Izazovi informacijskog društva, umjetne inteligencije i sve većeg digitalnog jaza – Svjetski dan telekomunikacija i informacijskog društva

Svjetski dan telekomunikacija i informacijskog društva, 17. svibnja
Foto: Kelvin Goyayi, Tanzania / itu.int

Internet i ICT pokazali su se ključnima u suočavanju sa svjetskim izazovima u digitalnoj eri. No tehnologija mora biti instrument za smanjenje podjela – a ne za njihovo produbljivanje. Potrebna je i globalna suradnja kako bi se smanjio digitalni jaz, kako bi svi mogli pristupiti novim tehnologijama i povezati se te doprinjeti zajedničkom održivom razvoju.

Izazovi informacijskog društva i novih tehnologija

Digitalna revolucija je odlučujuća sila naše ere. Mogućnosti su ogromne: od transformacije obrazovanja i zdravstvene zaštite do primjene klimatskih mjera i postizanja zadanih ciljeva održivog razvoja.

Iako su digitalna era i nove tehnologije društvima donijele brojne prednosti, suočavamo se i s izazovima kao što su sve veći digitaln jaz, kibernetičke prijetnje, kršenja ljudskih prava  i širenje dezinformacija na internetu. Veliki su izazovi na putu do ostvarenja sigurnijeg i pravednijeg digitalnog svijeta. Napredak u računalnoj snazi, dostupnost goleme količine podataka te novi algoritmi posljednjih su godina doveli do velikih otkrića u području umjetne inteligencije. Kako umjetna inteligencija postaje sve prisutnija u raznim aspektima naših života tako se javlja i mnoštvo novih izazova koje je potrebno temeljito ispitati.

I dok se razvijeni svijet suočava s izazovima i benefitima koje donosi ubrzani razvoj novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija najmanje ravijene zemlje često nemaju ni osnovni pristup internetu. Otprilike jedna trećina od 2,7 milijardi ljudi koji nisu povezani s internetom nalazi se u 46 najmanje razvijenih zemalja svijeta.

Umjetna inteligencija je prioritet programa Digitalna Europa

Umjetna inteligencija smatra se ključnom za digitalnu transformaciju društva i postala je prioritet jednog od najvažnijih novih programa EU-a, Digitalne Europe. Digitalizacija ima ključnu ulogu u svim politikama EU-a. Digitalna rješenja pružaju važne mogućnosti i ključna su za razvoj Europe i njezin konkurentni položaj u globalnom gospodarstvu. U planu EU-a za gospodarski oporavak od država članica se zahtijeva da namijene najmanje 20% sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost za digitalnu tranziciju.

U okviru programa ulaganja kao što je Obzor Europa koji je usmjeren na istraživanje i inovacije te Instrument za povezivanje Europe – usmjeren na infrastrukturu – znatni se iznosi također dodjeljuju za digitalni napredak.

U Hrvatskoj su informacije oko ovog programa dostupne na portalu obzoreuropa.hr.

Svjetski dan telekomunikacija i informacijskog društva

Svjetski dan telekomunikacija i informacijskog društva (WTISD) obilježava se svake godine 17. svibnja. Cilj je pomoći u podizanju svijesti o mogućnostima koje korištenje interneta i drugih informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) može donijeti društvima i gospodarstvima, kao i o načinima premošćivanja postojećeg Digitalnog jaza.

Svjetski dan telekomunikacija prvi put je obilježen 17. svibnja 1969. godine. Njime se obilježava osnivanje Međunarodne telekomunikacijske unije i potpisivanje prve Međunarodne telegrafske konvencije 1865. godine. U ožujku 2006. Opća skupština UN-a proglasila je 17. svibnja godišnjim Svjetskim danom informacijskog društva. U studenom 2006., Konferencija opunomoćenika ITU-a u Antalyji, Turska, odlučila je proslaviti i dan telekomunikacija i dan informacijskog društva 17. svibnja kao Svjetski dan telekomunikacija i informacijskog društva.

Međunarodna telekomunikacijska unija (ITU) je specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda zadužena za pitanja vezana uz informacijsku i komunikacijsku tehnologiju. Kao najstarija agencija UN-a, osnovana je kao Međunarodna telegrafska unija. Isprva je cilj ITU-a bio pomaganje povezivanja telegrafskih mreža među državama. Naziv Međunarodna telekomunikacijska unija usvojio je 1934. zbog svojih proširenih odgovornosti nad radiom i telefonijom. Od 1949. godine je specijalizirana agencija u sustavu Ujedinjenih naroda. ITU ima sjedište u Ženevi, a njegovo globalno članstvo uključuje 193 države članice i oko 900 međunarodnih i regionalnih organizacija, kompanija i sveučilišta. Njegov rad uključuje dodjelu globalnog radiofrekvencijskog spektra i satelitskih orbita, razvoj tehničkih standarda i poboljšanje pristupa ICT-u za sve nedovoljno opslužene zajednice. Osim toga, ITU radi za radioamatere, radioastronomiju, širokopojasne, bežične tehnologije i mreže sljedeće generacije. Rad ITU-a utječe na naš svakodnevni život kao npr. telefoniranje putem mobitela, pristup internetu i slanje e-pošte.

Osnaživanje najmanje razvijenih zemalja kroz informacijske i komunikacijske tehnologije

S ubrzanim tehnološkim napretkom u prošlom desetljeću, omogućavanje svima pristupa internetu više nije dovoljno. Smislena povezanost – mogućnost uživanja u sigurnom, zadovoljavajućem, obogaćujućem, produktivnom i pristupačnom online iskustvu – novi je imperativ. Za najmanje razvijene zemlje to ostaje veliki izazov. Digitalni jaz između nerazvijenih zemalja i ostatka svijeta se ne smanjuje. Dapače sa sve bržim tehnološkim napretkom nerazvijene zemlje samo još više zaostaju.

“Na ovaj dan prisjećamo se da je previše ljudi ostavljeno… Naša je zajednička odgovornost podržati najmanje razvijene zemlje na njihovom putu od potencijala do prosperiteta pomoću tehnologije.” – Doreen Bogdan-Martin, glavna tajnica ITU-a

Ove godine Svjetski dan telekomunikacija i informacijskog društva fokusiran je na “Osnaživanje najmanje razvijenih zemalja putem informacijskih i komunikacijskih tehnologija”. Put do prosperiteta za najmanje razvijene zemlje svijeta vodi upravo kroz digitalni razvoj.

Međunarodna telekomunikacijska unija (ITU) poziva javni i privatni sektor da potiču univerzalnu povezanost i digitalnu transformaciju u tim zemljama putem svoje Digitalne koalicije Partner2Connect. Najmanje razvijene zemlje ostaju najveći svjetski neiskorišteni resurs, čije se potrebe moraju riješiti kako bi se omogućilo globalno postizanje ciljeva održivog razvoja UN-ove Agende 2030.

