Nenadmašan čovjek integriteta – VICE VUKOV, na današnji dan 24. rujna

Vice Vukov

Prije nego što je u našu kuću stigao televizor, svaku smo večer slušale radio, a naročito subotom i nedjeljom poslijepodne, kad su na rasporedu bile popularne emisije „Po željama“… Radilo se o šlagerima, a ponekad, kad bi zapjevao pjevač ljepšeg i izražajnijeg glasa, mama bi uz uzdah rekla: “Nije ti to ništa…

… Da si samo čula kako je pjevao naš Vice! Dok si ga slušao, prolazili su te žmarci! Kakav je to bio glas, nikad nitko neće pjevati kao naš Vice!”

 VICE VUKOV, 3. KOLOVOZA 1936. – 24. RUJNA 2008. 

Dvije ljubavi

Vice je svoj slavni put najvećeg hrvatskog pjevača započeo pobjedom na festivalu Opatija 1959. – pjesmom Mirno teku rijeke, da bi na festivalima od 1965. -1970. postao stalni i neosporni pobjednik – 15 nagrada.
No, paralelno sa karijerom glazbenika, vraćao se uvijek čitanju, učenju, … svojoj prvoj ljubavi prema znanosti (mladenačka želja bila mu je da postane znanstvenik). Živeći u emigraciji, diplomirao je i doktorirao u Parizu.

U ovećem snopu gramofonskih ploča koje je tata donio uz moj prvi gramofon, nalazile su se i dvije singl ploče maminog famoznog Vice, s pjesmama Zvona moga grada i Tvoja zemlja. Napokon je došao trenutak da čujem taj toliko hvaljeni glas, ali tek nakon što je mama zatvorila prozor i tražila da malo utišam ton. Zatim smo nas tri, glava prignutih nad plavi gramofon, usredotočeno slušale kako Vice pjeva „To je tvoja zemlja, tu sagradi dom /Tu je stari temelj, tu na kršu tvom.“ I bilo je lijepo, i nekako svečano, kao da se od tog glasa i te pjesme mala soba proširila i postala svjetlija, iako nisam osjećala isto što je osjećala mama, i nisu mi kao njoj, poslije zadnjeg akorda svjetlucale oči.

***

… U vrijeme koje će kasnije postati poznato pod nazivom Hrvatsko proljeće, dogodio se i nekakav incident o kojem se dosta nagađalo, iako nitko nije znao o čemu se točno radilo. Govorilo se da su se na nacionalnoj osnovi posvađali Vice Vukov i Đorđe Marjanović, nakon čega je Vici zabranjeno nastupati dok je Đorđe nastavio pjevati, ali njegovo ime više nikad nije izgovoreno. U međuvremenu su njegove pjesme nestale iz radio etera… Nakon što mu je milicija jednom pretresla, dok je bio na turneji u Australiji, nije se vratio u Zagreb, postao je politički emigrant  

***

Gospon čovjek!

… U Zagreb se vratio 1975. godine, nakon što se situacija primirila, ali pozivi za festivale prestali su stizati, a javni nastupi i dalje su mu ostali zabranjeni. Ploče povučene. Potom je na Filozofskom fakulteta diplomirao talijanski jezik i filozofiju, i zaposlio se u Matici hrvatskoj kao lektor i prevoditelj. Svako malo do nas bi stigla neka priča o tome kako ga je netko negdje vidio, i svaka je svjedočila o njegovoj ljubaznosti, srdačnosti i gospodskim manirama. “Bio je krasno obučen, u fino odijelo i kaput, vidjelo se po svemu da je gospon čovjek”, prepričavao je uvijek susjed koji je Vicu Vukova vidio negdje na Zrinjevcu.

***

Ponovno pjeva za sve nas

Nepravedna i besmislena zabrana ostala je na snazi punih osamnaest godina, dugo nakon što se više nitko nije sjećao što ju je točno uzrokovalo. Za to vrijeme ja sam odrastala, stvorila svoj vlastiti glazbeni ukus, i samo ponekad, kad bi mama zatražila, slušale smo Zvona moga grada i Tvoju zemlju, ali ne više onako tiho kao ranije. Onda sam, a bilo je to negdje sredinom osamdesetih, na božićnom sajmu u Bogovićevoj ulici, na jednom od štandova s girlandama, kuglicama i lampicama za bor, kupila kazetu s božićnim pjesmama koje je pjevao Vice Vukov, snimljenu u jednostavnim, kućnim okolnostima. Iako neslužbeno, prodavana je javno… Ubrzo nakon toga Vice je rehabilitiran i napokon, poslije tolikih godina, ponovo je mogao javno nastupati.

U koncertnoj sezoni 1989./1990., četrnaest dana za redom, na četrnaest rasprodanih koncerata, u prepunoj dvorani Lisinski, oduševljena publika koja je svog Vicu tako dugo slušala kriomice, mogla je javno uživati u dalmatinskim, kajkavskim i međimurskim pjesmama, talijanskim napjevima i francuskim šansonama. Njegovom divnom i čistom baritonu koji je s lakoćom postizao tenorske visine, tako jasnom, moćnom, melodioznom, i punom plavog neba…  Sjajne interpretacije, tehnike i intonacije, Vice je zaista pjevao kako nitko drugi nije. Dalmatinska elegija, Mirno teku rijeke, Pismo ćali, Suza za zagorske brege, Dobro mi došel, prijatel, Pjevat će Slavonija u njegovoj su interpretaciji postale više od zabavnih pjesama jer – on je svaki stih s lakoćom pretvarao u umjetnost.

