Goran Tudor – moje ljeto 2023. na mitskoj planini Rila – Bugarska, podno Musale, najvećeg vrha na Balkanu, 2925 m
Pozdravimo Bale, prvu općinu u Hrvatskoj u članstvu pokreta „Spori grad – dobro življenje“ (CittaSlow)
Ljeti 2023., održana je u Parmi – Italija, Generalna skupština organizacije CITTASLOW na kojoj je Općina Bale primljena u članstvo i time postala dio međunarodne mreže gradova dobrog življenja – Cittaslow (Slow Town). Bale je prva općina u Hrvatskoj koja je postala dio te međunarodne mreže pa Hrvatska sad ima dva člana-promotora Sporog grada; prije Bala u taj krug ušla je Makarska. Inače, članom organizacije mogu postati samo gradovi i naselja veličine do 50.000 stanovnika. (O načelima i organizaciji pokreta pisat ćemo više narednih dana – pratite nas!)
„Spori grad“ kao dobar model održivog grada!
Međunarodni pokret Cittaslow svojim programom okuplja više od 300 gradova bogate tradicije, kulture i snažnog identiteta s ciljem povratka izgubljene kvalitete svakodnevnog življenja. Sama ideja javila se još 1999. godine u Toscani, a do danas se proširila na gotovo 300 gradova, u čak 33 svjetske zemlje. Svjetsko središte Pokreta CITTASLOW je mali gradić Bra u Italiji, od kuda je sve i krenulo.
Općina Bale – dio zajednice Cittaslow
Kao dio zajednice Cittaslow, Općina Bale će rasti i razvijati se kao Cittaslow grad, grad u kojem je život lijep, promovira sličan, osviješteni promišljeniji životni stil u skladu s prirodom, tradicijom, uživanje u izvornoj hrani, odnosno prema principu „slowfood“ pokreta, bogatstvu obrtničke tradicije, a sve zajedno prožeto radošću pozitivnog polaganog življenja.
Kao jedan od prioritetnih ciljeva razvoja Općine Bale je i revitalizacija starogradske jezgre, na način koji je u skladu s načelima SlowTown.
– Pripremamo događanja koja oživljavaju staru gradsku jezgru u suradnji s građanima – ugostiteljima, obrtnicima, umjetnicima i udrugama. Radili smo pola godine na pripremama i dokumentaciji koji su bili temelj ulaska u međunarodnu organizaciju Cittaslow i smatramo da se Bale svojom tradicijom, načinom življenja, i identitetom savršeno uklapa u Cittaslow filozofiju – izjavio je načelnik Bala Edi Pastrovicchio.
Na Skupštini su inače sudjelovali načelnik Bala Edi Pastrovicchio, direktor Turističke zajednice Sandi Drandić, Martina Poropat Suljić, voditeljica projekta i Nina Levičnik, idejna začetnica projekta.
Kako je dobro živjeti u „Sporom Gradu“!
Pozitivna sporost, istinska jednostavnost življenja, kružna ekonomija, posvećenost onom vrijednom, važnom, dobrom i lijepom koje tradicija njeguje, a budućnost razvija, samoodrživost i kultura, socijalna pravda, ali i zdrava hrana i lokalni proizvodi, to su vrijednosti na kojima se svjetski pokret Cittaslow temelji. Cilj Sporih gradova – mjesta dobrog življenja, čiji je slogan „innovation by tradition“, je i očuvanje duha zajednice, prenošenje sjećanja i znanja na nove generacije, osvještavanje njihove kulturne baštine. Ali također promicati i na razuman način primijeniti i suvremene tehnološke, sustavne i upravljačke inovacije u korist održivosti.
Danas sve više ljudi teži za spokojni, smireni, promišljeni način života. Cittaslow promiče radost polaganog i tihog življenja. To je ono čemu većina gradova u današnjem užurbanom i konzumeristički usmjerenom društvu teži, povratak izvornim vrijednostima, sporijem i u konačnici kvalitetnijem životu.
Referenca: Glas istre
Goran Tudor
Osobna eko-izjava: Vrtlarenje – moj svakodnevni spori dodir s prirodom (Samir Kalit)
Dvojeći svojedobno o tome kako riješiti naše stambeno pitanje, pao je dogovor: nek’ to bude obiteljska kuća. Kao i većina odluka u životu i ova ima dobre i loše strane. Jedna od dobrih ili vrlo dobrih strana življenja u kući je ta što ste u mogućnosti imati povrtnjak, makar i mali, koji možete dodirivati, mirisati i promatrati svako jutro. Mali komad prirode koji daje povrtlaru mnogo više od svježeg povrća, iako je i to dovoljno. Kažu kako bi dan, svaki dan, trebalo započeti time da se nečim posvetite sebi, onome što okrepljuje, što jako volite. Za mene je idealan početak dana kada gotovo u polusnu po rosnoj travi odšetam do našeg 30 metara udaljenog povrtnjaka, uberem nešto svježeg peršinovog ili celerovog lista, poneku mrkvu, rotkvicu, rajčicu, malo rikole ili matovilca da bih od toga servirao doručak (u raspodjeli naših obiteljskih dužnosti ja sam izabrao pripravu doručka, večernje palačinke, i naravno drugo).