DOBRA HRVATSKA

Demografski trendovi i koja je sudbina obitelji

Foto: Freepik

Krajem 2022. svjetska populacija dosegla je osam milijardi ljudi. Glavni tajnik Ujedinjenih naroda okarakterizirao ga je kao ‘prekretnicu u ljudskom razvoju’. Ovaj značajan događaj ilustrira veliki napredak u zdravlju, produžujući time ljudski životni vijek, dodao je. Ali osam milijardi je brojka koja otvara mnoga pitanja.

Demografske promjene jedan su od najvažnijih megatrendova koji utječu na naš svijet te na život i dobrobit obitelji diljem svijeta. 

Rast stanovništva će se nastaviti, iako se stopa rasta smanjuje. Predviđa se da će svjetska populacija dosegnuti 9,8 milijardi 2050. godine i 11,2 milijarde 2100. godine. To povećava izazove za budući održivi razvoj i upravljanje klimatskim promjenama.

Starenje stanovništva postati će jedna od najznačajnijih društvenih transformacija dvadeset i prvog stoljeća, s implikacijama na gotovo sve sektore društva, uključujući tržište rada i financijska tržišta, potražnju za dobrima i uslugama, kao što su stanovanje, prijevoz i socijalna zaštita te u konačnici obiteljske strukture i međugeneracijske veze.

ČINJENICE
  • Globalni očekivani životni vijek pri rođenju dosegnuo je 72,8 godina 2019., što je poboljšanje od oko 9 godina od 1990.
  • Do 2030. godine gotovo 12 posto svjetske populacije imat će 65 ili više godina. Do 2050. prosječna dugovječnost na globalnoj razini trebala bi doseći oko 77,2 godine.
  • Globalno više od 23% pojedinaca, što je više od 1 milijarde ljudi, živi u sirotinjskim četvrtima u urbanim područjima. Procjene pokazuju da rast od 1% u urbanoj populaciji povećava učestalost slamova za 5,3% u Aziji i 2,3% u Africi.
  • Procjenjuje se da 2% svjetske populacije čine beskućnici, a dodatnih 20 posto živi u neadekvatnom smještaju.
  • Diljem svijeta, plodnost je pala s prosječnih 5 rođenja po ženi 1950. na 2,3 rođenja po ženi 2021., što je pokazatelj sve veće kontrole koju pojedinci – posebno žene – mogu vršiti nad svojim reproduktivnim životom. Predviđa se da će ukupni fertilitet pasti na 2,1 rođenih po ženi do 2050.
  • U 2020. godini bilo je 287.000 smrtnih slučajeva rodilja. Između 2000. i 2015. globalna smrtnost rodilja smanjila se za više od trećine. No od tada je stagnirala, a u nekim regijama opet raste.

Iako je 8 milijardi ljudi zapanjujući broj što to zapravo znači? Koje su implikacije na živote, prava, zdravlje i buduće potomstvo svih nas? Umjesto da se slavi kao dostignuće i potencijal u globalnom razvoju, medijska su izvješća bila izuzetno zastrašujuća: Svijet puca po šavovima, migracija je izmakla kontroli, nema tko brinuti o svim starim ljudima, žene moraju više ili manje rađati. Stoga UNFPA u najnovijem izvješću o stanju svjetske populacije propituje što su činjenice, a što predrasude i fikcija te kakva je budućnost.

Uostalom, ono nešto što svi znamo kao „činjenice iz susjedstva“ – kako to djeluje na broj obitelji i broj novorođene djece? Postotak razvedenih brakova je oko 30%, broj mlađih osoba koji žive u samačkom domaćinstvu je velik i veći, nesigurnost zaposlenja i upitna razina prihoda u obitelji, individualizacija čovjeka u socijalnom smislu do rasta osamljenosti i usamljenosti – što su sve sustavne značajke modernog vremena i civilizacije 21. st., ne djeluje nimalo u prilog rastu i sreći obitelji! Kazati: neka bude više majki, a da se i uz tu temu ne upitamo o rodnoj ravnopravnosti, ne odražava zrelost takve „komande“. Kakvoća i sudbina obitelji je početak i kraj. Obitelj je i sastavnica društva, ali i posljedica.

Europa

I dok se svjetska populacija više nego udvostručila u samo 50 godina, Europa brine zbog depopulacije. Europa je danas jedina regija u svijetu za koju se očekuje da će doživjeti sveukupno smanjenje stanovništva u razdoblju između 2022. i 2050. Očekivani pad stanovništva Europe je 7 posto. Predviđa se da će tijekom sljedećih nekoliko desetljeća migracija postati jedini pokretač rasta stanovništva u zemljama s visokim dohotkom.

Problem depopulacije i starenja ima i Hrvatska

Potvrdio je to zadnji popis stanovništva 2021. prema kojem je u Hrvatskoj u deset godina 400 tisuća ljudi manje.

“Hrvatska ima neprekinuto i kontinuirano smanjenje prirasta i veliko iseljavanje. Prema tome, to je očekivano. Onima koji prate nije nikakvo iznenađenje”, izjavio je prilikom predstavljanja rezultata popisa demograf Anđelko Akrap. “Pokazalo se da se i dalje traje intenzivno iseljavanje, smanjeni prirast, pa onda kao posljedica i depopulacija u velikom broju županija. Ono što je još i važnije, jest stara dobna struktura stanovništva”, rekao je Akrap, dodajući da se i prema projekcijama znalo da i u svjetskim razmjerima Hrvatska ulazi među demografski najstarije nacije. 

Mladi koji odlaze i mladi koji se odlučuju za manje djece čine to zbog mnogih mnogih razloga. Ono što se sve češće čuje, a novijeg je datuma, jest izjava sinteze svega – ne sviđa mi se ovakva Hrvatska. Ne potiče.

Izvor: UN,
UN Odjel za gospodarske i društvene djelatnosti

DOBRA HRVATSKA

Svibanj, 2023.

Sretan Međunarodni dan obitelji!

Međunarodni dan obitelji
Foto: Freepik

Međunarodni dan obitelji pruža priliku za promicanje svijesti o pitanjima koja se odnose na obitelj i povećanje znanja o društvenim, ekonomskim i demografskim procesima koji utječu na obitelji. Uz aktualne brze demografske promjene koje snažno utječu na naš svijet potrebne su i odgovarajuće politike kako bi se očuvala dobrobit obitelji i svih njezinih članova.

Tema OBITELJ od prvorazrednog je, civilizacijskog značenja za čovjeka, što organizacije i institucije – UN, kao i EU, naglašeno ističu i dosljedno tome djeluju. Jednako tako i institucije, mediji i javnost u pojedinim zemljama posebno. Čovječanstvo sazrijeva u tome ubrzano, no drastično nejednako po kontinentima i zemljama, što predstavlja problem za zajedničko djelovanje. Hrvatska spada među moderne zemlje po tome, iako je prostora za unapređenja i razvoj mnogo. I kod nas i kod drugih. 