***

Čovjek integriteta

…. Mama me je tih godina u svojim pismima izvještavala o svemu pomalo, pa je tako jednom zgodom spomenula i da se Vice počeo baviti politikom. Kako se kasnije pokazalo, ne previše uspješno, što i nije bilo neobično, jer je nošen idealizmom odbio ulogu žrtve  (koju su mu svi nudili). Nije pristajao na stvaranje osobnog mita na temelju događaja iz ranih sedamdesetih, koji bi bio odličan „temelj“ uspješnoj političkoj karijeri njega i neke promoćurne stranke… Sve to dokazuje da Vice po prirodi nije bio „praktičan“ političar nego umjetnik i čestit čovjek. Kao nezavisni kandidat na listi SDP izabran je Hrvatski sabor, 2000.

Život je završio tužnim, nesretnim slučajem. Spotaknuo se na stepenicama u Hrvatskom saboru i pri padu zadobio teške ozljede glave. Nakon operacije pao je u komu iz koje je u sljedeće dvije godine samo povremeno dolazio k svijesti. 

***

Velik život 

… Vice Vukov preminuo je u snu, 24. rujna 2008. godine, u svojoj 72. godini, a priča o njemu ostala je upisana u svijest ljudi kao simbol jednog vremena.

Pjesma Tvoja zemlja, otpjevana prvi put na Zagrebačkom festivalu 1971. godine, preživjela je desetljeća, i kao jedna od najpopularnijih i najradije slušanih postala nekom vrstom narodne neslužbene himne. … Britvićeve stihove oblikovao je Vice jednom posebnom emocijom, a bila je to topla, gotovo lirska pripadnost bez trunke patosa, dok je pri interpretaciji njegov lijepi bariton, zvučan i ozbiljan, dolazio do punog izražaja. 

Za mene ipak, nikad kao sredinom sedamedestih, kad smo glava prignutih nad plavi Philipsov gramofon, iza zatvorenih prozora naše podstanarske sobe u Osječkoj ulici u Dubravi, mama, baba i ja, usredotočeno i zaneseno slušale našeg Vicu.

Edit Glavurtić

Izvor – preuzeto RADIO GORNJI GRAD, cijeli članak OVDJE 

DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2023.

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Europske zemlje ukidaju željeznice i grade ceste!? Hrvatska je među najgorima?

HŽPP
Foto: www.hzpp.hr

Željeznice tj. vlakovi su jedan od ekološki najprihvatljivijih načina kretanja. Automobili, kombiji i kamioni odgovorni su za 72 posto emisija u europskom prometu, dok željeznice sudjeluju sa samo 0,4 posto emisija stakleničkih plinova.

Međutim, novo istraživanje iz lipnja 2023. otkriva kako europske zemlje ukidaju željeznice i grade ceste. Duljina autocesta u Europi porasla je 60% između 1995. i 2020., dok su se željeznice smanjile 6,5% – prema istraživanju njemačkih thinktankova Wuppertal Institute i T3 Transportation koje je naručio Greenpeace. Za svaki euro koji su vlade potrošile na izgradnju željeznica, potrošile su 1,6 eura na izgradnju cesta. 

Najveći broj zatvaranja željeznica dogodio se u Njemačkoj (smanjeno za 6706 km), Poljskoj (za 4660 km) i Francuskoj (za 4125 km). No unatoč tome, ove tri zemlje još uvijek predstavljaju najveću ukupnu duljinu mreže, a slijede ih UK i Španjolska.

Svega 10 zemalja izvješćuje o neto povećanju duljine svojih željezničkih mreža od 1995. To su Belgija, Hrvatska, Estonija, Finska, Irska, Italija, Nizozemska, Slovenija, Španjolska i Švicarska.

Autoceste su najviše rasle u Irskoj, Rumunjskoj i Poljskoj, a najmanje u Litvi, Latviji i Belgiji. U 15 od 30 analiziranih zemalja duljina autocesta se više nego udvostručila, uključujući Španjolsku, Norvešku i Grčku.

Imperativ je smanjenje emisije stakleničkih plinova

EU planira smanjiti svoje emisije stakleničkih plinova za 55% do kraja desetljeća u odnosu na razine iz 1990., ali nije uspjela napraviti nikakav napredak u svom prometnom sektoru. Cestovni promet bio je odgovoran za tri četvrtine emisija u sektoru u 2020. godini. Samo će 2029. godine emisije domaćeg prometa pasti ispod razine iz 1990. godine, utvrdila je prošle godine Europska agencija za okoliš.

Greenpeace je pozvao vlade da preusmjere novac s cesta na željeznice, javni prijevoz, biciklističke staze i pločnike.

Foto: Deutschlandticket – mjesečna karta za drugi razred u cijeloj Njemačkoj i to u lokalnom i regionalnom prijevozu (autobus, TaxiBus, tramvaj, S-Bahn, RRX, RB i RE) – dostupna je od 1. svibnja 2023. po cijeni od 49 eura

Nekoliko europskih zemalja pokrenulo je jeftine cijene karata za javni prijevoz u pokušaju smanjenja emisija. Tako je na primjer više od tri milijuna ljudi kupilo njemačku Deutschlandticket po cijeni od 49 eura mjesečno. Portugal je nedavno slijedio taj primjer s vlastitom mjesečnom Nacionalnom željezničkom kartom za 49 eura, koja putnicima omogućuje korištenje svih regionalnih željezničkih mreža, uz neke iznimke. U rujnu ove godine i Francuska je najavila da će od sljedećeg ljeta uvesti željeznički kartu od 49 eura mjesečno…

Autori istraživanja vjeruju da bi više od 13.500 km zatvorenih željezničkih pruga moglo biti ponovno otvoreno i to relativno lako. Europske nacije imaju obvezu smanjiti energetsko i prometno siromaštvo sukladno Pariškom sporazumu na koji su se obvezali. Stoga, iz društvene perspektive i perspektive zaštite okoliša, prioriteti financiranja prometne infrastrukture moraju se promijeniti u skladu s tim.