Ali nikad se ne dogodi da iz vrta iziđem samo odnoseći, a da prije toga nisam vrtu dao nešto zauzvrat. Uvijek si priuštim nekoliko minuta jutarnjega vrtlarskog razgibavanja, pa okopam jednu gredicu, pokupim koji korov ili povežem stabljike uz potporni kolac.
Taj vrt potiče našu obitelj na rutinu – naviku odgovornoga građanskog ponašanja tako što u vrtni komposter, koji smo dobili od grada Velike Gorice, ide sve, pa i najmanji biljni ostatak. Ostale vrste otpada sortirane po vrstama odnosim u obližnju reciklažu. Pa kad četvrtkom ujutro kamion Gradske čistoće prođe mimo kuće na broju 16 nađe u onoj našoj kanti za smeće, skoro metar visokoj, tek jednu, najviše tri male vrećice miješanog otpada. Ponosni smo na to.
***
Kao što već rekoh, naša obitelj – dva malca i dvoje odraslih – čvrsto njeguje naviku zdrave prehrane, pa tako – uz sve drugo – i onog jutarnjeg konzumiranja svježeg, sirovog povrća. Takav se doručak uklapa odlično u obrazac konzumiranja hrane nazvan “nula kilometara”. Od naše gredice do stola je 30 metara, praktično – nula. Nema tu onog lošeg utjecaja kemikalija/konzervansa na hranu ili zagađivanja okoliša od transporta. Sjetim se često u tom malom vrtu kako je lokalna, sezonska i što manje obrađena hrana “nulti zakon” zdrave hrane.
U Europi, ponajviše u Italiji, prilično je razvijen i pokret Slow food, odnosno “spora hrana”, u koje se povrće iz našeg vrta vrlo dobro uklapa, rastući prirodno na otvorenom tijekom cijele godine (bez forsiranja rasta i plodnosti umjetnim gnojivima i zaštitom), dajući nam od svoje svježe listove krcate hranjivima ranog proljeća, baš onda kada zima iscrpi iz naših organizama skoro sve zalihe minerala i vitamina.
Inače, uređivanje okućnice, uzgajanje cvijeća ili povrća i slično što čini “spori život” smijete raditi samo sporo i temeljito. Tijekom vrtlarenja, čovjek mijenja ritam iz brzog u spori, odvaja sebe od stresne svakodnevice, napaja dušu novom energijom. Zato obrađivanje vrtova u svijetu i kod nas u 21. stoljeću doživljava pravu renesansu.
Sagledavši sve to, na ovaj moj mali vrt ne gledam tek kao na riznicu svježe hrane i obiteljsku ljekarnu, već i kao prostor za svakodnevan tihi dodir s prirodom. Osjećam suptilne promjene godišnjih doba doslovce baš svaki put kad vrtu priđem.
prof. dr. sc. Samir Kalit
DOBRA HRVATSKA
Rujan 2023.
Ljudi vrlina: Mihail Gorbačov, pro memoriam
Na današnji dan, 30. kolovoza, prošle godine umro je Mihail Gorbačov. Samo Winstonu Churchillu i njemu Europa zahvaljuje toliko slobode.
Ja osobno, osjećam njezin veliki dah (Slobode), koji je struji ovim kontinentom. Obuzima me. Pad Berlinskog zida, njegovo djelo, Mihaila Gorbačova, zapravo su bili padovi svih berlinskih zidova po istočnoj i srednjoj Europi i znače naprosto Slobodu, uvijek s velikim slovom S. U samoj Rusiji, a on je bio Rus, učinio je sve da i tamo počnu padati zidovi u glavama te priredio teren za demokraciju, koja je uslijedila vrlo brzo potom. Ta se zemlja tada zvala SSSR.
***
Kad je bio na vrhuncu moći, kao šef sovjetske komunističke partije, sa suprugom je negdje osamdesetih unajmio kola i s njom se desetak dana vozikao Francuskom, svraćajući u mala mjesta, obične, usputne restorane i hotele. Ništa me kod njega nije impresioniralo kao to: volja i sentimentalnost privatnog.
***
Politički je kasnije podijelio sudbinu Winstona Churchilla – obojica su završili u zapećku. Churchill je slikao, a Gorbačov je živio život privatnog čovjeka, gotovo anoniman.
Da mu supruga Raisa nije prerano umrla, vjerojatno i sretan.
Nenad Popović, 30.8.2023.
Preuzeto: Radio Gornji grad
DOBRA HRVATSKA
Kolovoz, 2023.
FAUNA: Priključi se borbi Udruge BIOM protiv krivolova! Volonterski sastanci su već ovoga tjedna…
U sklopu svoje dugoročne strategije, Udruga BIOM ustrajno radi na uspostavljanju mreže volontera za praćenje krivolova na ptice. Sezona lova na prepelice počinje 21.8., a nju, nažalost, prati sezona krivolova na te malene ptice otvorenih staništa.