Obitelji, politike i programi usmjereni na obitelj, ključni su za postizanje mnogih od ciljeva održivog razvoja UN Agenda 2030, kakvi su posebno: eliminacija siromaštva, diskriminacije, zlostavljanja i preranog umiranja. Također nastoje riješiti problem uništavanja okoliša i uvesti eru razvoja za sve ljudi, svuda u svijetu.  

Na obitelj su – što je dobro – izravno usmjereni mnogi od ciljeva/podciljeva iz Agende 2030, u što se ulaže velika energija pa i sredstva. Osobito se riječ o ciljevima:

  • siromaštvo – COR 1
  • zdravlje – COR 3
  • obrazovanje – COR 4
  • ravnopravnost spolova – COR 5
  • smanjenje nejednakosti – COR10 
  • kao i nezaposlenost mladih te zaustavljanje nasilja i drugo.

Djeca pa onda i sretna obitelj u središtu su misije i djelovanja UNESCO-a.

Fokus Međunarodnog dana obitelji 2023.

Kao dio priprema za tridesetu obljetnicu Međunarodne godine obitelji, koja će biti sljedeće godine, obilježavanje Međunarodnog dana obitelji 2023. fokusira se upravo na megatrend demografskih promjena i njihov utjecaj na obitelji. Time bi se olakšala analiza tih utjecaja na obiteljski život kao i donošenje preporuka politika usmjerenih na obitelj i potrebe obitelji diljem svijeta.

S jedne strane pad nataliteta rezultira neposrednim dobrobitima za obitelji jer imaju veću mogućnost ulagati u zdravlje i obrazovanje svoje djece. Također se povećava sudjelovanje žena u radu. Sve to pomaže u smanjenju siromaštva i boljem društveno-ekonomskom razvoju. S druge strane, pad nataliteta rezultira manjim obiteljima koje se teže nose s brigom o drugim članovima obitelji te ostalim obiteljskim obvezama. 

Pri tom brojna aktualna pitanja izazivaju burne društvene reakcije – od socijalne sigurnosti do rodne ravnopravnosti.

Nedaleka povijest, svega 50-ak godina – prepoznavanje značaja obitelji i obiteljskih politika

Već tijekom 1980-ih, Ujedinjeni narodi počeli su značajnije usmjeravati pozornost na pitanja vezana uz obitelj. 

Temeljem preporuka Ekonomskog i socijalnog vijeća, Komisija za društveni razvoj je 1983. u svojoj rezoluciji o ulozi obitelji u procesu razvoja (1983/23) zatražila od glavnog tajnika da poveća svijest među donositeljima odluka i upozna javnost s problemima i potrebama obitelji, kao i učinkovitim načinima zadovoljavanja tih potreba. 

Inicijativa je nastavljena rezolucijom 1985/29 od 29. svibnja 1985., s ciljem pokretanja procesa razvoja globalne svijesti o pitanjima obitelji, usmjeren prema vladama, međuvladinim i nevladinim organizacijama i javnom mnijenju. Par godina kasnije, Opća skupština UN-a je 1989. u svojoj rezoluciji 44/82. proglasila Međunarodnu godinu obitelji.

Godine 1993. Opća skupština odlučila je rezolucijom (A/RES/47/237) da se 15. svibnja svake godine obilježava kao Međunarodni dan obitelji.

Izvor: UN,
UN Odjel za gospodarske i društvene djelatnosti

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2023. 

Medicinska sestra – poslanje, rad i život. Plus 100 najboljih citata o njima, za njih, za sve.

Florence Nightingale - memorialni kip u Londonu / depositphotos

Medicinske sestre i tehničari spadaju među najnevjerojatnije, najbrže osobe na svijetu koje ćete ikad upoznati, a ne sudjeluju na olimpijadi, i nikad ne dobivaju kolajnu, pehar. Diplomu, priznanje, ponekad. One su prvaci i u drugom. Dok prosječna osoba brižnom pažnjom grli tek nekolicinu bliskih osoba, medicinska sestra je skrbna za tisuće njih u svom životu. 

Na dan 12. svibnja svake godine medicinske sestre i tehničari slave svoj dan i svoj posao. Slavi ih svijet. Slavi se i uspomena na dan rođenja povijesne osobe – „majke sestrinstva“, Florence Nightingale (1829.-1890.), utemeljiteljice modernog sestrinstva. Florence Nightingale, često zvana „Dama sa lampom“, najpoznatija je po usredotočenom zalaganju da bolnice budu čista i sigurna mjesta, da sestre budu obučene i predane. Napisala je prvi priručnik za rad sestara: NOTES ON NURSING, What it is, and what it is not, 1860. https://digital.library.upenn.edu/women/nightingale/nursing/nursing.html

***

Mnogo je profesija, no, sestrinstvo je i profesija i poslanje, unutarnji osjećaj vlastitog moranja, koji pokreće i volontere Crvenog križa ili Hrvatske gorske službe spašavanja. Služiti poslanjem – privilegija je života, ali zna to biti s jako zahtjevno, s mnogo napora i tereta.

Kao rijetko koji drugi zaposlenik-profesija, sestra mora znati odvojiti sve svoje privatno od posla; početkom smjene ostaviti pred vratima odjela brige, misli, osjećaje, umor – 100%, kaže se. Da, o tome jedna sestra kazuje u „Pismu kolegici“ – pročitajte tu priču https://odgovorno.hr/draga-kolegice-pismo-u-povodu-dana-sestrinstva12-5-uz-cestitke-i-zahvalu-nas-hrvatskih-gradana/

***

Malokad se sjetimo vrlina i univerzalnih ljudskih vrijednosti na sam spomen neke profesije; ali kad kažemo sestra – misao nam ode u svijet vrlina, koje se od njih očekuju: humanost, brižnost, suosjećanje, požrtvovanost, trpnost, uživljavanje u život drugog, iskustvo i znanje. Kao što će učitelj odisati vrlinama – ljubav prema djeci, strpljivost, brižnost i pažnja, potpuna predanost i upornost, blagost. 

Misao Rawsi Williamsa ćete naći u donjem popisu: „Činiti što nitko drugi neće, na način koji nitko drugi ne može, usprkos svemu što nas okružuje i što prolazimo – eto to znači biti medicinska sestra.“ 

Meni su medicinska sestra i učitelj nešto iznimno u društvu, kao i tete u vrtiću i vatrogasci.

