Europski tjedan za smanjenje otpada (EWWR) – Ambalaža

Objavio
Odgovorno
-
Europski tjedan za smanjenje otpada (EWWR)
Foto: Freepik

Europski tjedan za smanjenje otpada (EWWR) ima za cilj podizanje svijesti Europljana o održivom gospodarenju resursima i otpadom. Provodi se tijekom zadnjeg ili predzadnjeg tjedna u studenom. Ono što ga čini posebnim su napori i strast uloženi od strane tisuća i tisuća volontera koji šire glas o održivoj potrošnji i kružnom gospodarstvu u svojim zajednicama.

Europski tjedan za smanjenje otpada (EWWR) nastao je 2009. godine kao projekt LIFE+ koji financira EU. Inicijativa je došla od javnih tijela diljem Europe koja su udružila snage u sprječavanju stvaranja otpada.

3 R – Reduce – Reuse -Recycle

Projekti koji se provode tijekom EWWR-a odnose se na 3R: Smanjenje otpada, Ponovna uporaba proizvoda, Recikliranje materijala — ovim redoslijedom. Nije slučajno da su 3R na vrhu hijerarhije otpada, jer EWWR svoje djelovanje temelji upravo na toj hijerarhiji. U praksi, ovo je način na koji bi hijerarhija otpada trebala informirati osobne (ili organizacijske) odluke:

Smanjenje: zapitajte se trebate li robu koju namjeravate kupiti prije nego što je kupite. To vrijedi i za ambalažu u kojoj neki proizvodi dolaze. Možete li možda prenamijeniti stvari ili posuditi od prijatelja ili popraviti pokvarene predmete ili podijeliti susjedov alat? Ako je odgovor da, onda možete — i trebate — SMANJITI.

Ponovna uporaba: ovo je dio u kojem savjesni potrošači stvarno mogu napraviti razliku. Zamijenite predmete za jednokratnu upotrebu onima za višekratnu upotrebu u svakom području svog života! To nije slučaj samo s plastikom, već i sa svim drugim predmetima i proizvodima za jednokratnu upotrebu! Uvjerite svog poslodavca, kolege iz razreda, obitelj, prijatelje ili susjede da učine isto!

Recikliranje: bolje je od odlaganja, ali nije preferirana opcija. Zašto? Ako trebate nešto reciklirati, to znači da već stvarate otpad. Ako ozbiljno razmišljate o ponovnoj uporabi i smanjenju, recikliranje bi trebalo činiti samo mali dio vaših napora.

Nažalost, bacanje smeća i dalje utječe na naše gradove i prirodu. Kako bi se suprotstavili njegovim štetnim učincima, EWWR potiče sudionike da educiraju svoje zajednice o prevenciji otpada; i očistiti područja gdje bacanje smeća ometa dobro funkcioniranje prirodnih i ljudskih staništa.

EWWR 2023- - Ambalaža

Tema za 2023: Ambalaža

Ove godine se Europski tjedan za smanjenje otpada po drugi put (prvi put 2016.) fokusira na ambalažu. I nakon 7 godina, ova tema je i dalje ključna u smislu proizvedenog otpada, koji se nije smanjio, već je pomaknut s porastom sektora e-trgovine. Kampanja treba podići svijest o snažnom utjecaju ambalaže na okoliš.

U Hrvatskoj se akcije provode u Rijeci, Poreču i Zagrebu.

Temi ambalaže smo i mi tijekom prošle godine posvetili seriju članaka pod nazivom “Pogledaj ambalažu”.

U našem svakodnevnom životu ambalaža sudjeluje u zaštiti, transportu pa čak i prezentiranju bilo koje vrste robe. Postala je prisutna u svim fazama lanca od proizvođača do potrošača. Međutim, ambalaža ima ogroman utjecaj na okoliš. Što se tiče upotrebe sirovog materijala, 40% plastike i 50% papira koji se koriste u EU namijenjeno je pakiranju, dok, gledajući u završnoj fazi života, čini 36% krutog komunalnog otpada .

Ukupna proizvodnja ambalažnog otpada u EU povećala se sa 66 milijuna tona u 2009. na 78,5 milijuna tona u 2019. (oko 173 kg po stanovniku).

Pandemija COVID-19 možda je dodatno pojačala trend zbog veće internetske prodaje, veće prodaje u supermarketima za hranu koja se konzumira kod kuće umjesto u restoranima i povećanje dostave hrane.

Jednom kada ambalaža postane otpad, razvrstava se na ambalažni otpad koji se može reciklirati i onaj koji se ne može reciklirati. Od 2012. do 2020. povećala se količina ambalaže koja se ne može reciklirati. Situaciju dodatno otežava značajna količina reciklabilnog otpada koji, zbog nepostojanja reciklažne infrastrukture i neisplativosti procesa recikliranja, ipak završava na odlagalištu. Nadalje, relevantan dio se čak i ne prikuplja, što utječe na okoliš, posebice morski.

Kako bi riješila ovu situaciju, Europska Komisija je postavila cilj da se sva ambalaža do 2030. može ponovno upotrijebiti ili reciklirati na ekonomski izvediv način s ciljem smanjenja ambalaže, prekomjerne ambalaže, a time i ambalažnog otpada. Uloga sprječavanja stvaranja otpada ključna je za postizanje cilja.

Smanjenje utjecaja ambalaže na okoliš

Utjecaj ambalaže na okoliš ovisi o materijalu. Plastična ambalaža je materijal s najvećim udjelom ugljika, s ukupno 1,8 tona CO2e emitiranih tijekom životnog ciklusa jedne tone plastične ambalaže. Slijede papir/karton i staklo koji imaju emisiju od 809 odnosno 565 kg CO2e po toni. Drvena ambalaža ima 19 kg neto emisija CO2e po toni (izvor: izvješće Eunomije iz prosinca 2021. na temelju podataka EUROSTAT-a).

