Glas građana o klimi: 80% ljudi diljem svijeta želi snažnije klimatske mjere od svojih vlada

Foto: Image by Gerd Altmann / Pixabay

Glas građana o klimi (People’s Climate Vote) je najveće svjetsko samostalno ispitivanje javnog mnijenja o klimatskim promjenama. Ove 2024. godine je više od 73.000 ljudi koji govore 87 različitih jezika u 77 zemalja dobilo 15 pitanja o klimatskim promjenama. Pitanja su osmišljena da pomognu razumjeti kako ljudi doživljavaju utjecaje klimatskih promjena i kako žele da svjetski čelnici reagiraju. Ispitanih 77 zemalja predstavlja 87% svjetske populacije.

Glas građana o klimi 2024. drugo je takvo ispitivanje koje su proveli Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i Sveučilište Oxford. Prvo ispitivanje građana o klimi održano je 2021. Tada je anketirano 1,2 milijuna ljudi u 50 zemalja.

Budući da ovogodišnje ispitivanje javnog mnijenja predstavlja 87% svjetske populacije, razumijevanje načina na koji građani razmišljaju o klimatskim promjenama važnije je nego ikada. Rezultati ispitivanja mogu pomoći donositeljima odluka da se lakše snađu u ovom izazovnom kontekstu.

Rezultati ispitivanja 2024.

Rezultati ispitivanja Glas građana o klimi 2024. dolaze u vrijeme brojnih izazova. Znanstvenici upozoravaju da se klimatske promjene ubravaju brže od očekivanog, dok globalne razine emisija stakleničkih plinova nastavljaju rasti. Istovremeno, svijet se suočava s krizama na više frontova, od sukoba do rastućih nejednakosti.

Glas građana o klimi 2024.

  • 86% ispitanika želi da njihove zemlje ostave po strani geopolitičke razlike i rade zajedno na klimatskim promjenama. Razmjeri konsenzusa posebno su upečatljivi u sadašnjem globalnom kontekstu povećanih sukoba.
  • 72% ljudi u svijetu reklo je da želi da njihova zemlja brzo pređe s fosilnih goriva na čistu energiju.
  • 84% ljudi u najvećim svjetskim gospodarstvima, G20, reklo je da bi zemlje trebale surađivati ​​u borbi protiv klime.
  • 43% ljudi diljem svijeta smatra da su se ekstremni vremenski uvjeti pogoršali.
  • 78% ljudi želi više zaštite za ljude koji su izloženi riziku od ekstremnih vremenskih uvjeta.
  • 79% ljudi želi da bogatije zemlje pomognu siromašnijim zemljama da se prilagode.
  • 81% ljudi želi da njihova zemlja učini više, poput npr. sadnje drveća i zaštite prirode.

Najveći emiteri podupiru jaču klimatsku akciju

Istraživanje je otkrilo potporu jačoj klimatskoj akciji u 20 najvećih svjetskih emitera stakleničkih plinova, s većinom od 66% ljudi u Sjedinjenim Državama i Rusiji, 67% u Njemačkoj, 73% u Kini, 77% u Južnoj Africi i Indiji, 85% u Brazilu, 88% u Iranu i do 93% u Italiji.

U pet velikih emitera (Australija, Kanada, Francuska, Njemačka i Sjedinjene Američke Države) žene su bile više za jačanje obveza svoje zemlje, i to za 10 do 17 postotnih bodova. Taj je jaz bio najveći u Njemačkoj, gdje je bilo 17 postotnih bodova vjerojatnije da će žene željeti više klimatskih mjera nego muškarci (75% prema 58%).

Postupno ukidanje fosilnih goriva

Osim širokog poziva na hrabrije klimatske akcije, istraživanje pokazuje potporu globalne većine od 72% u korist brzog prijelaza s fosilnih goriva. To vrijedi za zemlje među prvih 10 najvećih proizvođača nafte, ugljena ili plina. Građani u 9 od 10 zemalja s najvećim svjetskim proizvođačima nafte rekli su da žele brzo preći s fosilnih goriva na čistu energiju. To uključuje većinu u rasponu od 89% u Nigeriji do 54% ljudi u Sjedinjenim Državama.

Samo 7% ljudi u svijetu reklo je da njihova zemlja uopće ne bi trebala tranziciju.

Klimatska tjeskoba

Ljudi diljem svijeta izvijestili su da razmišljaju o klimatskim promjenama. Globalno, 56% ispitanika je reklo da o tome razmišlja redovito, tj. svakodnevno ili tjedno, uključujući oko 63% onih u najmanje razvijenim zemljama.

Više od polovice ljudi na globalnoj razini izjavilo je da su više zabrinuti zbog klimatskih promjena nego prošle godine (53%). Pri tom su zabrinutiji oni u najmanje razvijenim zemljama (59%). U devet ispitanih malih otočnih država u razvoju, prosječno je čak 71% ispitanih izjavilo da su zabrinutiji zbog klimatskih promjena nego prošle godine.

Čak 69% ljudi diljem svijeta izjavilo je da su na njihove velike odluke, poput toga gdje će živjeti ili raditi, utjecale klimatske promjene. Udio tako pogođenih bio je viši u manje razvijenim zemljama (74%), ali znatno niži u zapadnoj i sjevernoj Europi (52%) i Sjevernoj Americi (42%).

Uključivanje marginaliziranih glasova

Ovogodišnje glasanje o klimi nastojalo je u ispitivanje uključiti i glasove ljudi iz skupina koje je tradicionalno najteže ispitati. Pa tako npr., ljudi u devet od 77 ispitanih zemalja nikada prije nisu bili anketirani o klimatskim promjenama.

Preko 10% anketiranih su ljudi koji nikada nisu išli u školu. Veliki dio njih bile su žene starije od 60 godina bez ikakve škole. To su neke od najteže dostupnih skupina za anketiranje.

Građani podržavaju hrabre klimatske akcije

“Ovi su rezultati neporeciv dokaz da ljudi posvuda podržavaju hrabre klimatske akcije”, istaknula je Cassie Flynn, globalna direktorica klimatskih promjena za UNDP. Ona vjeruje da bi istraživanje trebalo informirati sljedeći krug obveza Pariškog sporazuma, o kojem će svjetski čelnici odlučiti 2025. godine. “Sljedeće dvije godine predstavljaju jednu od najboljih prilika koje imamo kao međunarodna zajednica da osiguramo da zatopljenje ostane ispod 1,5°C”, dodala je Cassie Flynn.

Putem svoje inicijative Climate Promise, UNDP ima za cilj podržati kreatore politika u povećanju njihovih ambicija u pogledu klime i uspješnom provođenju njihovih akcijskih planova. Ključni ciljevi za 2030. uključuju smanjenje emisije stakleničkih plinova, postupno ukidanje fosilnih goriva, utrostručenje opskrbe obnovljivom energijom i sprječavanje krčenja šuma.

Preuzmite cijelo izvješće People’s Climate Vote.

DOBRA HRVATSKA

Zemlje EU-a potpisale su Zakon o obnovi prirode

Zakon o obnovi prirode EU
Foto: Roland Steinmann / Pixabay

Većina država članica EU-a dala je konačno zeleno svjetlo za Zakon o obnovi prirode u ponedjeljak, 17. lipnja 2024., tijekom sastanka Vijeća u Luksemburgu. Time je učinjen posljednji korak za jedan od najkontroverznijih dokumenata Green Deala.

Nakon dugotrajnog razmatranja, zakon EU-a o obnovi prirode konačno je odobren. To je prvi sveobuhvatni zakon te vrste u Europi. Cilj mu je obnoviti oštećene ekosustave Europe i potaknuti biološku raznolikost.

Današnje glasovanje velika je pobjeda za europsku prirodu i građane koji već dugo pozivaju na trenutnu akciju u borbi protiv alarmantnog propadanja prirode. Nakon godina intenzivne kampanje i mnogih uspona i padova, veselimo se što je ovaj zakon sada stvarnost – ovaj će dan ući u povijest kao prekretnica za prirodu i društvo.
Sada nam trebaju sve ruke na palubi: države članice moraju pravilno primijeniti ovo zakonodavstvo bez odlaganja u svojim zemljama, u bliskoj suradnji sa svim uključenim dionicima. Na kraju dana, priroda se može oporaviti, za dobrobit naše klime, bioraznolikosti i ljudi!

Koalicija #RestoreNature, koju čine BirdLife Europe, ClientEarth, EEB i WWF EU

Što je Zakon o obnovi prirode?

