Krajem prosinca Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dodijelio je Cemexu Hrvatska ugovore za realizaciju triju projekata proizvodnje energije iz obnovljivih izvora sufinancirana sredstvima Modernizacijskog fonda EU. Cemex će tako sagraditi nove sunčane elektrane u tvornicama cementa Sv. Juraj u Kaštel Sućurcu i Sv. Kajo u Solinu te u zagrebačkom proizvodnom pogonu Podsused, ukupne vrijednosti preko 5 milijuna eura, od čega je gotovo 3 milijuna eura sufinancirano europskim sredstvima.
***
Sve aktivnosti koje se provode U Cemexu usmjerene su na postizanje ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova, koji uključuju 55 posto manje emisija CO2 po toni cementnog materijala i 35 posto manje sadržaja ugljika u betonu do 2030., kao i postizanje razine korištenja energije iz niskougljičnih izvora od 65 posto udjela u potrošnji električne energije.
***
„Uštede koje će nam donijeti ovi zahvati po pitanju utroška energije povećat će efikasnost naše proizvodnje, smanjiti emisije iz našeg poslovanja i potvrditi naš status proizvodnog poduzeća koje vrlo ozbiljno shvaća svoje obveze po pitanju energetske, a time i klimatske učinkovitosti. Ovo su samo neki u nizu projekata koje tek planiramo kako bismo ostvarili naše klimatske ciljeve“, rekao je Marijan Zekić, Cemexov voditelj projekata i osiguranja kvalitete.
Foto: CEMEX – Tvornica Sv. Juraj
Povećavanjem proizvodnje energije iz obnovljivih izvora kompanija ulaže nova sredstva u energetsku učinkovitost te pravi novi korak prema ostvarenju ciljeva povećanja korištenja čiste energije u vlastitoj proizvodnji. Naime, globalni cilj Cemexovog klimatskog programa „Budućnost na djelu“ jest postati kompanija s neto nultom stopom emisija CO2 do 2050.
„Slijedeći ciljeve našeg programa dekarbonizacije, u Cemexu ulažemo ne samo u projekte energetske učinkovitosti, nego i u različite vrste tehnologija koje će nam osigurati klimatski učinkovitiju proizvodnju. Bitan naš cilj je i razvoj niskougljičnih, a u konačnici i ugljično neutralnih cemenata, betona, agregata i primjesa, čime zaokružujemo svoj pristup stvaranju budućnosti gradnje uz manje emisija CO2 u cijelom lancu vrijednosti“, rekao je predsjednik Uprave Cemexa Hrvatska Alen Voloder.
Cemex Hrvatska je u velikom investicijskom ciklusu usmjerenom na energetsku učinkovitost u posljednjih nekoliko godina uložio značajna sredstva u modernizaciju svojih pogona. Zadnji već dovršen projekt energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije vrijednosti približno 3 milijuna eura u tvornici Sv. Juraj sufinanciran je sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj u visini od 1,3 milijuna eura.
Prijedlozi sadržavaju jedinstveni pravilnik o SPNFT-u i služe kao temelj za koordinaciju rada budućeg tijela za suzbijanje pranja novca (AMLA). Novim se pravilima utvrđuju zahtjevi na razini Unije za privatni sektor kako bi se osigurala dosljedna razina provjera na cijelom jedinstvenom tržištu. Njima se usklađuju i zadaće i ovlasti nacionalnih nadzornih tijela i financijsko-obavještajnih jedinica kako bi se omogućila učinkovita prekogranična suradnja. Nadalje, tim se novim okvirom pružaju veće ovlasti registrima stvarnog vlasništva kako bi se osigurala transparentnost onih koji posjeduju ili upravljaju pravnim osobama i trustovima. Usklađuju se i pravila o pristupu tim informacijama, čime se akterima s legitimnim interesom, uključujući novinare i civilno društvo, omogućuje da doprinesu borbi protiv financijskog kriminala. Lakši pristup informacijama o nekretninama pomoći će nadležnim tijelima da riješe problem zlouporabe imovine od strane kriminalaca.
Povjerenica za financijske usluge, financijsku stabilnost i uniju tržišta kapitala Mairead McGuinness izjavila je: Pozdravljam dogovor o Uredbi i Direktivi kojima se EU približava ostvarenju novog, snažnijeg okvira za SPNFT. Ovogodišnji sporazumi važna su prekretnica u borbi protiv prljavog novca u EU-u. Novim pristupom utvrđuju se pravila kojima se odlučno rješavaju nedostaci utvrđeni u prošlosti i osiguravaju fleksibilni mehanizmi kojima se osigurava da naš financijski sustav nije odredište prihoda stečenih kaznenim djelima. Ambicioznost pravila još jednom dokazuje snažnu političku volju i predanost Europskog parlamenta i Vijeća stvaranju novog okvira kojim se učinkovito može spriječiti pranje prljavog novca putem financijskog sustava EU-a.
Izvor: Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj
Andrea ČOVIĆ VIDOVIĆ Acting Head of Representation/ voditeljica Predstavništva, v. d.
U naseljenim područjima uvođenje “Zone 30” odnosno ograničenja brzine na 30 km/h učinkovita je i praktična sigurnosna mjera koja gradovima, aglomeracijama, ali i ruralnim mjestima donosi bolju kvalitetu života i boravka.
Uvođenje “Zone 30” tj. smanjenje brzine utječe na:
Smanjenja buke od cestovnog prometa
Smanjenje broja i ozbiljnosti nesreća
Veće atraktivnosti kolničkog prostora za spori promet (bicikliste i pješake)
Bolje mogućnosti skretanja iz sporednih u glavne ulice
Ravnomjeran protok prometa i time ugodnije iskustvo vožnje
Smanjenje onečišćenja zraka
Ograničenje brzine na 30 km/h povećava sigurnost
Uvođenje “Zone 30” čini ulice sigurnijima, učinkovito smanjuje buku i poboljšava protok prometa. Ne profitiraju samo oni koji sudjeluju u prometu, nego svi koji su u uličnom prostoru, žive u ulici, traže odmor u okolici – i na kraju, lokalni poduzetnici. Od ograničenja brzine na 30 km/h najviše profitiraju pješaci, biciklisti i motociklisti, stariji građani i djeca na putu u školu u slobodno vrijeme.
Graf: Vjerojatnost smrti pješaka u sudaru s vozilom pri različitim brzinama / BFU 2020: Tempo30.
“Vjerojatnost smrti pješaka u sudaru s vozilom koje se kreće brzinom od 50 km/h šest je puta veća nego pri 30 km/h.” – BFU 2020: Tempo30. Činjenice i argumenti. Ograničenje brzine 30 nudi ogroman potencijal za sigurnost na cesti. Ako se maksimalna brzina na cesti smanji s 50 na 30 km/h, broj teških nesreća smanjuje se za najmanje trećinu. To dokazuju statističke analize švicarskog BFU.