Procjena Komisije za rano upozoravanje do sada je otkrila da je plastika najizazovniji tok ambalažnog otpada u smislu recikliranja. Procjenom je utvrđeno da bi 19 država članica moglo biti u opasnosti od propuštanja cilja od 50% recikliranja 2025. Glavni razlozi za neispunjavanje ciljeva recikliranja su niske stope odvojenog prikupljanja plastičnog ambalažnog otpada. Ovo još više pojašnjava koliko je važno promovirati prevenciju ambalažnog otpada budući da samo recikliranje ne može biti rješenje.

Potražnja za ambalažom, zajedno s niskom razinom ponovne upotrebe i mogućnosti recikliranja, pokreće stalnu potrebu za neobnovljivim primarnim resursima. Naposljetku, dok emisija stakleničkih plinova iz ambalaže raste – predviđa se da će 2030. dosegnuti 66 milijuna tona CO2e – otpad iz ambalaže ima ozbiljne posljedice, posebno za morski okoliš.

Izbjegavanje prekomjernog pakiranja i poboljšanje selektivnog prikupljanja može značajno smanjiti pojavu smeća i povećati kvalitetu materijala spremnog za recikliranje.

DOBRA HRVATSKA

Tjedan globalnog obrazovanja 2023.: Mir za Planet. Planeta mira.

Objavio
Odgovorno
-
Tjedan globalnog obrazovanja
Foto: EK

Tjedan globalnog obrazovanja godišnja je svjetska inicijativa koja se odvija tijekom trećeg tjedna studenog. Cilj mu je podići svijest o globalnom obrazovanju kao alatu za solidarnost i promjenu te pridonijeti održivijem, mirnijem i pravednijem svijetu.

Globalno obrazovanje pomaže učenicima da razviju individualne i kolektivne odgovore na društvena, ekološka, ​​politička, ekonomska i etička pitanja od zajedničkog interesa. Mobilizira predanost ciljevima održivog razvoja (SDGs), a posebno SDG 4.7: Obrazovanje za održivi razvoj i globalno građanstvo. Tjedan se također koristi za istraživanje najnovijih i najboljih obrazovnih metoda koje podižu učenike spremne da se uhvate u koštac s izazovima današnjice u brižnom, inkluzivnom okruženju.

Tjedan globalnog obrazovanja je globalna kampanja koju provode Centar Sjever-Jug Vijeća Europe i Globalna obrazovna mreža u okviru iLEGEND III, zajedničkog programa Europske unije i Vijeća Europe, a financiran je od strane Europske unije i Vijeća Europe.

Mir za planet. Planeta mira

Ove godine, od 13. do 19. studenog, akcije će se fokusirati na ciljeve održivosti 4 “Visokokvalitetno obrazovanje” i 16 “Mir, pravda i snažne institucije”. Slogan je: “Mir za planet. Planeta mira”. Više informacija i registraciju aktivnosti možete naći na web stranici North South Center.

Mir znači mnogo više od odsutnosti oružanih sukoba. Funkcionalan pravosudni sustav, političko sudjelovanje i poštivanje ljudskih prava važne su karakteristike miroljubivih i uključivih društava. Također se ne smiju podcjenjivati ​​takozvani „sukobi resursa“, koji su često povezani s nedostatkom resursa i posljedicama klimatskih promjena. Akteri u globalnom učenju i obrazovanju za održivi razvoj bave se ovim temama na različite načine  i nude svoje opcije za djelovanje.

U pripremi i tijekom Tjedna dijele se rješenja za promišljanje naših navika i načina življenja, trošenja i potrošnje, ali i pronalaženje novih načina obrazovanja i socijalizacije. To je poziv na zajedničko promišljanje o svijetu.

Aktivnosti i inicijative povodom Tjedna globalnog obrazovanja

Više od 300 000 sudionika svake godine – nastavnici, studenti, organizacije civilnog društva, vladine agencije, obrazovne ustanove, zajednice diljem svijeta – uključuju se u aktivnosti i inicijative na slijedeće teme:

  • Ekološko obrazovanje: isticanje potrebe za održivim praksama, očuvanje i zaštitu prirodnih resursa. To može uključivati ​​aktivnosti kao što su šetnje prirodom, programi recikliranja i rasprave o klimatskim promjenama i bioraznolikosti.
  • Mirovno obrazovanje: Promicanje mirovnog obrazovanja ključno je za njegovanje kulture nenasilja, rješavanja sukoba i socijalne pravde – fokus je na razumijevanju različitih kultura, rješavanju sukoba na miran način i promicanju empatije i suosjećanja.
  • Ciljevi održivog razvoja (SDG): Ciljevi održivog razvoja UN-a pružaju okvir za stvaranje održivog i miroljubivog svijeta. Globalni tjedan obrazovanja dobra je prilika za istraživanje ciljeva održivog razvoja i pružanje informacija o važnosti njihovog postizanja.
  • Kreatori obrazovnih politika i praktičari u svim sektorima obrazovnih sustava mogu koristiti Referentni okvir kompetencija za demokratsku kulturu (RFCDC) kako bi mlade ljude opremili svim kompetencijama koje su potrebne za poduzimanje radnji za obranu i promicanje ljudskih prava, demokracije i vladavine prava. Učinkovito sudjelovati u kulturi demokracije i živjeti mirno zajedno s drugima u kulturno raznolikim društvima.
  • Globalno građanstvo: Poticanje globalnog građanstva pomaže svakome od nas da prepozna svoje odgovornosti kao globalni građani. Promiče osjećaj međusobne povezanosti s ljudima iz različitih kultura i podrijetla.
  • Angažman zajednice: Globalni tjedan obrazovanja može biti prilika za uključivanje lokalne zajednice u napore prema miru i održivosti okoliša.
  • I mnogo više!

Tjedan globalnog obrazovanja u Hrvatskoj

Tijekom tjedna i u Hrvatskoj se organiziraju brojne aktivnosti kao što su: radionice za učenike osnovnih škola, radionice otvorene za sve, konferencija, istraživanje, rad u zajednici, mimohod mira, prezentacije, razmjena vršnjaka, razmjena dobrih praksi, prezentacija, rasprava, radionice, kampanja…

Program tjedna globalnog obrazovanja u Hrvatskoj
Program tjedna globalnog obrazovanja u Hrvatskoj – studeni 2023.

