Što je COP28 u Dubaiju i zašto je važan?

COP28
Foto: COP28 UAE / Facebook

Krajem ovog mjeseca, od 30. studenog do 12. prosinca 2023. godine, svjetski čelnici sastaju se na velikom samitu UN-a, COP28 u Dubaiju, kako bi raspravljali o borbi protiv klimatskih promjena. Samit se odvija u godini u kojoj svjedočimo brojnim ekstremnim vremenskim nepogodama i u kojoj su oboreni mnogi klimatski rekordi.

Što je COP28 i gdje se održava?

COP28 je 28. godišnji klimatski sastanak Ujedinjenih naroda (UN) na kojem će vlade raspravljati o tome kako ograničiti i pripremiti se za buduće klimatske promjene. Ovogodišnji samit se održava u Dubaiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).

COP je kratica za “Konferenciju stranaka”, gdje su “stranke” zemlje koje su potpisale izvorni sporazum UN-a o klimi 1992. godine.

Zašto je održavanje COP28 u Dubaiju kontroverzno?

Ujedinjeni Arapski Emirati su jedna od 10 najvećih svjetskih proizvođača nafte. Za predsjednika pregovora COP28 imenovan je Sultan Al Jaber, glavni izvršni direktor državne naftne kompanije.

Nafta je – poput plina i ugljena – fosilno gorivo. Fosilna goriva su glavni uzročnici klimatskih promjena jer prilikom izgaranja oslobađaju stakleničke plinove (CO2) koji zagrijavaju planet. A naftna tvrtka gospodina Al Jabera planira proširiti proizvodne kapacitete.

“To je jednako imenovanju glavnog izvršnog direktora tvrtke za proizvodnju cigareta da nadgleda konferenciju o liječenju raka”, rekli su iz pokreta 350.org.

Gospodin Al Jaber tvrdi da je u jedinstvenoj dobroj poziciji da potakne akciju iz industrije nafte i plina, te da kao predsjednik tvrtke Masdar za obnovljivu energiju također nadgleda širenje čistih tehnologija poput vjetra i solarne energije.

Zašto je COP28 važan?

Nadamo se da će COP28 pomoći u održavanju cilja o ograničavanju dugoročnog rasta globalne temperature na 1,5C. To je granica koju je 2015. u Parizu dogovorilo gotovo 200 zemalja.

Cilj od 1,5C ključan je za izbjegavanje najštetnijih utjecaja klimatskih promjena, prema UN-ovom klimatskom tijelu, Međuvladinom panelu za klimatske promjene (IPCC).
Dugoročno zagrijavanje trenutačno iznosi oko 1,1C ili 1,2C u usporedbi s predindustrijskim vremenima – razdobljem prije nego što su ljudi počeli sagorijevati fosilna goriva u velikim razmjerima.

Međutim, svijet je na putu da se do 2100. zagrije za oko 2,5C, čak i uz trenutna obećanja za rješavanje problema emisija. Prozor za zadržavanje granice od 1,5 C se brzo sužava, kaže UN.

O čemu će se raspravljati na COP28?

Osim na napredak prema postojećim pariškim ciljevima, COP28 će se usredotočiti na:

  • ubrzani prijelaz na čiste izvore energije, kako bi se “smanjile” emisije stakleničkih plinova prije 2030.
  • distribuciju novca za klimatske akcije od bogatijih prema siromašnijim zemljama i rad na novom dogovoru za zemlje u razvoju
  • usmjerenost na prirodu i ljude
  • učiniti COP28 “najinkluzivnijim” ikada

Također će biti tematskih dana o temama uključujući zdravlje, financije, hranu i prirodu.

Tko će biti na COP28?

Pozvano je više od 200 vlada, iako čelnici mnogih zemalja poput SAD-a, Kine i Indije tek trebaju potvrditi svoje prisustvo. Britanski premijer Rishi Sunak će sudjelovati, a  Buckinghamska palača je potvrdila da će i kralj Charles također prisustvovati. On će 1. prosinca održati uvodni govor izaslanicima. Na samitu će takođe sudjelovati dobrotvorne organizacije za zaštitu okoliša, društvene skupine, think tankovi, tvrtke i različite vjerske skupine.

Papa Franjo je najavio da će sudjelovati na konferenciji o klimi COP28, a to je prvi put da jedan papa sudjeluje u radu UN-ova skupa o zaštiti okoliša otkako se održavaju. Očekuje se da će Papa Franjo u Dubaiju sudionicima prenijeti svoj nedavni apel kojim poziva na veći angažman na suzbijanju globalnog zagrijavanja.

Stotine delegata koji su povezani s fosilnim gorivima prisustvovali su COP27 2022. godine. Preko 600 sudionika iz industrije sudjelovalo je na samitu COP27 u Egiptu. Ove godine će predstavnici nafte, plina i ugljena biti obvezni otkriti svoje veze s industrijom na budućim klimatskim sastancima, izjavljuje UN.

Što će vjerojatno biti sporne točke COP28?

Vjerojatno će biti neslaganja oko budućnosti “nesmanjenih” fosilnih goriva – ugljena, nafte i plina koji se spaljuju bez tehnologija za hvatanje njihovih emisija.

Gospodin Al Jaber pozvao je na “postupno smanjenje” njihove upotrebe, što znači smanjenje tijekom vremena, ali ne i potpuni prestanak. Međutim, očekuje se da će se Europska unija zalagati za potpuno “postupno ukidanje”.

Borci za klimatske promjene ističu da bi ograničavanje sporazuma na “nesmanjena” fosilna goriva omogućilo nastavak proizvodnje. Kažu da nema jamstva da će smanjivanje emisija funkcionirati na očekivanom nivou.

Novac će također biti problem. Na COP27 dogovoren je fond za “gubitak i štetu” za bogatije zemlje kako bi platile siromašnijim zemljama koje se suočavaju s učincima klimatskih promjena. Ali još uvijek nije jasno kako će to točno funkcionirati. SAD je, primjerice, isključio mogućnost plaćanja klimatskih odšteta za svoje povijesne emisije.

Godine 2009. razvijene zemlje obvezale su se do 2020. davati 100 milijardi dolara godišnje zemljama u razvoju kako bi im pomogle u smanjenju emisija i pripremi za klimatske promjene. Cilj je promašen, ali se očekuje da će biti postignut 2023.

Hoće li COP28 nešto promijeniti?

Kritičari prethodnih COP-ova, uključujući aktivisticu Gretu Thunberg, optužuju COP samite za “greenwashing”: to jest, zemlje i tvrtke promiču svoje klimatske vjerodajnice bez uvođenja potrebnih promjena.