Zakon je prekretnica za zaštitu okoliša u EU-u. Obvezuje države članice da definiraju i provedu mjere za obnovu najmanje 20% kopnenih i morskih područja EU-a do 2030.

Prema podacima Europske agencije za okoliš trenutno je čak 81% prirodnih staništa u Europi u lošem stanju. Kako se staništa pogoršavaju, populacije vrsta opadaju. Tako je 38% riblje populacije u lošem stanju. Jednoj od deset vrsta pčela i leptira prijeti izumiranje. Vrste ptica na poljoprivrednim zemljištima smanjile su se za 36% od 1990. godine.

Ciljevi zakona su povećanje bioraznolikosti, kao i iskorištavanje snage prirode za čišćenje vode i zraka, oprašivanje usjeva i poboljšanje sigurnosti hrane te sprječavanje i smanjenje utjecaja prirodnih katastrofa poput poplava. Zakon je dio Strategije bioraznolikosti EU-a. Očekuje se da će pomoći Europi ispuniti obećanje iz Pariškog sporazuma o ograničenju globalnog zagrijavanja na 1,5°C.

Zakon se posebno usredotočuje na obnovu staništa s najvećim potencijalom za hvatanje i skladištenje ugljika. To uključuje obnovu močvara, rijeka, šuma, travnjaka, urbanih i morskih ekosustava.

Kontroverze i poteškoće u donošenju Zakona o obnovi prirode

Zakon je usvojen s tijesnom većinom od 20 zemalja koje predstavljaju 66% stanovništva EU. Prag za odobrenje kvalificiranom većinom u Vijeću je 65%.

Zakon o obnovi prirode prvi put je predložila Europska komisija još u lipnju 2022. Pred kraj te godine dobio je poticaj na UN-ovoj konferenciji o biološkoj raznolikosti COP15. Tada su se zemlje složile s ’30×30′ obećanjem – da će obnoviti 30% degradiranih svjetskih ekosustava do 2030. godine.

Ali prošle godine, protivljenje konzervativnih stranaka u Europi – uključujući Europsku pučku stranku (EPP) – zaustavilo je prijedlog. Tvrdili su da bi prijedlog zakona ugrozio egzistenciju europskih poljoprivrednika i smanjio proizvodnju hrane. Da bi poremetio opskrbne lance i povećao cijene hrane za potrošače.

Od tada je ovaj zakon bio predmet žestokih rasprava i sukoba s Europskom komisijom, ljevičarskim skupinama, klimatskim znanstvenicima i komercijalnim igračima koji su tvrdili da je zakon ključan za dugoročnu održivost europske industrije. Privremeni sporazum postignut je u studenom. Ubrzo se suočio s daljnjim protivljenjem jer su početkom ove godine prosvjedi poljoprivrednika zahvatili Europu. Parlament je ipak prihvatio kompromisni tekst u veljači, s 329 glasova za i 275 protiv.

U jučerašnjem glasovanju ministara okoliša EU-a, Finska, Mađarska, Italija, Nizozemska, Poljska i Švedska odbacile su zakon, dok je Belgija bila suzdržana. No nova austrijska ministrica okoliša, Leonore Gewessler, promijenila je prethodno stajalište zemlje te je tako ipak ostvaren minimalni prag za prihvaćanje zakona.

Zakon o obnovi prirode će stupiti na snagu 20 dana nakon objave u Službenom glasniku EU te će se izravno primjenjivati ​​u svim državama članicama. Učinke ovog zakona razmotriti  će Komisija 2033. godine.

Usvajanjem Zakona o obnovi prirode EU postaje predvodnik i odličan model za druge regije svijeta.

DOBRA HRVATSKA

Svjetski dan izbjeglica 2024: Za svijet u kojem su izbjeglice dobrodošle

Svjetski dan izbjeglica 2024.

Svijet zadnje desetljeće svjedoči najvećim zabilježenim razinama raseljavanja. Svake minute 20 ljudi ostavi sve za sobom kako bi pobjegli od rata, progona ili terora. Otkako su 2015. stotine tisuća izbjeglica i migranata s Bliskog istoka i iz Afrike stigle u Europu, zemlje članice Europske unije, uključujući Hrvatsku, suočene su s brojnim problemima tih nesretnih ljudi.

  • Broj ljudi prisiljenih na bijeg popeo se na 120 milijuna do svibnja 2024.
  • Globalno raseljeno stanovništvo ekvivalentno je 12. najvećoj zemlji na svijetu po broju stanovnika, otprilike veličine Japana.
  • Jedna od svakih 69 osoba, ili 1,5 posto cjelokupne svjetske populacije, sada je prisilno raseljena. To je gotovo dvostruko više nego prije deset godina.
  • Na kraju 2023. godine, od 117,3 milijuna prisilno raseljenih osoba, procjenjuje se da su 47 milijuna (40 posto) djeca mlađa od 18 godina.
  • Između 2018. i 2023. u prosjeku se godišnje 339.000 djece rađalo kao izbjeglice.
  • Tu je i oko 4,4 milijuna osoba bez državljanstva koji borave u 95 zemalja prema podacima objavljenm krajem 2023. godine. To su ljudi kojima je uskraćeno državljanstvo odnosno pristup osnovnim pravima kao što su obrazovanje, zdravstvena skrb, zapošljavanje i sloboda kretanja.

Prema novom izvješću UNHCR-a

Sukobi od Sudana preko Gaze do Mjanmara doveli su do novih raseljavanja i hitno zahtijevaju rješenje. Već 12 godina zaredom raste godišnji broj raseljenih. To je odraz novih i mutirajućih sukoba diljem svijeta kao i neuspjeha u rješavanju dugotrajnih kriza.

Izgledi izbjeglica za brzi povratak kući sve su manji. U 1990-ima, u prosjeku se 1,5 milijuna izbjeglica moglo vratiti kući svake godine. Tijekom prošlog desetljeća taj je broj pao na oko 385.000, što znači da je rast raseljavanja danas daleko složeniji problem. Prema međunarodnom pravu i načelu jedinstva obitelji, djeca izbjeglica i njihovi potomci također se smatraju izbjeglicama dok se ne pronađe trajno rješenje.

Izbjeglice u Europi

Od ruske vojne agresije na Ukrajinu u veljači 2022., Europa je primila najveći broj izbjeglica od II svjetskog rata.

Top 10 europskih zemalja prema ukupnom broju izbjeglica i tražitelja azila, 2022.

Prema statistici EU krajem 2021. manje od 10 % svih svjetskih izbjeglica i samo mali dio interno raseljenih osoba živjelo je u EU-u. Sredinom 2022., kao posljedica rata u Ukrajini, udio izbjeglica koji žive u EU-u porastao je na više od 20%, a u odnosu na ukupnu populaciju EU udio izbjeglica iznosio je 1,5%.

U 2022. tražitelji azila došli su iz oko 140 zemalja, a 239.500 osoba koje su tražile azil bilo je mlađe od 18 godina od čega 1/6 djece bez pratnje. Većina djece bez pratnje došla je iz Afganistana, Sirije i Somalije.

Utjecaj klimatskih promjena na raseljavanje i raseljene osobe

Osim progona i sukoba, u 21. stoljeću, prirodne katastrofe također mogu natjerati ljude da potraže utočište u drugim zemljama. Očekuje se da će sve veća ozbiljnost i učestalost katastrofa povezanih s klimom imati dramatičan utjecaj na broj raseljenih osoba u narednim godinama.

Svjedočimo kako su prirodne katastrofe – poplave, potresi, uragani, klizišta – sve učestalije i intenzivnije. Većina raseljavanja uzrokovanih ovim događajima još je uvijek interna. No sve složenije situacije mogu uskoro potaknuti ljude na prelazak granice. Nažalost, niti jedan od postojećih međunarodnih i regionalnih instrumenata izbjegličkog prava ne bavi se konkretno položajem takvih ljudi.

Osim toga, klimatska kriza ne samo da potiče raseljavanje, nego čini život nesigurnijim za one koji su već raseljeni. Izbjeglice koje su pobjegle od rata, nasilja i progona onda još podnose sušu, poplave i ekstremne temperature. Čak 60% svjetskih izbjeglica i ljudi raseljenih zbog sukoba dolazi i živi u klimatski najosjetljivijim zemljama svijeta. Brojne izbjeglice, ali i njihovi domaćini žive na prvim crtama udara svijeta koji se mijenja. Oni koji su najmanje odgovorni za globalno zatopljenje najviše su pogođeni.