***

„Nećemo se nikad smatrati „gotovim“ medicinskim sestrama …, mi sestre moramo učiti čitav svoj život,“ navodno je i to poruka Florence Nightingale, u donjem nizu. Doista, izostane li znatiželja i potreba učenja i osobnog rasta u sestre, što li će ona tada? Smije li to biti? Koje su posljedice? Refleksije toga na zdravlje, sreću pa i živote oboljelih, dramatične su. Sestra nije sestra-anđeo, „smiri“ li se i pomiri sa time da bude „činovnik“. Kao i ona sestra koju život nauči da prvo „gleda svoja posla“. Nije to opravdan izbor za ikog, a za plemenita zvanja sestre ili učitelje pogotovu. 

Dogodi se da pogriješe, svi griješe u nečem, pa i sestre, liječnici; ali sigurni smo da je dobrih ishoda puno više nego neuspjeha. Prekovremeni i noćni rad, umor, nekad i zasićenost, manjak radnika, istrošena oprema, nisu to uvjeti za izvrsnost. A mnogo izvrsnosti bude. Sestre nose križ svoje pogreške.

***

Zahvalnost sestrama u narodu i javnosti velika je, i danas i veća nego nekad, sve glasnija. Pitamo se, opet: koje je njihovo mjesto u sustavu, kako institucije prepoznaju njihov doprinos? Svako povijesno doba zahtijeva propitivanje o valjanosti zdravstvenog sustava zemlje: koliko mu liječnika, sestara, laboranata i dr. služi, kojeg obrazovanja, iskustva i motivacije. Koliko je bolnica, opreme, kakva organizacija? Uz povoljne okolnosti koje nameće društvo i kreira vlast, sestre pridonose razvoju zdravstvenog sustava; u uvjetima odsustva toga i krize sestre ga spašavaju. U tom smislu, možemo/trebamo tretirati i ulogu rukovoditelja i ravnateljstva bolnica. Na njima je da budu dobar menadžment, stručan, a ne nužno podoban.

A mi Hrvati imamo i ovo pitanje: za koga hrvatske medicinske obrazovne ustanove – srednje škole, veleučilišta i fakulteti – osposobljavaju zdravstveno osoblje ; za EU ili našu Hrvatsku? Ne želimo da naše zdravstveno osoblje sreću i karijeru traže po zemljama i drugim kutcima Europe, oni su naši, za nas, mi sa njima.

Sada više nego ikad medicinske sestre i tehničari zaslužuju aplauz. 

Iskažimo zahvalnost u njihovu čast

***

U nastavku je 100 izabranih misli, od antike do 21. vijeka, koje govore o sestrama, za sestre. Dio njih našli smo na https://hr.gottamentor.com , a mnoge dopisali iz arhive poznate knjige-planera UM, koju 29 godina tiska tvrtka M.E.P. (pokretač portala www.odgovorno.hr). O UM-u – saznajte iz recenzija 10.000 čitatelja https://knjizaraum.hr/um-recenzije-citatelja/

Ove ohrabrujuće citate dobro je slati naokolo; svakako i medicinskoj sestri koju znate da ju raspoložite. Vrijede svima.