Koordinator aktivnosti u Hrvatskoj je Centar za mirovne studije. Za pitanja i podršku u organizaciji aktivnosti možete pisati na lana.jurman@cms.hr

Izvor: Centar Sjever-Jug Vijeća Europe

DOBRA HRVATSKA

Dogovor o ključnom zakonu o obnovi prirode u EU

Objavio
Odgovorno
-

Europski parlament i države članice EU-a postigli su u četvrtak dogovor o ključnom prijedlogu zakona o obnovi prirode koji ima za cilj ponovno oživljavanje kopnenih i vodenih staništa EU-a.

Nakon što bude usvojen i primijenjen u državama članicama EU-a, zakon će biti ključni doprinos postizanju klimatske neutralnosti do 2050. kao i povećanju spremnosti i otpornosti Europe na učinke klimatskih promjena. 

Dok su zakonodavci EU-a pozdravili postignuti sporazum kritičari su ukazivali na njegovu značajnu ublaženost u odnosu na inicijalni prijedlog.

Prijepori u donošenju zakona o obnovi prirode

Podaci EU pokazuju da je više od 80% prirodnih staništa Europe u „lošem ili osrednjem“ stanju očuvanosti. Uzroci takvog stanja su zagađenje, urbanizacija i intenzivno iskorištavanje.

Stoga je Europska komisija prošle godine predložila zakon koji ima za cilj oživjeti degradirane ekosustave jačanjem šumskih područja, morskih staništa i povećanjem povezanosti rijeka.

No inicijalnom prijedlogu se usprotivila najvažnija stranka u Europskom parlamentu, Europska pučka stranka (EPP). EPP je smatrao da bi predloženi zakon ugrozio tradicionalni način života europskih farmera i ribara, poremetio dugo uspostavljene lance opskrbe, smanjio proizvodnju hrane, podigao cijene za potrošače i čak izbrisao urbana područja kako bi napravio mjesta za zelene površine. No nakon brojnih izmjena zakon je jučer konačno usaglašen.

Cilj je pokrenuti proces kontinuiranog i održivog oporavka prirode

Zakon će pomoći EU-u i njegovim državama članicama da ispune cilj obnove na koji su se obvezale prema Okviru globalne bioraznolikosti Kunming-Montréal na konferenciji COP15 o bioraznolikosti u prosincu 2022.  

Zakon o obnovi prirode zahtijevat će od država članica provedbu mjera za obnovu prirode na najmanje 20% kopna i morskih područja Unije do 2030. i svih ekosustava kojima je potrebna obnova do 2050.

“Kako bi postigle ove ciljeve, zemlje EU-a moraju vratiti najmanje 30% tipova staništa obuhvaćenih novim zakonom u dobro stanje do 2030., povećati na 60% do 2040. i 90% do 2050.”, navodi se u priopćenju Europskog parlamenta.

Različiti ciljevi obnove primjenjivat će se na različite ekosustave, a države članice će odlučiti o posebnim mjerama koje će se primjenjivati ​​na njihovim teritorijima. U tu svrhu izradit  će nacionalne planove obnove s potrebama i mjerama obnove prilagođenima lokalnom kontekstu te vremenskim okvirom za njihovu provedbu. 

Planovi bi trebali tražiti sinergije s ublažavanjem klimatskih promjena, prilagodbom klimatskim promjenama i prevencijom katastrofa , kao i s poljoprivredom i šumarstvom.  

Specifični ciljevi za različite ekosustave obuhvaćat će, primjerice, poboljšanje stanja ključnih kopnenih i morskih staništa EU-a, urbanih ekosustava, rijeka i poplavnih područja ili poboljšanje raznolikosti oprašivača.  

Put do usvajanja zakona

Zakon sada treba službeno usvojiti Parlament i države članice. Na snagu bi trebao stupiti 20 dana nakon objave u Službenom listu EU.

Države članice će tada imati dvije godine da dostave svoj prvi plan obnove prirode. U tom planu bi trebale navesti svoje potrebe obnove i mjere koje planiraju provesti kako bi ih riješile, kao i jasan vremenski okvir za njihovu provedbu.

No konačno usvajanje ovog zakona u Parlamentu moglo bi se pokazati izazovnim zbog protivljenja EPP-a. Chiara Martinelli, direktorica Climate Action Network (CAN) Europe opisala je predstojeće glasovanje parlamentarnog odbora koje se očekuje kasnije ovog mjeseca kao “najveću prepreku” za usvajanje zakona.

“Pozivamo zastupnike u Europskom parlamentu da glasaju za odobrenje sporazuma kako bi države članice mogle odmah preokrenuti trend degradacije u europskim ekosustavima i zajednički se uhvatiti u koštac s krizom klime i bioraznolikosti”, dodala je.

Izvor: Europska komisija

DOBRA HRVATSKA

O budućnosti umjetne inteligencije – samit u Bruxellesu

Objavio
Odgovorno
-
Samit o buducnosti umjetne inteligencije
Foto: Euronews

Danas, 8.11.2023., se u Bruxellesu, u organizaciji Euronewsa, održava jednodnevni međunarodni samit o budućnosti umjetne inteligencije. Na samitu najbolji europski stručnjaci raspravljaju o izazovima umjetne inteligencije. Zajedno nastoje pronaći odgovore na mnoga pitanja o globalnoj regulatornoj suradnji u području umjetne inteligencije i što će ona značiti u praksi.

Uspon umjetne inteligencije i njezina sve veća prisutnost u našem svakodnevnom životu potaknula je mnoštvo rasprava. Među njima se pitanje njezinog upravljanja pokazalo kao jedno od najhitnijih pitanja našeg vremena. Trenutno je Bruxelles na čelu utrke za reguliranje umjetne inteligencije sa svojim vodećim Zakonom o umjetnoj inteligenciji. Međutim, regulacija ne dolazi bez vlastitih prepreka, a rješenja su dužna odrediti budućnost tehnologije i europskih građana.