Svjetski dan izbjeglica

Svjetski dan izbjeglica obilježava se svake godine 20. lipnja. Prvi je put globalno obilježen 20. lipnja 2001. godine. Datum je odabran u znak sjećanja na 50. obljetnicu Konvencije o statusu izbjeglica iz 1951. godine. Izvorno je bio poznat kao Afrički dan izbjeglica. Opća skupština UN-a ga je u prosincu 2000. rezolucijom 55/76, proglasila međunarodnim danom.

Svjetski dan izbjeglica baca svjetlo na prava, potrebe i nadanja izbjeglica, pomažući mobilizirati političku volju i resurse kako bi izbjeglice mogle ne samo preživjeti, nego i napredovati. Iako je važno zaštititi i poboljšati živote izbjeglica svaki dan, međunarodni dani poput Svjetskog dana izbjeglica pomažu usmjeriti globalnu pozornost na položaj onih koji bježe od sukoba ili progona.

Svake godine Svjetski dan izbjeglica obilježava se nizom događaja u brojnim zemljama diljem svijeta. Aktivnosti uključuju same izbjeglice, vladine službenike, zajednice domaćina, tvrtke, slavne osobe, školsku djecu i širu javnost.

Za svijet u kojem su izbjeglice dobrodošle

Ove godine Svjetski dan izbjeglica fokusiran je na solidarnost s izbjeglicama. Tema za 2024. godinu je: Za svijet u kojem su izbjeglice dobrodošle. Prema procjenama UNHCR-a u 2024. godini je diljem svijeta bilo 130,8 milijuna ljudi prisilno raseljeno ili bez državljanstva, od čega su više od 32 milijuna izbjeglice. Izbjeglicama je sada više nego ikad potrebna solidarnost. Solidarnost znači držati vrata otvorenima, slaviti njihove snage i postignuća i razmišljati o izazovima s kojima se suočavaju. Solidarnost s ljudima koji su bili prisiljeni na bijeg također znači pronalaženje rješenja za njihovu nevolju. Okončanje sukoba kako bi se mogli sigurno vratiti kući. Omogućavanje napredovanja u zajednicama koje su ih prihvatile. I konačno pružanje resursa državama koje trebaju uključiti i podržati izbjeglice.

Solidarnost i uključivanje u EU

Europski parlament permanentno poziva na solidarnost s izbjeglicama. U svojoj rezoluciji iz 2016. o stanju u Sredozemlju i potrebi za holističkim pristupom EU-a migracijama, Parlament je naglasio da države članice koje primaju izbjeglicama “moraju ponuditi potporu i prilike za integraciju i izgradnju života u svom novom društvu”. Također je istaknuto da poštivanje temeljnih vrijednosti EU-a, kao i poštivanje temeljnih prava izbjeglica, moraju biti sastavni dio procesa integracije. Dok odgovornost za politike integracije prvenstveno leži na državama članicama, EU je uspostavio svoja vodeća načela u akcijskom planu EU-a o integraciji i uključivanju (2021. – 2027.) za potporu nacionalnim, regionalnim i lokalnim vlastima i civilnom društvu. Kako bi pomogla objediniti inovacije, dobru praksu i analizu integracije migranata na razini EU-a i zemalja, Europska komisija pokrenula je europsku web stranicu o integraciji (EWSI). Stranica trenutačno navodi više od 1440 uspješnih praksi iz svih država članica EU-a.

UNHCR, Agencija UN-a za izbjeglice

Već tisućama godina ljudi bježe od progona i sukoba te se naseljavaju u drugim zemljama. Nakon II svjetskog rata Europa je bila suočena s izuzetno velikim brojem raseljenih osoba. Kako bi im se pomoglo Opća skupština UN-a je 14. prosinca 1950. godine osnovala UNHCR (Agencija UN-a za izbjeglice). Već sljedeće godine, 28. srpnja 1951. usvojen je pravni temelj pomoći izbjeglicama i temeljni statut koji usmjerava rad UNHCR-a, Konvencija  Ujedinjenih naroda o statusu izbjeglica. Umjesto da završi s radom nakon tri godine kako je bilo predviđeno, UNHCR od tada do danas kontinuirano radi na pomoći izbjeglicama.

Šezdesetih godina prošlog stoljeća dekolonizacija Afrike proizvela je prvu od brojnih izbjegličkih kriza na tom kontinentu u kojima je bila potrebna intervencija UNHCR-a. U sljedeća dva desetljeća UNHCR je morao pomagati u krizama raseljavanja u Aziji i Latinskoj Americi. Tijekom 1960-ih i Vijetnamskog rata, prepoznato je da se zaštita treba proširiti izvan okvira opisanih u Konvenciji iz 1951. To je rezultiralo Protokolom iz 1967. Krajem stoljeća pojavili su se svježi problemi s izbjeglicama u Africi i potom opet novi valovi izbjeglica u Europi zbog niza ratova na Balkanu.

Izbjeglice su među najugroženijim ljudima na svijetu. Konvencija o izbjeglicama iz 1951. i njezin Protokol iz 1967. pomažu im u zaštiti. Oni su jedini globalni pravni instrumenti koji eksplicitno pokrivaju najvažnije aspekte života izbjeglica. Prema njihovim odredbama, izbjeglice zaslužuju, kao minimum, iste standarde tretmana koje uživaju drugi strani državljani u određenoj zemlji i, u mnogim slučajevima, isti tretman kao i domaći državljani.

Kako se broj izbjeglica iz godine u godinu ubrzano povećava, zemlje potpisnice međunarodnih ugovora o izbjeglicama postale su zadnjih godina sve nesklonije pružanju sigurnih utočišta.

DOBRA HRVATSKA

More to plavo, pješčani sprud Melura (Sonja Šarunić)

Foto: Podmorska mreža od kristala na Molatu, pješčani sprud Melura

Postoji jedan pješčni sprud u mojoj uvali na otoku Molatu koji je pedesetak metara udaljen od obale. Nama klincima je taj sprud služio kao dokaz da smo plivati naučili dobro, jer je do njega trebalo plivati kroz „duboko“ more kuda se slabiji plivači ne bi usudili. Onda bismo na Meluri, kako se zove sprud, igrali odbojku bez gužve kakva je bila uobičajena u nasuprotnom obalnom plićaku .

Melura je čarobno mjesto – naprosto, mijenja boje nekoliko puta dnevno. Ujutro joj sunčani tragovi valova po pijesku blješte zlatnim refleksom i prepliću se poput ribarske mreže, a popodne ta prozirna tirkizna površina dobije nešto tamniju notu pa kad stignu plimni valovi namreška reflekse na dnu, šarajući nemarno po tom posve bijelom i teškom pijesku. Divno što je taj pijesak tako težak da ga korakom uopće ne možeš poremetiti. Kako digneš nogu, vrati se u prvobitno stanje, kao da ga nikad nisi dotaknuo.

Godinama pokušavam naslikati Meluru uljem na platnu. Čak sam uokvirila nekoliko tih pokušaja, jer su se svidjeli mojim prijateljima koji je nikad nisu vidjeli uživo, ali ja znam da to još nije to. Niti u tisuću pokušaja ne bih uspjela na platno prenijeti tu čaroliju. Ali još želim.

I radi Melure dolazim na Molat. To je točka koju svake godine moram dotaknuti. Sve ostalo je lijepo, ali nije bitno. Veoma važne su bile još i periske kojih je u plićaku te iste uvale bilo više od četrdeset. Moja kći kao mlada znanstvenica ih je mapirala pa smo upozoravali turiste i domaće da ih ne diraju. I onda ih jednog ljeta više nije bilo. Ni jedne. Netko ih je sve počupao i valjda prodao nekome radi njihova sedefa u unutrašnjosti ljušture. To je bilo nekoliko godina prije nego je sve periske u Jadranu poharao virus. Virusu ne možeš zamjeriti, ali ljudskoj pohlepi… Te godine, kad su nestale sve naše periske, mi smo samo bespomoćno plakale. Nikad nismo doznale za počinitelja. Sumnjam da je to učinio netko domaći, iako su otočani često bili okrutni prema moru i morskom, kao što je i more kroz prošlost bilo okrutno prema njima. Teško je bilo Molatu.