POSEBNA PORUKA SVIM PODRŽAVATELJIMA UDRUGE BIOM,
RAZNOLIKOSTI I DOBROBITI ŽIVOTINJSKOG SVIJETA
BIOM organizira dva volonterska sastanka uživo u Križevcima i Zagrebu:
- 25.8.2023. u 18:30 sati u Zvjezdarnici Križevci (Trg Svetog Florijana 16, 48260 Križevci,)
- 26.8.2023. u 18:30 sati u uredu Udruge Biom (ul. Čazmanska 2, 10000 Zagreb) i online (preko Zooma na linku ovdje)
Pozivamo te: priključi se da zajedničkim snagama krenemo u borbu protiv krivolova na prepelice! Na sastancima ćemo održati predavanje o problematici krivolova na ptice u Hrvatskoj i predstaviti akciju praćenja krivolova na prepelice. Ujedno ćemo objasniti ulogu volontera u ovoj akciji i otići na teren pokazati kako se otkriva krivolov na prepelice.
Volonterski sastanci će trajati po 3 sata i bit će podijeljeni na dva dijela: teoretski i praktični. Teoretski dio će trajati približno 1-1,5 sat. Nakon kraće tehničke pauza planiran je praktični, tj. terenski rad kako bismo u sigurnom okruženju pokazali načine otkrivanja, prepoznavanja i potencijalnog prijavljivanja krivolova na prepelice. Praktični dio će trajati maksimalno do 22 h. U slučaju kiše, organizirat ćemo samo teoretski dio sastanka.
Ukoliko si zainteresiran/-a, prijavi se na sastanak putem obrasca te odaberi mjesto i termin na želiš sudjelovati.
Što podrazumijeva volonterski angažman?
Volonter/ka će doprinijeti uspješnijem skupljanju podataka o korištenju električnih vabilica tijekom sezone lova na prepelicu. Volonterski angažman uključuje:
- samostalno obilaženje 5-8 točaka dodijeljenih od strane koordinatora,
- osluškivanje zvukova na dodijeljenim točkama u potrazi za vabilicama,
- snimanje videa (mobitelom) na mjestima gdje se čuje zvuk vabilice,
- ispunjavanje kratkog izvještaja,
- prijava krivolova policiji (direktno na broj 112 ili anonimno preko MUP aplikacije)
- ispunjavanje kratkog izvještaja i slanje koordinatoru
Sastanci su u Križevcima i Zagrebu, ali volontirati se može svugdje na području RH.
Što će volonter dobiti za svoje vrijeme uloženo u rad organizacije?
- Povrat troškova benzina
- Majicu „Ujedinjeni protiv krivolova“
- Dodatnu edukaciju o pticama
- Mogućnost promatranja sova (mala ušara, kukuvija)
U prilogu možete naći detaljniji poziv i opis volonterske pozicije koji će vam pružiti dodatne informacije. Ukoliko ne znaš je li “borba protiv krivolova” za tebe, možeš pogledati nekoliko video materijala koji bi ti mogli pomoći u odluci:
- Prilog RTL Potraga o krivolovu na prepelice, snimljen u rujnu 2021. godine. Možete ga naći OVDJE
- Prezentacija našeg zasluženog volontera, Darka Podravca, koju je održao tijekom TEDxNKPPBjelovar OVDJE
- Kratak prilog HRT Puls o našoj akciji OVDJE
Ukoliko poznaješ nekog tko bi bio potencijalno zainteresiran za sudjelovanje u volonterskoj akciji praćenja krivolova na prepelice, slobodno proslijedi ovaj poziv ili povedi tu osobu sa sobom na jedan od sastanaka.
Prijavi se, dođi, priključi se borbi protiv krivolova!
Ukoliko imaš pitanja, pošalji ih na krivolov@biom.hr
Udruga BIOM, Zagreb
DOBRA HRVATSKA
Kolovoz, 2023
Zagreb je najopjevaniji grad na svijetu
Zagreb slovi kao najopjevaniji grad na svijetu pa su Željka Krznarića, koji je opjevao gotovo svaki kutak grada, zapitali što je to u Zagrebu tako poetično i posebno da mu svoje stihove posvećuju toliki pjesnici. Krznarić, jedan od najvećih pjesnika druge polovice 20. st., kaže: „… znam da su meni ti tekstovi neka unutarnja slatka obveza. Moje pisanje o Zagrebu je uzvraćanje ljubavi gradu koji me, kamo god da odem, čeka u povratku raširenih ruku.“ Zagreb se Željku odužio Nagradom grada Zagreba.
Najstariji Zagrepčani sjećaju se prvog vala stvaralaštva u zemlji u desetljećima nakon Drugog svjetskog rata, kojeg je u popularnoj glazbi predvodio nezaboravni Ivo Robić, sa skladbama: „Golubovi“, „Tebi, grade moj“, „Podoknica Zagrebu“, „Zagrebačke noći“, „Zbog čega te volim“, „Zagreb, beli grad“, „Vraćam se Zagrebe tebi“:
Vraćam se Zagrebe tebi, tebi na obale Save
Vraćam se Zagrebe tebi, tebi pod zidine stare
Zagreb, Zagreb, otvaraj vrata parkova sva,
Zagreb, Zagreb, najljepši meni si grad…
Slijede Drago Diklić – „Zagreb je najljepši grad“, Zdenka Vučković – „Mijenjamo se moj Zagreb i ja“ i „Zagreb, Zagreb“, Toni Leskovar – „Servus, Zagreb moj“, Stjepan Jimmy Stanić – „Kužiš, stari moj“, Anica Zubović – „Ilica u noći“, Viki Glovacki – „Zadnji fijaker“. Pa, onda, Zvonko Špišić, koji je pola opusa posvetio Zagrebu i Trešnjevki: „Grič u suncu“, „Grič u sjeni“, „Zagrebačko ljeto“, „Od Selske do vječnosti“, „Trešnjevački plac“, „Zakaj volim Zagreb“, „Zagrebačke špancirancije“ te proslavljena „Trešnjevačka balada“:
I treba poći bez planova i para,
S nekim starim drugom,
samoborskom prugom,
Ili otići u prvu gostionu,
Na “gospon doktor” namignuti lampionu.