Ali dok god se svjetski čelnici okupljaju, sastanci na vrhu nude potencijal za globalne sporazume koji nadilaze nacionalne mjere. Na primjer, granica zagrijavanja od 1,5C, dogovorena u Parizu na COP21, potaknula je “gotovo univerzalne klimatske akcije”, prema UN-u.

Preuzeto s BBC News
Autor Mark Pointing, Istraživač klime i okoliša, BBC News

Svjetski dan gradova zatvara Urbani listopad

svjetski dan gradova 2023.
Globalno obilježavanje Svjetskog dana gradova održat će se ove godine u općini Üsküdar u Istanbulu, Turska.

Svjetski dan gradova pada svake godine 31. listopada. Obilježava se od 2014. godine. Cilj mu je promicati interes međunarodne zajednice za globalnu urbanizaciju, poticati suradnju među zemljama u rješavanju izazova urbanizacije, te doprinijeti održivom urbanom razvoju diljem svijeta.

Svjetski dan gradova zatvara Urbani listopad – mjesec aktivnosti, događanja i rasprava o urbanoj održivosti u listopadu. Urbani listopad prilika je za poticanje dijaloga na globalnoj i lokalnoj razini o izazovima i prilikama koje stvaraju brze promjene u našim gradovima i mjestima. Tema za Urbani listopad 2023. bila je usmjerena na cilj održivog razvoja 11, „Učiniti gradove uključivim, sigurnim, otpornim i održivim”, prepoznajući gradove kao središta gospodarskog rasta i razvoja koji se također suočavaju s demografskim, ekološkim, gospodarskim i društvenim izazovima.

Globalno obilježavanje Svjetskog dana gradova održat će se ove godine u općini Üsküdar u Istanbulu, Turska. Sadržat će  ceremoniju otvaranja na visokoj razini globalnog obilježavanja Svjetskog dana gradova i dva okrugla stola: o financiranju održive budućnosti za sve i otpadom do bogatstva.

Svjetski dan gradova

Gradovi i okoliš

Gradovi su odgovorni za oko 75% globalnih emisija stakleničkih plinova (GHG), a među njima najviše doprinose promet, zgrade, energija i gospodarenje otpadom. Stoga gradovi imaju ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena i globalnim naporima da se ispuni cilj Pariškog sporazuma. – Stvaranjem održivih, ugljično neutralnih, uključivih gradova i mjesta.

Gradovi su na prvoj crti utjecaja klimatskih promjena i moraju biti u središtu klimatskih akcija. Mnogi gradovi i zajednice diljem svijeta već poduzimaju radnje za izgradnju otpornosti na klimatske promjene i identificiraju uspješne putove za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Globalne inicijative – kao što je UN-Habitat-ova  Inicijativa za gradove i klimatske promjene (CCCI),  Cities Climate Finance Leadership Alliance,  Global Covenant of Mayors for Climate & Energy  ili  mreža C40 Cities  – potiču suradnju između gradova i promiču inovativna rješenja za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama u urbanim područjima.

Tema 2023.: Financiranje održive urbane budućnosti za sve

Svjetski dan gradova 2023. obilježava se pod temom “Financiranje održive urbane budućnosti za sve”. Fokus je na pronalaženju načina kako otključati transformativna ulaganja u urbano planiranje i postići odgovarajuću fiskalnu decentralizaciju.

Svjetski dan gradova vrijeme je za razmatranje ključne uloge koju gradovi imaju u održivom razvoju.
Gradovi su pokretači gospodarskog rasta i inovacija koji drže ključ za postizanje Agende 2030. i ciljeva održivog razvoja (SDG). Oni su također na prvim crtama današnjih složenih izazova, od klimatske krize do rastućih nejednakosti i političke polarizacije.
No lokalne vlasti bore se s ograničenom potporom i resursima, dok je potražnja za infrastrukturom, pristupačnim stanovima, učinkovitim prijevozom i socijalnim uslugama ogromna i raste. Ovogodišnja tema, financiranje održivog urbanog razvoja, poziv je na akciju.

– António Guterres, glavni tajnik UN-a, o Svjetskom danu gradova 2023

Prema procjeni Konferencije Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj (UNCTAD) i IEA-e , otprilike 2,6 trilijuna dolara potrebno je svake godine do 2030. kako bi se ispunili ciljevi održivog razvoja (SDG) i zadržalo se na putu prema društvu s nultom emisijom do 2050. (Ujedinjeni narodi, 2023.).

Ovaj se iznos može činiti ogromnim, ali u usporedbi s godišnjom globalnom štednjom i drugim velikim financijskim tržištima, on je dostižan. Raspoloživost kapitala dovoljno je velika za rješavanje globalnih infrastrukturnih potreba. Za otključavanje ovog kapitala ključna je promjena paradigme kako bi se informiralo o načinu na koji se napori prema održivom razvoju ulažu u zemlje s niskim do srednjim dohotkom. Značajan pad financiranja bespovratnih sredstava za razvoj i povećanje javnih ulaganja jasan je signal da je promjena s modela dodjele bespovratnih sredstava na model financiranja ključna za održavanje tempa prema postizanju ciljeva održivog razvoja.

Iako model financiranja nije posve nov za javna tijela, ovo razdoblje gospodarske krize ne samo da je povećalo hitnost povećanja ulaganja za razvoj, već je također pružilo priliku da transformativno inovativno financiranje postane prioritet u javnom diskursu.

DOBRA HRVATSKA

Električni automobili – kako zapravo rade i koliko su bolji za okoliš?

električni automobili
Foto: Mikes-Photography / Pixabay

Električni automobili su 2022. u Europi dosegli rekordnu prodaju od 3,1 milijuna jedinica, što je povećanje od 58% u usporedbi s prethodnom godinom.

Proizvođači automobila obećavaju izdvojiti milijarde za razvoj ekološki prihvatljivih električnih automobila, mada njihova proizvodnja nije bez ugljika.

Volkswagen i Toyota namjeravaju postati ugljično neutralni do 2050., dok je Hyundai Motor Group izjavio da Hyundai Motor i Kia “ubrzavaju napore” da postanu ugljično neutralni. Sva nova vozila iz Mercedes-Benza bit će neto ugljično neutralna duž cijelog lanca vrijednosti do 2039. godine, a General Motors (GM) planira biti ugljično neutralan do 2040. u svojim globalnim proizvodima i operacijama. Švedska tvrtka Polestar ambiciozno namjerava proizvesti automobil s nultom neto emisijom do 2030. identificiranjem i uklanjanjem svih emisija ugljika, od vađenja sirovina do proizvodnje i konačno postupanja na kraju životnog vijeka automobila.