Uostalom, tako izolirani od kopna, prepušteni moru i sami sebi, bez prihoda i prijevoza, samo s nekoliko plodnih vrtača jedva oslobođenih od kamena, snalazili su se kao oni prvi ljudi. Pričali su nam naši stari kako u gadnim ratnim godinama ništa baš ne bi rodilo. Kao da je netko ukleo zemlju… usred rata. Hranili su se tada žirovima crnike, magunjama, mirtom i travama. Onih nekoliko „bogataša“ koji su imali kaić, ulovili bi koju ribicu, a ostali uz obalu vrebali ostima ne bi li naletjela koja hobotnica… Većinom su bježali u Ameriku iz koje se više nikada ne bi vratili; no, poslije Drugog rata muževi su već uspijevali naći neki posao na nekom brodu. Onda bi i oni odlazili trajno u hrvatske obalne gradove, školovali djecu i tako spašavali nove generacije od onog povijesnog okrutnog siromaštva i gladi. Teško je bilo i nama i Molatu. A voljeli smo se, čudno, jako.

I onda, te nove generacije gledam danas. Na djedovini su izgradili apartmane koje iznajmljuju. Ispred vila betonirali molove na koje ne daju pristup nikome. Zapravo, sve mi to liči na neki nastavak povijesne okrutne borbe ljudi s morem, o čemu vjerojatno ni ne shvaćaju baš sve; da im je more u sastavu DNK, da im sol sudjeluje u krvi sa 36 promila, da su iznikli iz tog istog mora koje je mučilo i prehranilo njihove pretke.

Melura me tješi, da more, priroda ipak pobjeđuju. Naime, godinama su ilegalni „sambunjari“  odnosili besplatno pijesak sa toga spruda i prodavali  ga kao građevinski materijal usprkos našim prosvjedima s obale. Nije ih bilo briga. Ni policiju nije bilo briga. Mislili smo da Melure više neće biti, ali slijedeće ljeto ona je opet bila tu. More ju je uvijek nekako nanijelo i još ljepšu nego lani. Meditativno prozirnu, tirkiznu sa zlatnom mrežom sunčanih refleksa valova na bijelom pješčanom dnu.

Ona dobra strana u prirodi čovjeka jako navija za nju, Meluru, uživa u njezinu neprestanom čudesnom izrazu i postojanju.

I sve mislim – nadam se, priroda je toliko mudra, jaka, svemirska, Božja, da će uvijek znati zaliječiti svoje zaderotine koje smo joj u svojoj muci i nepameti opet nanijeli.

To more drago, plavo. Plavo gore iznad njega, plavo duboko u njemu.

Sonja Šarunić 

DOBRA HRVATSKA
Lipanj, 2024.

ECDC: U Europi je povećano širenje bolesti koje prenose komarci

komarac
Foto: Pixabay

Slučajevi denga groznice gotovo su se udvostručili prošle godine u Europi jer klimatske promjene stvaraju povoljnije uvjete za prijenosnike.

Prošle je godine u EU bilo 130 lokalno zaraženih slučajeva denga groznice, dok je 2022. bio zabilježen 71 slučaj – objavio je 11. lipnja 2024. Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC). To je značajan porast u usporedbi s desetogodišnjim razdobljem 2010. – 2021., kada je ukupan broj lokalno zaraženih slučajeva bio 73 za cijelo razdoblje. Uvezeni slučajevi također su u porastu s 1.572 prijavljena slučaja u 2022. i preko 4.900 slučajeva u 2023. To je najveći broj uvezenih slučajeva denga groznice prijavljenih od početka nadzora na razini EU-a 2008. U prvim mjesecima 2024. nekoliko je zemalja izvijestilo o značajnom povećanju broja uvezenih slučajeva denga groznice. To sugerira da bi brojke u 2024. mogle biti još veće.

  • Od 2024., u EU/EEA, Aedes albopictus je udomaćen u Austriji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Italiji, Malti, Portugalu, Rumunjskoj, Sloveniji i Španjolskoj, a pojavio se je u Belgiji, Cipru, Češkoj, Lihtenštajnu, Nizozemskoj, Slovačkoj i Švedskoj.
  • Od 2024. Aedes aegypti pojavio se na Cipru i u nekoliko najudaljenijih regija EU-a, poput Madeire (Portugal) i francuskih karipskih otoka.

Klimatske promjene i El Nino potiču širenje invazivnih komaraca

Europa već vidi kako klimatske promjene stvaraju povoljnije uvjete za širenje invazivnih komarca u prethodno nezahvaćena područja te tako zaraze više ljudi bolestima poput denge. Povećana međunarodna putovanja iz zemalja s endemima denga groznice također povećava rizik od uvezenih slučajeva, a neizbježno i rizik od lokalnih epidemija.

– Andrea Ammon, direktorica ECDC-a

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) prošle godine je zabilježen najveći broj prijavljenih slučajeva denga groznice ikada. Prijavljeno je preko 6,5 milijuna slučajeva u više od 80 zemalja. To je rezultiralo sa 7.300 smrtnih slučajeva povezanih s denga groznicom.

Nekoliko je čimbenika krivo za ovu epidemiju, smatra SZO. Prvo, šira rasprostranjenost tigrastog komarca koji prenosi denga groznicu i komarca žute groznice (Aedes aegypti) u zemljama gdje ih prije nije bilo. Klimatski fenomen El Nino, u kombinaciji s klimatskim promjenama, učinio je 2023. godinu najtoplijom godinom u povijesti. Doveo je do veće količine padalina i vlažnosti – povoljnih uvjeta za komarce.


Zbog klimatskih promjena šire se bolesti koje prenose komarci


ECDC također očekuje da će i u Europi klimatske promjene u velikoj mjeri utjecati na širenje bolesti koje prenose komarci, stvaranjem ekoloških uvjeta pogodnih za uspostavljanje i rast populacije komaraca.

  • Ove je godine u Sevilli u Španjolskoj prijavljen slučaj lokalno stečenog slučaja infekcije virusom Zapadnog Nila kod ljudi s pojavom simptoma početkom ožujka. Iako izolirani slučaj, naglašava da se prijenos virusa Zapadnog Nila može dogoditi vrlo rano tijekom godine, vjerojatno zbog odgovarajućih klimatskih uvjeta.
  • U Pugliji u Italiji znanstvenici su ranije ove godine identificirali komarca Anopheles sacharovi koji širi malariju, 50 godina nakon što je zemlja proglašena slobodnom od te bolesti. Smatra se da su za to krive rastuće temperature, kao i ponovno divljanje njegovih nekadašnjih staništa.

Mjere kontrole bolesti koje prenose komarci

Osobne zaštitne mjere u kombinaciji s mjerama kontrole vektora, ranim otkrivanjem slučajeva, pravodobnim nadzorom, daljnjim istraživanjem i aktivnostima podizanja svijesti najvažnije su u onim područjima Europe koja su u najvećem riziku.

– Andrea Ammon, direktorica ECDC-a

Uspostava koordiniranih mjera kontrole vektora ključni je element za borbu protiv bolesti koje prenose komarci. Vrše se i daljnja istraživanja kako bi se razvili učinkoviti, ali ekološki prihvatljivi alati za upravljanje populacijom komaraca. Paralelno treba reklamirati stanovništvu jednostavne mjere poput uklanjanja stajaće vode u vrtovima ili balkonima gdje se razmnožavaju komarci. Mjere osobne zaštite za smanjenje rizika od uboda komaraca su:

  • nošenje odjeće koja prekriva veći dio tijela,
  • korištenje sredstava za zaštitu od komaraca,
  • korištenje mreža protiv komaraca ili mreža za prozore/vrata te
  • spavanje ili odmor u klimatiziranim prostorijama.

Da bi se oni široko primijenili, bitne su učinkovite kampanje podizanja svijesti u široj javnosti.

Pojačani nadzor i rano otkrivanje slučajeva bolesti koje prenose komarci povezanih s putovanjem i lokalno stečenih i dalje su bitni za provedbu pravovremenih i odgovarajućih mjera kontrole vektora i bolesti.

DOBRA HRVATSKA

Iznimno uspješno – 12. izdanje projekta „Za odgovorno odrastanje mladih“ Heinekena Hrvatska i Psihološkog centra Tesa

Projekt - Za odgovorno odrastanje mladih
Projekt „Za odgovorno odrastanje mladih“ nailazi na masovan odaziv i interes mnogih i bilježi sve veći uspjeh, tako da je ove godine njime obuhvaćen rekordan broj srednjih škola u Hrvatskoj. Roditelji učenika i stručni suradnici iz čak njih 82 slušat će stručna predavanja koja će im olakšati komunikaciju s djecom – tinejdžerima te im pomoći u očuvanju njihova mentalnog zdravlja. Toliki odziv očituje veliku spremnost i odgovornost mnogih da pridonesu dobrobiti mladih. 