100 CITATA O MEDICINSKIM SESTRAMA I ŽIVOTU,
ZA NJIH, OD NJIH I MNOGIH UMNIH

  1. Neka svaka osoba govori istinu iz svog iskustva. – Florence Nightingale
  2. Najbolje medicinske sestre imaju osnovne kvalifikacije prije nego što pođu u školu. – Florence Nightingale
  3. Živi život koji imaš. Život je sjajan dar – u njemu nema ničeg malog. 
  4. Nećemo se nikad smatrati „gotovim“ medicinskim sestrama …, moramo učiti čitav svoj život. – Florence Nightingale
  5. Što više iskustva steknemo, to više napretka možemo postići. – Florence Nightingale
  6. Svaka medicinska sestra treba često oprati ruke tokom dana. Ako i lice, utoliko bolje. – Florence Nightingale
  7. Stalna pažnja dobre medicinske sestre može biti jednako važna kao i velika operacija kirurga. – Dag Hammarskjold (generalni sekretar OUN)
  8. Ako ne napredujemo svake godine, svakog mjeseca, svake sedmice, vraćamo se nazad.
  9. Medicinska sestra treba održavati zrak u sobi svježim, bez snižavanja temperature zraka.
  10. Kad medicinska sestra odbije nešto raditi za svog pacijenta, „jer to nije njena stvar“, trebala bi reći – nije ovo moj poziv.
  11. Medicinske sestre kucaju kao srce našeg medicinskog sustava. – Barack Obama
  12. Posao liječnika liči nekad na „ratne igre“, a sestre su one snage taj sukob čine podnošljivim. – Jodi Picoult
  13. Kad odlučiš postati medicinska sestra, donosiš najvažniju odluku u svom životu. Možda i o mome životu. Odlučuješ se posvetiti brizi za druge. – Margaret Harvey
  14. Nikada ne odustajte, ne posustajte,  u brizi za nekoga. Čuda se događaju svaki dan. – H. Jackson Brown 
  15. Kao medicinska sestra imam priliku liječiti srce, um, dušu i tijelo pacijenata, njihovih obitelji i nas samih. Možda ću zaboraviti vaše ime, ali nikada neće zaboraviti vaše osjećaje. – Maya Angelou
  16. Činiti ono što nitko drugi neće, na način koji nitko drugi ne može, usprkos svemu što nas okružuje i što prolazimo; eto to znači biti medicinska sestra. – Rawsi Williams
  17. Gdje je ljubav tu je i život. – Mahatma Gandhi
  18. A ono što njegovatelj mora obaviti jest dovesti pacijenta u najbolje stanje da priroda dobro djeluje prema njemu. – Florence Nightingale
  19. Znati je bolje nego pitati, pitati je bolje nego ne znati, buđenje je bolje od spavanja, pa čak i najveći neuspjeh nadmašuje izostanak pokušavanja. – Grey’s Anatomy
  20. Prvi način da sjajno radite je ljubav prema onom što radite. – Steve Jobs
  21. Nije dovoljno biti sretan. Sretni trebaju biti i drugi.
  22. Medicinske sestre dijele utjehu, suosjećanje i brigu i bez recepta. – Val Saintsbury
  23. Živimo od onoga što dobijemo, ali živimo i od onoga što dajemo. – Winston Churchill
  24. Najbolji način da se nađete jest da se izgubite u služenju drugima. – Mahatma Gandhi
  25. Ne sumnjajte da mala skupina promišljenih i predanih ljudi može promijeniti svijet – doista je to jedino što je ikada i bilo. – Margaret Mead
  26. Iz brige proizlazi hrabrost. – Lao Tzu
  27. Sretan si. Živiš. 
  28. Tamo gdje se križaju potrebe svijeta i vaši talenti, tamo leži vaše zvanje – Aristotel
  29. Ljubaznost može transformirati nečiji mračni trenutak u plamen svjetlosti. 
  30. Nikada nećete znati koliko je drugome važna vaša briga. Učinite danas tu razliku još nekom. – Amy Leigh Mercree
  31. Obučena medicinska sestra jedan je od velikih blagoslova čovječanstva, zauzevši posebno mjesto pored liječnika i svećenika. – William Osler
  32. Sestrinstvo obuhvaća umjetnost, humanističku orijentaciju, osjećaj vrijednosti pojedinca i intuitivni smisao za etiku i prikladnost poduzetih radnji. – Myrtle Aydelotte
  33. Bez obzira na to koliko teški dani mogu postati, ne zaboravite razlog zbog kojeg ste postali medicinska sestra.
  34. Medicinske sestre su srce zdravstvene zaštite. – Donna Wilk Cardillo
  35. Na svijetu postoje dvije vrste ljudi. Oni koji su bili njegovatelji, trenutno su njegovatelji, bit će njegovatelji, i oni koji će trebati njegovatelja. – Rosalyn Carter
  36. Nekih dana u vašem srcu neće biti pjesme. Pjevaj svejedno. – Emory Austin
  37. Ni jedan čin dobrote, ma kako malen bio, nikada se ne potroši. – Ezop
  38. Naši otisci prstiju ne blijede od života kojega dodirujemo. – Judy Blume
  39. osmijeh je svjetlo na vašem prozoru koje drugima govori da je unutra brižna osoba. – Denis Waitley
  40. Imajte srce koje nikad ne otvrdne, ćud koja se nikada ne umara, dodir koji nikada ne boli. – Charles Dickens
  41. Nije dovoljno biti suosjećajan – morate djelovati. – Dalai Lama
  42. Ljubazne riječi mogu se kratko i lako izgovoriti, ali njihov je odjek zaista beskrajan. – Majka Tereza
  43. Nećemo uvijek znati čiji smo život dodirnuli i učinili boljim zbog toga što smo se brinuli, jer akcije mogu imati nepredviđene posljedice. Važno je da vam je stalo. – Charlotte Lunsford
  44. Čini što možeš, sa onim što imaš, tu gdje jesi. – Theodore Roosevelt
  45. Spasite jedan život i heroj ste, spasite mnogo života i medicinska ste sestra. – Nepoznato
  46. Medicinske sestre su poput sante leda. Vidite samo ono što one trenutačno rade. – Ian Miller
  47. Kao medicinske sestre poznajemo patnju. Svjesni smo koliko je svaki trenutak života dragocjen. – Patricia Bratianu
  48. Svaki put kad se nekome nasmiješite, to je akcija ljubavi. – Majka Tereza
  49. Karakter medicinske sestre jednako je važan kao i znanje koje posjeduje. – Carolyn Jarvis
  50. Medicinska sestra uvijek ulijeva nadu. Ona je anđeo sa toplomjerom u džepu. – Terri Guillemets
  51. Ono što radite čini razliku. I vi morate odlučiti kakvu razliku želite napraviti. – Jane Goodall
  52. Briga je suština njege. – Jean Watson
  53. Biti medicinska sestra znači zadržati vlastite suze i započeti crtati osmijehe na licima drugih. – Dana Basem
  54. ​​Ponašajte se uvijek kao da ono što radite čini veliku razliku. – William James
  55. Naš posao medicinskih sestara je svakodnevno ublažiti tugu i slaviti radost, dok mi „samo radimo svoj posao“. – Christine Belle
  56. Njega je stanje u kojem je nešto bitno; izvor je u ljudskoj nježnosti. – Rollo May
  57. Podcjenjujemo snagu dodira, osmijeha, ljubazne riječi, uha koje sluša, iskrenog komplimenta ili i najmanje brige, koji svi mogu preokrenuti život. – Leo Buscaglia
  58. Bez obzira je li osoba muškog ili ženskog spola, medicinska sestra je medicinska sestra. – Gary Veale
  59. Njega nas često poziva da se priklonimo ljubavi koju nismo znali. – Tia Walker
  60. Liječenje je dobro iz toliko razloga, ali postoji jedan razlog koji znači više od bilo kojeg rezultata ankete, iznosa novca ili organizacije posla: sestre čine razliku. – Brittany Wilson,
  61. Nije dostatno ono koliko radite, već koliko ljubavi radite. – Majka Tereza
  62. Započni radeći ono što je potrebno; onda učini ono što je moguće; i odjednom činiš nemoguće. – Sveti Franjo Asiški
  63. Medicinske sestre su jedinstvena vrsta. Imaju tu nezasitnu potrebu da brinu o drugima, što im je i najveća snaga i fatalna mana. – Jean Watson
  64. Kad osoba brine o drugoj, to čini živitnu vrijednost. – Jim Rohn
  65. Radujte se svom poslu; nikada ne gubite iz vida voditeljice njege kakva ste sada i voditeljice kakva ćete postati. – Sue Fitzsimons
  66. Ljubaznost je jezik koji gluhi mogu čuti, a slijepi vidjeti. – Mark Twain
  67. Ništa nije nemoguće. Sama riječ kaže ‘mogući sam’! – Audrey Hepburn
  68. Budite odlučni nositi se s bilo kojim izazovom na način koji će vas natjerati da rastete. – Les Brown
  69. Dijagnoza nije kraj, već početak prakse. – Martin H. Fischer
  70. Medicinske sestre čine i grade gostoljubivost bolnice. – Carrie Latet
  71. Stvarno možete mijenjati svijet, ako vam je dovoljno stalo. – Marian Wright Edelman
  72. Medicinske sestre: jedan od rijetkih blagoslova bolesti. – Sara Moss-Wolfe
  73. Jednostavan čin brige je nešto junačko. – Edward Albert
  74. Smisao života je pronaći dar. Svrha života je darovati ga. – Shakespeare
  75. Osjećam da sposobnost brige (za nekog, o nečem) životu daje najdublji značaj. – Pablo Casals
  76. Njega nije za osobe sa slabim srcem niti za prazne ljude. – Nepoznato
  77. Većinu važnih stvari na svijetu postigli su ljudi koji su nastavili pokušavati kad se činilo da uopće nema nade. – Dale Carnegie
  78. Svoj uspjeh pripisujem tome – nikad nisam dao niti izgovor. – Florence Nightingale
  79. Nježnost i dobrota nisu znakovi slabosti i očaja, već očitovanje snage i odlučnosti. – Kahlil Gibran
  80. Ne bi bilo moguće previsoko pohvaliti medicinske sestre. – Stephen Ambrose
  81. Bez osjećaja brige ne može biti osjećaja zajedništva. – Anthony J. D’Angelo
  82. Liječite bolest; pobijediš, izgubiš. Liječite osobu, garantiram vam da ćete pobijediti – bez obzira na ishod. – Patch Adams
  83. Postoje dva načina da živite svoj život. Jedan je kao da ništa nije čudo. Drugi je kao da je sve. – Albert Einstein
  84. Možda ću biti prisiljen suočiti se s opasnošću, ali nikada je se ne bojim, i dok naši vojnici mogu stajati i boriti se, ja mogu stajati i hraniti ih i dojiti. – Clara Barton
  85. Uspjeh nije konačan. Neuspjeh nije fatalan. Važna je hrabrost da nastavimo. – Winston Churchill
  86. Njega nije za svakoga. Potrebna je vrlo snažna, inteligentna i suosjećajna osoba da sa strašću i svrhom preuzme svjetske bolesti i radi na održavanju zdravlja i dobrobiti planeta. – Donna Wilk Cardillo
  87. Jedna osoba sa strašću bolja je od četrdeset ljudi koji su samo zainteresirani. – E.M. Forster
  88. Svaka je medicinska sestra anđeo s ključem zdrave zajednice! Sve u brizi za pacijente dio je njege duše! – Alexsandar Radunović
  89. Sretniji su oni koji najviše čine za druge. – Booker T. Washington
  90. Ako znate da je i jedan život lakše disao jer ste vi živjeli, uspjelo je. – Ralph Waldo Emerson
  91. Sestre su anđeli u nanulama i mekim cipelama. 
  92. Medicinske sestre su tu blizu kad se udahne posljednji put, a one su tu i kad se udahne prvi put. – Christine Bell
  93. Ljubaznost je univerzalna. Ponekad ljubaznost omogućava drugima da kroz vas vide dobrotu u čovječanstvu. Uvijek budite ljubazniji nego što je potrebno. – Njemačka Kent
  94. Ako tu i tamo napravimo malo dobra, sve postane malo bolje, svugdje. – Richie Norton
  95. Ne kažem – bit će lako. Kažem vam da će se isplatiti. – Art Williams
  96. Kad ste medicinska sestra, svakodnevno ćete dodirivati ​​život i život će dotaknuti vas.
  97. Postoji neka vrsta zadovoljstva u činjenju dobra zbog čega se radujemo sami sebi. – Michel de Montaigne
  98. Budući da medicinske sestre održavaju najizravniju njegu pacijenta, one imaju i velik utjecaj na ozbiljne odluke o liječenju. To je posao s velikim ulogama. – Judy Evans
  99. Ja sam samo jedno, ne mogu sve. Ali ipak mogu nešto učiniti. Možda je to ono presudno.
  100. Tko zna naći raj, svugdje mu je raj.