“Zona 30” učinkovita je mjera za smanjenje buke
Pretjerana buka šteti zdravlju, a posebno je uznemirujuća noću. Najveći izvor buke u gradovima je cestovni promet. Najučinkovitija i najekonomičnija mjera za smanjenje buke od prometa je ograničenje brzine na 30 km/h. Smanjenjem brzine s 50 na 30 km/h buka se smanjuje za tri decibela. U smislu akustičke percepcije, to odgovara prepolovljenju prometa. Osim toga, posebno neugodni vrhovi buke nerazmjerno se smanjuju.
Graf: Razina vremenski tijek od dva PW vožnje s 50 ili 29 km/h. Isprekidana linija označava 10 dB(A) ispod maksimalne razine
Što je veća brzina, to je vozilo glasnije. Smanjenje brzine s 50 km/h na 30 km/h dovodi do prosječnog smanjenja buke od oko 3 dB(A). To odgovara smanjenju prometa od 50%. Osim toga, zbog ravnomjernog toka prometa javlja se sve manji broj maksimalnih razina i nižih razina, a nagib (brzina porasta razine) se smanjuje. Smanjena je buka prometa i reakcije buđenja noću. Smanjenje brzine je učinkovito, može se implementirati brzo i jeftino i stoga je važan alat za smanjenje buke na izvoru. Brzina od 30 km/h posebno je učinkovita za smanjenje buke kod električnih automobila, jer se eliminira buka motora koja dominira ovim rasponom brzina. Pri 50 km/h buka kotrljanja guma dominira i kod električnih i kod benzinskih/dizelskih automobila.
Pri brzini od 30 km/h protok prometa postaje konstantniji, maksimalne razine prolaska vozila znatno se smanjuju, a povećanje razine buke tijekom prolaska jednog vozila događa se sporije.
Zemlje i gradovi trendseteri u Europi
Diljem Europe postoje veliki gradovi, ali i male zajednice, koje su uvele ograničenje brzine od 30 km/h. Španjolska je pionir; 30 km/h uvedeno je u Madridu 2018., a na snazi je u svim gradovima od 2021. U svojoj odluci od 6. listopada 2021. Europski parlament poziva Komisiju i države članice da se zalažu za maksimalnu brzinu od 30 kilometara na sat u stambenim područjima i na svim ulicama gdje ima posebno puno biciklista i pješaka. “Zona 30” sve se više planira i provodi kao sveobuhvatna mjera u europskim gradovima.
Trendseterska Španjolska
Španjolska je prva zemlja u Europi koja je uvela 30 km/h kao novo standardno ograničenje brzine. Od 11. svibnja 2021. 30 km/h je norma u španjolskim gradovima, dok je 50 km/h iznimka.
Ograničenje brzine od 50 km/h i dalje je dopušteno na cestama s više od jednog traka u svakom smjeru ili ako se trakom koristi isključivo javni prijevoz. Na cestama bez razlike u razini (bez nogostupa) dopušteno je maksimalno 20 km/h. Tempo 30 sada se primjenjuje na 70-80% svih gradskih ulica.
U 2019. u Španjolskoj je u gradskim prometnim nesrećama poginulo 509 ljudi. Prema Pereu Navarru, voditelju španjolske Agencije za cestovni promet (DGT), ovo smanjenje brzine omogućit će urbanim vlastima da stvore prijateljskije, humanije gradove u kojima različiti sudionici u prometu mogu sigurnije koegzistirati. Protiv toga jedva da je bilo prosvjeda.
Trendseterska zemlja Nizozemska
U listopadu 2020. nizozemski Zastupnički dom odobrio je plan uvođenja 30 km/h kao standardne brzine u stambenim područjima. Nizozemci smanjuju zadano ograničenje brzine u cijeloj zemlji.
U Nizozemskoj će 30 km/h biti norma na svim ulicama u naseljenim područjima. Većina u Zastupničkom domu odobrila je 27. listopada 2020. plan uvođenja standardnog ograničenja od 30 km/h u naseljenim područjima, umjesto 50 km/h koliko je trenutno norma. Cilj je smanjiti broj žrtava na cestama, posebno u područjima sa školama i velikom koncentracijom djece.
Gradovi trenseteri
AUSTRIJA:
Graz je bio prva europska metropola koja je 1992. uvela ograničenje brzine od 30 km/h u stambenim područjima. Danas se ograničenje odnosi na 75 posto svih ulica s izuzetkom prometnica na kojima je ograničenje brzine 50 km/h.
BELGIJA:
U Antwerpenu i Bruxellesu ograničenje brzine je 30 u središtu grada.
FINSKA:
U Helsinkiju od 1987. postoje zone od 40 km/h u stambenim područjima, koje su 1992. proširene na cijelo središte grada. Tamo je sada ograničenje brzine 30 km/h u naseljenim područjima i 40 km/h na glavnim cestama.
FRANCUSKA:
U Lilleu i Grenobleu postoje velika ograničenja brzine u urbanom području, s izuzetkom glavnih prometnih osi. Mnogi drugi francuski gradovi slijedili su primjer ili najavili planove za to.
IRSKA:
Centar grada Dublina je zona od 30 km/h.
ITALIJA:
U Italiji, svi gradovi u središtu velikih metropola kao što su Bologna, Firenca, Milano, Pisa i Rim imaju “zone a traffico limitato” s ograničenjem brzine od 30 km/h.
NIZOZEMSKA:
U Amsterdamu se Tempob30 primjenjuje na 90 posto ulica.
NJEMAČKA:
U Mainzu i Hannoveru ograničenje brzine je u cijelom centru grada 30. Osim toga, Aachen, Augsburg, Freiburg, Hannover, Leipzig, Münster i Ulm pokrenuli su inicijativu za ograničenje brzine s ciljem promjene cestovnih prometnih propisa tako da gradovi su samoodređeni i veliki. Možete postaviti brzinu od 30. U Frankfurtu je ograničenje brzine 40 u centru grada, a Köln je uveo ograničenje brzine od 30 km/h u četvrti Nippes.
ŠVICARSKA:
U Baselu je ograničenje brzine 30 na svim ulicama unutar gradskog prstena. Zürich, Ženeva i Winterthur žele proširiti ograničenje brzine na cijeli grad.
VELIKA BRITANIJA:
London je 2020. ograničio brzine na 30 km/h na ulicama u središtu grada. Prva zona od 30 km/h postojala je tamo još 1991. godine.
Znate li što zdrava hrana? To je u prvom redu ona koja je: 1) sezonska, 2) lokalna, 3) iz organskog uzgoja te 4) minimalno naknadno procesirana (dorađena industrijski).