Naglasci sa samita

“Umjetna inteligencija je globalni izazov koji ne poznaje granice”, rekao je irski ministar poduzetništva, trgovine i zapošljavanja Simon Coveney u svom uvodnom obraćanju. “EU ne može sama. Mora izgraditi savez i mora barem pokušati postići globalni konsenzus.”

Stručnjaci prvog panela također su istaknuli potrebu za regulativom koja će biti otporna na budućnost. “Propis se ne bi trebao stvarati na nečemu što još ne razumijemo u potpunosti. Pretjerana regulacija također guši inovacije”, istaknuo je izvršni direktor Radixa Davio Larnout.

A predviđa se da će učinak biti ogroman. “Propisi koji su sada stvoreni imaju izravan utjecaj na ono u što će tvrtke ulagati sada i u budućnosti”, rekao je potpredsjednik Amazona & AGC Bob Kimball.

Samit, koji su predstavili Euronews i Forum Europe, a kurirali Cameron Kerry i Joshua Meltzer iz The Brookings Institution i Andrea Renda iz Centra za europske političke studije — osnivači Foruma za suradnju na području umjetne inteligencije — traži odgovore na mnoga pitanja pitanja oko globalne regulatorne suradnje i što će to značiti u praksi.

Jednodnevni događaj ugošćuje stručnjake, voditelje i donositelje odluka koji raspravljaju i pronalaze rješenja kako učvrstiti međunarodnu suradnju, uključujući ulogu standarda, zajedničkih načela, odgovornosti i nadzora; izgraditi odgovornu umjetnu inteligenciju, uzimajući u obzir etiku i ljudska prava; i dati prednost suradnji u istraživanju i razvoju u područjima od najveće koristi.

Izvor:  Euronews

DOBRA HRVATSKA

Svjetski dan znanosti za mir i razvoj i Međunarodni tjedan znanosti i mira

Objavio
Odgovorno
-
Svjetski dan znanosti za mir i razvoj
Foto: Freepik

Svjetski dan znanosti za mir i razvoj, koji se obilježava svakog 10. studenog, naglašava veliku ulogu znanosti u društvu i potrebu da se šira javnost uključi u rasprave o novim znanstvenim pitanjima. Također naglašava važnost i relevantnost znanosti u našim svakodnevnim životima.

Inicijativa za njegovo obilježavanje krenula je sa Svjetske konferencije o znanosti u Budimpešti 1999. godine. Smatralo se da je to prilika da se svake godine ponovno potvrdi predanost postizanju ciljeva proglašenih u Deklaraciji o znanosti i korištenju znanstvenog znanja i da se prate preporuke Znanstvene agende: Okvir za djelovanje. Prvi Svjetski dan znanosti za mir i razvoj obilježen je u cijelom svijetu 10. studenog 2002. pod pokroviteljstvom UNESCO-a. U obilježavanju su sudjelovali brojni partneri, poput vladinih, međuvladinih i nevladinih organizacija, nacionalnih komisija UNESCO-a, znanstvenih i istraživačkih institucija, strukovnih udruga, medija, nastavnika prirodoslovlja i škola.

Cilj obilježavanja

Bližim povezivanjem znanosti s društvom, Svjetski dan znanosti za mir i razvoj ima za cilj osigurati da građani budu informirani o razvoju znanosti. Također naglašava ulogu koju znanstvenici igraju u širenju našeg razumijevanja izuzetnog, krhkog planeta koji zovemo domom i u tome da naša društva postanu održivija. Glavni ciljevi obilježavanja su:

  • jačati javnu svijest o ulozi znanosti za miroljubiva i održiva društva;
  • promicati nacionalnu i međunarodnu solidarnost za zajedničku znanost između zemalja;
  • obnoviti nacionalnu i međunarodnu predanost korištenju znanosti za dobrobit društava;
  • skrenuti pozornost na izazove s kojima se susreće znanost u prikupljanju podrške znanstvenim nastojanjima.

Otkako ga je proglasio UNESCO 2001. godine, Svjetski dan znanosti za mir i razvoj generirao je mnoge konkretne projekte, programe i sredstva za znanost diljem svijeta. Dan je također pomogao u poticanju suradnje između znanstvenika koji žive u regijama zahvaćenim sukobima, a jedan od primjera je osnivanje Izraelsko-palestinske znanstvene organizacije (IPSO) koju je podržao UNESCO.

Međunarodni tjedan znanosti i mira

Međunarodni tjedan znanosti i mira prvi put je obilježen tijekom 1986. godine u sklopu obilježavanja Međunarodne godine mira. Na temelju uspjeha obilježavanja 1986. godine, organizatori su nastavili svoje napore i sljedećih godina. Kao priznanje vrijednosti godišnjeg obilježavanja, Generalna skupština UN-a usvojila je rezoluciju 43/61 u prosincu 1988., kojom se proglašava “Međunarodni tjedan znanosti i mira” koji će se održavati svake godine u tjednu u koji pada 11. studenog.

Godišnje obilježavanje Međunarodnog tjedna znanosti i mira daje važan doprinos promicanju mira. Tjedan potiče veću akademsku razmjenu o temi od univerzalne važnosti, istovremeno stvarajući veću svijest o odnosu znanosti i mira u široj javnosti. Na temelju dosadašnjeg obilježavanja Tjedna znanosti i mira, može se očekivati ​​da će se sudjelovanje svake godine povećati, pridonoseći većem međunarodnom razumijevanju i mogućnostima suradnje u primjeni znanosti za promicanje mira tijekom cijele godine.

UNESCO-vo znanstveno izvješće

Znanstveno izvješće koje provodi UNESCO jedan je od alata koje zemlje mogu koristiti za praćenje napretka prema ciljevima Agende 2030.

Ovo izvješće svakih pet godina analizira nove trendove u politici i upravljanju u znanosti, tehnologiji i inovacijama. Posljednje izvješće objavljeno je u lipnju 2021. Ono je dokumentiralo brzu društvenu transformaciju koja je u tijeku, a koja nudi nove prilike za društveno i gospodarsko eksperimentiranje. No to također donosi rizik od pogoršanja društvenih nejednakosti, osim ako se ne uspostave adekvatne zaštitne mjere.