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2023.

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

DOP PROLJEĆE: Novost – Cemex i Studenac pokrenuli zajednički mentorski program za buduće poslovne liderice

Mentori i mentoranti Cemexa i Studenca
Mentori i mentoranti Cemexa i Studenca

Odabrani mentori iz Cemexa i Studenca, muškarci i žene, mentorirat će kandidatkinje iz druge kompanije te time funkcionirati kao njihovi vanjski mentori. Mentorski proces usredotočit će se na liderske vještine i osobni razvoj te će trajati šest mjeseci kroz 30-ak sati.

Cemex Hrvatska je najveći regionalni proizvođač građevinskih materijala, a Studenac vodeći maloprodajni lanac u Hrvatskoj po veličini prodajne mreže. Vođeni jednakim ciljevima zajednički su pokrenuli jedinstveni suradnički projekt – mentorski program namijenjen osnaživanju žena u svojim organizacijama.

Mentorski program za žene potaknut je istraživanjima koja su pokazala kako muškarci češće dobivaju neformalnu podršku i mentorstvo, ali i da su žene manje uključene u poslovne mreže. Bez dobre povezanosti prilike za razvoj karijera su manje. Žene često same sebi nesvjesno postavljaju prepreke i zato ih je važno podržati kroz formalne programe podrške osmišljene kako bi osvijestile svoje snage te im omogućiti networking.

Uvodni sastanak, koji je označio početak projekta, uključio je i pripremnu edukaciju stručnjakinja iz edukacijske kuće HalPet. Petra Čolak i Sonja Harapin predstavile su sudionicima važnost uloga mentorstva u kompanijama za razvojni put, način postavljanja ciljeva u mentorskom procesu te metode vođenja mentorskih susreta.

Izjave zadovoljstva

„Veseli nas ne samo činjenica da je među našim kolegicama sve više kandidatkinja za ovakve mentorske programe, nego i da postoji značajan interes naših iskusnijih suradnika da posvete svoje vrijeme dijeljenju iskustva i znanja. Ideja je pala na plodno tlo kod naših kolegica u Studencu, a u zajedničkom razgovoru smo uvidjeli koliko različitih perspektiva i benefita možemo dobiti ako spojimo mentore i mentorante iz različitih organizacija“, kaže Mirela Kotarac, direktorica ljudskih resursa i članica Uprave Cemexa Hrvatska.

 „Drago mi je da mogu reći da u našoj kompaniji 88 % zaposlenika čine upravo žene, a 60 % njih je na rukovodećim pozicijama. Program mentorstva kojeg smo pokrenuli u suradnji s Cemexom dodatno će motivirati žene iz obje kompanije da osnaže i pojačaju svoje liderske vještine i sposobnosti. Izmjenom iskustava i bogatog znanja naših liderica, nadamo se da ćemo dati vjetar u leđa kako daljnjem razvoju njihovih karijera i osobnom razvoju, tako i uspješnom poslovanju naših kompanija“, izjavljuje Tatjana Jukić, direktorica upravljanja ljudskim potencijalima u Studencu.

Mentorski program Cemexa i Studenca
Mentorski program Cemexa i Studenca

Izvedba

Mentori Studenca u ovom programu bit će Branka Hrehor, direktorica upravljanja kvalitetom, Katarina Gudelj, voditeljica optimizacije poslovanja i PMO-a, Ivana Perhat, direktorica podrške upravljanja kategorijama asortimana te Tatjana Jukić, direktorica upravljanja ljudskim potencijalima. Iz Cemexa će uloge mentora preuzeti voditelj informacijske tehnologije Leo Grisogono, voditelj prodaje Joško Bašić, voditelj održavanja Damir Vučičić i direktorica ljudskih resursa Mirela Kotarac.

Tijekom mentorskog procesa, koji počinje uskoro i traje planski 6 mjeseci, organizirat će se i zajednička druženja na odabranu temu, a na samom kraju i završna svečanost. Bit će to prilika da se predstave rezultati, a bude li prvi ciklus mentorskog programa uspješan, kompanije planiraju nastaviti s programom, u kojem će se otvoriti mjesta i za muškarce kao mentorante.

Model mentoriranja na ovaj način nova je, izvorna praksa za sve nas, a vjerujemo i šire. Unijeli smo mnogo kreativnog i timskog u cijeli projekt, sigurni u valjanost ciljeva i budućih ostvarenja. Nije ni čudno što nas ovakvo zajedništvo i stvaralaštvo puni energijom i entuzijazmom.