***
Grad Zagreb je početkom siječnja, prvi u Hrvatskoj, pokrenuo postupak zelene javne nabave hrane za osnovne škole. Riječ je o pilot projektu u kojem sudjeluje 31 osnovna škola i Grad mladih, podružnica „Vladimir Nazor“ Zagrebačkog holdinga. Cilj je učenicima osigurati sezonsku, ekološki i lokalno proizvedenu hranu, za njih 15.000, koliko će ih biti obuhvaćeno ovim projektom trajanja tri godine.
Sustav nabave ekološke hrane koji posebno veseli
„Projekt zelene javne nabave hrane za osnovne škole jedan je od projekata koji me najviše veseli. Grad Zagreb je prvi grad u Hrvatskoj koji uvodi sustav nabave ekološke hrane u javne ustanove i na to smo izuzetno ponosni.“ – istaknuo je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević. „Uravnotežena i kvalitetna prehrana od vitalnog je značaja za pravilan rast i razvoj djece. Naš je cilj stvoriti održivi sustav prehrane uvođenjem ekološki, lokalno i sezonski proizvedene hrane. Posredni cilj je i skraćivanje transporta, smanjenje ambalaže, izbjegavanje zamrzavanja i tetiranja hrane u fazi skladištenja, a poljoprivrednicima osigurati tržište za ekološke i lokalne proizvode. Tako ćemo i mi pridonijeti ublažavanju klimatskih promjena, zaštiti prirode i okoliša“, dodao je Tomašević.
Zimski i ljetni jelovnici
Uz voće, povrće, jaja, proizvode od žitarica iz ekološke proizvodnje, školama uključenima u pilot projekt zelene javne nabave eko hrane osigurat će se i druge ekološki proizvedene namirnice i proizvodi poput orašastih plodova, namaza, griza i meda.
U suradnji s Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom Grad Zagreb pripremio je nove, zimske sezonske jelovnike koji se u školama primjenjuju od siječnja do ožujka.
„Posebno nas veseli da su se u izradu zimskih jelovnika aktivno uključile škole“, istaknula je zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec, naglasivši da se novi, zimski jelovnici dijelom temelje na prijedlozima obroka koje su PBF-u dostavile upravo školske kuharice i kuhari. PBF je prijedloge škola temeljito analizirao, nutritivno uravnotežio i, po potrebi, obogatio.
Prikupljanje ponuda, poticaj za lokalne poljoprivrednike
Zainteresirani ponuditelji zahtjeve za sudjelovanjem Gradu Zagrebu mogu dostaviti zaključno s 29. siječnja u 9:30 sati. Nakon isteka ovog perioda, zahtjeve za sudjelovanje bit će moguće podnositi tijekom cijelog vremena trajanja dinamičkog sustava javne nabave od tri godine.
Grad Zagreb će tijekom siječnja održati niz radionica za potencijalne ponuditelje kako bi ih upoznao s mogućnostima i uvjetima zelene javne nabave. Ovom prilikom pozivamo poljoprivrednike, OPG-ove i sve druge gospodarske subjekte da prouče uvjete nabave i ponude svoje proizvode.” – zaključila je zamjenica Dolenec.
Školska prehrana se širi – obuhvaćana 59.000 učenika
„Unapređenje kvalitete i povećanje dostupnosti prehrane jedan su od naših glavnih prioriteta“, naglasio je gradonačelnik Tomašević, podsjetivši da je zahvaljujući ulaganjima Grada Zagreba u opremanje školskih kuhinja i blagovaonica tijekom 2023., u iznosu od 750 tisuća eura, kao i potpori države, školskom prehranom ove godine obuhvaćeno čak 15000 učenika više nego prošle godine, njih čak 59 000.
Međunarodna razmjena dobre prakse kao iskustvena škola
U sklopu projekta je također organiziran posjet jednom ekološkom imanju te je uspostavljena međunarodna suradnja i razmjena dobrih praksi sa Slovenijom i Austrijom. U Ljubljani su se predstavnici pilot škola i gradskih ureda upoznali sa slovenskim iskustvima i najboljim praksama uvođenja eko hrane.
***
Zaključna misao
Zelenom javnom nabave eko hrane postižu se tri cilja – zdrava i kvalitetna prehrana, poticanje domaće poljoprivredne proizvodnje i kroz kraće lance nabave ublažavanje klimatskih promjena.
Veseli svaka nova vijest na ovu temu iz Hrvatske. Možda će novi projekti biti još smjeliji i inovativniji.
Internacionalno ugledan, futurist, astronom, edukator i ljubitelj prirode Korado Korlević upozorava kako smo svjedoci pogubnog utjecaja čovjeka prema Zemlji – priroda oko nas umire, a čovjek strada, a na tu katastrofu se ne obaziramo. Velika većina čovječanstva ravnodušno gleda. Upravitelji svijeta – politički i financijski moćnici uglavnom samo pričaju, desetljećima. Prva konferencija o klimi održana je 1992. u Rio de Janeiru.
Danas je prilikom spomena klimatskih promjena glavna tema ugljikov dioksid. No, nisu problem samo štetne emisije, ističe Korado Korlević koji je nedavno održao predavanje o toj problematici u Centru za posjetitelje Poklon u Parku prirode Učka.
NAGLASCI NA PREDAVANJU – IZVADAK:
Znanstvenici upozoravaju na visoke razine štetnih plinova u atmosferi, kao i na to da je svijet blizu scenarija bez povratka za što okrivljuju čovjeka.
Promjene klime uključuju porast prosječne globalne temperature, promjene u oborinama, porast razine mora i druge utjecaje na okoliš.
U zadnjih 30 godina broj leptira u Istri pao je na deset posto.
Svako parkiralište, svaki novi krov kuće koji nije svijetle boje, u stvari je solarni panel; zato je u gradovima toplije.
Razina podzemnih voda pada; konkretno u Motovunskoj šumi, snizile su se već za jedan metar. Istarskih tartufa više neće biti.
Raseljavanje ljudi iz centralne i sjeverne Afrike koje slijedi je ”migracija iz očaja”.
Jug Europe će do kraja stoljeća biti gotovo neizdrživ za život.
Utjecaj Sunca se multiplicira efektom plastenika u atmosferi, kojeg uzrokuju ljudi.
Normalno je u ovom povijesnom prirodnom ciklusu da razina mora raste tri milimetra godišnje. No, ove je godine razina porasla za pet mm.
Znanstvenici su gotovo sigurni da bi Golfska struja – „radijator Europe“, do kraja stoljeća mogla nestati.
Daljnjim zagrijavanjem, u atmosferu će odjednom biti ispušten CO2 koji se ”spremao” u oceane zadnjih 300 godina.
Možemo li zaustaviti sav ovoj proces? ” Odgovor je NE.
***
Naglasio je tada kako svaki puta kada asfaltiramo cestu kreiramo solarni panel, a da toga nismo svjesni. Crna površina kolnika privlači toplinu, baš kao tamni solarni panel postavljen na krov kuće radi proizvodnje toplinske energije, pojašnjava.