Prema izvješću iz lipnja 2021.: “Utrka s vremenom za pametniji razvoj” globalna potrošnja na istraživanja porasla je 19,2% između 2014. i 2018., a gotovo polovicu tog rasta potaknula je samo Kina. Unatoč tom napretku, četiri od pet zemalja još uvijek troše manje od jedan posto svog BDP-a na istraživanje.

Tema za 2023.: Izgradnja povjerenja u znanost

Uloga znanosti u oblikovanju naše zajedničke budućnosti može se ispuniti samo ako postoji povjerenje u znanost. Povjerenje u znanost potiče razvoj i primjenu rješenja utemeljenih na dokazima za višestrane izazove našeg svijeta.

Znanost i tehnologija imale su neosporan utjecaj na dosadašnje poboljšanje životnog standarda i povećanje produktivnosti. S brzim tehnološkim napretkom posljednjih godina, pogotovo u domeni računala i umjetne inteligencije otvaraju se brojna nova pitanja. Jedno od njih je i pitanje povjeranje u znsnost.

Povjerenje u znanost složeno je pitanje. Utječe na način na koji znanstvenici djeluju i na način na koji društvo percipira znanost. Također, povećanje povjerenja u znanost jača političke odluke utemeljene na znanosti i podršku društva njihovoj primjeni.

DOBRA HRVATSKA

Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma: sjećanje na žrtve pogroma Kristalne noći

Objavio
Odgovorno
-
Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma
Foto: Spomen ploča kraj nove berlinske sinagoge s natpisom "Nikad ne zaboravite!" i desno Sinagoga u Münchenu nakon kristalne noći / wikipedia.org

Od 1992. godine mreža UNITED obilježava 9. studenoga kao Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma. Poziv je to za međunarodnu zajednicu da stane na kraj mržnji. Svake godine stotine organizacija i neformalnih grupa u više od 45 zemalja aktivno sudjeluju u kampanjama s ciljem sprječavanju budućih djela genocida. 

Sjećanje na holokaust prilika je za razvijanje dubljeg poštovanja prema žrtvama i preživjelima i njihovom djelovanju. Istovremeno može i formirati naš odgovor na stradanje suvremenih žrtava. Stavljanje žrtava i preživjelih u središte povijesnog istraživanja, učenja i sjećanja osvjetljava ljudskost današnjih žrtava zločina i utjecaj antisemitizma potaknutog dezinformacijama i iskrivljavanjem povijesti. Fokusiranje na humanost žrtava potiče nas da se prisjetimo i naše odgovornosti u borbi protiv govora mržnje, antisemitizma i predrasuda – da učinimo sve što možemo za spriječavanje genocida.

Kristalna noć

Datum 9. studenog je odabran kao sjećanje na žrtve pogroma Kristalne noći 1938. Pogrom Kristalne noći bio je prvi korak prema istrebljenju židova u Europi od strane nacista. Nacisti su u noći s 9. na 10. studenog 1938. uništili više od 8000 židovskih domova i trgovina, zapalili sinagoge, zatvorili, ranili i ubili Židove diljem zemlje. Komadići razbijenih prozora koji su prekrivali ulice u mnogim njemačkim gradovima dali su naziv ‘Kristallnacht’ što u slobodnom prijevodu znači Noć razbijenog stakla.

Danas se ovaj pogrom smatra simboličnim početkom holokausta, sustavnog iskorjenjivanja Židova. Započelo je diskriminacijom i isključivanjem njemačkih Židova od 1933. godine da bi na kraju dovelo do ubojstva 6 milijuna Židova i 5,5 milijuna ‘neprijatelja njemačke države’: homoseksualaca, kriminalaca i ‘asocijalnih’ ljudi, pripadnika različitih vjerskih zajednica, ljudi s mentalnim poteškoćama, političkih ‘prijestupnika’ poput komunista i socijalista, španjolskih republikanskih izbjeglica i manjina poput Roma, Sinta i drugih.

Svijet je reagirao, ali ne previše burno. Amerika je povukla svog ambasadora iz Njemačke, ali nije prekinula diplomatske odnose.

Sam naziv Kristalna noć skovali su nacisti predstavljajući tu noć kao nešto sjajno za Njemačku. Danas je u Njemačkoj prihvaćeniji naziv Noć pogroma, koji puno bolje opisuje što se te noći zaista događalo.

Ovaj dan nas podsjeća da holokaust nije počeo masovnim deportacijama i koncentracijskim logorima, već se razvijao korak po korak. Nacistička propaganda i govor mržnje protiv Židova bili su prvi koraci. Slijedili su zakoni koji lišavaju židovske građane njihovih prava. Sve to je na kraju kulminiralo nasiljem i pogromima.

DOBRA HRVATSKA

Oluja Ciaran u Hrvatskoj – Postaju li vremenski ekstremi pravilo

Objavio
Odgovorno
-

Snažna oluja Ciaran pogodila je sjeverozapad Francuske i jugozapad Engleske prije nego što se u proširila na Nizozemsku, Belgiju, Njemačku, Francusku i Italiju. Za sobom je ostavila nekoliko mrtvih, a brojni su ozlijeđeni.

Oluja je stigla i u Hrvatsku, poplavljene su brojne rive duž Dalmacije, ali i brojni dalmatinski otoci. (Večernji list)

Oluja Ciaran
Foto: Oluja Ciaran, satelitska snimka – Reuters/Screenshot

Područje Mediterana se zagrijava 20 posto brže od svjetskog prosjeka

Najtopliji listopad, a vjerojatno i najtoplija godina od kada postoje mjerenja još je jedno upozorenje da se klima mijenja! U emisiji Otvoreno, urednice i voditeljice Zrinke Grancarić, na pitanje “Postaju li vremenski ekstremi pravilo, a ne iznimka?” odgovaraju gosti:

  • akademik Mirko Orlić, klimatolog, Geofizički odsjek Prirodno-matematičkog fakulteta
  • Dunja Mazzocco Drvar, meteorologinja, direktorica programa zaštite prirode u WWF Adriji, regionalnom uredu svjetske organizacije za zaštitu prirode World Wide Fund for Nature (WWF)
  • dr. sc. Ivan Guttler, klimatolog, zamjenik ravnateljice DHMZ-a

Što je COP28 u Dubaiju i zašto je važan?