Hrvatska ulaganja u ceste i željeznice zadnjih 30 godina

Prema gornjem istraživanju Hrvatska je jedna od 10 zemalja koje su povećale duljine svojih željezničkih mreža od 1995., ali je istovremeno u ceste uložila čak 6 puta više. Po omjeru ulaganja u ceste i željeznicu Hrvatska je među najgorima u Europi. 

U razdoblju od 1995. do 2021. godine Hrvatska je uložila oko 13,3 milijarde eura u ceste, a svega 2,1 milijardu u željeznice. Mreža autocesta se sa 302 kilometara u 1995. godini povećala na 1310 kilometara u 2020., što je osma najveća stopa rasta od svih analiziranih zemalja u ovom istraživanju (EU 27, Norveška, Švicarska i Velika Britanija). Istovremeno je pet željezničkih linija ukupne dužine 118 kilometara zatvoreno za prijevoz putnika, a zatvoreno je i 28 željezničkih postaja, čime je tisućama ljudi onemogućen pristup željeznici.

No treba imati na umu da je Hrvatska 1995. tek izlazila iz Domovinskog rata te je kretala gotovo od nule jer je i do tada postojeća prometna infrastruktura bila u velikoj mjeri oštećena. Prioritet je tada bio na razvoju autocesta. Hrvatska nije raspolagala dostatnim financijskim sredstvima za istovremeni razvoj cestovnih i željezničkih sustava.

Tek s pristupom sredstvima europskih fondova pojačavaju se ulaganja u sektor željezničkog prometa. Tako ukupna planirana ulaganja u željezničku infrastrukturu do 2030. godine iznose oko 6 milijardi eura. Tim sredstvima trebalo bi se obnoviti i modernizirati 766,2 kilometara pruga, pri čemu su najznačajnija ulaganja na glavnim koridorima.

Iz Greenpeacea u Hrvatskoj pozvali su Vladu da financijske prioritete prebaci s cesta na željeznicu. Ulaganjem više sredstva u nadogradnju i modernizaciju željezničke infrastrukture željeznica bi postala dostupna alternativa cestovnom prijevozu. Time bi se smanjile emisije stakleničkih plinova.

Dobra Hrvatska

Klima: ‘Čovječanstvo je otvorilo vrata pakla’ – UN samit o klimatskim ambicijama

požar
Foto: Pixabay

“Naš fokus ovdje je na klimatskim rješenjima – a naš zadatak je hitan. Čovječanstvo je otvorilo vrata pakla.” – rekao je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres na otvaranju samita.

U New Yorku je 20. rujna održan UN-ov samit s ciljem poticanja klimatskih akcija.

Šteta od klimatske krize već je velika, a globalne emisije stakleničkih plinova i dalje su na rekordnim razinama. Svijetu su potrebna hitna i duboka smanjenja emisija i to odmah, kao i tijekom sljedeća tri desetljeća. Nužno je to da se globalno zagrijavanje ograniči na 1,5°C u odnosu na predindustrijske razine i spriječi najgore posljedice. Najnovija znanstvena procjena Međuvladinog panela za klimatske promjene ponovno je istaknula hitnost djelovanja.

Stanovništvo diljem svijeta već pati od negativnih utjecaja klimatske krize. Potreban je hitni plan za prilagodbu i oporavak od gubitaka i štete. Ovo je pitanje jednakosti i klimatske pravde koje zahtijeva hitnu pozornost vlada i međunarodnih financijskih institucija.

Plan za ubrzanje djelovanja

Kako bi ubrzao djelovanje vlada, poduzeća, financija, lokalnih vlasti i civilnog društva te saslušao “prve pokretače i izvršitelje”, glavni tajnik Ujedinjenih naroda sazvao je samit o klimatskim ambicijama.

Guterres se pozvao na COP27 “povijesni pakt” između razvijenih gospodarstava i gospodarstava u nastajanju. Sukladno Pariškim sporazumom, pozvao je velike emitere da ulože dodatne napore u smanjenje emisija te pomognu siromašnijim zemljama da učine isto. Alternativu – zemlje koje ne uspiju smanjiti emisije u skladu s ciljem od 1,5 C – je nazvao “Kolektivni pakt o samoubojstvu”.

Samit o klimatskim ambicijama povećao je političku i financijsku predanost inicijativi glavnog tajnika vrijednoj 3,1 milijardu američkih dolara kako bi se osiguralo da svi na Zemlji budu zaštićeni sustavima ranog upozoravanja koji spašavaju živote suočeni sa sve ekstremnijim i opasnijim vremenom.

Nove najave financiranja i izjave o potpori objavljene su tijekom događaja na visokoj razini u Općoj skupštini UN-a – što se poklapa s praktičnim radnjama za pokretanje inicijative Rana upozorenja za sve na terenu. Katastrofalne poplave u Libiji istaknule su hitnost ranih upozorenja od početka do kraja.