”U Phoenixu u SAD-u, naprimjer, temperatura je dva stupnja viša nego izvan grada, a ljudi se čude zašto je u gradovima vruće. Svako parkiralište, svaki krov kuće koji nije svijetle boje, u stvari je solarni panel; zato je u gradovima toplije”, navodi Korlević.
Stavimo li na kuću dva četvorna metra crnog panela, negdje treba površinu iste veličine obojati u bijelo kako bi se na planetu održala ravnoteža. Možda možemo farbati zgrade i krovove u bijelo, da budu svijetli kao na Braču, ili u Maroku, možda ne mora toliko toga biti tamno, predlaže istarski astronom, pokretač Zvjezdarnice Višnjan i futurolog, ali prvenstveno učitelj, kako sam za sebe voli reći.
Stvari nisu jednostavne: lakonski govor o njima je poguban!
Klimatske promjene su dugoročne promjene u globalnom klimatskom sustavu. Promjene klime uključuju porast prosječne globalne temperature, promjene u oborinama, porast razine mora i druge utjecaje na okoliš.
Rezultat su, između ostaloga, povećane koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi koji se šire iz fosilnih goriva, industrije i drugih ljudskih aktivnosti te predstavljaju ozbiljan izazov današnjice.
U izvješću Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (Intergovernmental Panel on Climate Change – IPCC) znanstvenici upozoravaju na visoke razine štetnih plinova u atmosferi, kao i na to da je svijet blizu scenarija bez povratka za što okrivljuju čovjeka.
”Astronomija je jedna sedmina onoga što radimo u Zvjezdarnici Višnjan, a šest sedmina je nešto drugo. Jedan dio toga su i klimatske promjene”, rekao je Korlević, koji smatra da je čovječanstvo u ogromnom problemu te da ne zna što donosi budućnost.
”Stvari nisu nimalo jednostavne – kao što to mediji često prikazuju – jer još ništa konkretno ne znamo, još smo u fazi učenja”, poručuje. „Nastojimo naučiti, spoznati, ali stvari su već u procesu.“
Priroda oko nas umire – leptiri, krijesnice… Krijesnice se gase zauvijek
Ono što se sa zvjezdarnice može mjeriti, kaže, količina je svjetlosnog onečišćenja, koliko se struje, ili svjetla baca u nebo, umjesto da osvjetljuje kolnik te koliko vrsta leptira nestaje u okolini. ”U zadnjih 30 godina broj leptira u Istri pao je na deset posto. Dakle, u samo tri desetljeća došli smo na 10 posto populacije leptira u jednoj županiji ”, upozorava.
”Ravnodušno gledamo kako priroda oko nas umire”, u nevjerici kaže Korlević.
„Nikoga kao da ne zanima gdje su nestale krijesnice. A nema ih zato što umjesto da mužjaci pronalaze ženke, zbunjeni morem izvora svjetlosti u svom okolišnom prostoru, lete na uličnu rasvjetu”, ističe.
Nema razloga da po cijele noći lampe svijetle kao da je dan, jedna desetina svjetlosti je dovoljna. poručuje. Ostalih 90% je zagađivanje i to nepotrebno.
Mirna donosi mulj u Jadran, podzemne vode, nestaju naši tartufi…
Nastavio je o zagađenju sjevernog Jadrana, prvenstveno rijekom Po, ali niti ”Hrvatske vode se ne šale kada je u pitanju Mirna. Non-stop nešto kopaju i stvaraju hrpetine blata; doneseno riječno blato ubilo je sve sjevernojadranske koralje u ogromnom dijelu podmorja”, rekao je. (Koralj uspijeva samo na kamenitom tlu.)
Svake godine se dodatno taloži dva milimetra glinastog blata na dno mora. Preko svega što se nalazi na morskom dnu svakim danom padaju nove čestice blata..
”Prije je Mirna bila gotovo kao Amazona, ali nekima to nije odgovaralo pa su potamanili sve biljke uz rijeku. Osim toga, napravili su njenu obalu prestrmom pa svaka kiša sada odnosi dio riječnog korita u more”, opisao je Korlević. Prirodna rijeka, međutim, ima svoje obale koje nisu strme, obrasle su šumom, ili grmljem čije korijenje sprječava eroziju zemlje.
S obzirom da velika brzina vode ispire riječno dno, razina rijeke, kao i razina podzemnih voda pada; konkretno u Motovunskoj šumi, snizile su se već za jedan metar, kazao je. Kako više nemamo plavljenja Motovunske šume, tamo su već počele rasti i nove vrste drveća – bršljan i jasen. Ta je šuma promijenila karakter – prije je Motovunska šuma bila ona naplavnog tipa, a sad postaje suha šuma“.
”Tartufe koje ćemo u budućnosti u Istri kupovati dolazit će s nekih drugih područja, jer istarskih tartufa više neće biti”, upozorio je, dodavši kako smo upravo u fazi ubijanja hrastove šume i svih biljaka zbog kojih tartufi tamo rastu – jer su podzemne vode pale.
Korlević ističe kako se od doba Austrije do danas, dakle u samo 100 godina, na morskom dnu se nataložilo, oko dva metra naslaga blata.
”Pričamo o milijunima kubika iz sliva Mirne, jer se po njenim obalama konstantno nešto kopa”. Kao, nešto se uređuje, a zapravo, u širem kontekstu i zbirno, to itekako šteti.
Utjecaj Sunca na klimatske promjene
Korlević je potom pričao o rastu temperature na Sredozemlju i u Africi. Raseljavanje ljudi iz centralne i sjeverne Afrike koje slijedi je ”migracija iz očaja”. Spomenuo je da će se s naglim porastom temperature morati suočiti također određeni dijelovi Hrvatske.
Naglasio je kako su klimatske promjene ”uvijek bile prisutne i uvijek će biti, jedino je pitanje brzine”.
”Sunce isto tako utječe na klimatske promjene, i to jako. Na kraju krajeva, to je naša peć. Sada ulazimo u solarni maksimum. Prije tri godine je bio minimum, a sada idemo prema drugoj krajnosti”, opisao je. Utjecaj Sunca se multiplicira efektom plastenika u atmosferi, kojeg uzrokuju ljudi.
Jesu li klimatske promjene kojima svjedočimo zbilja neviđena katastrofa? Kako se uzme, odgovara.
U doba dinosaura, prije 66 milijuna godina, temperatura na Zemlji bila je deset stupnjeva viša nego danas. Na polovima su živjeli koralji, a na području Kvarnera obitavale su neke školjke koje su mogle izdržati tako visoke temperature mora.
”Dakle, planet je poznavao i puno gore od ovoga o čemu mi danas pričamo”, zaključio je Korlević. Međutim, svaki puta kada se desi to nešto ‘klimatsko gore’, ogroman broj vrsta izumre i svijet se naglo promijeni.