Kako rade električni automobili

Osnovna razlika među električnih i benzinskih automobila je njihov motor. U benzinskom automobilu nalazi se motor s unutarnjim izgaranjem koji radi tako da se smjesa goriva i zraka sabije i zapali što dovodi do eksplozije. Energija iz ove eksplozije zatim se koristi za pokretanje motora i kretanje vozila. U električnom automobilu, s druge strane, motor je električni i radi pomoću elektromagneta.

Druga razlika je, naravno, baterija. Za opskrbu motora električnom energijom i njegov rad, električna vozila opremljena su baterijama. One se uglavnom temelje na litij-ionskoj tehnologiji, sličnoj onoj unutar mobilnog telefona. Struja koju isporučuje baterija je istosmjerna struja. Kako motor za rad treba izmjeničnu struju koristi se inverter koji pretvara istosmjernu struju u izmjeničnu.

Tehnologija elektromotora je jednostavnija od tehnologije motora s unutarnjim izgaranjem. Ima manje dijelova i stoga manje održavanja i manji rizik od kvara.

Utjecaj električnih automobila na okoliš

Iako električni automobili ne stvaraju emisije iz ispušnih cijevi, sama proizvodnja vozila i baterija još uvijek pridonose emisijama ugljika.

Pa ipak ugljični jaz između električnih i tradicionalnih automobila može biti značajan već u trenutku prve prodaje automobila. Tijekom vijeka trajanja, na cesti, automobili na fosilna goriva nastavljaju ispuštati CO2 dok električni automobili ne ispuštaju nikakve emisije osim čestica iz guma i kočnica. Takođe su značajno tiši čime se smanjuje i zagađenje bukom.

Prema istraživanju Transporta i okoliša (T&E), krovnog tijela europskih nevladinih organizacija koje promiču održivost, prosječni električni automobil u EU-u gotovo je tri puta bolji, u smislu emisije ugljika, od ekvivalentnog benzinskog ili dizelskog automobila – i taj se jaz nastavlja širiti.

Prednosti električnih automobila samo će se povećavati kako električna mreža postaje zelenija. Čak i električni automobil koji se vozi u Europi s baterijom proizvedenom u Kini, još uvijek emitira 37% manje CO2 od benzinca. Smanjenje od 83% može se postići električnim automobilom s baterijom koji se proizvodi u Europi i vozi u Europi. Predviđa se da će električni automobili kupljeni 2030. četiri puta smanjiti emisije CO2 zahvaljujući električnoj mreži EU koja se sve više oslanja na obnovljive izvore energije.

A što je s baterijom?

Iako sama vozila ne ispuštaju nikakve zagađivače, baterije koje pokreću motore napravljene su od minerala koji se moraju iskopati, što je proces koji ima ogroman ekološki utjecaj na naš planet. Osim toga sirovine koje se koriste u proizvodnji baterija jedan su od ključnih čimbenika u cijeni električnih automobila i razlog zašto su još uvijek skuplji od ekvivalenta na fosilna goriva.

Kako se tehnologija baterija bude poboljšavala, pojavit će se nove alternative standardnoj litij-ionskoj bateriji. Potencijalne alternative ovim sirovinama konstantno se istražuju. Npr. razvoj nove natrij-ionske baterije od strane CATL-a, kineskog diva za baterije. Također BYD, najveći svjetski proizvođač elektrificiranih vozila, prepoznaje važnost smanjenja upotrebe rijetkih minerala u tehnologiji baterija, a njegova jedinica Blade Battery proizvodi se bez upotrebe kobalta. U međuvremenu bi se moglo učiniti više kako bi se globalno smanjio utjecaj rudarstva na okoliš. Važan korak je i recikliranje ili ponovna uporaba baterije. Regulacija baterija koju je predložila Europska komisija prvi je svjetski održivi zakon o baterijama, koji nastoji ne samo osigurati etičke tehnike rudarenja, već i smanjiti potražnju za rudarenjem učinkovitijim recikliranjem sirovina.

U srpnju je Vijeće EU-a donijelo novu uredbu koja utvrđuje zahtjeve za kraj životnog vijeka, uključujući ciljeve i obveze prikupljanja, ciljeve oporabe materijala i proširenu odgovornost proizvođača. To će daleko doprinijeti poticanju kružnog gospodarstva. Mada treba imati na umu da i proces recikliranja također ima visok ugljični otisak.

Iako električni automobili nisu savršeni, a možda nikada i neće biti, općenito se smatraju najboljom opcijom koju imamo za smanjenje štetnih emisija iz vozila i ovisnosti o fosilnim gorivima, posebice jer se tehnologija koja stoji iza njih konstantno razvija i poboljšava.

Izvor: euronews

DOBRA HRVATSKA

Izvješće o energetskom statusu EU za 2023. donosi dobre vijesti

obnovljivi izvori energije
Foto: Kindel Media - pexels.com

Izvješće o energetskom statusu EU za 2023. objavljeno je jučer, 24. listopada 2023. i donosi nam ohrabrujuće vijesti – obnovljivi izvori energije rastu, a emisije stakleničkih plinova su pale.

U izvješću Europska komisija prikazuje odgovor EU na energetsku krizu bez presedana u posljednje dvije godine, procjenjuje trenutno stanje zelene tranzicije na nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini te iznosi izazove i prilike koje dolaze dok Europa slijedi svoje ambiciozne klimatske i energetske ciljeve za 2030. i 2050.

Uoči zime 2023.-2024., EU je bolje pripremljena za osiguranje svojih energetskih potreba, zahvaljujući dobro koordiniranim akcijama punjenja skladišta plina, diversifikaciji ruta uvoza energije, ulaganjima u obnovljivu energiju i energetsku učinkovitost te zajedničkim naporima za smanjenje potražnje za energijom.