Zagrebu su skladatelji posvetili note, tekstopisci i pjesnici riječi i stihove, a glazbenici najosjećajnije izvedbe. Ivica Šerfezi je pjevao – „Moj Zagreb, tak imam te rad“:
Sa ničim na svijetu te mijenjal ja ne bi,
moj Zagreb, tak imam te rad.
Svoj dom i veselje sam načel vu tebi,
za mene najljepši si grad.
Pa dalje: Srebrna krila – „Na modrom nebu iznad Zagreba“, Azra – „041 (Kada Zagreb izranja iz sna)“, Jadranko Črnko – „Zagrebačkim ulicama“, Parni valjak – „Zagreb ima isti pozivni“, Zvonko Zidarić – „Šalata“, ITD Bend – „Rođen u Zagrebu“, Prljavo kazalište – „Zagreb te zove“, Zvonimir Krkljuš – „Pjesma Zagrebu“, Stoka – „Ja sam Zagreb“, Zaprešić Boys – „Duša moga grada“; Soma Dollara & Jimmy Stanić – „Zagreb, Amerika u malom“, Prljavo kazalište – „Laku noć tebi, Zagrebe“, Hrvoje Hegedušić – „Svaki me firtl na nekaj podsjeća“, Baruni – „Plava balada“; Connect i BBB – „Boja mojih vena“; Tram 11 – „Kužiš spiku“, Prljavo kazalište – „Radio Dubrava“, Film – „Zagreb je hladan grad“, Psihomodo Pop – „Zagrebačka noć“, Jasna Zlokić – „Zagrebačka zima“, Toni Leskovar – „Po Gornjem gradu“, Steve Mikulin – „Zagrebe moj bijeli“, Đuka Čaić – „Zagreb i ja“, Gabi Novak – „Meštrovićev zdenac“, Toni Kljaković – „Na Griču“, Ivo Fabijan – „Zagrebe moj“, Dječji zbor Vjeverice – „Najljepši grad“, Grupa Dalmatinaca Petra Tralića – „Pozdrav Zagrebu“, „Zagreb i ja“, Stjepan Jimmy Stanić – „Zagrabi, Mando, zagrabi“.
Milan Bačić – „Zagrebačka balada“, Mirko Bačić – „Zagrebački trotoari“, Zagrebački mališani – „Zakaj volim Zagreb“. Stoka i Josipa Lisac – „Ritam grada“; Itd band – „Sanja“, Hrvoje Hegedušić – „Zagrebačke šetnje“, Drago Diklić –„ Zagreb i Kaja“, Pero Galić – „Majko Božja Kamenitih vrata“, Drugi način – „Stari grad“, Zagrebački mališani – „Zag – Zagi – Zagreb“, Kinoklub – „Vrati se u Zagreb“, Arsen Dedić – „Ja i Zagreb volimo se tajno“.
Na kraju, zaokružimo ovaj popis brojkama: 70 skladbi i 38 izvođača! I sigurno to nije sve. Doista, Zagreb je najopjevaniji grad na svijetu.
MOJ ZAGREB… A KOJA PJESMA NAM JE NAJDRAŽA?
„Zagreb je, siguran sam, premda nemam materijalne dokaze, najopjevaniji grad na svijetu. O Zagrebu su pisali rođeni Zagrepčani, oni koji su došli i to postali, oni koji su dolazili i odlazili“, napisao je Vojo Šiljak u kolumni u Jutarnjem listu i nanizao dobar popis „posveta“ Zagrebu pjesmom i potakao me na ovo malo istraživanje. Mnoge su toliko slušane i pjevane da je teško laćati se slaganja ikakve rang liste. Ipak, propitujući mnoge, hrabrim se ustvrditi: najpopularnija je pjesma Vraćam se Zagrebe tebi Ive Robića, koje se spominje na stranici…
Ali, prije koju godinu u istraživanju popularnosti na Radio Sljemenu, kao najzagrebačkija pjesma izabrana je Zadnji fijaker, Vikija Glovackog:
… daj pelaj moj prijatelj stari
pelaj za zadnji put čist polako
čez celi naš grad
popevali si bumo tiho,
za tebe i za naš Zagreb.