Društveno odgovoran projekt „Za odgovorno odrastanje mladih”, koji HEINEKEN Hrvatska dvanaestu godinu zaredom provodi u partnerstvu s Psihološkim centrom TESA nastavlja svoju misiju podrške roditeljima u komunikaciji s adolescentima. Ove godine rekordan broj srednjih škola iz cijele Hrvatske, njih čak 82, izrazio je interes za sudjelovanjem, naglašavajući time rastući interes za podršku u odgoju mladih. Cilj ovog projekta je pružiti podršku roditeljima i zaposlenicima škola kako bi pozitivno utjecali na zdrav razvoj mladih i doprinijeli prevenciji maloljetničke konzumacije alkohola. S obzirom na povećane izazove s kojima se mladi danas suočavaju, od stresa do neizvjesnosti, važnost ovog programa sve više dolazi do izražaja.

***

„Roditeljstvo je neprekidan izazov pa stručna pomoć postaje ključna, osobito kada su u pitanju tinejdžeri. S obzirom na nepredvidivost vremena i okruženja u kojem živimo te brojna iskušenja s kojima se mladi suočavaju, pravovremena podrška roditeljima od iznimne je važnosti. Raduje nas što roditelji prepoznaju vrijednost naših savjeta i pristupa te ih koriste u svakodnevnom odgoju svoje djece. To nas svakako motivira da ostanemo posvećeni cilju te se s entuzijazmom angažiramo i dalje kako bismo donijeli pozitivne promjene“, poručila je Tanja Dejanović Šagadin iz Psihološkog centra TESA. 

12. izdanje projekta „Za odgovorno odrastanje mladih“  Heinekena Hrvatska i Psihološkog centra Tesa
Foto: Projekt „Za odgovorno odrastanje mladih“ Heinekena Hrvatska i Psihološkog centra Tesa

Dugogodišnje partnerstvo s Psihološkim centrom TESA predstavlja važan dio HEINEKENOVE strategije održivosti Stvaramo bolji svijet u okviru koje već više od desetljeća aktivno promičemo odgovornu konzumaciju alkohola i sprječavamo maloljetničku konzumaciju. U suradnji s Psihološkim centrom TESA želimo podržati roditelje u komunikaciji s adolescentima kako bismo im pomogli smanjiti rizike te promicati odgovorno ponašanje. Veseli nas što, osim edukacija u srednjim školama, u suradnji sa stručnjacima iz TESE provodimo i interne radionice za naše zaposlenike-roditelje na kojima imaju priliku dobiti konkretne savjete kako razgovarati s adolescentima, postaviti zdrave granice i postići razumijevanje“, istaknula je Ljudmila Bratko Gašpić, menadžerica za korporativne poslove HEINEKENA Hrvatska.

***

Dugogodišnje partnerstvo s Psihološkim centrom TESA predstavlja važan dio HEINEKENOVE strategije usmjerene na prevenciju maloljetničke konzumacije alkohola. Samo ustrajnim i predanim djelovanjem možemo računati na uspjeh u sretnom odrastanju mladih kroz najosjetljiviju dobu, onu maloljetnu. 

U prošlogodišnjem izdanju projekta „Za odgovorno odrastanje mladih“ psiholozi iz Psihološkog centra TESA održali su online predavanja za čak 947 roditelja učenika prvih razreda u 34 srednje škole diljem Hrvatske. Ova interaktivna predavanja posvetila su se temi komunikacije s adolescentima i ulozi roditelja u očuvanju mentalnog zdravlja mladih. 

Iz Psihološkog centra TESA poručuju da im roditelji i sami kažu da nakon sudjelovanja na radionici znaju jasnije prepoznati rizična ponašanja i bolje razumiju kako razgovarati sa svojom djecom. Sudionici su pokazali visoku razinu zadovoljstva i vjeruju da im takva predavanja zaista mogu biti korisna u odgoju. 

Edukativni program „Za odgovorno odrastanje mladih“ održava se od 2013. godine. Do danas, održano je više od 250 predavanja u kojima je sudjelovalo 6.500 roditelja te program usavršavanja za stručne suradnike u više od 70 škola iz svih dijelova Hrvatske. 

Ljudmila Bratko Gašpić
Odjel korporativnih poslova
HEINEKEN Hrvatska

DOBRA HRVATSKA
Lipanj, 2024.

odgovorno@odgovorno.hr
www.odgovorno.hr

Svjetski dan borbe protiv stvaranja pustinja i suše 2024: Naša zemlja. Naša budućnost.

Svjetski dan borbe protiv stvaranja pustinja i suše 2024.

Ovogodišnji Svjetski dan borbe protiv stvaranja pustinja i suše usredotočit će se na budućnost upravljanja zemljištem. Svake sekunde, ekvivalent četiri nogometna igrališta zdrave zemlje postaje degradiran – što ukupno iznosi 100 milijuna hektara svake godine.

Opća skupština UN-a proglasila je 17. lipnja za “Svjetski dan borbe protiv stvaranja pustinja i suše” svojom rezolucijom iz prosinca 1994. godine. Dezertifikacija i suša su problemi globalnih dimenzija. Pogađaju sve regije svijeta i potrebna je zajednička akcija međunarodne zajednice kako bi se oni riješili.

Ekosustavi kopnenih područja pokrivaju više od jedne trećine svjetskog kopna. Izuzetno su osjetljivi na prekomjerno iskorištavanje i neodgovarajuće korištenje zemljišta. Dezertifikacija je degradacija zemljišta u sušnim, polusušnim i suhim subhumidnim područjima. Prvenstveno je uzrokovana ljudskim aktivnostima i klimatskim varijacijama. Pogađa prvenstveno najsiromašnije u svijetu. Odluke koje svakodnevno donosimo o tome što kupiti, jesti, piti, odjenuti i kako putovati – sve to ima utjecaj na zemljišne resurse.

Do 40% tla na planeti već je degradirano!

Dezertifikacija i suša, koje su degradacija zdravlja okoliša, pridonose kolapsu bioraznolikosti i pogoduju pojavi zoonoza… Ovo je još jedan podsjetnik da su ljudsko zdravlje i zdravlje našeg okoliša duboko isprepleteni.

– Audrey Azoulay, generalna direktorica UNESCO-a

Degradacija tla i suša među najhitnijim su ekološkim izazovima našeg vremena, pri čemu se do 40% ukupne površine zemlje u svijetu već smatra degradiranom.

  • Svake sekunde, ekvivalent četiri nogometna igrališta zdrave zemlje degradira se, dodajući ukupno 100 milijuna hektara svake godine.
  • Svaki USD uložen u obnovu zemljišta može donijeti do 30 USD zauzvrat. U mnogim zemljama pogođenim dezertifikacijom, degradacijom zemljišta i sušom, poljoprivreda predstavlja visok udio u gospodarskom prihodu.
  • Prema UNCCD-u, više od 130 zemalja već se obvezalo postići neutralnost degradacije zemljišta (LDN) do 2030. Svijet u kojem ljudska aktivnost ima neutralan ili čak pozitivan utjecaj na tlo.

Za borbu protiv negativnih učinaka suše, globalna otpornost na sušu nije stvar izbora nego nužnost. Proaktivne mjere, obnova krajolika, održivo upravljanje vodama, regenerativna poljoprivreda i spremnost na katastrofe mogu pomoći u ublažavanju negativnih učinaka suše i osigurati bolju budućnost.



Zemlja je naš najdragocjeniji resurs

Zdrava zemlja ne samo da nam osigurava gotovo 95% naše hrane, već i mnogo više. Ona nas odijeva i štiti, osigurava radna mjesta i sredstva za život te nas štiti od sve većih suša, poplava i šumskih požara.

U isto vrijeme, rastuće stanovništvo u kombinaciji s neodrživim obrascima proizvodnje i potrošnje povećava potražnju za prirodnim resursima, stavljajući prekomjerni pritisak na zemljište do točke degradacije. Dezertifikacija i suša potiču prisilnu migraciju, dovodeći desetke milijuna ljudi svake godine u opasnost od raseljavanja.

Od 8 milijardi stanovnika svijeta, više od jedne milijarde mladih ljudi ispod 25 godina živi u zemljama u razvoju, posebno u regijama koje izravno ovise o zemlji i prirodnim resursima za preživljavanje. Stvaranje mogućnosti zapošljavanja za ruralno stanovništvo održivo je rješenje koje mladim ljudima daje pristup prilikama za eko-poduzetništvo, a istovremeno i širenje najboljih praksi.

Svjetski dan borbe protiv stvaranja pustinja i suše 2024

Ujedinjeni za zemlju: naše nasljeđe. Naša budućnost.