Najave financiranja

Program UN-a za razvoj (UNDP) najavio je da će koristiti sredstva za pripremu projekta od 1,3 milijuna USD iz Zelenog klimatskog fonda (GCF) za razvoj GCF projekta vrijednog 157 milijuna USD zajedno s voditeljima stupa EW4All, vladama i drugim partnerima.

Pokrenuta je i nova suradnja Voda u srcu, koja kombinira lokalno znanje i globalnu tehnologiju kako bi pomogla zajednicama da razumiju i djeluju na rizike povezane s vodom s kojima se suočavaju – prije nego što postanu katastrofe. Program je usmjeren na potporu zemljama Etiopiji, Južnom Sudanu, Sudanu i Ugandi, koje čine sliv rijeke Nil. Vlada Nizozemske izdvojila je 52 milijuna švicarskih franaka (55 milijuna eura) za petogodišnju inicijativu.

Multilateralne razvojne banke (MDB) udružuju se oko Ranih upozorenja za sve. – “Mi, Multilateralne razvojne banke, pozdravljamo inicijativu glavnog tajnika Ujedinjenih naroda Rana upozorenja za sve (EW4All), čiji je cilj osigurati da sustavi ranog upozoravanja zaštite sve do 2027. godine”, stoji u zajedničkoj deklaraciji.

Nova partnerstva za ubrzanje ulaganja u prilagodbu klimi

Australija i Španjolska udružit će se s malim otočnim državama u razvoju, Tuvaluom i Dominikanskom Republikom kako bi povećale financijske tokove. Ova će partnerstva okupiti vlade, javne i privatne financijere i druge dionike kako bi podržali ranjive zemlje u razvoju da realiziraju niz projekata koji su privlačni za javna i privatna ulaganja. Partnerstva dolaze u odlučujućem trenutku u borbi protiv klimatske krize kada potrebe za prilagodbom zemalja u razvoju nastavljaju rasti dok su učinci klimatskih promjena sve učestaliji i jači.

Bogate zemalje nisu do sada bile uspješne u ostvarenju svojih obećanja o pomoći zemljama u razvoju. Tema je to koja će nesumnjivo biti na dnevnom redu skupa COP28 za nekoliko tjedana.

Dobra Hrvatska

Velebit – rujan 2023.

Velebit – mitska hrvatska planina

Goran Tudor, s izleta na Velebit u rujnu 2023.

Međunarodni dan mira

Međunarodni dan mira

Našem svijetu treba mir – sada više nego ikada. Ipak, sukobi, rastuće nejednakosti, stalne nepravde, rat čovječanstva protiv prirode i globalni financijski sustav koji je zastario, nefunkcionalan i nepravedan, blokiraju put do mira. – António Guterres

Međunarodni dan mira obilježava se u cijelom svijetu svake godine 21. rujna kao dan posvećen jačanju ideala mira, unutar i među svim nacijama i narodima. Ustanovila ga je Opća skupština Ujedinjenih naroda 1981. godine svojom rezolucijom. Dva desetljeća kasnije, 2001. godine, Opća skupština jednoglasno je izglasala da se Dan proglasi razdobljem nenasilja i prekida vatre.

Mir i ciljevi održivog razvoja

Poticanje mira doprinosi ostvarenju ciljeva održivog razvoja (SDGs), a postizanje ciljeva održivog razvoja stvorit će kulturu mira za sve. Ove se godine obilježavanje Međunarodnog dana mira podudara sa summitom SDG-a (18. – 19. rujna).

Ostvarivanje ciljeva održivog razvoja treba nas približiti mirnijim, pravednijim i uključivijim društvima, bez straha i nasilja.

Akcije za mir: Naša ambicija za #GlobalGoals

Ovogodišnja tema obilježavanja Međunarodnog dana mira je Akcije za mir: Naša ambicija za #GlobalGoals. To je poziv na akciju koji prepoznaje i individualnu i kolektivnu odgovornost za njegovanje mira.

Ali bez prihvaćanja i doprinosa širokog spektra aktera, uključujući 1,2 milijarde mladih ljudi diljem svijeta, ciljevi se neće postići. Pridružite se pozivu Ujedinjenih naroda i poduzmite akciju za mir: borite se protiv nejednakosti, potaknite djelovanje protiv klimatskih promjena te promičite i štitite ljudska prava.

Ove 2023. godine se obilježava i 75. obljetnica Opće deklaracije o ljudskim pravima te Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju genocida. Međunarodni dan mira stoga potiče sve, a prvenstveno mlade ljude, da budu ambiciozni u svom angažmanu kao pozitivni i konstruktivni društveni čimbenici, da se pridruže pokretu za postizanje SDG-a i doprinose izgradnji održivog mira. Prema zelenijoj, pravednijoj, pravednijoj i sigurnijoj budućnosti za sve.

Potreban je novi sveobuhvatni pristup za rješavanje složenih problema današnjeg svijeta. To uključuje jačanje vladavine prava i promicanje održivog razvoja, na temelju dijaloga i poštovanja. Također usmjerava sve aktivnosti za izgradnju mira kroz obrazovanje, slobodu izražavanja, međukulturalni dijalog, poštivanje ljudskih prava i kulturne raznolikosti te znanstvenu suradnju.