Objavio
Odgovorno
-
COP28
Foto: COP28 UAE / Facebook

Krajem ovog mjeseca, od 30. studenog do 12. prosinca 2023. godine, svjetski čelnici sastaju se na velikom samitu UN-a, COP28 u Dubaiju, kako bi raspravljali o borbi protiv klimatskih promjena. Samit se odvija u godini u kojoj svjedočimo brojnim ekstremnim vremenskim nepogodama i u kojoj su oboreni mnogi klimatski rekordi.

Što je COP28 i gdje se održava?

COP28 je 28. godišnji klimatski sastanak Ujedinjenih naroda (UN) na kojem će vlade raspravljati o tome kako ograničiti i pripremiti se za buduće klimatske promjene. Ovogodišnji samit se održava u Dubaiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).

COP je kratica za “Konferenciju stranaka”, gdje su “stranke” zemlje koje su potpisale izvorni sporazum UN-a o klimi 1992. godine.

Zašto je održavanje COP28 u Dubaiju kontroverzno?

Ujedinjeni Arapski Emirati su jedna od 10 najvećih svjetskih proizvođača nafte. Za predsjednika pregovora COP28 imenovan je Sultan Al Jaber, glavni izvršni direktor državne naftne kompanije.

Nafta je – poput plina i ugljena – fosilno gorivo. Fosilna goriva su glavni uzročnici klimatskih promjena jer prilikom izgaranja oslobađaju stakleničke plinove (CO2) koji zagrijavaju planet. A naftna tvrtka gospodina Al Jabera planira proširiti proizvodne kapacitete.

“To je jednako imenovanju glavnog izvršnog direktora tvrtke za proizvodnju cigareta da nadgleda konferenciju o liječenju raka”, rekli su iz pokreta 350.org.

Gospodin Al Jaber tvrdi da je u jedinstvenoj dobroj poziciji da potakne akciju iz industrije nafte i plina, te da kao predsjednik tvrtke Masdar za obnovljivu energiju također nadgleda širenje čistih tehnologija poput vjetra i solarne energije.

Zašto je COP28 važan?

Nadamo se da će COP28 pomoći u održavanju cilja o ograničavanju dugoročnog rasta globalne temperature na 1,5C. To je granica koju je 2015. u Parizu dogovorilo gotovo 200 zemalja.

Cilj od 1,5C ključan je za izbjegavanje najštetnijih utjecaja klimatskih promjena, prema UN-ovom klimatskom tijelu, Međuvladinom panelu za klimatske promjene (IPCC).
Dugoročno zagrijavanje trenutačno iznosi oko 1,1C ili 1,2C u usporedbi s predindustrijskim vremenima – razdobljem prije nego što su ljudi počeli sagorijevati fosilna goriva u velikim razmjerima.

Međutim, svijet je na putu da se do 2100. zagrije za oko 2,5C, čak i uz trenutna obećanja za rješavanje problema emisija. Prozor za zadržavanje granice od 1,5 C se brzo sužava, kaže UN.

O čemu će se raspravljati na COP28?

Osim na napredak prema postojećim pariškim ciljevima, COP28 će se usredotočiti na:

  • ubrzani prijelaz na čiste izvore energije, kako bi se “smanjile” emisije stakleničkih plinova prije 2030.
  • distribuciju novca za klimatske akcije od bogatijih prema siromašnijim zemljama i rad na novom dogovoru za zemlje u razvoju
  • usmjerenost na prirodu i ljude
  • učiniti COP28 “najinkluzivnijim” ikada

Također će biti tematskih dana o temama uključujući zdravlje, financije, hranu i prirodu.

Tko će biti na COP28?

Pozvano je više od 200 vlada, iako čelnici mnogih zemalja poput SAD-a, Kine i Indije tek trebaju potvrditi svoje prisustvo. Britanski premijer Rishi Sunak će sudjelovati, a  Buckinghamska palača je potvrdila da će i kralj Charles također prisustvovati. On će 1. prosinca održati uvodni govor izaslanicima. Na samitu će takođe sudjelovati dobrotvorne organizacije za zaštitu okoliša, društvene skupine, think tankovi, tvrtke i različite vjerske skupine.

Papa Franjo je najavio da će sudjelovati na konferenciji o klimi COP28, a to je prvi put da jedan papa sudjeluje u radu UN-ova skupa o zaštiti okoliša otkako se održavaju. Očekuje se da će Papa Franjo u Dubaiju sudionicima prenijeti svoj nedavni apel kojim poziva na veći angažman na suzbijanju globalnog zagrijavanja.

Stotine delegata koji su povezani s fosilnim gorivima prisustvovali su COP27 2022. godine. Preko 600 sudionika iz industrije sudjelovalo je na samitu COP27 u Egiptu. Ove godine će predstavnici nafte, plina i ugljena biti obvezni otkriti svoje veze s industrijom na budućim klimatskim sastancima, izjavljuje UN.

Što će vjerojatno biti sporne točke COP28?

Vjerojatno će biti neslaganja oko budućnosti “nesmanjenih” fosilnih goriva – ugljena, nafte i plina koji se spaljuju bez tehnologija za hvatanje njihovih emisija.

Gospodin Al Jaber pozvao je na “postupno smanjenje” njihove upotrebe, što znači smanjenje tijekom vremena, ali ne i potpuni prestanak. Međutim, očekuje se da će se Europska unija zalagati za potpuno “postupno ukidanje”.

Borci za klimatske promjene ističu da bi ograničavanje sporazuma na “nesmanjena” fosilna goriva omogućilo nastavak proizvodnje. Kažu da nema jamstva da će smanjivanje emisija funkcionirati na očekivanom nivou.

Novac će također biti problem. Na COP27 dogovoren je fond za “gubitak i štetu” za bogatije zemlje kako bi platile siromašnijim zemljama koje se suočavaju s učincima klimatskih promjena. Ali još uvijek nije jasno kako će to točno funkcionirati. SAD je, primjerice, isključio mogućnost plaćanja klimatskih odšteta za svoje povijesne emisije.