Martina Tadin
Specijalist za komunikacije
cemex

DOP PROLJEĆE: U natječaju „Pokreni nešto svoje“ Philip Morrisa Zagreb i ATC Grupe izabrano 10 inovativnih mikropoduzetnika i poduzetnika koji razvijaju društveno korisne projekte. Višestruka podrška šest mjeseci!

Dobitnici i organizatori natječaja „Pokreni nešto svoje“
Dobitnici i organizatori natječaja „Pokreni nešto svoje“

Program „Pokreni nešto svoje“ ACT Grupe i Philip Morrisa Zagreb živi već sedmu godinu, od 2016., od kada je njime podržano 48 hrvatskih poduzetnika s iznosom većim od 655.000 EUR. Program potiče i daje snažnu podršku hrvatskim mikropoduzetnicima, odnosno poduzetnicima koji su svoj rad usmjerili u društveno korisne projekte. Početkom svibnja odabrano je 10 poduzetnika koji će biti ove godine biti mentorirani, a potom i sufinancirani s ukupno 50.000 Eura u cilju podrške rastu i razvoju  njihova poslovanja. 

Podrška 

Odabrani poduzetnici u ovogodišnjem natječaju su: Arya Intimo, IDDI, Green Energy Pal, Reducos Software, JouJou, Ri Rock, Red Fork, Tiflotehna, Pakra i Slaven Abdović – BeDry.  

Poduzetnici u narednih će šest mjeseci razvijati svoje poslovanje uz podršku i mentorstvo stručnjaka iz ACT Grupe koja će uključivati analizu poslovanja, „jedan na jedan“ mentoring, webinare, uključivanje u alumni zajednicu, ali i snimanje promotivnih videa te rad na medijskoj vidljivosti poduzetnika. Nakon šestomjesečnog mentorstva bit će odabrano pet poduzetnika koji će biti sufinancirani sa 7.000 EUR te drugih pet sa 3.000 EUR. 

Natječaj „Pokreni nešto svoje“ je usmjeren na jačanje poduzetnika koji imaju pozitivan utjecaj na društvo i okoliš, bilo da se radi o subjektima u ranoj fazi poslovanja ili već onim etabliranim koji razvijaju nove usluge, procese, poslovne modele ili dodatne djelatnosti. Natječaj je prepoznat među poduzetnicima te je interes za prijave svake godine velik pa je ove godine zaprimljena 361 prijava, od kojih je 30 prošlo u uži krug. Najvažniji kriterij za odabir 10 dobitnika bila je održivost, ali i potencijal za društveno pozitivno djelovanje. 

Izjave 

Dijana Najjar Raškaj i Ana Brigović
Dijana Najjar Raškaj i Ana Brigović

Jedna od temeljnih sastavnica našeg poslovanja i transformacije upravo je održivost, što je ujedno i prilika za inovacijama, rastom i stvaranjem dugoročnih vrijednosti. U skladu s time, iznimno smo ponosni što kroz ovaj program kontinuirano doprinosimo jačanju mikro poduzetništva u Hrvatskoj, a osobito je zadovoljstvo vidjeti da se kroz ovaj program kreiraju nova radna mjesta, razvijaju novi proizvodi, ali i ulaže u novu opremu, infrastrukturu, proizvodne procese i pogone. Veselim se vidjeti kako ovaj program nastavlja doprinositi stvaranju održivije i pravednije budućnosti.“ – izjavila je: Dijana Najjar Raškaj, koordinatorica programa „Pokreni nešto svoje“ iz Philip Morris Zagreb.

Ana Brigović, voditeljica Programa podrške impact poduzetnicima „Pokreni nešto svoje“ iz ACT Grupe ovom je prilikom izjavila: „Društveni povrat programa je u proteklim godinama u utrostručen u odnosu na dosad uložena financijska sredstva u program. Kvaliteta prijava iz godine u godinu raste i žao nam je što ih nismo mogli odabrati više, jer ima iznimno vrijednih i odličnih poduzetničkih projekata. Imamo 10 fantastičnih poduzetnika s kojima se jako veselimo raditi i uzbuđeni smo što ćemo imati privilegiju pratiti njihov razvoj i biti dio njihovog poduzetničkog puta.

Program „Pokreni nešto svoje“ – dobitnici financijske i mentorske podrške 2023.  

  • ARYA INTIMO d.o.o.
    Arya Intimo trgovina je koja prodaje odjevne predmete poput kupaćih kostima i grudnjaka za onkološke pacijentice koje su prošle zahvat mastektomije, pružajući im post-operativnu podršku.
  • IDDI d.o.o.
    Roll+ digitalna je platforma za najam vozila koja se sastoji od hardvera kojeg se ugrađuje u sama vozila i aplikacije za iznajmljivače.
  • Green Energy Pal
    Proizvod Enpulse kompanije Green Energy Pal je kompletan ICT sustav za mjerenje i nadzor potrošnje električne energije te povećanje energetske učinkovitosti, smanjenje energetskog troška i ekološkog otiska
  • Reducos Software
    Mladi inovativni tim iz Osijeka razvio je napredno softversko rješenje za kratke opskrbne lance, riječ je o platformi za OPG-ove koja je ujedno tržnica za krajnje kupce, rješenje za logistiku, inventare i narudžbe, optimizator dostavljačke rute i aplikacija za administraciju.
  • JouJou vl. Nikolina Firm
    JouJou proizvodi prirodnu kozmetiku poput ulja za lice i tijelo, balzama i sapuna temeljene na ekološkim i održivim principima proizvodnje.
  • Ri Rock j.d.o.o.
    Kompanija Ri Rock vodi Rock Akademiju u Rijeci, u kojoj osim glazbenih tečajeva nudi i STEAM radionice koje kombiniraju znanost i umjetnost radom na osmišljanju i izradi glazbenih gadgeta, aplikacija i instrumenata pritom koristeći inovativne tehnologije u glazbi, ali i reciklirajući stare glazbene komponente i dijelove.
  • RED FORK j.d.o.o.
    Varaždinski Red Fork nudi cjelokupno rješenje vođenja školskih i vrtićkih kuhinja te optimizaciju jelovnika iz nutricionističke perspektive. Zahvaljujući predanom radu ovog tima danas 5000 djece u Hrvatskoj jede zdravo u svojim školama i ili vrtićima.
  • Tiflotehna d.o.o.
    Tiflotehna proizvodi očna pomagala, rješenja za označavanje prostora i signalizacijska rješenja za slijepce. Zahvaljujući rješenjima signalizacije i označavanja prostora, ove tvrtke, slijepe i slabovidne osobe se mogu lakše kretati i orijentirati u prostoru.
  • Pakra d.o.o.
    Ova splitska kompanija razvija streaming platformu za kulturu i umjetnike s fokusom na umjetnike na početku karijere, dajući im priliku da izgrade odnos s publikom diljem svijeta.
  • Slaven Abdović
    Slaven Abdović nefrolog je čija je aplikacija BeDry specijalizirana za adresiranje problema neželjenog mokrenja te kao takva uz online dnevnik mokrenja i pijenja aplikacija koja omogućava otkrivanje uzroka bijega mokraće uz mogućnost dijeljenja podataka sa svojim liječnikom radi liječničkog savjeta

Dijana Najjar Raškaj,
Philip Morris Zagreb d.o.o.
dijana.najjarraskaj@pmi.com

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2023. 