DOBRA HRVATSKA

Agenda 2030 ne napreduje prema očekivanjima – UN samit o ciljevima održivog razvoja

SDG summit 2023
Foto: SDG Summit počinje u dvorani Opće skupštine u sjedištu UN-a u New Yorku. / UN - Cia Pak

Dvodnevni samit o ciljevima održivog razvoja (18.-.19.9.2023.) je drugi takav skup nakon što je 2015. usvojena Agenda 2030. Središnji je to dio tjedna Opće skupštine UN-a, a cilj mu je vratiti svijet na pravi put ka zelenijoj, čišćoj, sigurnijoj i pravednijoj budućnosti za sve.

“Ciljevi održivog razvoja nisu samo popis ciljeva. Oni posvuda nose nade, snove, prava i očekivanja ljudi” – istaknuo je A. Guterres na otvaranju summita

Globalna utrka za zaštitu ljudi i planeta započela je 2015. usvajanjem Agende održivog razvoja do 2030. i njezinih 17 ciljeva održivog razvoja (SDG). Zajedno oni predstavljaju nacrt za ubrzanje ekonomskog prosperiteta i društvenog blagostanja uz zaštitu ljudi i okoliša.

Zašto je SDG samit važan?

Na pola puta do roka 2030., ciljevi održivog razvoja su u velikim problemima. Napredak je zaustavljen kombiniranim utjecajima klimatskih katastrofa, sukoba, ekonomske krize i dugotrajnih učinaka COVID-19. Klimatska kriza se produbljuje, brojni ciljevi zaostaju, a neki i nazaduju u odnosu na 2015. godinu.

Treutak je to u kojem SDG samit treba pronaći rješenja za promjenu trenutnih negativnih trendova te odgovoriti na utjecaj višestrukih i isprepletenih kriza s kojima se svijet suočava. Cilj mu je pružiti političke smjernice o transformativnim i ubrzanim aktivnostima koje vode do postizanja ciljeva održivog razvoja u zadanom roku do 2030.

Napredak prema ciljevima održivog razvoja je ugrožen

Izvješće o globalnom održivom razvoju (GSDR) za 2023., nalazi da u ovom kritičnom trenutku, na sredini do 2030., postupne i fragmentirane promjene nisu dovoljne za postizanje ciljeva održivog razvoja (SDG) u preostalih sedam godina.

Graf: Procjena napretka za 17 ciljeva održivog razvoja / Posebno izvješće glavnog tajnika UN

U svom posebnom izdanju izvješća glavni tajnik UN-a ističe da su mnogi od ciljeva umjereno do ozbiljno skrenuli s puta.

  • Samo 15% ciljeva SDG-a se realizira prema očekivanjima. Otprilike polovica je umjereno ili ozbiljno podbacila, a više od jedne trećine (30%) ili nije ostvarilo nikakav pomak ili je nazadovalo u odnosu na stanje iz 2015. godine.
  • Na primjer, po sadašnjem tempu napredovanja bit će potrebno 286 godina za uklanjanje rodnih razlika u pravnoj zaštiti te uklanjanje diskriminirajućih zakona (Cilj 5).
  • Svjetsko izvješće o obrazovanju jednako je zabrinjavajuće. Utjecaj godina nedovoljnog ulaganja i gubitaka u učenju znači da će do 2030. još 84 milijuna djece biti izvan škole, a 300 milijuna djece ili mladih koji pohađaju školu neće znati čitati i pisati (cilj 4).
  • Prema sadašnjim trendovima, 575 milijuna ljudi i nadalje će živjeti u ekstremnom siromaštvu 2030. godine, a samo oko jedna trećina zemalja ispunit će cilj prepolovljenja nacionalnih razina siromaštva (Cilj 1).
  • Nedostatak napretka u postizanju ciljeva održivog razvoja je univerzalan, ali zemlje u razvoju te najsiromašniji i najranjiviji ljudi u svijetu snose najveći teret kolektivnog neuspjeha Agende 2030.

Ne postoji planet B

Sada je vrijeme za globalni plan spašavanja ciljeva održivog razvoja (SDG) koji su užasno zaostali na pola puta prema krajnjem roku 2030., rekao je glavni tajnik UN-a António Guterres u ponedjeljak u New Yorku na otvaranju SDG summita.

Predsjednik RH Zoran Milanović na SDG summit 2023 u UN-u
Foto: Predsjednik RH Zoran Milanović na SDG summit 2023 u UN-u / Ured predsjednika RH – Ana Marija Katić

Predsjednik Hrvatske, Zoran Milanović je sudjelovao na otvaranju samita kao i u raspravi na temu „Jačanje aktivnosti ključnih tranzicija radi ubrzanja napretka prema ciljevima održivog razvoja“, a u kojoj je sudionicima samita iznio hrvatske ciljeve i postignuća na području održivog razvoja.

Na samitu su svjetski čelnici usvojili političku deklaraciju za ubrzavanje djelovanja u postizanju 17 ciljeva koji bi uz zaštitu okoliša, trebali potaknuti gospodarski prosperitet i dobrobit za sve ljude.

“Ciljevi održivog razvoja nisu samo popis ciljeva. Oni posvuda nose nade, snove, prava i očekivanja ljudi,” rekao je António Guterres.

S ciljem unaprijeđenja globalne agende, vrijeme je da države i partneri pretvore riječi u djela kako bi ostvarili rezultate na terenu. To uključuje sve zemalje i ključne dionike, lokalne vlasti, privatni sektor, zaklade, filantropske organizacije i civilno društvo.