Godine 2009. razvijene zemlje obvezale su se do 2020. davati 100 milijardi dolara godišnje zemljama u razvoju kako bi im pomogle u smanjenju emisija i pripremi za klimatske promjene. Cilj je promašen, ali se očekuje da će biti postignut 2023.

Hoće li COP28 nešto promijeniti?

Kritičari prethodnih COP-ova, uključujući aktivisticu Gretu Thunberg, optužuju COP samite za “greenwashing”: to jest, zemlje i tvrtke promiču svoje klimatske vjerodajnice bez uvođenja potrebnih promjena.

Ali dok god se svjetski čelnici okupljaju, sastanci na vrhu nude potencijal za globalne sporazume koji nadilaze nacionalne mjere. Na primjer, granica zagrijavanja od 1,5C, dogovorena u Parizu na COP21, potaknula je “gotovo univerzalne klimatske akcije”, prema UN-u.

Preuzeto s BBC News
Autor Mark Pointing, Istraživač klime i okoliša, BBC News

Svjetski dan gradova zatvara Urbani listopad

Objavio
Odgovorno
-
svjetski dan gradova 2023.
Globalno obilježavanje Svjetskog dana gradova održat će se ove godine u općini Üsküdar u Istanbulu, Turska.

Svjetski dan gradova pada svake godine 31. listopada. Obilježava se od 2014. godine. Cilj mu je promicati interes međunarodne zajednice za globalnu urbanizaciju, poticati suradnju među zemljama u rješavanju izazova urbanizacije, te doprinijeti održivom urbanom razvoju diljem svijeta.

Svjetski dan gradova zatvara Urbani listopad – mjesec aktivnosti, događanja i rasprava o urbanoj održivosti u listopadu. Urbani listopad prilika je za poticanje dijaloga na globalnoj i lokalnoj razini o izazovima i prilikama koje stvaraju brze promjene u našim gradovima i mjestima. Tema za Urbani listopad 2023. bila je usmjerena na cilj održivog razvoja 11, „Učiniti gradove uključivim, sigurnim, otpornim i održivim”, prepoznajući gradove kao središta gospodarskog rasta i razvoja koji se također suočavaju s demografskim, ekološkim, gospodarskim i društvenim izazovima.

Globalno obilježavanje Svjetskog dana gradova održat će se ove godine u općini Üsküdar u Istanbulu, Turska. Sadržat će  ceremoniju otvaranja na visokoj razini globalnog obilježavanja Svjetskog dana gradova i dva okrugla stola: o financiranju održive budućnosti za sve i otpadom do bogatstva.

Svjetski dan gradova

Gradovi i okoliš

Gradovi su odgovorni za oko 75% globalnih emisija stakleničkih plinova (GHG), a među njima najviše doprinose promet, zgrade, energija i gospodarenje otpadom. Stoga gradovi imaju ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena i globalnim naporima da se ispuni cilj Pariškog sporazuma. – Stvaranjem održivih, ugljično neutralnih, uključivih gradova i mjesta.

Gradovi su na prvoj crti utjecaja klimatskih promjena i moraju biti u središtu klimatskih akcija. Mnogi gradovi i zajednice diljem svijeta već poduzimaju radnje za izgradnju otpornosti na klimatske promjene i identificiraju uspješne putove za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Globalne inicijative – kao što je UN-Habitat-ova  Inicijativa za gradove i klimatske promjene (CCCI),  Cities Climate Finance Leadership Alliance,  Global Covenant of Mayors for Climate & Energy  ili  mreža C40 Cities  – potiču suradnju između gradova i promiču inovativna rješenja za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama u urbanim područjima.

Tema 2023.: Financiranje održive urbane budućnosti za sve

Svjetski dan gradova 2023. obilježava se pod temom “Financiranje održive urbane budućnosti za sve”. Fokus je na pronalaženju načina kako otključati transformativna ulaganja u urbano planiranje i postići odgovarajuću fiskalnu decentralizaciju.

Svjetski dan gradova vrijeme je za razmatranje ključne uloge koju gradovi imaju u održivom razvoju.
Gradovi su pokretači gospodarskog rasta i inovacija koji drže ključ za postizanje Agende 2030. i ciljeva održivog razvoja (SDG). Oni su također na prvim crtama današnjih složenih izazova, od klimatske krize do rastućih nejednakosti i političke polarizacije.
No lokalne vlasti bore se s ograničenom potporom i resursima, dok je potražnja za infrastrukturom, pristupačnim stanovima, učinkovitim prijevozom i socijalnim uslugama ogromna i raste. Ovogodišnja tema, financiranje održivog urbanog razvoja, poziv je na akciju.

– António Guterres, glavni tajnik UN-a, o Svjetskom danu gradova 2023

Prema procjeni Konferencije Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj (UNCTAD) i IEA-e , otprilike 2,6 trilijuna dolara potrebno je svake godine do 2030. kako bi se ispunili ciljevi održivog razvoja (SDG) i zadržalo se na putu prema društvu s nultom emisijom do 2050. (Ujedinjeni narodi, 2023.).

Ovaj se iznos može činiti ogromnim, ali u usporedbi s godišnjom globalnom štednjom i drugim velikim financijskim tržištima, on je dostižan. Raspoloživost kapitala dovoljno je velika za rješavanje globalnih infrastrukturnih potreba. Za otključavanje ovog kapitala ključna je promjena paradigme kako bi se informiralo o načinu na koji se napori prema održivom razvoju ulažu u zemlje s niskim do srednjim dohotkom. Značajan pad financiranja bespovratnih sredstava za razvoj i povećanje javnih ulaganja jasan je signal da je promjena s modela dodjele bespovratnih sredstava na model financiranja ključna za održavanje tempa prema postizanju ciljeva održivog razvoja.

Iako model financiranja nije posve nov za javna tijela, ovo razdoblje gospodarske krize ne samo da je povećalo hitnost povećanja ulaganja za razvoj, već je također pružilo priliku da transformativno inovativno financiranje postane prioritet u javnom diskursu.