Angažiranje sadašnjih i budućih generacija važnije je nego ikad za zaustavljanje i preokret alarmantnih trendova degradacije tla. To je preduvijet za ispunjavanje globalnih obveza obnove 1 milijarde hektara degradiranog zemljišta do 2030. Tema odabrana za ovogodišnji Dan borbe protiv stvaranja pustinja i suše — Ujedinjeni za zemlju: naše nasljeđe. Naša budućnost. — nastoji mobilizirati sve dijelove društva u potpori održivom upravljanju zemljištem.

Domaćin ovogodišnjeg globalnog obilježavanja bit će Vlada Njemačke, potpisnica konvencije i jedna od njezinih predanih podupiratelja. Poklapajući se s 30. godišnjicom UNCCD-a, to će biti ključni trenutak za podizanje globalne svijesti i mobiliziranje svih dijelova društva u potpori održivom upravljanju zemljištem. Kreatori promjena iz cijeloga svijeta okupit će se u Bonnu, u Njemačkoj, kako bi razgovarali i usmjerili inicijative za osiguranje zdrave zemlje za sadašnje i buduće generacije.

DOBRA HRVATSKA

Svjetski dan borbe protiv dječjeg rada 2024: Zaustavimo dječji rad!

Svjetski dan borbe protiv dječjeg rada 2024
Foto: Međunarodna organizacija rada (ILO.org)

Svake godine 12. lipnja, Svjetski dan borbe protiv dječjeg rada podsjeća nas da su milijuni djece još uvijek žrtve iskorištavanja u svrhu rada. Uskraćeni su za osnovne pogodnosti poput zdravlja, obrazovanja i sigurnosti. Propuštaju školu, igru i sretno djetinjstvo.

Svjetski dan borbe protiv dječjeg rada pokrenula je Međunarodna organizacija rada (ILO) 2002. godine. Cilj je usmjeriti pozornost na globalnu raširenost dječjeg rada te aktivnosti potrebne za njegovo uklanjanje. Okuplja vlade, organizacije poslodavaca i radnika, civilno društvo, kao i milijune ljudi iz cijelog svijeta kako bi istaknuli problem dječjeg rada te inicirali akcije za ukidanje svih oblika dječjeg rada.

Dječji rad i dalje je uporan problem u današnjem svijetu. To je složen fenomen. Naime ne može se svaki rad koji obavljaju djeca smatrati dječjim radom. Potrebno je razlikovati dječji rad, s jedne strane, i dječje aktivnosti koje se smatraju dijelom prirodnog procesa socijalizacije, s druge strane. Međunarodni standardi definiraju rad djece kao rad koji je opasan za zdravlje i razvoj djeteta, zahtijeva previše sati i/ili ga obavljaju premlada djeca. Obično dječji rad umanjuje pravo djeteta na obrazovanje i igru.

Rad djece često znači obavljanje opasnih poslova na poljima i/ili u tvornicama. Ovi poslovi ozbiljno ugrožavaju zdravlje djece. Ozlijede se ili razbole radeći predugo i u nesigurnim uvjetima.


Iskorištavanje dječjeg rada – pogledajte mobitel, odjeću, čokoladu…


160 milijuna djece je prisiljeno na dječji rad

U svijetu je 160 milijuna djece ili svako 10 dijete prisiljeno na dječji rad. Od toga je 63 milijuna djevojčica i 97 milijuna dječaka. Gotovo polovica njih što je oko 79 milijuna djece radi na opasnim poslovima. Najveći udio dječjeg rada je u poljoprivrednom sektoru.

graf1 - djecji rad po sektorima
Graf 1: Dječji rad po sektorima – Izvor: ILO and UNICEF: Child Labour: Global estimates 2020, trends and the road forward (New York, 2021).
graf2 - djecji rad po regijama
Graf 2: Dječji rad po regijama – Izvor: ILO and UNICEF: Child Labour: Global estimates 2020, trends and the road forward (New York, 2021).

Od 2000. godine, svijet je postojano napredovao u smanjenju dječjeg rada. No tijekom proteklih nekoliko godina sukobi, klimatske promjene, ekonomske krize i pandemija COVID-19 gurnuli su brojne obitelji u siromaštvo. To tjera nove milijune djece na dječji rad. Ekonomski rast nije bio dovoljan, niti dovoljno uključiv, da ublaži pritisak koji osjećaju brojne obitelji i zajednice, a koji ih tjera da pribjegavaju dječjem radu.

Dječji rad i klimatske promjene

Klimatske promjene višestruko povećavaju učestalost dječjeg rada, osobito u poljoprivredi gdje se nalazi 70% cjelokupnog dječjeg rada, navodi se u tematskom dokumentu Međunarodne organizacije rada (ILO).

Djeca su identificirana kao jedna od populacijskih skupina s najvećim rizikom od sustavnih šokova uzrokovanih klimatskim promjenama. Ovaj dokument analizira postojeće istraživanje i identificira neke od ključnih kanala putem kojih su klimatske promjene i odgovori na klimatske promjene povezani s dječjim radom.

Navodi se da je povećano siromaštvo vjerojatno najvažnija poveznica između klimatskih promjena i dječjeg rada. Šteta uzrokovana klimatskim promjenama značajno utječe na sredstva za život i životne uvjete. Sve više ljudi gura u siromaštvo i ponižavajući životne uvjete. I to upravo one koji su već siromašni i ranjivi. Postoje dokazi da ovi uvjeti potiču kućanstva da se više oslanjaju na dječji rad.

Postupimo prema našim obvezama: Zaustavimo dječji rad!

Ovogodišnji Svjetski dan borbe protiv dječjeg rada usredotočen je na obilježavanje 25. obljetnice usvajanja Konvencije o najgorim oblicima dječjeg rada (1999., br. 182). Također podsjeća sve dionike da poboljšaju svoju provedbu dviju temeljnih konvencija o dječjem radu – Konvencije br. 182 i Konvencije br. 138 o minimalnoj dobi za zapošljavanje ili rad (1973.).

Iako su tijekom vremena ostvareni značajni pomaci u smanjenju dječjeg rada, posljednjih godina je nažalost došlo do preokreta globalnih trendova. To naglašava hitnu potrebu da se ujedine napori i ubrzaju akcije za iskorjenjivanje dječjeg rada u svim njegovim pojavnim oblicima.

Usvajanjem Cilja održivog razvoja 8.7, međunarodna se zajednica obvezala na ukidanje svih oblika dječjeg rada do 2025. godine. Vrijeme je da eliminacija dječjeg rada postane stvarnost. Stoga ovogodišnji Svjetski dan borbe protiv dječjeg rada poziva na:

  • Učinkovitu provedbu Konvencije MOR-a br. 182 o najgorim oblicima dječjeg rada;
  • Pojačanu nacionalnu, regionalnu i međunarodnu akciju za zaustavljanje dječjeg rada u svim njegovim oblicima, uključujući i najgore oblike, usvajanjem nacionalnih politika i rješavanjem temeljnih uzroka kao što se poziva u Pozivu na akciju iz Durbana 2022.;
  • Opću ratifikaciju i učinkovitu provedbu Konvencije ILO-a br. 138 o minimalnoj dobi, koja bi, zajedno s univerzalnom ratifikacijom Konvencije ILO-a br. 182 o najgorim oblicima dječjeg rada postignutom 2020. godine, svoj djeci pružila pravnu zaštitu od svih oblika dječjeg rada.

Svjetski dan oceana 2024: Probudite nove dubine

Svjetski dan oceana 2024.
Foto: rorozoa / Freepik

Svjetski dan oceana, koji se obilježava 8. lipnja, prilika je za podizanje svijesti o dobrobitima koje čovječanstvo ima od oceana i našoj pojedinačnoj i kolektivnoj dužnosti da održivo koristimo njegove resurse. Prekrivajući više od 70% Zemljine površine, oceani su ključni za ljudske živote i njihova sredstva za život. Oni su pluća našeg Planeta i glavni izvor hrane i lijekova te ključni dio biosfere.

Svjetski dan oceana je prvi put proglašen 8. lipnja 1992. u Rio de Janeiru. I to na Globalnom forumu, paralelnom događaju na Konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju. Opća skupština UN-a odredila je 8. lipnja kao Svjetski dan oceana svojom rezolucijom 63/111 od 5. prosinca 2008. i to na inicijativu Kanade.