A na stranicama www.belizagrebgrad.com danas imamo izložen čitav „paket“ s 20-ak videa s pjesamama o Zagrebu, uz zamolbu forumu pratitelja da izaberu onu PJESMU-NAJ. Marko R. je otpisao prvi: „Samo jednu? Sveee…“. A Gordana I. se otkrila: „Kad god čujem neku zagrebačku, samo me nekaj stisne oko herca… Morala bi dobro razmisliti…“. Ipak, iz komentara i lajkova, mogli smo zaključiti što je tim ljudima najdraže. Jadranko Črnko – Zagrebačkim ulicama:
Zato danas smiješimo se, ja u njemu i on u meni
Kad se djeca zaigraju, kad se Zrinjevac zazeleni …
Zagrebačkim ulicama cesta mog života teče
Njegova me radost blaži, Njegova me rana peče…
I na koncu što kaže FORUM O NAJ-PJESMI
MsCrobeast: Prelijepa pjesma za najdraži grad na svijetu al slike ovih nebuloznih grafita narušavaju ljepotu našeg prelijepog Zagreba.
M.: Najmanji problem zaljubiti se u Zagreb. Povijest, ljude, zgrade, stadione, dvorane… i sa guštom sam pisala završni rad o Zagrebu – iako nisam rođena tamo.
Mario K. : ..samo sjest na trg i promatrati… toliko divan grad..
Aleksandar M.: Divna pjesma o Gradecu. Odoh sa 20 god u Udbinu i nikad više ga nisam video. Sudbina je glupa, u biti, tek sa 47 god shvatiš da je sve greška.
knoppixx: Obožavam Zagreb ljeti, kad je grad prazan, kad nema gužvi… baš onakav kakav je bio kad sam bila mala… 🙂
Kozul D. : „ U ovako teškom trenutku zemljotresa – volim te Zg ❤️
Miho K.: Dugi niz godina sam živio u Zg, fanatični sam Hajdukovac, ali ova pjesma je tako moćna i emotivna za popi…t.
Goran Tudor
(preuzeto iz godišnje knjige-planera UM/ Znanje i vrijendosti 2022
DOBRA HRVATSKA
Kolovoz, 2023
Održivi turizam na istarski način – inicijativa SeaStar Hero pretvara aktivnost čišćenja podmorja u atraktivan turistički proizvod!
Turistička zajednica Grada Poreča i Udruga Sonda predstavili su projekt SeaStar Hero, koji pokazuje kako se briga za očuvanje mora može pretvoriti u zabavan i atraktivan turistički proizvod, jedinstven u svjetskim okvirima. Projekt podržavaju Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Grad Poreč, Usluga Poreč, Valamar, WWF Adria i brojni ugostitelji diljem Poreča. I Luka Nižetić, pjevač i amaterski ronilac na dah, dao je podršku ovom događanju te je i sam sudjelovao u prikupljanju otpada iz podmorja.
U Poreču, na plaži Brulo, 24. srpnja 2023. i službeno je predstavljen projekt SeaStar Hero koji čišćenje podmorja pretvara u jedinstvenu turističku ponudu, odnosno zabavnu ljetnu aktivnost kako za posjetitelje, tako i za žitelje grada.
Dolaskom vrućih ljetnih dana, ronjenje na dah postaje omiljena aktivnost turista i domaćih stanovnika, a projekt SeaStar Hero by DiveOUT spaja ugodno s korisnim te poziva na čišćenje podmorja. Ova inovativna inicijativa omogućuje svim zainteresiranima da se pridruže zabavnoj aktivnosti ronjenja i istraživanja podmorja te istovremeno aktivno sudjeluju u uklanjanju otpada iz morskog okoliša te pritom osvoje nagrade, postajući tako dio angažirane zajednice koja doprinosi očuvanju našeg planeta.
Pet porečkih plaža s plavom zastavom
Svi zainteresirani mogu se uključiti na jednoj od pet porečkih plaža s plavom zastavom (Špadići – Materada, Donji Špadići, Gradsko kupalište 1, Gradsko kupalište 2 i Plaža Brulo), gdje imaju prilike pronaći posebne postaje za preuzimanje opreme za izron otpada. Sudjelovanje je jednostavno, potrebno se javiti osobi zaduženoj za sigurnost na plažama, odnosno spasiocu i najaviti sudjelovanje, zatim preuzeti mrežu i rukavice za čišćenje te krenuti roniti i vaditi otpad iz mora. Sistem nagrađivanja je osmišljen na način da svakom roniocu koji vrati opremu i izronjeni otpad do postaje, spasioc uručuje simboličnu nagradu u obliku bedža, a sudionicima koji donesu veću količinu otpada daruje majicu. Sudionici koji dobiju majicu ostvaruju status „SeaStar“ koji im na jedan dan donosi pogodnosti u ugostiteljskim objektima diljem grada, zahvaljujući činjenici da su se brojni ugostitelji rado odazvali ovoj inicijativi. Svojim izronom sudionici se mogu pohvaliti na društvenim mrežama koristeći hashtag #seastarhero i tako potaknuti druge da sudjeluju u ovoj vrijednoj akciji. Uvođenjem ovakve aktivnosti u svoju turističku ponudu, Poreč potiče sve zainteresirane da čine dobro djelo za naš planet, istovremeno pružajući mogućnost da svatko pokaže kako briga za prirodu može biti zabavna, stimulativna i pristupačna svima.