DOBRA HRVATSKA

Europski tjedan održivog razvoja

Europski tjedan održivog razvoja

Europski tjedan održivog razvoja je inicijativa za organizaciju aktivnosti koje promiču održivi razvoj i čine ta nastojanja vidljivima na zajedničkoj platformi. Globalna agenda za održivi razvoj 2030. i njenih 17 ciljeva održivog razvoja (SDGs) artikulira ključna pitanja koja zahtijevaju hitno djelovanje na svim razinama i od strane svih dionika.

Europski tjedan održivog razvoja doprinosi ovom ambicioznom, univerzalnom i transformativnom planu promicanjem organizacije aktivnosti koje imaju tematsku vezu s ciljevima održivog razvoja i podupiru ih. Ovaj tjedan ima za cilj podići svijest o Agendi 2030 u Europi. Stoga poziva lokalne dionike da se aktivno uključe u održivi razvoj i ciljeve održivog razvoja prema Agendi 2030. Više o prethodnim obilježavanjima…


UN-ov samit o ciljevima održivog razvoja (SDG): Agenda 2030. na pola puta do zadanog roka ne napreduje prema očekivanjima


Ovogodišnji deveti Tjedan održivog razvoja odvija se u razdoblju od 18. rujna do 8. listopada 2023. Vrhunac Tjedna održat će se od 20. do 26. rujna. Sudjelujte i prijavite svoje aktivnosti vezane uz održivi razvoj i postanite dio ove europske inicijative. Promovirajte ciljeve održivog razvoja u vašoj školi/na fakultetu, udruzi/poduzeću, vašem kvartu, lokalnoj zajednici!

Inicijativu koordinira ured Europske mreže za održivi razvoj (ESDN) u Institutu za upravljanje održivosti na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Beču. Koordinator u Hrvatskoj je ODRAZ-Održivi razvoj zajednice.

DOBRA HRVATSKA

Odrast (eng. degrowth) – što stoji iza ove ekonomske teorije i zašto je to sada važno?

Konferencija o odrastu
Foto: Konferencija o odrastu - Zagreb 2023. / www.zagreb.hr

Odrast (eng. degrowth) je odbacivanje iluzije o rastu kao rješenju za prosperitet u budućnosti i poziv na promišljanje proizvodnje i potrošnje potrebne za dostojan život u granicama ekološke održivosti planeta. – Knjiga “ODRAST Pojmovnik za novu eru” 

U Zagrebu je od 29. kolovoza do 2. rujna održana međunarodna konferencija o odrastu “Planet, ljudi, skrb – to se zove odrast!”. Brojni (Tomaševićevi) kritičari požurili su se pojam odrast jednostrano prikazati kao radikalno lijevu ideju koja promovira potpuno odustajanje od gospodarskog rasta i razvoja…

No radi se o složenom pojmu, ekonomskoj teoriji koja propituje potrebu za stalnim i bezobzirnim rastom u konstantnoj borbi za rastom profita.

Odrast. Pojmovnik za novu eru

ODRAST Pojmovnik za novu eruNajčitaniji međunarodni priručnik o odrastu ‘Odrast – pojmovnik za novu eru’  jezgrovito i pristupačno prikazuje glavne izvorne prijepore, temeljne ideje, strateške smjernice i poveznice sa srodnim svjetonazorima… Jer, ako želja za rastom izaziva krizu, i ekonomsku, i ekološku, i društvenu – kao što tvrde autori u ovom priručniku – rast nije rješenje. Srećom, u praksi se pojavljuju alternativna rješenja, novi oblici življenja, proizvodnje i potrošnje, koji svima mogu osigurati sredstva za život bez rasta. Cilj je promišljanja u pojmovima odrasta izgraditi paradigmu koja sadržava i ekološku održivost i veću društvenu pravednost.

Svoja razmišljanja o pojmu ODRAST kao i prikaz sjajne knjige “Odrast. Pojmovnik za novu eru” još 2019. nam je dao Predrag Zarevski u članku:


ODRAST – nova važna riječ, novi imperativ! Treba li nam toliko rasta? Ili trebamo manje trošiti, pravednije dijeliti…


Postoje li granice gospodarskog rasta?

Današnje je gospodarstvo predominantno strukturirano oko rasta – ideje da tvrtke, industrije i nacije moraju povećati proizvodnju svake godine, bez obzira je li to racionalno. Ova dinamika pokreće klimatske promjene i ekološki slom. Gospodarstva s visokim dohotkom, te korporacije i bogate klase koje njima dominiraju, uglavnom su odgovorne za ovaj problem i troše energiju i materijale neodrživim stopama (1, 2).


Dan ekološkog duga – od 2. kolovoza ove godine trošimo resurse budućih generacija


Još prije 50 godina grupa System Dynamics na Massachusetts Institute of Technology (MIT) poslala je oštru poruku svijetu: kontinuirani gospodarski rast i rast stanovništva iscrpit će Zemljine resurse i dovesti do globalnog ekonomskog kolapsa do 2070. Vodeća autorica studije Donella Meadows istakla je da njihova knjiga Granice rasta “nije napisana kako bi predvidijela propast svijeta, nego kako bi potaknula ljude da pronađu načine života koji su u skladu sa zakonima planeta”.