“Majka oceana” Elisabeth Mann Borgese i Svjetski dan oceana


Probudite nove dubine

Svake godine Ujedinjeni narodi odabiru temu za Svjetski dan oceana kako bi angažirali globalnu zajednicu oko ključnih tema oceana. Ove 2024. godine tema je Probudite nove dubine razumijevanja, suosjećanja, suradnje i predanosti oceanu. Tema naglašava da nemamo vremena za “daleko od očiju daleko od uma”. Ako je svijet otupio na brojke, motivirajući zamah zahtijeva otvaranje umova i svih osjetila u zaštiti otkucaja srca našeg planeta. Ljudi moraju probuditi nove dubine unutar sebe.

Pridružite se hibridnoj proslavi UN-ovog Svjetskog dana oceana, koja se organizira virtualno i osobno u sjedištu UN-a u New Yorku, 7. lipnja 2024, od 10:00 – 13:30 EDT.

Akcija za zdrav ocean i stabilnu klimu

Trenutačno se suočavamo s jednom od najvećih prijetnji ikad našem planetu i svim njegovim stanovnicima: klimatskom krizom. Potpuno je jasno da trebamo zdrav ocean za zdravu klimu, i obrnuto. Stoga je potrebna snažnija lokalna, nacionalna i međunarodna akcija od strane državnih i korporativnih čelnika.

Projekt Ocean sa Savjetodavnim vijećem mladih Svjetskog dana oceana i s drugim partnerima zajedno pokreće novu višegodišnju akcijsku temu: Poticanje akcije za naš ocean i klimu. Cilj je stvoriti ne samo zdrav plavi planet, već i pravednije, pravičnije i održivije društvo.

Pozivaju da se Svjetski dan oceana obilježava svaki dan tijekom cijele godine. Jedan ocean, jedna klima, jedna budućnost – zajedno!

Svjetski dan oceana 2024

Važnost oceana

Oceani su najveći ekosustav našeg planeta. To je naš izvor života. Podržavaju prehranu čovječanstva i brojnih drugih organizma na zemlji. Stabiliziraju klimu, skladište ugljik i čuvaju nezamislivu biološku raznolikost. Oceani i mora izravno podupiru ljudsko blagostanje kroz hranu i energetske resurse, kao i pružanjem kulturnih i rekreacijskih usluga. Također imaju ključnu ulogu za naše gospodarstvo. Procjena je da će do 2030. godine čak 40 milijuna ljudi biti zaposleno u industrijama temeljenim na morima i oceanima.

  • Oceani proizvode najmanje 50% kisika na planeti.
  • Oceani apsorbiraju oko 30% ugljičnog dioksida koji proizvode ljudi, ublažavajući utjecaje globalnog zatopljenja.

UN-ova Druga procjena svjetskog oceana pokazuje je da ljudske aktivnosti i dalje degradiraju oceane i uništavaju bitna staništa. Uz 90% iscrpljenih populacija velikih riba i 50% uništenih koraljnih grebena, iz oceana uzimamo više nego što se može obnoviti.

Oceani i održivi razvoj

Kao dio UN Agende 2030, vlade su postavile ambiciju zaštititi oceanske resurse uklanjanjem onečišćenja i pretjeranog ribolova kako bi odgovorno upravljale i zaštitile sav morski život diljem svijeta prema SDG 14 – Život ispod vode. Međutim, trenutačni napori za zaštitu ključnih morskih okoliša i malih ribara te ulaganje u znanost o oceanu još uvijek su nedovoljni za postizanje cilja održivog razvoja 14. Stoga je jačanje globalne akcije ključno za zaštitu oceana, očuvanje sredstava za život i zdravlje ljudi i omogućavanje održivog budućnost za generacije koje dolaze.

Poticanje održivog plavog gospodarstva

Ocean podržava život više od 3 milijarde ljudi. Vrijednost sektora oceanskog gospodarstva, kao što su ribarstvo, pomorski promet, obalni turizam, off-shore energija i morska bioprospekcija, procijenjena je na oko 3 trilijuna USD godišnje. Zabrinjavajuće je da trenutni način rada oceanskih ekonomskih aktivnosti više nije održiv. Prirodna dobra o kojima ovisi plava ekonomija brzo erodiraju pod pritiskom ljudskih aktivnosti. Stoga se treba usmjeriti prema gospodarskim aktivnostima koje će imati manji utjecaj na ekosustave, a istovremeno održavati sredstva za život i poticati otvaranje radnih mjesta. Moguće je kombinirati proizvodnju iz oceana i istovremeno zaštititi njezinu ekonomsku, društvenu i ekološku vrijednost za budućnost.

Prestanak prekomjernog ribolova

Više od 820 milijuna ljudi ovisi o ribarstvu i akvakulturi za hranu, prehranu i prihod. Ali sposobnost svjetskog ribarstva da osigura radna mjesta i prehranu ugrožena je krizom bez presedana prekomjernog izlova i nepravilnog upravljanja resursima. Druga procjena Svjetskog oceana otkrila je da, iako se upravljanje ribarstvom poboljšava u mnogim regijama, trećina svjetskih stokova još uvijek je prelovljena.

Stoga su napori da se trend preokrene ključni za osiguravanje sredstava za život i sigurnost hrane te zaštitu biološke raznolikosti. Znanstvena otkrića pokazuju da bi se 98% trenutno pretjerano izlovljenih stokova moglo oporaviti do sredine ovog stoljeća ako se njima pravilno upravlja. Na globalnoj razini, članice Svjetske trgovinske organizacije (WTO) postigle su značajan sporazum u lipnju 2022. nakon više od 20 godina pregovora za postizanje cilja održivog razvoja 14.6.


O održivom ribolovu i modelima zaštite tune uz Svjetski dan tune


Zaustavljanje plastičnog onečišćenja

Onečišćenje plastikom nalazi se posvuda od Mount Everesta do Marijanske brazde i najdubljeg dijela oceana. Od približno 275 milijuna metričkih tona plastičnog otpada koji se proizvede godišnje, čak 12 milijuna tona odlazi u ocean. Procijenjena godišnja ekološka šteta za morske ekosustave je 13 milijardi dolara.

Godine 2017. Skupština UN-a za okoliš osnovala je  Ad Hoc otvorenu stručnu skupinu (AHEG) za morski otpad i mikroplastiku. Stručna skupina iznijela je niz mogućih političkih odgovora za smanjenje plastičnog onečišćenja morskog okoliša prije UNEA-5.1 u veljači 2021. U rujnu 2021. u Ženevi je održana prva ministarska konferencija o morskom otpadu i plastičnom onečišćenju kako bi se izgradilo zamah i političku volju da se unaprijedi koherentna globalna strategija na tu temu. U ožujku 2022., peta Skupština UN-a za okoliš donijela je povijesnu rezoluciju o zaustavljanju onečišćenja plastikom kojom se traži osnivanje međunarodnog pregovaračkog odbora koji ima zadatak razviti pravno obvezujući instrument o tom pitanju do kraja 2024.

Klimatske promjene

Antropogene emisije stakleničkih plinova jedan su od najvećih pritisaka na oceane. Prema IPCC-u, velika većina svjetskog koraljnog grebena bit će izgubljena kada se globalna temperatura poveća za više od 2˚C u odnosu na predindustrijske razine. Ocean ima temeljnu planetarnu ulogu u ublažavanju učinaka klimatskih promjena svojom apsorpcijom topline i ugljika. Posljedično povećanje razine mora, zagrijavanje površinske temperature i zakiseljavanje imaju golem utjecaj na ekosustave, kao i na ljudske živote i sredstva za život.

Zaštita i održivo upravljanje oceanom zahtijeva dobro znanstveno razumijevanje oceana, njegovih ekosustava i njegovih veza sa svim sferama ljudske aktivnosti. Znanstveno razumijevanje odgovora oceana na pritiske i radnje upravljanja temeljno je za održivi razvoj. Danas sve veći utjecaji klimatskih promjena čine promatranje oceana, istraživanje i usluge kritičnijim nego ikad prije.

UN-ovo desetljeće znanosti o oceanima za održivi razvoj

UN- ovo Desetljeće znanosti o oceanima za održivi razvoj (2021.-2030.) prilika je da nacije rade zajedno na stvaranju globalne znanosti o oceanima koja je potrebna za potporu održivom razvoju našeg zajedničkog sustava oceana. Cilj je stvaranje novih temelja u sučelju znanosti i politike za jačanje upravljanja našim oceanima i obalama za dobrobit čovječanstva. Kao i jačanje međunarodne suradnje potrebne za razvoj znanstvenog istraživanja i inovativnih tehnologija koje mogu povezati znanost o oceanima s potrebama društva.