Ključne brojke iz izvješća 

  • Neto emisije stakleničkih plinova u EU smanjile su se za oko 3 % u 2022., dosegnuvši smanjenje od 32,5 % u usporedbi s razinama iz 1990.;
  • EU je drastično smanjila svoju ovisnost o ruskom fosilnom gorivu: postupno ukidanje uvoza ugljena; smanjenje uvoza nafte za 90%; smanjenje uvoza plina sa 155 bcm u 2021. na oko 80 bcm u 2022. i na procijenjenih 40-45 bcm u 2023.;
  • EU je smanjila potražnju za plinom za više od 18% u usporedbi s prethodnih pet godina, uštedivši oko 53 bcm plina;
  • Skladišta plina bila su popunjena do 95% kapaciteta prije zime 2022.-2023., a danas su popunjena preko 98% uoči nadolazeće zime;
  • Energetska platforma EU organizirala je tri runde zajedničke kupnje plina, prikupivši 44,75 bcm potražnje i usklađujući je s 52 bcm ponude;
  • 2022. je bila rekordna godina za nove solarne fotonaponske (PV) kapacitete (+41 GW), što je 60% više nego 2021. (+26 GW). Novi kapacitet vjetroelektrana na kopnu i moru bio je 45% veći nego 2021.;
  • U 2022. 39% električne energije proizvedeno je obnovljivim izvorima energije, a u svibnju su vjetar i sunce po prvi put nadmašili fosilna goriva u proizvodnji električne energije u EU;
  • Dogovoreni su zakonski ciljevi za minimalni udio od 42,5% obnovljive energije u EU do 2030., a ambicija da se dosegne 45%. Povećani su i ciljevi energetske učinkovitosti, kako bi se konačna potrošnja energije smanjila za 11,7% do 2030. godine

EU učinkovito reagira na krizu, gleda u budućnost i ubrzava zeleni prijelaz

Izvješće pokazuje kako je EU kolektivno i učinkovito odgovorila na agresiju Rusije u Ukrajini i iz toga proizašlu energetsku krizu, ubrzanjem prijelaza na čistu energiju, diverzifikacijom opskrbe i uštedom energije.

Plan REPowerEU i niz hitnih zakonodavnih mjera osigurali su da Europa izbjegne prekide u opskrbi energijom, smanji pritisak na energetska tržišta, cijene i potrošače te nastavi strukturnu reformu svog energetskog sustava. To je učinjeno kroz zakonodavstvo Europskog zelenog plana i kroz povećanu primjenu obnovljive energije i poboljšanje energetske učinkovitosti. EU je također na putu da ispuni svoje ciljeve REPowerEU.

Iako su najgori učinci krize možda iza nas, izvješće naglašava da nema mjesta samozadovoljstvu. EU treba nastaviti osiguravati pristupačnu, pouzdanu i dostupnu energiju za kućanstva te poboljšati industrijsku i gospodarsku konkurentnost svoje industrije, podržavajući ulaganja u čiste tehnologije.

Izvor: Europska komisija

DOBRA HRVATSKA

Dan Ujedinjenih naroda – Simbol nade za globalno jedinstvo

Foto: Anfaenger / Pixabay

Dan Ujedinjenih naroda obilježava se svake godine 24. listopada na dan kada su davne 1945. godine stvoreni Ujedinjeni narodi kao međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje.

U današnje vrijeme opasnih ratnih sukoba i političkih previranja diljem svijeta, klimatskih promjena te brojnih drugih izazova od UN se očekuje da ispuni svoje obećanje i predvodi svijet u mirnu budućnost punu nade za sve. Dan Ujedinjenih naroda prilika je zemljama članicama da u potpunosti podupru Ujedinjene narode u njihovoj misiji očuvanja mira, sprječavanja sukoba i ublažavanja ljudske patnje. Ne postoji nijedna druga globalna organizacija s legitimitetom, moći okupljanja i normativnim utjecajem kao Ujedinjeni narodi.

Na ovaj Dan Ujedinjenih naroda, obvežimo se s nadom i odlučnošću da ćemo izgraditi bolji svijet naših težnji. – António Guterres

Od Lige naroda do Ujedinjenih naroda

Temelji za “Ligu naroda” postavljeni su u Versailleskom ugovoru, koji je bio jedan od ugovora kojim je službeno okončan Prvi svjetski rat. Ugovor je potpisan u Versaillesu, Francuska, 28. lipnja 1919. Liga naroda je imala za cilj potaknuti razoružanje, sprječavanje izbijanja rata, poticanje pregovora i diplomatskih mjera za rješavanje međunarodnih sporova i poboljšanje kvalitete života diljem svijeta. Nažalost Liga nije bila uspješna u svom djelovanju te je nakon izbijanja Drugog svjetskog rata prestala postojati. No ideja organizacije koja bi čuvala mir u svijetu je ostala.

Ideje oko Ujedinjenih naroda razvijene su u posljednjim godinama Drugog svjetskog rata, posebno tijekom UN-ove konferencije o međunarodnoj organizaciji u San Franciscu, Sjedinjene Države, koja je započela 25. travnja 1945. UN je službeno osnovan kada je UN-ova povelja ratificiran 24. listopada te godine.

Dan Ujedinjenih naroda prvi put je obilježen 24. listopada 1948. Cilj obilježavanja je skrenuti pozornost na rad, ulogu i postignuća UN-a koji su značajni. Posebice u područjima ljudskih prava, sprečavanju glad, iskorjenjivanja bolesti, promicanja zdravlja i zbrinjavanja izbjeglica.

UN ne radi sam, već zajedno s mnogim specijaliziranim agencijama, uključujući: Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO); Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO); Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO); Fond Ujedinjenih naroda za djecu (UNICEF); Međunarodna organizacija rada (ILO); Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR); i Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih naroda (UNHRC).

DOBRA HRVATSKA

Trajno opredjeljenje dm-a: briga za zdravlje djelatnika i sugrađana!

dm
Foto: dm

Od samog početka poslovanja, dm posluje u skladu s filozofijom koja u središte stavlja potrebe kupaca, djelatnika i partnera, a podjednako tome uzima u obzir i razvoj i dobrobit zajednice. Početna točka svih naših društveno-odgovornih aktivnosti uvijek su djelatnice i djelatnici koji su pravi temelj dm-ovog uspjeha. Briga za njihovu dobrobit i zdravlje gradi njihovo zadovoljstvo. Brojne su aktivnosti usmjerene na poticanje zdravog života naših djelatnika od 2016. godine objedinjene u inicijativi „dm…jer tu živim zdravo“. 

Ove se godine, četrnaest zemalja dm grupe po prvi put ujedinilo u takvom zalaganju, sve s ciljem stvaranja zdravijeg, održivijeg radnog okruženja – u sklopu dm-ovih međunarodnih Tjedana zdravlja. Za više od 70.000 svojih djelatnica i djelatnika Europe dm organizira 25 dana poticaja, ideja i sadržaja za više tjelesnog, mentalnog i socijalnog zdravlja.

Središnji događaj bio je izazov kretanja tijekom kojeg su djelatnici prikupljali minute kretanja za dobrobit drugih. Svaku minutu trčanja, bicikliranja, plivanja ili planinarenja, pretvorili smo u tvrtkinu novčanu donaciju koju će svaka zemlja grupe donirati svojim udrugama ili lokalnim održivim projektima.  

dm
Foto: dm

Tijekom svog Tjedana zdravlja, u tom smislu, djelatnici dm-a u Hrvatskoj proveli su aktivnu pauzu s rukometnim reprezentativcem Jakovom Gojunom, sudjelujući u edukativnim webinarima i izazovu digitalne detoksikacije te dermatološkom pregledu. 