DOBRA HRVATSKA

Električni automobili – kako zapravo rade i koliko su bolji za okoliš?

Objavio
Odgovorno
-
električni automobili
Foto: Mikes-Photography / Pixabay

Električni automobili su 2022. u Europi dosegli rekordnu prodaju od 3,1 milijuna jedinica, što je povećanje od 58% u usporedbi s prethodnom godinom.

Proizvođači automobila obećavaju izdvojiti milijarde za razvoj ekološki prihvatljivih električnih automobila, mada njihova proizvodnja nije bez ugljika.

Volkswagen i Toyota namjeravaju postati ugljično neutralni do 2050., dok je Hyundai Motor Group izjavio da Hyundai Motor i Kia “ubrzavaju napore” da postanu ugljično neutralni. Sva nova vozila iz Mercedes-Benza bit će neto ugljično neutralna duž cijelog lanca vrijednosti do 2039. godine, a General Motors (GM) planira biti ugljično neutralan do 2040. u svojim globalnim proizvodima i operacijama. Švedska tvrtka Polestar ambiciozno namjerava proizvesti automobil s nultom neto emisijom do 2030. identificiranjem i uklanjanjem svih emisija ugljika, od vađenja sirovina do proizvodnje i konačno postupanja na kraju životnog vijeka automobila.

Kako rade električni automobili

Osnovna razlika među električnih i benzinskih automobila je njihov motor. U benzinskom automobilu nalazi se motor s unutarnjim izgaranjem koji radi tako da se smjesa goriva i zraka sabije i zapali što dovodi do eksplozije. Energija iz ove eksplozije zatim se koristi za pokretanje motora i kretanje vozila. U električnom automobilu, s druge strane, motor je električni i radi pomoću elektromagneta.

Druga razlika je, naravno, baterija. Za opskrbu motora električnom energijom i njegov rad, električna vozila opremljena su baterijama. One se uglavnom temelje na litij-ionskoj tehnologiji, sličnoj onoj unutar mobilnog telefona. Struja koju isporučuje baterija je istosmjerna struja. Kako motor za rad treba izmjeničnu struju koristi se inverter koji pretvara istosmjernu struju u izmjeničnu.

Tehnologija elektromotora je jednostavnija od tehnologije motora s unutarnjim izgaranjem. Ima manje dijelova i stoga manje održavanja i manji rizik od kvara.

Utjecaj električnih automobila na okoliš

Iako električni automobili ne stvaraju emisije iz ispušnih cijevi, sama proizvodnja vozila i baterija još uvijek pridonose emisijama ugljika.

Pa ipak ugljični jaz između električnih i tradicionalnih automobila može biti značajan već u trenutku prve prodaje automobila. Tijekom vijeka trajanja, na cesti, automobili na fosilna goriva nastavljaju ispuštati CO2 dok električni automobili ne ispuštaju nikakve emisije osim čestica iz guma i kočnica. Takođe su značajno tiši čime se smanjuje i zagađenje bukom.

Prema istraživanju Transporta i okoliša (T&E), krovnog tijela europskih nevladinih organizacija koje promiču održivost, prosječni električni automobil u EU-u gotovo je tri puta bolji, u smislu emisije ugljika, od ekvivalentnog benzinskog ili dizelskog automobila – i taj se jaz nastavlja širiti.

Prednosti električnih automobila samo će se povećavati kako električna mreža postaje zelenija. Čak i električni automobil koji se vozi u Europi s baterijom proizvedenom u Kini, još uvijek emitira 37% manje CO2 od benzinca. Smanjenje od 83% može se postići električnim automobilom s baterijom koji se proizvodi u Europi i vozi u Europi. Predviđa se da će električni automobili kupljeni 2030. četiri puta smanjiti emisije CO2 zahvaljujući električnoj mreži EU koja se sve više oslanja na obnovljive izvore energije.

A što je s baterijom?

Iako sama vozila ne ispuštaju nikakve zagađivače, baterije koje pokreću motore napravljene su od minerala koji se moraju iskopati, što je proces koji ima ogroman ekološki utjecaj na naš planet. Osim toga sirovine koje se koriste u proizvodnji baterija jedan su od ključnih čimbenika u cijeni električnih automobila i razlog zašto su još uvijek skuplji od ekvivalenta na fosilna goriva.

Kako se tehnologija baterija bude poboljšavala, pojavit će se nove alternative standardnoj litij-ionskoj bateriji. Potencijalne alternative ovim sirovinama konstantno se istražuju. Npr. razvoj nove natrij-ionske baterije od strane CATL-a, kineskog diva za baterije. Također BYD, najveći svjetski proizvođač elektrificiranih vozila, prepoznaje važnost smanjenja upotrebe rijetkih minerala u tehnologiji baterija, a njegova jedinica Blade Battery proizvodi se bez upotrebe kobalta. U međuvremenu bi se moglo učiniti više kako bi se globalno smanjio utjecaj rudarstva na okoliš. Važan korak je i recikliranje ili ponovna uporaba baterije. Regulacija baterija koju je predložila Europska komisija prvi je svjetski održivi zakon o baterijama, koji nastoji ne samo osigurati etičke tehnike rudarenja, već i smanjiti potražnju za rudarenjem učinkovitijim recikliranjem sirovina.

U srpnju je Vijeće EU-a donijelo novu uredbu koja utvrđuje zahtjeve za kraj životnog vijeka, uključujući ciljeve i obveze prikupljanja, ciljeve oporabe materijala i proširenu odgovornost proizvođača. To će daleko doprinijeti poticanju kružnog gospodarstva. Mada treba imati na umu da i proces recikliranja također ima visok ugljični otisak.

Iako električni automobili nisu savršeni, a možda nikada i neće biti, općenito se smatraju najboljom opcijom koju imamo za smanjenje štetnih emisija iz vozila i ovisnosti o fosilnim gorivima, posebice jer se tehnologija koja stoji iza njih konstantno razvija i poboljšava.

Izvor: euronews

DOBRA HRVATSKA

1...545556...185Stranica 55 od 185

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z