, tako da ugovor može stupiti na snagu što je prije moguće.

 izjavila je glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović Burić

Konvencija stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma na koji ga je pet potpisnica, uključujući najmanje tri države članice Vijeća Europe, ratificiralo. Zemlje iz cijelog svijeta moći će mu se pridružiti i obvezati se na poštivanje njegovih odredbi.

Konvencija o umjetnoj inteligenciji je odvojena od Zakona EU o umjetnoj inteligenciji koji je prošlog mjeseca stupio na snagu.

Zakon EU o umjetnoj inteligenciji

Zakon EU o umjetnoj inteligenciji će se primjenjivat na sve sustave umjetne inteligencije (AI) koji već postoje ili su u razvoju. Uključuje sveobuhvatne propise o razvoju, implementaciji i korištenju sustava umjetne inteligencije unutar unutarnjeg tržišta Europske Unije. Smatra se prvim zakonom u svijetu koji pokušava regulirati AI na temelju rizika koje predstavlja. Zakon svakoj tvrtki koja koristi sustave umjetne inteligencije određuje rokove i pravila na temelju četiri razine rizika: bez rizika, minimalni rizik, visoki rizik i zabranjeni AI sustavi.

Europska Unija će u potpunosti zabraniti određene AI prakse od veljače 2025. To uključuje one koje manipuliraju donošenjem odluka korisnika ili proširuju baze podataka za prepoznavanje lica putem internetskog skrapinga.

Sustavi umjetne inteligencije za koje se utvrdi da su visokorizični, poput AI-ova koji prikupljaju biometrijske podatke i AI-ja koji se koristi za kritičnu infrastrukturu ili odluke o zapošljavanju, imat će najstrože propise kojih se moraju pridržavati. Te će tvrtke morati pokazati svoje skupove podataka o obuci AI i pružiti dokaz o ljudskom nadzoru među ostalim zahtjevima.

Europska unija trenutno predvodi s regulacijama tehnoloških divova i regulacijama upotrebe umjetne inteligencije.

Izvor: Vijeće Europe, Euronews

1...373839...185Stranica 38 od 185

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z