Obogaćujući na svaki način svoje djelovanje, dm je osigurao po jednu sadnicu stabla za svakog djelatnika da je zasadi u sklopu velike volonterske akcije pošumljavanja pri završetku naših Tjedana zdravlja. Tjedan zdravlja pruža svim zaposlenicima priliku da pokrenu promjene u dm-u i na međunarodnoj razini, tako što će putem interne platforme, a do sredine prosinca, davati prijedloge za stvaranje zdravijeg radnog okruženja. Nacionalni žiri odabrat će najbolje ideje koje će potom predstaviti međunarodnom žiriju, a one izabrane bit će implementirane u svih 14 zemalja u kojima dm posluje. 

Uz aktivnosti usmjerene na unapređenje zdravlja djelatnica i djelatnika, tijekom 2023. godine dm je svoje aktivnosti usmjerio i na unapređenje zdravlja sugrađana, s posebnim naglaskom na žensko zdravlje. U travnju 2023. godine pokrenuli smo natječaj {ZAJEDNO} za bolje sutra u sklopu kojega smo odabrali devet društveno odgovornih projekata usmjerenih na dobrobit i zdravlje žena. Uz nabavku medicinskih uređaja i opreme te podršku istraživanjima, pomažemo projekte usmjerene na mentalno zdravlje i  menstrualno siromaštvo, na žene oboljele od raka i žene žrtve obiteljskog nasilja. 

Potpora zdravom načinu života i ove se godine se ogleda u tradicionalnoj dm ženskoj utrci, kojom već jedanaest godina potičemo žene i djecu na aktivan život i bavljenje sportom. Sustavno bavljenje temama koje su ključne za žensko zdravlje uključuje  i davanje prostora izazovima o kojima se rijetko govori. Tako su na prvoj dm-ovoj konferenciji o ženskom zdravlju održanoj u rujnu stručnjaci odgovarali na najvažnija pitanja o ženskom zdravlju, a dodatan prostor za edukaciju i raspravu osigurali smo dm podcastima koji su se također bavili ženskim zdravljem.

dm u Hrvatskoj potiče svoje  djelatnike na veću brigu o vlastitom zdravlju organizirajući  s njima i za njih više od trideset različitih aktivnosti, čemu podršku daju i interni predavači, vanjski stručnjaci, poznati sportaši i ambasadora zdravlja.

Nataša Odak
menadžerica Razvoja ljudskih resursa u dm-u

P.S: dm je tvrtka sa visokim ugledom fer – poslodavca i brojim priznanjima u tom smislu; sve članke o praksi i zalaganju dm možete vidjeti OVDJE

Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti

Foto: rawpixel.com / Freepik

Međunarodni dan borbe protiv siromaštva obilježava se od 17. listopada 1987. godine. Tada se više od sto tisuća ljudi okupilo na pariškom Trocadéru, gdje je 1948. potpisana Opća deklaracija o ljudskim pravima. Okupili su se kako bi iskazali solidarnost sa žrtvama ekstremnog siromaštva, nasilja i gladi.

Rezolucijom 47/196  usvojenom 22. prosinca 1992. Opća skupština UN-a proglasila je 17. listopada Međunarodnim danom borbe protiv siromaštva.

Siromaštvo je moralna sramota bogatog svijeta

“U našem svijetu obilja, siromaštvo ne bi trebalo postojati. Ipak, dok obilježavamo Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, gotovo 700 milijuna ljudi jedva preživljava, živeći s manje od 2,15 dolara dnevno.” — António Guterres

U svijetu kojeg karakterizira neviđena razina ekonomskog razvoja, tehnoloških sredstava i financijskih resursa, činjenica da milijuni ljudi žive u ekstremnom siromaštvu je moralna sramota. Siromaštvo nije samo ekonomski problem, već višedimenzionalni fenomen koji obuhvaća nedostatak prihoda i osnovnih mogućnosti za dostojanstven život.

Siromaštvo podrazumijeva više od nedostatka prihoda i proizvodnih resursa. Njegove manifestacije uključuju glad i pothranjenost, ograničen pristup obrazovanju i drugim osnovnim uslugama, društvenu diskriminaciju i isključenost kao i nedostatak sudjelovanja u donošenju odluka. Različite društvene skupine nose nesrazmjeran teret siromaštva.


OSVRT PRIČA: Pred kipom „Preživljavanje najdebljih“


Osobe koje žive u siromaštvu doživljavaju mnoge međusobno povezane i uzajamno osnažujuće uskraćenosti. One ih sprječavaju u ostvarivanju njihovih prava i održavaju njihovo siromaštvo:

  • opasni uvjeti rada
  • nesigurno stanovanje
  • nedostatak zdrave hrane
  • nejednak pristup pravdi
  • nedostatak političke moći
  • ograničen pristup zdravstvenoj zaštiti

Borba protiv siromaštva

Svjetski socijalni summit identificirao je iskorjenjivanje siromaštva kao etički, društveni, politički i ekonomski imperativ čovječanstva. Pozvao je vlade da riješe temeljne uzroke siromaštva, zadovolje osnovne potrebe za sve i osiguraju da siromašni imaju pristup proizvodnim resursima, uključujući kredite, obrazovanje i osposobljavanje. Iskorijenjivanje ekstremnog siromaštva za sve ljude posvuda do 2030. ključni je cilj Agende održivog razvoja do 2030.

Napori globalne zajednice u borbi protiv pošasti siromaštva doveli su do značajnog napredaka. Na primjer, udio svjetskih  radnika koji žive u ekstremnom siromaštvu prepolovljen je: sa 14,3% u 2010. na 7,1% u 2019. Ipak, za jednog od pet radnika u svijetu posao nije jamstvo pristojnih životnih uvjeta: oko 630 milijuni ljudi još uvijek se smatraju ‘siromašnim radnicima’.