Izjave
Pozdravljajući ovakvu inovativnost u turističkoj ponudi, Loris Peršurić, gradonačelnik Grada Poreča ovom je prilikom izjavio:„More nam je iznimno bitno i svaka akcija je hvale vrijedna. Edukacija i ovakve vrste aktivnosti prema našim građanima, ali i gostima dio su zajedničkog procesa učenja i drago mi je da se ovakav projekt odvija upravo u Poreču koji iz perspektive zaštite okoliša iznadprosječan.“
Nenad Velenik, direktor Turističke zajednice Poreč istaknuo je: „Odgovornost za čišći planet ostaje na nama i svi smo rado prihvatili inicijativu koja ide u prilog očuvanja našeg najvažnijeg prirodnog resursa – mora. Smatramo da je čast postati aktivan sudionik ove hvale vrijedne akcije i nadamo se velikom odazivu naših dragih gostiju.“
Ovaj je projekt u svojstvu ambasadora podržao i Luka Nižetić, pjevač i amaterski ronioc na dah, koji je također sudjelovao u prikupljanju otpada iz podmorja, a okupljene je pozdravio sljedećim riječima: „S radošću sudjelujem u inicijativi koja spaja moju ljubav prema ronjenju s važnošću očuvanja našeg lijepog mora. Sjajno je što kroz ovaj projekt briga za more i okoliš postaje sjajan turistički doživljaj koji povezuje lokalno stanovništvo i turiste u zajedničkom cilju očuvanja čistog mora za buduće generacije – zagrli more i reci mu hvala što postojiš.“.
Projekt provode Turistička zajednica Grada Poreča i Sonda, uz financijsku podršku Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Projekt su također podržali Grad Poreč, Usluga Poreč, Valamar te WWF Adria, kao i brojni ugostitelji diljem Poreča koji sudionicima, u znak zahvale za njihov doprinos, nude niz pogodnosti. Popis svih uključenih ugostitelja moguće je pronaći na službenim stranicama projekta. Predstavnici uključenih strana okupili su se na Plaži Brulo gdje je, kroz zajedničku akciju ronjenja, projekt i službeno predstavljen javnosti.
Izazovi onečišćenja mora i prirode s kojima se svakodnevno suočavamo posebice dolaze do izražaja u manjim sredinama u ljetnim mjesecima. Iako se održavaju brojne akcije čišćenja, edukacije i osvještavanje ljudi o očuvanju prirode, TZ Poreč i udruga Sonda su prepoznali potrebu za pokretanjem dugotrajnijeg projekta kojim će se svakodnevno ukazivati na problematiku onečišćenja mora i prirode, nuditi rješenje te poticati na ispravno ponašanje.
„Svijet se suočava s opasnošću razmišljanja da će netko drugi spasiti naš planet, stoga je važno da svatko u svom okruženju da svoj maksimum. Želja nam je da se ovaj projekt proširi diljem naše obale, a i šire jer pokazuje kako briga za okoliš koja nam zapravo treba biti prirodna, uz kreativno osmišljene projekte može postati i zabavna te prije svega djelovati integrirajuće. Dijelovi naše Riviere Poreč u ljetnim mjesecima imaju i do četverostruko više ljudi i mi želimo pokazati da su ljeti i oni stanovnici našeg mjesta i pozivamo ih da se brinu za naše lijepo more, a mi smo im pripremili sve da pritom i uživaju, ostvare razne pogodnosti i postane istinske zvijezde u gradu! Ovo je aktivnost koja je povezala cijeli naš grad. Odaziv ugostitelja i obrtnika je fantastičan i svi su se drage volje ponudili podržati SeaStar Heroje„ istaknula je Silvija Kovačić, izvršna direktorica Udruge Sonda.
Projekt je u tijeku od 15. lipnja i trajat će do 15. rujna , više informacija pronađite na stranici www.seastarhero.com .
Silvija Kovačić
silvija.kovacic@sonda.hr.
DOBRA HRVATSKA
Srpanj, 2023.
www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr
Ivan Supek, svjetski velikan iz Hrvatske nema svoju ulicu
Teško je povjerovati da Ivan Supek (1915.-2007.), znanstvenik, filozof, pisac i ponajprije veliki borac za mir i održivi razvoj, nema ulicu u Zagrebu. Strašno! Kad pogledate njegovu ostavštinu, bit će vam jasnije otkud moje čuđenje.
Kao srednjoškolac Supek je bio član komunističke mladeži, koju napušta nakon sramotnog sporazuma Hitler – Staljin 1939.! Bio je iznimno nadaren mladić, studirao je ono što većina nas „običnih“ smatra najtežim – matematiku, fiziku i filozofiju, i to u Zagrebu pa u centrima znanja, Beču, Parizu, Zürichu i Leipzigu, gdje je 1940. doktorirao fiziku i filozofiju pod vodstvom Wernera Heisenberga, s kojim u Beču nastavlja rad na kvantnoj teoriji polja do 1943. Kasnije daje veliki doprinos u istraživanjima električne vodljivosti materijala na niskim temperaturama. Profesor Heisenberg spašava Supeka iz zatvora Gestapa pod izlikom da mu treba asistent bez kojega ne može provoditi daljnja istraživanja.