Utjecaj čovjeka
Ono što znamo da ne možemo izbjeći su ledena doba. Zemlja radi jedan krug oko svoje osi u 24 sata, ali to nije njena jedina rotacija. Druga rotacija je planetna precesija koja traje 20.000 godina, rekao je.
”Oscilacija osi Zemlje itekako utječe na to da imamo ledena i ne-ledena doba. I mi sada upravo završavamo izlaziti iz jednog takvog razdoblja”, otkriva Korlević.
Zbog toga je normalno da se temperatura diže; normalno je u ovoj epohi da razina mora raste tri milimetra godišnje. No, ove je godine razina porasla za pet mm. I tu se postavlja pitanje – zašto?
”Jer smo mi, ljudi, tome pridonijeli. Sada imamo situaciju da ne možemo zaustaviti ubrzano zagrijavanje”, ustvrdio je.
”O otapanju ledenih površina ovisi refleksivnost Zemlje. Led je bijeli i ako on nestaje, Zemlja se brže zagrijava i obrnuto”, pojasnio je.
Golfska struja
El Nino i La Nina glavni su krivci makro promjena i ciklusa te, bez obzira što je Tihi ocean u pitanju, utječu i na nas.
Foto: Golfska struja s odvojcima / wikimedia
”Međutim, za nas je mnogo važnija Golfska struja, a količina ledene vode koja dolazi sa sjevera upravo je gasi. Procjena najranijeg gašenja je 2025. Znanstvenici su gotovo sigurni da bi Golfska struja do kraja stoljeća mogla nestati”, ispričao je Korlević.
Golfska struja tisućljećima je ”radijator” Europe. No, inercija sustava je ogromna i neće se sve ohladiti odjednom kao u filmovima katastrofe. Ali, problem postoji, zaključio je.
Kiselost oceana
Podaci pokazuju da je na sjevernoj polutci najmanja koncentracija ugljikovog dioksida u proljeće, kada stabla počinju listati i drveće ga upija. Zimi koncentracija raste.
”Količina ugljikovog dioksida ide nezaustavljivo prema gore. Da se razumijemo, mi dodajemo mrvicu onoga što sama priroda izbacuje, ali već je i ta mrvica previše”, ističe.
U posljednjih 300 godina izbacili smo u zrak ogromne količine CO2, mnogo više no što pokazuju mjerenja. Pitanje je kamo je nestao ostatak?
”Upilo ga je more. Iz razloga velike količine upijenog CO2 u moru, povećava se kiselost oceana. Tako je Antarktiku koncentracija ugljikovog dioksida već tolika da neke larve školjkaša više ne mogu preživjeti – otapaju im se ljušture”, odgovara Korlević.
Kada voda može zadržavati CO2? Kada je hladna. Što se dogodi ako se zagrije? Voda ga ispusti.
”Sigurno nećemo zaustaviti rast ugljikovog dioksida kao što se planira, jer svi pokazatelji upućuju na to da ne radimo skoro ništa po tom pitanju, samo puno pričamo”, komentira.
Zagrijavanjem oceana diže se razina mora
S obzirom na nagli porast temperature, počeo nam je izlaziti metan zarobljen u permafrostu na sjeveru – radi se o ogromnim količinama, nastavlja Korlević.
”Nešto o čemu se ne razmišlja je podizanje razine mora što nije posljedica samo otapanja ledenjaka. Kada se voda zagrijava, voda povećava volumen. More se diže, dakle, i zbog otapanja ledenjaka, ali i zato što se morska voda grije u uvjetima povišene temperature okoline”, pojašnjava.
Došli smo do situacije da je godišnje podizanje razine mora pet mm, a bilo je normalno tri mm, što ne čudi jer izlazimo iz ledenog doba.
”To se događa, ne zato što smo mi dodali puno ugljikovog dioksida, nego zbog efekta okidača. Znači, čovjek napravi nešto malo, ali dobije makro efekt”, pojašnjava.
S obzirom da svojim (ne)činjenjem podižemo temperaturu cijelog planeta, moramo biti spremni – u atmosferu će odjednom biti ispušten CO2 koji se ”spremao” u oceane zadnjih 300 godina.
Diljem oceana postoji tisuće sondi (sličnih satelitima u atmosferi) koje prikupljaju podatke iz morskih dubina. Neke od njih se spuštaju do dva kilometra dubine, po putu prikupljaju mnoštvo podataka, a kada se vrate na površinu, šalju ih satelitu.
Što su sonde otkrile?
”Otkrivene su katastrofe – gdje je koliko ugljikovog dioksida i gdje su kakve temperature mora. 2003. godine je na dubinama od 800 i 1400 metara bila hladna voda, a danas je topla. To znači da se cijeli ocean u dubinama ubrzano zagrijava”, opisuje.
Rezultat toga bit će ispuštanje ugljikovog dioksida u atmosferu.
Sudbina ljudi – zaključak! Očekuju nas ogromne promjene.
Promatra li se razdoblje do 2050. godine, cijela sjeverna Afrika i dobar dio juga Italije mjesta su gdje se skoro pa neće moći živjeti zbog više od 50 dana s temperaturama iznad 35 stupnjeva.
”Jug Europe će do kraja stoljeća biti gotovo neizdrživ za život, a ono što su danas žitnice, prostori gdje je poljoprivreda jako razvijena, seli sjeverno. Sjeverni dijelovi Europe i drugih kontinenata na sjevernoj polutci buduće su nove žitnice”, navodi.
Možemo li zaustaviti taj proces? ” Odgovor je NE, iako možemo čini manju štetu Zemlji, pa onda i sebi. Zato se moramo pripremiti za to što dolazi i prilagoditi”, poručuje.
Livada s cvijećem i leptirima ponekad vrijedi više od parkirališta…
U četvrtak, 04. siječnja 2024. objavljena su UN-ova predviđanja za 2024. Ovo vodeće godišnje izvješće navodi kako će klimatska kriza, pogoršati ionako sumorne ekonomske izglede svjetskih gospodarstava.
“Razvijajuća klimatska kriza i ekstremni vremenski uvjeti potkopat će poljoprivrednu proizvodnju i turizam, dok će geopolitička nestabilnost i dalje negativno utjecati na nekoliko podregija … posebno na Sahel i Sjevernu Afriku”
Izvješće ukazuje kako je prošlogodišnji rast BDP-a, koji je uslijedio nakon pandemije COVID-19 i bio veći od očekivanog, samo prikrio kratkoročne rizike i strukturne ranjivosti u svjetskom gospodarstvu.
Svjetsko gospodarsko stanje i izgledi 2024.: Izvršni sažetak
UN-ova predviđanja za 2024. donose sumorne kratkoročne izglede svjetskog gospodarstva. Značajni izazovi za globalni rast su kamatne stope koje ostaju visoke, daljna eskalacija sukoba, usporena međunarodna trgovina i rastuća klimatska kriza.