Nažalost od 2015. globalno smanjenje siromaštva se usporava. Utjecaji pandemije COVID-19 preokrenuli su tri desetljeća postojanog napretka, a broj ljudi koji žive u ekstremnom siromaštvu povećao se po prvi put u jednoj generaciji. Oporavak od pandemije bio je spor i neujednačen jer se svijet trenutno suočava s višestrukim geopolitičkim, socioekonomskim i klimatskim rizicima. S obzirom na sadašnje trendove, 575 milijuna ljudi, gotovo 7% svjetske populacije i dalje će živjeti u ekstremnom siromaštvu do kraja ovog desetljeća. Za usporedbu, 2015. godine u ekstrenom siromaštbu bilo je 800 milijuna ljudi ili 10,8%. Iskorijenjivanje ekstremnog siromaštva bit će posebno teško u područjima zahvaćenim sukobima. Unatoč ekspanziji socijalne zaštite tijekom pandemije COVID-19, više od 4 milijarde ljudi diljem svijeta ostalo je potpuno nezaštićeno.

Porast aktivnosti i ulaganja u veće mogućnosti zapošljavanja i socijalne usluge za najisključenije od ključne je važnosti kako bi se ispunila glavna obveza iskorjenjivanja siromaštva.

Dostojanstven rad i socijalna zaštita: Provođenje dostojanstva u praksi za sve

Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenostiMeđunarodni dan borbe protiv siromaštva ima za cilj promicanje razumijevanja i dijaloga između ljudi koji žive u siromaštvu i šireg društva.

Ovogodišnja tema oslanja se na svjedočanstva iz prve ruke koja pokazuju da oni zarobljeni u ekstremnom siromaštvu često rade duge, iscrpljujuće sate u opasnim, nereguliranim uvjetima, a još uvijek ne mogu zaraditi dovoljno prihoda da adekvatno uzdržavaju sebe i svoje obitelji.


OSVRT: Istina probija! Nema održivog svijeta dok globalni tehnološki divovi svojim egoizmom nameću siromaštvo milijardama stanovnika Zemlje!


Prošlogodišnja tema poziva na univerzalni pristup dostojanstvenom radu i socijalnoj zaštiti kao sredstvu za očuvanje ljudskog dostojanstva za sve ljude. Naglašava se da dostojanstven rad mora osnažiti ljude, osigurati poštene plaće i sigurne radne uvjete te temeljno prepoznati inherentnu vrijednost i humanost svih radnika. Slično tome, hitno je potrebna univerzalna socijalna zaštita kako bi se zajamčila sigurnost prihoda za sve, dajući prednost najranjivijim članovima društva. Tema je također poziv političkim vođama i kreatorima politike da koriste ljudsko dostojanstvo kao kompas u svim procesima donošenja odluka, kako bi osigurali napredak temeljnih ljudskih prava i socijalne pravde umjesto težnje za korporativnim profitom.

Snažna globalna partnerstva između vlada, poduzeća i organizacija civilnog društva ključna su za postizanje ravnomjernog razvoja na način da nitko ne bude isključen ili zapostavljen. Stoga je ovogodišnje obilježavanje prilika da se solidariziramo s ljudima koji žive u siromaštvu, istinski slušamo njihove svakodnevne borbe i obnovimo obveze stvaranja pravednog gospodarstva usmjerenog na zaštitu dobrobiti ljudi i okoliša umjesto maksimiziranja financijskih dobitaka. Konačni cilj je potpuno eliminirati siromaštvo stvaranjem uvjeta za dostojanstven život svih. Detalji su dostupni u sažetku koncepta [PDF]

Tema 2024: Okončanje društvenog i institucionalnog maltretiranja Djelujući zajedno za pravedna, mirna i uključiva društva

Siromaštvo ima više dimenzija, neke su vidljive, a druge skrivene, ali sve su međusobno povezane. Ovogodišnja tema će istaknuti jednu od skrivenih dimenzija siromaštva, društveno i institucionalno maltretiranje koje doživljavaju ljudi koji žive u siromaštvu, i razmotriti načine zajedničkog djelovanja na Cilj održivog razvoja 16 (SDG 16) 16 za promicanje pravednih, mirnih i uključivih društava.

Ljudi koji žive u siromaštvu suočavaju se s negativnim stavovima. Oni su stigmatizirani, diskriminirani, osuđivani na primjer po izgledu, naglasku, obraćanju – ili nedostatku istog, okrivljavani za njihovu situaciju i tretirani s nepoštovanjem.

Društveno zlostavljanje stvara okruženje za institucionalno zlostavljanje, s kombinacijom negativnih stavova, kao što su nepovjerenje i nepoštivanje, kao i kontroliranje diskriminatornih politika i praksi, uskraćivanje ljudima njihovih temeljnih ljudskih prava, na primjer, pristup zdravstvenoj skrbi, obrazovanju, stanovanju i pravo na pravni identitet.

Društveno i institucionalno maltretiranje međusobno djeluju i pojačavaju jedno drugo, potičući ovo dvosjeklo nasilje i produbljujući nepravdu, a to je izraženije za ljude koji se suočavaju i s drugim oblicima predrasuda, uključujući spol, seksualnu orijentaciju, rasu ili etničku pripadnost.

Od ključne je važnosti smisleno razumijevanje siromaštva i načina na koji različiti oblici nasilja i dominacije međusobno djeluju i utječu na ljude u siromaštvu.

Svakodnevno iskustvo nepravde i dehumanizacije potkopava samopoštovanje, uništava osobnu slobodu izbora, uskraćuje ljudima njihovo dostojanstvo i priliku da se izvuku iz siromaštva. Društveno i institucionalno zlostavljanje je katastrofalan gubitak ljudskog potencijala za društvo.

Detalji dostupni u sažetku koncepta [PDF]

DOBRA HRVATSKA

Svjetski dan hrane 2023.: Voda je život, voda je hrana.

Svjetski dan hrane 2023.

Svjetski dan hrane, 16. listopada, usmjeren je na promicanje globalne svijesti o gladi i promicanje djelovanja za budućnost hrane, ljudi i planeta. U 2023. fokus je na poduzimanju mjera vezanih uz vodu kao potporu prehrambenim sustavima.

Kampanja Svjetskog dana hrane 2023., koju koordinira Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), poziva na povećanje učinkovitosti korištenja vode u proizvodnji hrane, stočne hrane i biogoriva.