Apel protiv upotrebe nuklearnog oružja
Supek se odmah vraća u Zagreb i pridružuje antifašističkom pokretu. Od 1943. je u Prosvjetnom odjelu ZAVNOH-a, a već 1944. u Topuskom održao je poznati govor o znanosti kojim je uputio i prvi javni apel protiv upotrebe nuklearnog oružja, puno prije nego što se dogodila Hirošima. Premda je prekinuo s KP-om, 1946. postaje profesor teorijske fizike na Sveučilištu u Zagrebu, a od 1950. vodi gradnju Instituta Ruđer Bošković. Međutim, 1958. isključen iz Instituta zbog protivljenja izradi jugoslavenske atomske bombe koju je zagovarao Beograd, posebice Aleksandar Ranković. Tada počinje drugo, vrlo plodno razdoblje ovog znanstvenika, u suradnji sa najprogresivnijom intelektualnom elitom svijeta.
Kao stalni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, kao njezin odjel 1960. osniva Institut za filozofiju znanosti i mira, koji je bio sjedište konferencije svjetske organizacije protiv nuklearnog naoružanja Pugwash, čiji je Supek bio suosnivač. Ta je međunarodna organizacija okupljala znanstvenike i javne osobe s ciljem organiziranog utjecaja na smanjenje opasnosti od oružanih sukoba i traženja rješenja za globalne sigurnosne prijetnje. Osnovali su ju 1957. Joseph Rotblat i Bertrand Russell. Sastanci su se iz razumljivih razloga često održavali u tajnosti. Supek je neprestance bio aktivan na internacionalnom planu, povjeravane su mu mnoge radne i počaste uloge, te je bio član i Stalnog komiteta međunarodnog Pagvaškog pokreta i jedan od osnivača i predsjednika svjetske organizacije Svijet bez bombe.
Ivan Supek je bio od onog malog kruga slavnih osoba s integritetom, karijerom istaknutog znanstvenika i pobornika razvoja svjetske zajednice naroda na osnovama suradnje, mira i nesvrstanosti. I kako smo ga onda „uspjeli“ zaboraviti u birokratskim i političkim zavrzlamama hrvatske stvarnosti, da nema svoju ulicu nigdje u Hrvatskoj, nema sjećanja i poštovanja!?
Ivan Supek u prijelomnim 70-ima i 90-ima do 2007.
Kao rektor Sveučilišta u Zagrebu, 1970. Ivan Supek inicira osnivanje Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku. No, nakon Hrvatskog proljeća već 1971. biva isključen iz javnog života. Još jedan razlaz čovjeka-vertikale s vladarima!
Godine 1976., zajedno s Avom i Linusom Pauling, Philipom Noel-Bakerom, Sophijom Wadai te Aureliom Pecceijem, potpisuje Dubrovnik-Philadephia deklaraciju.
U samostalnoj Hrvatskoj ponovo je društveno aktivan – bio je predsjednik HAZU od 1991. do 1997. No, ipak, sve do kraja života 2007. ostaje kritičarem nesavršenosti društvenih odnosa pa tako i procesa globalizacije, agresivnog kapitalizma i zagovornik teze o socijalnoj jednakosti. U doba svoje prisilne druge šutnje u domovini, drži niz predavanja na mnogim svjetskim sveučilištima, američkim, britanskim, njemačkim i francuskim.
Supek i Oppenheimer
Uz sve to, Ivan Supek poznat je po plodnom književnom radu. Autor je 20 romana i 18 drama, povijesne, filozofske, političke i znanstveno-fantastične tematike. Supekov roman „Proces stoljeća“ priča je o političkom procesu protiv poznatog američkog fizičara Roberta Oppenheimera u nevoljno vrijeme makartizma u SAD-u 1950-ih, kad je sustavno nadzirano, priječeno i proganjano sve demokratska i socijalistička ideja, radi onemogućivanja navodne komunističke subverzije. (Ovog ljeta, 2023-e, mogli smo gledati veoma zapažen cjelovečernji film o svemu tome. Progon „vještica“ odvijao se pod vodstvom krajnje desnog predsjednika senatskog Pododbora za istraživanje antiameričke djelatnosti, Josepha R. McCarthyija, sve do 1954., kad je javno ukoren i smijenjen. Bit makartizma, mimo našeg Supeka, opisao je i čuveni Arthur Milller u drami The Crucible, 1953; u hrvatskom prijevodu pod naslovom Vještice iz Salema. Albert Einstein nazvao je makartizam hitlerizmom u američkoj varijanti. Sve to govori o ozračju početka hladnog rata u svijetu, čemu su se svojim najboljim snagama suprostavili Supek, Oppenheimer i mnogi svjetski uglednici. Promovirali su mir, suradnju, pravedni svjetski poredak, svjetsku zajednicu kao homogen sustav, nasuprot naoružanju, atomskoj prijetnju, tlačenju malih naroda i sl.
Nažalost, Supekove mudre ideje i stavovi nisu dovoljno jako dopirale do ušiju najznačajnijih struktura.
Završimo ovaj esej Supekovim bolno točnim predviđanjem:
Za uništenje bilo kojeg naroda ne trebaju atomske bombe i dalekometne rakete. Potrebno je samo smanjenje kvalitete obrazovanja i dozvola prepisivanja i varanja na ispitima. Pacijenti umiru zbog takvih liječnika. Zgrade se ruše zbog takvih inženjera. Novac se gubi iz ruku takvih ekonomista. Pravda nestaje pored takvih odvjetnika i sudaca. Krah obrazovanja je krah naroda. U najdaljoj perspektivi i kraj ove ili ovakve civilizacije.