Izvješće ukazuje na produljeno razdoblje strožih kreditnih uvjeta i viših troškova zaduživanja. To predstavlja snažnu prepreku svjetskom gospodarstvu opterećenom dugovima kojem su potrebna veća ulaganja za oživljavanje rasta, borbu protiv klimatskih promjena i ubrzanje napretka prema ciljevima održivog razvoja.
U predgovoru izvješću, glavni tajnik UN-a Antonio Guterres ističe da su “ulaganja u klimatske akcije i održivi razvoj strašno manjkava. Glad i siromaštvo su u porastu. Rastuće podjele između zemalja i gospodarstava sprječavaju učinkovit odgovor.”
Klimatske promjene uzrokuju gubitke globalnom gospodarstvu
U 2023. ekstremni vremenski uvjeti su se pogoršali. Zabilježeno je najtoplije ljeto od 1880. što je dovelo do razornih šumskih požara, poplava i suša diljem svijeta. Ti događaji imaju izravne ekonomske učinke, poput štete na infrastrukturi, poljoprivredi i sredstvima za život.
Izvješće predviđa značajne gubitke za globalno gospodarstvo upravo zbog klimatskih promjena. Neke procjene sugeriraju potencijalno smanjenje od oko 10% globalnog BDP-a do 2100. godine. Drugi modeli pokazuju da bi bez ublažavanja globalnog zatopljenja prosječni globalni prihodi mogli biti i 23% niži do 2100.
El Niño 2024.: UN predviđa sušu, oluje i uragane
Tijekom 2022. i 2023. godine visoke cijene hrane utjecale su na kvalitetu života ljudi diljem svijeta. UN kaže da će se ove visoke cijene nastaviti u Africi, južnoj i zapadnoj Aziji.
Proizvodnja hrane, naravno, ovisi o povoljnim vremenskim uvjetima, a El Niño bi mogao stvoriti probleme. El Niño je zagrijavanje površine oceana u središnjem i istočnom tropskom dijelu Tihog oceana koje može poremetiti normalne vremenske prilike na globalnoj razini.
U 2024. UN predviđa da će El Niño “utjecati na obrasce padalina u mnogim azijskim zemljama, uzrokujući ekstremne suše ili poplave i posljedično utječući na poljoprivrednu proizvodnju (WFP, 2023.). Očekuje se da će ti šokovi biti nerazmjerno jaki u zemljama u kojima poljoprivreda ima vodeći udio u BDP-u.”
Više novca za borbu protiv klimatskih promjena
Izvješće navodi da je “značajnije financiranje borbe protiv klimatskih promjena” ključni prioritet. Ističe da je trenutno financiranje “ostalo daleko ispod potrebne razine zelenih ulaganja kako bi se ograničio porast temperature na 1,5°C iznad predindustrijskih razina, sukladno Pariškom sporazumu iz 2015.”
Autori izvješća procjenjuju da je potrebno 150 trilijuna dolara (137 trilijuna eura) do 2050. za prijelaz na čistu energiju. To znači da je potrebno 5,3 bilijuna dolara (4,8 bilijuna eura) svake godine “samo za transformaciju globalnog energetskog sektora”.
Najsiromašnije zemlje su najgore pogođene klimatskim promjenama
Zemlje u razvoju suočene su s najgorim utjecajima klimatskih promjena. Istovremeno te zemlje često duguju toliko da im malo preostaje za učinkovite prilagodbe klimatskim promjenama. – “Mnogim zemljama u razvoju nedostaju resursi, tehnologija i kapacitet za smanjenje emisija i prilagodbu utjecajima klimatskih promjena.”
Izvješće jasno navodi da je potrebna “učinkovita međunarodna razvojna suradnja” bez koje se “zemlje u razvoju (osobito one koje su najsiromašnije i najranjivije) neće moći zaštititi od klimatske katastrofe koja se razvija.”
Fond za gubitke i štete
O Fondu za gubitke i štetu raspravljalo se još od COP26održanog 2021. godine. To je novac namjenjen za pomoć zemljama koje su najviše pogođene klimatskim promjenama. Formalno je ovaj Fond usvojen na COP28 koji je u prosincu 2023. održan u Dubaiju. UN ga izdvaja kao “ključnog za pomoć ranjivim zemljama da se nose s utjecajima klimatskih katastrofa”.
Multilateralizam: Nacrt za akciju
Preporuča se smanjenje subvencija za fosilna goriva, jačanje uloge multilateralnih razvojnih banaka u financiranju borbe protiv klimatskih promjena i promicanje prijenosa tehnologije, što je sve “od vitalnog značaja za jačanje klimatskih akcija u cijelom svijetu.”
Izvješće naglašava potrebu za snažnijom globalnom suradnjom. Posebno u područjima kao što su klimatske mjere, financiranje održivog razvoja i rješavanje izazova održivosti duga zemalja s niskim i srednjim dohotkom.
“Apsolutni je imperativ da ojačamo globalnu suradnju i multilateralni trgovinski sustav, reformiramo financiranje razvoja, suočimo se s izazovima duga i povećamo financiranje klimatskih promjena kako bismo pomogli ranjivim zemljama da ubrzaju svoj napredak prema održivom i uključivom rastu.”
– rekao je Li Junhua, voditelj UN-ovog Odjela za ekonomska i socijalna pitanja (DESA).
Biootpad se od 1. siječnja ponovno počinje odvoziti po redovnom rasporedu, kao i sve druge frakcije otpada, nakon što je odron otpada zatrpao kompostanu na Jakuševcu. što je posljedično usporilo odvoz, izvijestili su iz Grada Zagreba.
Problematika odlaganja i odvoza otpada dodatno je narasla u blagdansko vrijeme, kad građani tradicionalno iza sebe ostavljaju najviše otpada.
Iz zagrebačke gradske uprave najavili su i kako će 15. siječnja biti dovršena izgradnja proširene rampe za istovar otpada, što će također pomoći u normalizaciji odvoza, uz poštovanje sigurnosnog protokola za radnike.
Ujedno su se zahvalili radnicima Čistoće na ogromnim naporima koje ulažu zadnjih tjedana kako bi Zagreb bio što „uredniji i čistiji“, i to unatoč znatno smanjenim kapacitetima za odlaganje na Jakuševcu.
Uprava Zagrebačkog holdinga građanima je uoči Božića poželjela da im „blagdani proteknu u radosti, miru i obiteljskom zajedništvu“ te istaknula kako će „u narednoj godini nastaviti s unaprjeđenjem usluga“.
Gradonačelnik Tomašević više je puta istaknuo kako centar Zagreba „nikad nije bio čistiji“, o čemu se itekako može raspravljati, no što je s preostalim, znatno većim dijelom grada? Godinu dana nakon početka primjene novog modela odvoza otpada i uvođenja plavih ZG vrećica, Grad Zagreb je u listopadu ove godine predstavio sedam novih mjera za unaprjeđenje gospodarenja otpadom, ali do najavljenog velikog „sređivanja unaprjeđenja“ očito još nije došlo.