Teorija odrasta

Zagovornici teorije odrasta smatraju da bi bogate ekonomije trebale odustati od rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) kao cilja, smanjiti destruktivne i nepotrebne oblike proizvodnje kako bi se smanjila potrošnja energije i materijala te usmjeriti gospodarsku aktivnost oko osiguravanja ljudskih potreba i blagostanja. Ovaj pristup, koji je dobio na snazi ​​posljednjih godina, može omogućiti bržu dekarbonizaciju i zaustaviti ekološki slom dok istovremeno poboljšava društvene ishode (2). Osim toga oslobađa energiju i materijale za zemlje s niskim i srednjim dohotkom u kojima je rast još uvijek potreban za razvoj. Smanjenje rasta je svrhovita strategija za stabilizaciju gospodarstava i postizanje društvenih i ekoloških ciljeva, za razliku od recesije, koja je kaotična i društveno destabilizirajuća i događa se kada gospodarstva ovisna o rastu ne uspijevaju rasti.

Klimatski i gospodarski izazovi rasta

Izvješća Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) i Međuvladine znanstveno-političke platforme o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES) sugeriraju da bi se politike smanjenja rasta trebale razmotriti u borbi protiv klimatskog sloma i gubitka bioraznolikosti.

Tim Jackson, autor knjige iz 2009. “Prosperity Without Growth“, rekao je da su obustava rada zbog pandemije 2020. i zapadne sankcije protiv Rusije dovele u pitanje potrošnju s drugim prioritetima, odnosno zdravstvenom sigurnošću ili geopolitičkim ciljevima. U isto vrijeme, neke bi zemlje – zbog niza razloga koji variraju od demografskog starenja do trgovinskog protekcionizma ili nedostatka reformi – mogle ući u nešto slično stanju “nakon rasta” u kojem njihova gospodarstva pokazuju malo ili nimalo ekspanzije. – “Ako nemamo ekonomiju koja će se time baviti … onda imamo vrlo male šanse da time uspješno upravljamo.”

Dok god je rast glavni arbitar uspjeha malo ga se političara usuđuje propitivati. Međutim sada svjedočimo kako se stavovi javnosti polagano mijenjaju. U Europi ankete pokazuju da većina ljudi daje prednost dobrobiti i ekološkim ciljevima ispred rasta. To otvara nove horizonte.

Pitanje danas više nije hoće li rast naići na ograničenja, već kako omogućiti društvima da napreduju bez nekontroliranog rasta. Kako osigurati pravednu i ekološku budućnost čovječanstva.


  1. Fanning, AL, O’Neill, DW, Hickel, J. & Roux, N. Održavanje prirode. 5 , 26-36 (2022).
  2. Hickel, J. i sur. Energija prirode 6 , 766–768 (2021).

DOBRA HRVATSKA

Zanimljivo: koliko Europljani odobravaju najvažnije EU odluke (energetika, promicanja održivosti, sustav vrijednosti, potpora Ukrajini)

Ukrajinske zastave ispred zgrade parlamenta u Bruxellesu

U rujnu 2023. objavljeno je istraživanje Flash Eurobarometra koje pokazuje da građani Europe većinom podupiru EU odluke i mjere poduzete tijekom prošle godine kako bi se potrošače i poduzeća zaštitilo od nestabilnosti cijena energije, kao i mjere za poticanje energetske sigurnosti i zelene tranzicije. Potvrđuje se širok konsenzus o najvažnijim pravcima odlučivanja EU .

ODOBRAVANJA EU ENERGETSKIH POLITIKA I MJERA 

86 % ispitanika smatra da je bilo važno poduzeti inicijative na europskoj razini kako bi se ograničile posljedice rasta cijena energije na potrošače i poduzeća tijekom prošle godine. Više od osam od deset ispitanika smatra da je bilo važno promicati održivo korištenje prirodnim resursima (86 %), olakšavati zajedničku kupnje plina u državama članicama EU-a kako bi se zajamčila sigurnost opskrbe (82 %), graditi partnerstva s drugim globalnim akterima kao što su Ujedinjena Kraljevina, SAD, Japan i Australija (81 %), smanjiti pretjeranu komercijalnu ovisnost o zemljama kao što su Rusija ili Kina (80 %) i jačati konkurentnost europske industrije čistih tehnologija (80 %). 77 % ispitanika smatra da su mjere EU-a usmjerene na ubrzavanje digitalne transformacije uz istodobnu zaštitu potrošača (77 %) i povećanje otpornosti gospodarstva EU-a važne. 

Kad je riječ o budućim mjerama, 86 % ispitanika smatra da bi skladišta plina u EU-u trebalo napuniti kako bi se izbjegao rizik od nestašice, 85 % da bi EU trebao poticati proizvodnju čistih tehnologija u državama članicama, a 79 % da bi mjere EU-a trebale biti usmjerene na smanjenje potrošnje energije. 75 % ispitanika smatra da bi EU trebao financirati zajedničke obrambene projekte za razvoj strateških obrambenih sposobnosti i tehnologija.

Osim toga, velika većina Europljana smatra da rat u Ukrajini ukazuje na potrebu da EU osigura svoju energetsku i gospodarsku sigurnost (85 %) te da poveća vojnu suradnju među državama članicama (75 %), uz nastavak solidarnosti s Ukrajinom (71 %).

ODOBRAVANJA EU POTPORE UKRAJINI

Europljani i dalje podržavaju potporu Ukrajini i Ukrajincima. 86 % ispitanika odobrilo je da EU nastavi pružati humanitarnu pomoć ljudima pogođenima ratom, 77 % odobrava prihvat ljudi koji bježe u EU od rata, a 71 % uvođenje gospodarskih sankcija Rusiji. Gotovo dvije trećine Europljana, 67 % odnosno 65 %, smatra da bi EU trebao podupirati put Ukrajine prema europskoj integraciji i njezinu integraciju u jedinstveno tržište. Naposljetku, 65 % ispitanika zalaže se za pružanje financijske i gospodarske potpore Ukrajini, a 57 % smatra da bi EU trebao podupirati kupnju i nabavu vojne opreme i obuku ukrajinskih vojnih snaga. 