 Važne činjenice o vodi i hrani

  • 95% naše hrane proizvodi se na kopnu, a sve počinje s tlom i vodom.
  • Poljoprivreda čini 72% globalnog crpljenja slatke vode, dok 16% koristi industrija, a 12% ide za kućanstva i usluge.
  • Trenutno 2,4 milijarde ljudi živi u zemljama s nedostatkom vode, a otprilike 10% svjetske populacije živi u zemljama s velikim i kritičnim nedostatkom vode.
  • Očekuje se da će globalna potražnja vode za poljopirvredu porasti za 35% do 2050.
  • Više od 80% svjetskih otpadnih voda ispušta se u okoliš bez pročišćavanja.
  • Oko 74% svih katastrofa od 2001. do 2018. bilo je poveazno s vodom, uzrokujući gotovo 700 milijardi US dolara ekonomske štete.
  • Od 2000. godine katastrofe povezane s poplavama povećale su se za 134%, a broj i trajanje suša za 29%
  • Močvare – biološki najraznolikiji od svih ekosustava, nestaju tri puta brže od šuma, a 85% ih je izgubljeno u posljednjih 300 godina.
  • Ograničenje globalnog zagrijavanja na 1,5 stupnjeva C, u usporedbi s 2 stupnja C, doprinijeti će vodnim resursima i smanjiti stres vode izazvan klimatskim promjenama.
  • Oko 600 milijuna ljudi ovisi, barem djelomično, o vodenim prehrambenim sustavima.
  • Gotovo 1 milijarda tona hrane – 17% sve hrane dostupne potrošačima u cijelom svijetu – baci se svake godine,što dovodi do rasipanja dragocjenih resursa korištenih za proizvodnju, prvenstveno vode.

Voda je temelj naše hrane

Voda je neophodna za život na Zemlji. Čini više od 50% naših tijela i pokriva oko 71% Zemljine površine. Samo 2,5% vode je svježe, prikladno za piće, poljoprivredu i većinu industrijskih namjena. Voda je pokretačka snaga za ljude, gospodarstva i prirodu te temelj naše hrane. Samo poljoprivreda čini 72% globalnog crpljenja slatke vode. No kao i svi prirodni resursi, slatka voda nije beskonačna.

Brzi rast stanovništva, urbanizacija, ekonomski razvoj i klimatske promjene stavljaju vodene resurse planeta pod sve veći stres. U isto vrijeme, resursi slatke vode po osobi smanjili su se za 20% u proteklim desetljećima, a dostupnost i kvaliteta vode brzo se pogoršavaju zbog desetljeća lošeg korištenja i upravljanja, prekomjernog crpljenja podzemnih voda, zagađenja i klimatskih promjena.

Danas 2,4 milijarde ljudi živi u zemljama s nedostatkom vode. Mnogi su mali poljoprivrednici koji se već bore da zadovolje svoje dnevne potrebe, osobito žene, starosjedilačko stanovništvo, migranti i izbjeglice. Natjecanje za ovaj neprocjenjivi resurs je sve veće jer nestašica vode postaje sve veći uzrok sukoba. Otprilike 600 milijuna ljudi koji za život ovise, barem djelomično, o vodenim prehrambenim sustavima trpe posljedice onečišćenja, degradacije ekosustava, neodrživih praksi i klimatskih promjena.

Dostupnost i kvaliteta vode brzo se pogoršavaju zbog desetljeća lošeg korištenja i upravljanja, prekomjernog crpljenja podzemnih voda, zagađenja i klimatskih promjena.

Održivo, učinkovito i pravedno upravljanje vodnim resursima ključno je za budućnost hrane, ljudi i planeta. Svi možemo početi tako što ćemo nešto poduzeti u svom osobnom životu, odabirom lokalne, sezonske i svježe hrane i smanjenjem bacanja hrane.

  • Saznajte što možete poduzeti za Svjetski dan hrane.

DOBRA HRVATSKA

Međunarodni dan e-otpada: Možete reciklirati sve s utikačem, baterijom ili kabelom!

e-otpad
Foto: Freepik

Međunarodni dan e-otpada obilježava se svake godine 14. listopada. ​​​​​Inicirao ga je 2018. WEEE Forum kako bi istaknuo sve veći problem elektroničkog otpada i promicao odgovorno gospodarenje e-otpadom.

Ovogodišnji Međunarodni dan e-otpada odvija se pod sloganom “Utikač, baterija ili kabel, možete reciklirati sve!”. Cilj je naglasiti problem nevidljivog e-otpada – elektroničkih predmeta koji se često ne prepoznaju i ne recikliraju pravilno unutar odgovarajućeg toka otpada.

Prema podacima UN-a, tijekom 2023. gdodine svaka će osoba na Zemlji u prosjeku proizvesti 8 kg e-otpada. To znači da se godišnje odbaci 61,3 milijuna tona elektroničkog otpada – više od težine Kineskog zida.

Rastući ekološki rizici e-otpada

UN definira e-otpad kao sve odbačene proizvode s baterijom, kabelom ili utikačem. E-otpad je često toksičan, nije biorazgradiv i nakuplja se u okolišu, u tlu, zraku, vodi i živim bićima te tako predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje ljudi i okoliša.

Značajan dio e-otpada izvozi se u siromašne zemlje Azije i Afrike gdje se takav otpad tretira bez kontrole pa uzrokuje značajno zagađenje okoliša i zdravstvene rizike za lokalno stanovništvo. Na primjer, spaljivanje na otvorenom i kisele kupke koje se koriste za izdvajanje vrijednih materijala iz elektroničkih komponenti oslobađaju otrovne materijale koji se ispiru u okoliš. Ove prakse također mogu izložiti radnike visokim razinama kontaminanata kao što su olovo, živa, berilij, talij, kadmij i arsen, kao i bromirane usporivače plamena (BFR) i poliklorirane bifenile, što može dovesti do nepovratnih zdravstvenih učinaka, uključujući rak, pobačaje, neurološka oštećenja i smanjen IQ.

Recikliranje e-otpada i kružna ekonomija

E-uređaji često sadrže vrijedne resurse, uključujući plemenite metale poput zlata, srebra i bakra, kao i rijetke i strateške elemente koji se također nazivaju kritičnim sirovinama, a koji su ključni za zeleni prijelaz i proizvodnju novih elektroničkih uređaja. Kada se e-otpad ne reciklira pravilno, ovi vrijedni materijali odlaze u otpad. Rudarstvo i vađenje novih resursa kako bi se zadovoljila potražnja za novom proizvodnjom elektronike doprinosi iscrpljivanju ograničenih resursa i povećava štetu okolišu.

Iako e-otpad sadrži mješavinu štetnih tvari i dragocjenih materijala, na globalnoj razini ga se samo 17,4% pravilno prikupi, obradi i reciklira. Preostalih 50,6 milijuna tona odlazi na odlagališta. Čak i u Europi, koja je vodeća u svijetu po recikliranju e-otpada, samo se 54% e-otpada prikupi i reciklira.

Zajedničko izvješće iz 2019. „Nova kružna vizija za elektroniku – vrijeme je za globalno ponovno pokretanje” poziva na novu viziju e-otpada koja se temelji na konceptu kružnog gospodarstva, pri čemu sustav oporabe može smanjiti otpad kao i trošak energije.