Pregled rezultata koje je kompanija ostvarila u 2022. i nastavlja u 2023., uključuju napore u područjima smanjenja utjecaja na okoliš, ubrzanja društvene održivosti te promocije odgovorne konzumacije. Sve to u skladu s HEINEKENOVOM strategijom održivog poslovanja – STVARAMO BOLJI SVIJET. Usprkos izazovnim okolnostima u svijetu, kompanija nastavlja sa zalaganjem za bolji svijet za svoje zaposlenike, okoliš i zajednicu u kojoj posluju.
Neki od upečatljivih uspjeha na tom planu su:
U 2022. godini smanjena je emisija CO2 iz Opsega 1 i 2 za 6,7% po hektolitru proizvedenog piva u odnosu na 2021. te 60,67% u odnosu na 2008.
i dalje se koristi 100% električne energije dobivene iz obnovljivih izvora
99,9% otpada i ostataka iz proizvodnog procesa u 2022. godini je reciklirano ili ponovno iskorišteno
za proizvodnju jedne litre piva potrebno čak 37,49% manje vode nego prije 15 godina.
U menadžment timu HEINEKENA Hrvatska u 2022. bilo je 66% žena, a na menadžerskoj razini ispod njih 48%.
projekt KAkvart koji sedmu godinu zaredom provodi u suradnji s Gradom Karlovcem.
Na radionicama u okviru programa „Za odgovorno odrastanje mladih“ u 2022. sudjelovalo je 1.285 roditelja učenika iz 49 srednjih škole
Pivovara u Karlovcu ostvarila je nove rezultate u području smanjenja svog utjecaja na okoliš. U 2022. godini smanjena je emisija CO2 iz Opsega 1 i 2 za 6,7% po hektolitru proizvedenog piva u odnosu na 2021. te 60,67% u odnosu na 2008. kada su započeli svoj put prema održivijem poslovanju.
U radu pivovare i koristi se i dalje 100% električne energije dobivene iz obnovljivih izvora, uključujući onu nastalu radom solarnih panela postavljenih na krov skladišta u Karlovcu te energiju ZelEn iz mreže HEP Opskrbe.
U 2022. godini nastavili su prema ostvarenju svoje misije – pronalaženju rješenja kojima će smanjiti stvaranje otpada i onečišćenja, zadržati proizvode i materijale u upotrebi te obnoviti prirodne sustave. Čak 99,9% otpada i ostataka iz proizvodnog procesa u 2022. godini je reciklirano ili ponovno iskorišteno uključujući svih 11.289 tona tropa te 64% proizvedene količine kvasca koji su iskorišteni za stočnu hranu.
Modernizacija pogona, unaprjeđenje procesa i kontinuiran rad na temama održivosti dovele su do toga da je danas u pivovari u Karlovcu za proizvodnju jedne litre piva potrebno čak 37,49% manje vode nego prije petnaest godina. Potrošnja vode u 2022. godini bila 4,27 litara po litri proizvedenog piva, što je 10% više u odnosu na 2021. godinu, ali se napori na planu smanjenja nastavljaju.
Foto: Heineken
Doprinos uključivijem i pravednijem društvu u kompaniji i šire
Segmenti održivog poslovanja – uključivost i raznolikost – bili su u posebnom fokusu u HEINEKENU Hrvatska tijekom 2022. godine. Pod vodstvom ambasadorice za uključivost i raznolikost te uz snažnu podršku menadžment tima kompanije i zaposlenika, provedene su brojne inicijative poput online radionica „9 uključivih praksi HEINEKENA“, „Slušaonica“ i „Svoji među svojima“. Također, u kompaniji je i dalje visoka zastupljenosti žena na upravljačkim pozicijama. U menadžment timu, najvišem upravljačkom tijelu HEINEKENA Hrvatska u 2022. bilo je 66% žena, a na menadžerskoj razini ispod njih 48%.
Sigurnost, zdravlje i dobrobit zaposlenika također su ostali visoko na listi prioriteta. U 2022. godini na pješačkim stazama na lokaciji Pivovare ugrađene su elektroničke i mehaničke naprava koje osiguravaju sigurno kretanje zaposlenika i posjetitelja.
Također, za zaposlenike je organizirano cijepljenje protiv gripe, bolovanja povezana s COVID-om nastavila su se plaćati u cijelosti tijekom 2022, a reguliran je i rad s izdvojenog radnog mjesta. S obzirom na prepoznatu važnost očuvanja zdravlja, posebice mentalnog, svi zaposlenici imaju mogućnost besplatnog i anonimnog psihološkog savjetovanja. Uz to, na za njih organiziranim predavanjima mogli su dobiti savjete o očuvanju mentalnog zdravlja, zdravoj prehrani te komunikaciji s tinejdžerima.
HEINEKEN Hrvatska je i u 2022. godini podržao brojna sportska, glazbena i turistička događanja, ali i projekt KAkvart koji sedmu godinu zaredom provodi u suradnji s Gradom Karlovcem. Realizacija trinaest društvenih i komunalnih projekata Karlovac je učinilo još boljim mjestom za život i rad.
Umjerenost i odgovorna konzumacija i dalje jedan od prioriteta
Kompanija je dosljedno komunicirala i zagovarala odgovornu te umjerenu konzumaciju svojih piva i cidera unutar sponzoriranih događaja, projekata te oglašivačkih kampanja provedenih tijekom 2022. godine. Dodatno, 10% ukupnog oglašivačkog budžeta brenda Heineken® uloženo je u promicanje odgovorne konzumacije, a potrošačima u Hrvatskoj ponudili su izbor, odnosno bezalkoholne varijante svojih najpoznatijih piva – Heineken 0.0 i Karlovačko 0.0.
Održano je i novo izdanje edukativnog programa „Za odgovorno odrastanje mladih“ koji je HEINEKEN Hrvatska pokrenuo još 2013. u suradnji sa Psihološkim centrom Tesa. Cilj programa, namijenjenog roditeljima srednjoškolaca, je sprečavanje maloljetničke konzumacije alkohola te pružanje podrške u uspostavljanju dobre komunikacije između njih i djece. Na radionicama u okviru programa „Za odgovorno odrastanje mladih“ u 2022. sudjelovalo je 1.285 roditelja učenika iz 49 srednjih škole diljem Hrvatske, što je 11% više nego lani.
„Unatoč izazovnim okolnostima trudili smo se stvarati bolji svijet za svoje zaposlenike, okoliš i zajednicu u kojoj poslujemo. Uvjerena sam da ćemo jednako uspješno navigirati i kroz buduće izazove i promjene na tržištu uz stalne inovacije i prilagodbe preferencijama potrošača. Zahvalna sam na doprinosu te podršci naših dionika da među svojima nastavimo strastveno raditi na onom što je dobro te odgovorno za održivu poslovnu i društvenu budućnost“, poručila je Marta Bułhak, predsjednica Uprave HEINEKENA Hrvatska.