ODOBRAVANJA EU SUSTAVA VRIJEDNOSTI 

Građane se također pitalo za niz vrijednosti, jesu li najbolje utjelovljene u EU- u, drugim zemljama svijeta ili obje mogućnosti. Otprilike polovina njih smatra da EU najbolje utjelovljuje „poštovanje temeljnih prava i vrijednosti” (53 %), „socijalnu jednakost i dobrobit” (50 %), „toleranciju i otvorenost prema drugima” (49 %) i „mir” (48 %), nakon čega slijedi „solidarnost sa zemljama unutar i izvan EU-a” (46 %) i „poštovanje prirode i zaštite klime i okoliša (45 %). Za svaku od tih vrijednosti otprilike jedan od šest ispitanika smatra da ih druge zemlje najbolje utjelovljuju, a otprilike jedna od četiri smatra da ih zastupa i EU i druge zemlje.

Osnovne informacije – opaska:
Istraživanje Flash Eurobarometra o izazovima i prioritetima EU-a 2023. provedeno je u 27 država članica od 24. do 31. kolovoza 2023. Intervjuirano je 26,514 građana EU-a putem interneta.

Za daljnje informacije Flash Eurobarometer 533

Izvor: European Commission/ Europska komisija
Representation in Croatia/ Predstavništvo u Hrvatskoj

DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2023.

Nove pješačke zone u Zagrebu otvaraju se uz Europski tjedan mobilnosti

Nove pješačke zone. (Foto: Zagreb.info)
Foto: Nove pješačke zone / Zagreb.info

Od subote, 16. rujna, paralelno s početkom obilježavanja Europskog tjedna mobilnosti, uspostavljaju se nove pješačke zone u središtu grada. Masarykova od Gundulićeve do Tesline te Preradovićeva od raskrižja sa Masarykovom i Teslinom do Berislavićeve postaju zone bez automobila.

Uvođenjem pješačkih zona želi se poboljšati kvaliteta života građana i gostiju grada. Očekivano smanjenje buke i zagađenosti omogućiti će svima sigurno i nesmetano kretanje po užem centru grada. Otvorenje ove zone prigodno pada s početkom Europskog tjedna mobilnosti. Zagreb tako trajno doprinosi zdravijem i alternativnom načinu kretanja te korištenju javnog gradskog prijevoza.

Sve pojedinosti oko nove regulacije prometa kao i uvjeta za ishođenje dozvole za kretanje motornim vozilom po pješačkoj zoni mogu se naći na stranicama Grada Zagreba.

Zagreb Smart City

Brojni gradovi diljem svijeta danas ulažu u pješačka područja, biciklističke staze i/ili uklanjaju mjesta za parkiranje automobila. Ovo su alternative funkcionalističkom razvoju 20. stoljeća temeljenom na automobilima. Sukladno je to projektima Pametan grad, Spori grad, 15-minutni grad… Do sada su rezultati bili vrlo pozitivni:

  • manje zagađenja,
  • veća autonomija za djecu,
  • manje buke,
  • poboljšano zdravlje i
  • povećani lokalni prihod za općine i trgovce.

Iskustva drugih gradova

Često uvođenje potpune ili djelomične pješačke zone, uklanjanje parkirnih mjesta za automobile te uvođenje biciklističkih staza u gradovima, izazivaju proteste lokalnih poslovnih organizacija i stanovništva. No unatoč inicijalnim dilemama iskustva nakon provedbe su uglavnom pozitivna:

  • U Grazu (Austrija) ograničenje brzine od 30 km/h usvojeno je u gradu 1990-ih uz snažno protivljenje: manje od polovice stanovnika je podržavalo ovu mjeru. Nakon što su prednosti postale očite, potpora mjeri je porasla na 80%.
  • U Ljubljani (Slovenija) je ukupno 12 hektara ulica zatvoreno za promet vozila 2007. godine, s tim da je samo 40% stanovništva bilo za uvođenje pješačkih zona. No, 2015. godine 92% stanovnika bilo je zadovoljno kvalitetom života u gradu. A 2017. godine se čak 97% stanovnika “protivilo ponovnom otvaranju centra za motorna vozila”.
  • U Torontu (Kanada) grad je 2016. g. uklonio 136 uličnih parkirnih mjesta kako bi postavio biciklističku stazu na Bloor Street, komercijalnom koridoru. Prema provedenoj studiji mjesečna potrošnja kupaca i broj kupaca u trgovinama na malo su se povećali.
  • Još jedna studija koja je analizirala utjecaj na lokalnu trgovinu potpune ili djelomične pješačke zone u 14 španjolskih gradova pokazuje da – trgovine smještene u pješačkim zonama imaju tendenciju bilježiti veće količine prodaje od onih smještenih u nepješačkim zonama.

Stanovnici gradova sve više traže mjesta gdje se mogu naći s prijateljima na šalici kave, obaviti kupovinu ili jednostavno prošetati i uživati ​​u svojim zajednicama. A gradski čelnici odgovaraju razvojem pješačkih zona i prostora koji smanjuju utjecaj automobila.


Zagreb, 05.06.2022 – Otvorenje pješačke zone u Staroj Vlaškoj. Snimio: Damjan Tadić / CROPIX 

DOBRA HRVATSKA

NAJČITANIJE