Prof. dr. sc. Predrag Zarevski
Crveni alarm (4): Mogu li orkanske oluje pokrenuti čovjeka u akciju za spas naše klime i Zemlje. Hoće li uskoro?
Orkanska oluja (orkan je razoran vjetar brzine preko 120 km na sat), odavna ovdje nedoživljena, koja je 19. srpnja pogodila Hrvatsku i širu regiju, od Austrije do Rumunjske, odnijela brojne živote i prouzročila ogromnu štetu, upozorenje je na nepogode koje možemo očekivati sve češće.
Zemlja je pokazala svoju grubu stranu, čulo se se tim povodom. No… nije to ništa – još grublje lice očituje čovjek prema njoj, majci Zemlji, kroz dva stoljeća od kad je počelo industrijsko doba i potrošačko društvo.
Tko to tamo opstruira? U srpnju 2023. glasao EU parlament.
Znanost i struka već dugo upozoravaju na ozbiljnost stanja, na razmjere krize i skori istek vremena za korekciju. Ali i dalje, još uvijek, bez sustavnog odgovora!
Pokazuje se kako i dalje ne postoji dobra volja i spremnost gospodarstva na transformaciju i dekarbonizaciju, koje su nužne, želimo li sačuvati ono malo prirodnih resursa koji su nam preostali za naš život, a posljedično i cijeli planet za naše potomke.
Mnogi još ne mogu/ne žele čuti, vidjeti, prihvatiti opomene koje dolaze iz prirode, ali i od sve većeg čovječanstva! Vidljivo je to na mnogim primjerima uzastopnim jalovim klimatskim konferencijama (Paris, Glasgow, New York…)
Možda ćemo doista izgubiti gostoprimstvo i gostoljubljivost Zemlje, izgubiti klimu koja odgovara čovjeku!
***
„Koliko ljudskih života treba biti izgubljeno i koja je cijena materijalne štete koju smo spremni platiti prije nego shvatimo da moramo zaustaviti daljnje zagrijavanje planeta, krenuti u ozbiljnu dekarbonizaciju društva, zaštititi prirodu i njena staništa, i da u toj transformaciji trebamo sudjelovati svi jednako? Umjesto toga, investicije u fosilne industrije su se povećale, gušimo se u plastici koje će u morima uskoro biti više nego riba“, pita se Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije.
Tko će najteže stradati ?
Cijeli planet je u klimatskoj krizi. Atmosfera je već za 1,1 °C. toplija u odnosu na predindustrijska vremena. Znatno prije očekivanog vremena bit će potrošena i ona rezerva do kritične razine od 1,5 °C.
Vremenske nepogode uzrokuju ogromne gubitke života i zdravlja ljudi, generiraju ogromne štete u ekosustavu, proizvodnji hrane i vode, te štete na infrastrukturi.
***
Najranjivije i najsiromašnije zemlje su već najviše pogođene. Siromašno stanovništvo najviše strada u olujama, u pomanjkanju vode, podnoseći velike previsoke vanjske temperature, čak do 48 stupnjeva C ovih dana u Kuvatju. Razvijeni i bogati pokazuju svoju individualističku i egoističnu crtu jednako kako su i prije tri godine ostavile same sebi, bez cjepiva protiv Covida, mnoge države Afrike, Azije i Latinske Amerike (samo jedan od četiri liječnika u Nigeriji dobio je cjepivo). Broj klimatskih izbjeglica naglo povećava iz godine u godinu
***
Ali, zašto trebaju zbog ljudi stradati i naše životinje – susjedi, bez vode, kisika, hrane..
***
Nije dovoljna prilagodba, treba mijenjati odnos prema Zemlji, mijenjati načine života!
Mogu li pojedinačni interesi, ustaljene 50-godišnje navike života, nepokretnost većine ljudi postati činitelji katastrofa i kataklizmi!? Mislimo li svi podjednako, kad kažemo što ćemo ostaviti svojim unicima, unucima prijatelja i rodbine, unucima susjeda? Kako to da mi odrasli ljudi nismo uopće ozbiljni, onoliko koliko bi zavrijedili moji unuci? Koliko bi bilo potrebno da budemo pošteni pored sobom u ogledalu!?
***
Klimatske promjene su globalni problem koji zahtijeva hitno globalno rješenje.
„Moramo dramatično smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima koja zagađuju okoliš i puno bržim tempom prijeći na obnovljive izvore energije. Moramo promijeniti način na koji dobivamo energiju, kako putujemo, koliko resursa trošimo, kako proizvodimo hranu i što jedemo. Dekarbonizacija gospodarstva je nužna, kao i prelazak na kružno gospodarstvo u kojem ne dominira glad za neprekidnim rastom, čime se troše ograničeni resursi. Svi naši napori trebaju se usmjeriti na prelazak na održivo gospodarstvo i život u skladu s prirodom“, zaključuje Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrij
Goran Tudor
DOBRA HRVATSKA
Srpanj, 2023.
NAJČITANIJE
Buvljak Hrelić, sreća. Najekologičniji šoping-centar u državi. Najveći muzej u regiji.
Zašto bih nedjeljom išao na čuveni narodni sajam Hrelić, poznat regiji, a sad i šire? Jer je tamo dobro, mnogima na dobrobit.
Nakon što je...
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.