Ljudmila Bratko Gašpić HEINEKEN Hrvatska, Odjel korporativnih poslova
Hrvati su u 2019. plaćali 40% nižu cijenu električne energije od ostatka stanovnika Europske unije, no u bližoj budućnosti očekuje se suprotno. U Hrvatskoj cijena električne energije na godišnjoj razini kontinuirano raste do 2%. Tome se trebamo i možemo suprotstaviti – pravodobnom prilagodnom.
Pokrivanjem vlastitih potreba iz lokalno dostupnih izvora energije, kao što je sunčeva, i to ona na krovu ili u vlastitom polju, građani povećavaju svoju energetsku sigurnost te značajno štede – smanjenje troškova na računu za struju vidljivo je odmah nakon ugradnje. To je i veliki cilj projekta NA SUNČANOJ STRANI.
Uključiti se može svatko!
PROJEKT
Svi zainteresirani građani pozvani su uključiti se u prvu zajedničku nabavu malih sunčanih elektrana u Hrvatskoj. Projekt nasuncanojstrani.hr pokrenula je Zelena energetska zadruga i na njemu okupila provjerene domaće proizvođače opreme te lokalne instalatere i projektante, u suradnji s kojima građanima nudi i stručnu podršku na svakom koraku do realizacije male sunčane elektrane.
Projekt je nastao uz podršku EIT Climate-KIC-a, najveće europske zajednice znanja i inovacija za klimu koju je osnovao Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT – European Institute of Innovation and Technology), tijelo Europske unije, te Raiffeisen banke u Hrvatskoj.
-Vjerujemo u ovaj projekt zbog vrlo konkretnih ciljeva kojima doprinosi cjelokupnom djelovanju EIT Climate-KIC-a, a kojima se gradi inovativan ekosustav za dosezanje energetskih i klimatskih ciljeva Hrvatske. Uključivanje lokalne zajednice u prelazak na solarnu energiju u tome ima ključnu ulogu, a Na sunčanoj strani sjajan je alat za realizaciju tog cilja. – izjavila je Annalisa Spalazzi, regionalna programska menadžerica EIT Climate-KIC-a.
UKLJUČIVANJE GRAĐANA
Uključivanje u prvu zajedničku nabavu malih sunčanih elektrana u Hrvatskoj zamišljeno je tako da zainteresirani građanin na web stranici nasuncanojstrani.hr ostavi svoj kontakt, a da stručni tim Zelene energetske zadruge u roku 24 sata kontaktira svaku zainteresiranu osobu radi provjere uvjeta i isplativosti ugradnje na željeni objekt te uputia u daljnju proceduru pristupa zajedničkoj nabavi i stručnoj podršci u realizaciji.
Podrška Zelene energetske zadruge uključuje kompletnu koordinaciju prikupljanja potrebne dokumentacije, izrade projektnog rješenja, ishođenja dozvola, nabave kvalitetne opreme i instalacije, i to u suradnji s provjerenim izvođačima sustava.
– Želimo maksimalno olakšati prelazak na čišći i isplativiji izvor električne energije. Naš stručni tim građane vodi kroz prikupljanje potrebne dokumentacije, izradu projektnog rješenja, ishođenje dozvola, nabavu kvalitetne opreme i instalaciju. U suradnji s provjerenim izvođačima sustava, svakom zainteresiranom građaninu pomažemo doći do rješenja koje će najbolje odgovarati njegovim potrebama, i to po pristupačnijoj cijeni – objasnila je Melani Furlan, voditeljica projekta Na sunčanoj strani iz Zelene energetske zadruge.
Na Badnju večer, 24. prosinca 1914., u rovovima na francusko-njemačkoj granici.
S jedne strane bodljikavih žica, ukopane savezničke snage Englezi i Francuzi, na drugoj Nijemci.
Mraz, bjelina snijega pod mjesečinom. Mir. Neka svečana atmosfera. Zvjezdana noć sjaji odozgo.
Nijemci su počeli pjevati. Okitili su svoj bor kuglicama i šarenim vrpcama i zapjevali svečanu pjesmu svijeta – „Stille Nacht“. (U tom se trenutku „Tiha noć“ pjevala na 300 jezika svijeta.)
Nijemci su pjevali jače. Na kraju se jedan od njemačkih vojnika izdignuo i počeo mahati bijelom zastavom. Netko od njegovih je viknuo na engleskom: „Happy Christmas!“. Engleski vojnici su odmah dobili naredbu… oprez… poletjeli na grudobrane rovova … Da to nije neka varka … uvod u napad? Iako je prethodno tog jutra njihov zapovjednik, feldmaršal Douglas Haig, naredio se na taj dan, Badnjak, ne puca …
Za onim njemačkim vojnikom digla se nekolicina njegovih drugova, i pjevajući krenula prema Englezima, koji su se tada opustili.
„Hy, English! Come here, Happy Christmas!“.
Božić su vojnici proveli zajedno. Polnoćka na ničijoj zemlji, između redova rovova. Pjesma „Tiha noć“. Pjevalo se na desetke jezika i dijalekata; nikome to nije smetalo. Svi su pjevali o istome: mir, obitelj, dobrota, čovjek, Bog!
Riječi čežnje srca.
Jer svi su snovi ljudski isti!
Susret britanskih i njemačkih trupa na ničijoj zemlji tijekom neslužbenog primirja, 1914. / Wikimedia Commons
Veselje je potrajalo. Cijelu noć i dan. Svečani Božić ljudske obitelji. Sutradan je odigrana i nogometna utakmica: 3 : 1 za Nijemce.
Tako je bilo dan, dva. Potom su se ljudi razdvojili i krenuli svi na „svoje strane“. Neki vojnici su se rukovali za rastanak.
Krenule su nove naredbe u ime viših ciljeva, odozgo. Narednih dana počelo je pucanje. Nošeno nečijom dalekom političkom željom za pobjedom, moći, imperijalnim kolonijama, bogatstvima i novcem.
Jedinstveni doživljaj – možda najljepši i zadnji u životu mnogih. Bila je to pobjeda malog čovjeka, jednostavnih dobrih ljudi.
***
A stoji li teza da smo, mi iz civilizacije homo sapiensa, uistinu zli, kako nekad sami sebe oštro kvalificiramo? Što misli o tome svjetski poznati mislilac Rutger Bregman? Osvrt o svemu tome priložio je za odgovorno.hr ugledni hrvatski znanstvenik dr.sc. Predrag Zarevski.
Međunarodni dan obitelji obilježava se svake godine 15. svibnja sukladno rezoluciji UN-a iz 1993. godine. Obilježavanje pruža priliku za promicanje svijesti o pitanjima vezanim...
Ujedno su se zahvalili radnicima Čistoće na ogromnim naporima koje ulažu zadnjih tjedana kako bi Zagreb bio što 
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.