Konferencija UN-a o oceanima 2025

Konferenciju UN-a za potporu provedbi cilja održivog razvoja 14: Očuvati i održivo koristiti oceane, mora i morske resurse za održivi razvoj, zajednički će organizirati Francuska i Kostarika. Konferencija se održava u Nici, Francuska, od 9. do 13. lipnja 2025.

Sveobuhvatna tema konferencije je „Ubrzavanje djelovanja i mobiliziranje svih aktera za očuvanje i održivo korištenje oceana“. Konferencija ima za cilj podržati daljnju hitnu akciju za očuvanje i održivo korištenje oceana za održivi razvoj. Kao i utvrditi daljnje načine i sredstva za potporu provedbi SDG-a 14.

Konferencija će okupiti sve relevantne dionike kako bi procijenili izazove i prilike u vezi s provedbom cilja 14.

Konferencija će se nadovezati ​​na prethodne konferencije UN-a o oceanu – 2017. u New Yorku te 2022. u Lisabonu.

DOBRA HRVATSKA

Antonio Guterres: Vrijeme je da se suočimo s istinom o klimi

Glavni tajnik UN-a, António Guterres
Foto: Glavni tajnik UN-a, António Guterres, drži svoj poseban govor o klimatskim akcijama u Američkom prirodoslovnom muzeju u New Yorku. / UN

Jučer je u Američkom prirodoslovnom muzeju u New Yorku generalni sekretar UN-a, Antonio Guterres, održao govor pod nazivom “Trenutak istine“. Povod govora je jučerašnji Svjetski dan zaštite okoliša.

U ovom važnom govoru o klimi Guterres se referira i na jučer objavljeno izvješće Svjetske meteorološke organizacije (WMO) kao i na priopćenje Službe za klimatske promjene Copernicus Europske komisije da je svibanj 2024. najtopliji svibanj u zabilježenoj povijesti.

Zagrijavanje uzrokovano ljudskim djelovanjem na najvišoj razini ikada

Prema Copernicusu globalna prosječna temperatura za svibanj 2024. bila je 0,65°C iznad prosjeka 1991.–2020. i 1.52°C iznad predindustrijskog prosjeka 1850.–1900. To je 11. uzastopni mjesec (od srpnja 2023.) za koji je globalna prosječna temperatura dosegla ili premašila 1,5°C u odnosu na predindustrijske razine.

Podaci Copernicusa u skladu su s najnovijim globalnim godišnjim do dekadnim klimatskim izvješćem Svjetske meteorološke organizacije (WMO), koja izdaje oštro upozorenje da se sve više približavamo pragovima postavljenim u Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama. Prema izvješću, predviđa se da će globalna srednja temperatura blizu površine za svaku godinu između 2024. i 2028. biti između 1,1°C i 1,9°C viša od referentne vrijednosti predindustrijskog prosjeka (1850.-1900.). Izvješće ističe da postoji 80% vjerojatnosti da će barem jedna godina između 2024. i 2028. privremeno prijeći 1,5°C. Vjerojatnost da će prosječna globalna temperatura tijekom cijelog petogodišnjeg razdoblja 2024.-2028. premašiti 1,5°C u odnosu na predindustrijsko doba je 47%.


Svjetska meteorološka organizacija (WMO) na prvoj liniji klimatskih akcija


U izvješću Pokazatelji globalnih klimatskih promjena 2023., isto objavljenom jučer, navodi se da globalno zatopljenje uzrokovano ljudskim djelovanjem trenutno napreduje za 0,26°C po desetljeću – što je najveća stopa otkad se bilježi. Također se navodi da je preostali proračun ugljika (količina ugljičnog dioksida koja se može emitirati, a da ne dovede do globalnog zagrijavanja za 1,5°C) samo oko 200 gigatona (milijardi tona), što je otprilike petogodišnja emisija prema trenutnoj stopi rasta.

Igramo ruski rulet s našim planetom

U svom upozoravajućem govoru Antonio Guterres je istaknuo da ljudi nisu samo u opasnosti u pogledu klime, već da i predstavljaju opasnost. Ali su ljudi i rješenje.

Navodeći da Zemlja pokušava dati poruku ljudima, ali se poruka ne čuje pa se globalno zagrijavanje i dalje povećava, Guterres je rekao: “Vrijeme je da se suočimo s istinom.”

Naglasio je da se globalne emisije moraju smanjiti za 9% svake godine kako bi se granica globalnog zagrijavanja zadržala na 1,5°C povećanja.

Koristeći analogiju meteora koji je izazvao izumiranje dinosaurusa, Guterres je kazao: “Mi nismo u poziciji dinosaurusa u pogledu klime. Mi smo u poziciji meteora. Mi smo i opasnost i rješenje u pogledu klime.”

Generalni sekretar UN-a je napomenuo je da granica od 1,5°C nije samo meta, to je fizička granica, te naglasio da se mora voditi mnogo snažnija borba da se ona zadrži.

“Igramo ruski rulet s našim planetom. Trebamo izlaz s autoceste koja vodi u klimatski pakao. A istina je… mi imamo kontrolu nad volanom.”

“Istina je… bitka za 1,5°C bit će dobivena ili izgubljena u 2020-ima – pod nadzorom današnjih vođa. Sve ovisi o odlukama koje ti čelnici donesu – ili ne uspiju donijeti – posebno u sljedećih osamnaest mjeseci.”

Siromašni su najizloženiji u klimatskoj krizi

Guterres je istaknuo da korake koje treba preduzeti u vezi sa klimatskim promjenama ne treba osuđivati ​​na geopolitičke podjele. Također je naveo da su siromašna društva koja najmanje doprinose klimatskoj krizi najviše izložena uticaju ove krize.

“Najbogatijih jedan posto svijeta proizvodi dvije trećine svih ljudskih emisija. Klimatska kriza također izaziva ekstremne događaje. Uništavaju se životi, pogađaju ekonomije i podriva zdravlje”, istakao je Guterres.

Pozvao je napredne ekonomije u skupini 20 zemalja (G20) – koje idući mjesec održavaju summit u Brazilu – da preuzmu vodstvo.

“Ne možemo prihvatiti budućnost u kojoj su bogati zaštićeni u klimatiziranim mjehurićima, dok je ostatak čovječanstva bačen smrtonosnim vremenskim prilikama u zemljama u kojima nije moguće živjeti”, rekao je Guterres.

Gospodari klimatskog kaosa

Glavni tajnik UN-a pozvao je na bržu političku akciju u vezi s klimatskim promjenama te posebno suzbijanje industrije fosilnih goriva. Korporacije koje se bave ugljenom, naftom i plinom nazvao je “gospodarima klimatskog kaosa koji su desetljećima iskrivljavali istinu i obmanjivali javnost”. Baš kao što je zabranjeno reklamiranje duhana zbog štetnosti po zdravlje, isto bi trebalo učiniti s fosilnim gorivima, dodao je.

Guterresove riječi njegova su dosad najoštrija osuda industrije najodgovornije za stanje klime.

“Moramo se izravno suočiti s onima u industriji fosilnih goriva koji nemilosrdno i dosljedno, tijekom više desetljeća, opstruiraju napredak”, rekao je Guterres. Dodao je i kako se mnogi iz industrije fosilnih goriva pokušavaju “besramno oprati” raznim lobiranjima, pravnim akcijama i reklamnim kampanjama.

“Pozivam sve zemlje da zabrane reklamiranje kompanija za fosilna goriva. I pozivam medijske i tehnološke tvrtke da prestanu prihvaćati oglašavanje fosilnih goriva”, istaknuo je Guterres.

U borbi za životnu budućnost, ljudi su posvuda daleko ispred političara

Na kraju govora Guterres poziva sve da se aktivno uključe u borbu za održivu budućnost.

“Nijedna zemlja ne može sama riješiti klimatsku krizu. Ovo je trenutak za sve. Ujedinjeni narodi sudjeluju u svemu – rade na izgradnji povjerenja, pronalaženju rješenja i poticanju suradnje koju naš svijet tako očajnički treba. A mladima, civilnom društvu, gradovima, regijama, poduzećima i drugima koji predvode borbu za sigurniji, čišći svijet, kažem: Hvala. Vi ste na pravoj strani povijesti. Vi govorite u ime većine. Samo tako nastavite. Ne gubite hrabrost. Ne gubite nadu. To smo mi, narodi, protiv zagađivača i profitera. Zajedno možemo pobijediti.”

DOBRA HVATSKA

NAJČITANIJE