Međunarodni dan e-otpada

Mobiteli, električne četkice za zube, tosteri, fotoaparati i ostali mali elektronički proizvodi često se zbog svoje male veličine i nedostatka informacija odlažu na pogrešan način. U svijetu se oko 8% cjelokupnog e-otpada baci u smeće, a velik dio toga čine baš manji predmeti. U tom slučaju sirovine se ne mogu oporabiti jer se kućni otpad odlaže ili spaljuje. Značajna količina malog elektroničkog otpada ostaje skrivena naočigled. U mnogim slučajevima ljudi zaboravljaju na njih, držeći ih u ormarima ili podrumima. Procjenjuje se da prosječan Europljanin kod kuće drži do 5 kg neiskorištenih e-uređaja. Stoga je bitno razvijati jednostavne i praktične sustave zbrinjavanja malog e-otpada.

Zbrinjavanje e-otpada u Hrvatskoj

Sustav gospodarenja otpadnom električnom i elektroničkom opremom (EE otpad) u Hrvatskoj je uspostavljen 2007. godine. Sakupljanje otpadne električne i elektroničke opreme obavlja se putem sakupljačke mreže obrađivača EE otpada koji su dužni na čitavom teritoriju Republike Hrvatske osigurati preuzimanje EE otpada od posjednika EE otpada u kućanstvu ili registriranoj osobi prema vrstama proizvoda od kojeg je EE otpad nastao, bez naknade, a u svrhu sakupljanja EE otpada (prikupljanje, razvrstavanje i privremeno skladištenje) te prijevoza istog na obradu.

EE otpad možete zbrinuti na nekoliko načina:

Svoje stare mobitele, tablete i punjače možete donijeti i u T-Centre Hrvatskog Telekoma koji će osigurati da ih se pravilno zbrine. Zbrinjavanje starih uređaja koje više ne koristimo je odgovorna odluka koja značajno doprinosi zaštiti okoliša.

DOBRA HRVATSKA

Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa: Do 2030. svijet će se suočiti s oko 560 katastrofa godišnje

Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa
Foto: Angelo Giordano / Pixabay

Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa održava se svakog 13. listopada. Cilj obilježavanja je da ljudi i zajednice diljem svijeta smanje svoju izloženost katastrofama. Dan je utemeljen 1989. godine rezolucijom Opće skupštine Ujedinjenih naroda. 

Siromaštvo, nejednakost i diskriminacija uzroci su i posljedice rastućeg rizika od katastrofa. Svjedočimo kako iznenadne katastrofe raseljavaju milijune ljudi svake godine. Katastrofe, od kojih su mnoge pogoršane klimatskim promjenama, imaju negativan učinak na ulaganja u održivi razvoj i željene rezultate.

Činjenice i brojke rizika od katastrofa

  • Do 2030. godine, prema trenutnim klimatskim projekcijama, svijet će se suočiti s oko 560 katastrofa godišnje (UNDRR, 2022.)
  • Oko 75% ekstremnih vremenskih događaja trenutno je povezano s klimatskim promjenama, potaknutim emisijama ugljika (Platforma za prilagodbu klimi, 2022.).
  • Od 1970. do 2019. UN je utvrdio da se 91% svih smrtnih slučajeva uzrokovanih vremenskim, klimatskim te opasnostima od voda dogodilo u zemljama u razvoju (Ujedinjeni narodi).

Klima: ‘Čovječanstvo je otvorilo vrata pakla’ – UN samit o klimatskim ambicijama


Svake dvije godine, Ured Ujedinjenih naroda za smanjenje rizika od katastrofa (UNDRR) donosi Globalno izvješće o procjeni smanjenja rizika od katastrofa. U izvješću  za 2022. godinu istaknuto je:

– Ljudsko djelovanje povećava opasnosti i rizik, te gura planet prema egzistencijalnim granicama i granicama ekosustava. Smanjenje rizika mora biti u središtu ubrzanog djelovanja u vezi s klimatskim promjenama i postizanja ciljeva održivog razvoja.

Gradovi su posebno ranjivi

Godine 2015. na Trećoj svjetskoj konferenciji UN-a o smanjenju rizika od katastrofa u Sendaiju u Japanu, međunarodna zajednica je podsjetila da katastrofe najviše pogađaju lokalnu razinu s potencijalom da izazovu gubitak života i velike društvene i ekonomske potrese. Tada je dogovoren i Sendai okvir za smanjenje rizika od katastrofa.

Operativni okvir Sendai ističe kako su upravo gradovi prvi u suočavanju s katastrofama. Naročito su osjetljivi na sve češće i ekstremne vremenske nepogode, kao što su oluje, utjecaji klimatskih promjena, uključujući nestašice vode, degradaciju okoliša i nesigurnu gradnju u seizmičkim zonama.


“Laudate Deum”: Papa traži hitan odgovor na klimatsku krizu! – 10 ključnih rečenica


Borba protiv nejednakosti za otpornu budućnost

Ovogodišnji Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa bavi se vezom između katastrofa i nejednakosti. Katastrofe i nejednakost dvije su strane iste medalje.

Budući da je većina zemalja s visokim rizikom od katastrofa također među zemljama s najvećim udjelom stanovništva koje živi ispod nacionalne granice siromaštva, Ured Ujedinjenih naroda za smanjenje rizika od katastrofa (UNDRR) potiče ljude da poduzmu mjere kako bi prekinuli krug katastrofa i rasta nejednakost.

  • Siromaštvo, nejednakost i diskriminacija uzroci su i posljedice rastućeg rizika od katastrofa.
  • Nejednakost stvara uvjete koji ljude čine izloženima i ranjivima na katastrofe. Katastrofe također nerazmjerno utječu na najsiromašnije i najugroženije ljude, čime se pogoršava nejednakost. Smanjenje ranjivosti na katastrofe zahtijeva rješavanje ovih dimenzija
  • Do 2030. godine, prema trenutnim klimatskim projekcijama, svijet će se suočiti s oko 560 katastrofa godišnje. Procjenjuje se da će dodatnih 37,6 milijuna ljudi živjeti u uvjetima ekstremnog siromaštva zbog utjecaja klimatskih promjena i katastrofa do 2030. “Najgori mogući” scenarij klimatskih promjena i katastrofa gurnut će dodatnih 100,7 milijuna u siromaštvo do 2030.
  • Potrebna su veća ulaganja u prikupljanje i korištenje podataka, kako za bolje razumijevanje neproporcionalnih učinaka katastrofa i izloženosti, tako i za formiranje planova za izgradnju otpornosti.

DOBRA HRVATSKA

NAJČITANIJE