Nije to cilj! 15-minutni grad ne svodi se na ograničavanje kretanja i kontrolu ljudi, javlja Faktograf. Teoretičari zavjere jašu i opet na krivom konju.

zagreb
Foto: Marko Tomic / Pixabay

Agenda stigla u Hrvatsku: Zagreb kreće s realizacijom WEF projekta ’15 minutni grad’, naslov je članka (arhiviran ovdje) objavljenog na rubnom portalu Epoha za kojega je Faktograf.hr u više navrata ustvrdio da širi dezinformacije.

Stajalište odgovorno.hr:

„Teoretičari zavjera“ atakiraju na UN Agendu 2030 ponovno, sad kroz temu-povod: „15-minutni grad“, tj. „grad širok 15 minuta“, kako mi kažemo. No, već i sama činjenica da usvajanje Agende predstavlja jedan od najvećih i najopsežnijih dogovora 200 zemalja svijeta uopće, i to o viziji boljeg svijeta budućnosti, vrijedna je divljenja i ponosa. Nismo u svemu za, ni Agenda 2030 nije savršen model ciljeva, pogotovu gledajući s protekom osam godina od usvajanja u Skupštini UN. Više nam leži koncepcija Odrast (koja zagovara sporiji rast, promišljeniji i jednostavniji života). Ali – ipak – Održivi razvoj kroz svojih 17 ciljeva, nešto je što ovom svijetu donosi mnogo dobrog, u ovoj etapi razvoja.  
Svoje zalaganje za humaniji grad, portal odgovorno.hr pokazuje često u svojim objavama, u 2021., … 2023, pa i u ove dvije posebno:
zagreb 15 minutni grad
Screenshot članka o Zagrebu kao zbirci od 100 komada 15-minutnih gradova

Portal Epoha ponavlja teoriju zavjere o konceptu ’15-minutnog grada’ kao načinu kontrole kretanja ljudi, pa se tako u članku navodi da i u Zagreb dolazi koncept 15-minutnog grada u “sklopu agende Ujedinjenih Naroda i Svjetskog ekonomskog foruma vezanim za ‘klimatske promjene’, gdje se ljudima pod izlikom zaštite klime, doslovno želi ograničiti njihov radijus i sloboda kretanja“.

Dostupnost svih (bolje rečeno većine) sadržaja unutar 15 minuta hoda

Potom se prenosi izjava zamjenice zagrebačkog gradonačelnika Danijele Dolenec da su pred Zagrebom “veliki projekti”, kao i “realizacija projekta ’15-minutni grad’ za kojim posebno vape novije četvrti grada“.

Točno je da je Dolenec rekla da je ostvarenje koncepta “15-minutnog grada” u planu gradske vlasti (arhivirano ovdje), da su starija naselja u Novom Zagrebu građena s logikom dostupnosti sadržaja unutar 15 minuta hoda te da će gradska vlast na idućoj sjednici Gradske skupštine “pokrenuti postupak izmjene Generalnog urbanističkog plana za Zagreb i Sesvete”, što je prilika da “uz pažljivo mapiranje gradskih četvrti, isplaniramo izgradnju društvenih sadržaja u postojećim, ali i novim zonama izgradnje”.

Međutim, nije točno da je ’15-minutni grad’ zamišljen kao način kontrole kretanja ljudi i ograničavanja radijusa njihova kretanja.

O konceptu 15-minutnog grada Faktograf.hr već je pisao, kao i o procesu prilagodbe Zagreba klimatskoj krizi koji bi trebao ići paralelno s obnovom grada od potresa. Koncept je to koji podrazumijeva da svi stanovnici moraju zadovoljiti svoje osnovne potrebe u kratkoj šetnji ili vožnji biciklom od kuće, u trajanju od najviše 15 minuta.

Velika ideja humanog grada nagrađena i prestižnom nagradom Obel

Ideja je to francuskog arhitekta i urbanista Carlosa Morena, koji ju je počeo razvijati 2016. godine, i za koju je kasnije bio nagrađen prestižnom nagradom Obel. (Opaska odgovorno.hr: Futuristička ideja o 15 minutnom gradu potječe iz 1960-ih i više se puta dorađivala. Rad Morena je najnovija i najsnažnija, obogaćena i razrađena verzija, sukladna našem vremenu koje je konačno sazrelo za takve vizionarske promjene). Moreno je radio i kao savjetnik u kampanji aktualnoj pariškog gradonačelnici Anni Hidalgo, koja je, naime, prihvatila koncept ’15-minutnog grada’ kao jednu od okosnica svoje kampanje, da bi ga kasnije prihvatili i u drugim europskim gradovima kao što su Barcelona, Dublin, Milano, Lisabon i Rim (123).

Teorije zavjere koje se tiču 15-minutnog grada pokrenuli su medijski napisi o planovima okružnog vijeća Oxfordshirea u Velikoj Britaniji koje je 29. studenog 2022. godine donijelo odluku o probnom uvođenju šest ‘prometnih filtera’ u Oxfordu. Prometni filteri, o čemu je Faktograf također pisao, bili su dizajnirani da reduciraju gužve u prometu, učine putovanje autobusima bržim te pješačenje i vožnju biciklom u gradu sigurnim.

Kako su tada javne vlasti napisale na službenim stranicama u kojima je predstavljen novi prometni plan, radi se o želji i cilju da se smanji nepotrebno putovanje privatnim automobilima te da se hodanje, bicikliranje, javni prijevoz i dijeljenje prijevoza učine prirodnim prvim izborom. Nije se radilo o blokiranju pristupa bilo kojem dijelu grada Oxforda ili ostatku države, niti o pokušaju da se ljude zatvori u njihovim četvrtima.

No, bez obzira na pojašnjenja okružnog vijeća, koncept ’15-minutnog grada’ razvio se u zasebnu teoriju zavjere da se radi o ‘međunarodnoj socijalističkoj uroti’ ili ‘uroti da se ograniči kretanje ljudi’, o čemu su pisali i brojni mainstream mediji (Guardian, Bloomberg).

Međutim, koncept ’15-minutni grad’ predstavlja pokušaj organiziranja grada tako da se stanovnicima omogući zadovoljavanje (nekih, ne svih) osnovnih potreba u kratkoj šetnji ili vožnji biciklom od kuće, u trajanju od najviše 15 minuta. 

Zbog svega toga ocjenjujemo kako članku portala Epoha nedostaje kontekst.

Izvor – preuzeto: FAKTOGRAF 
Autorica: Matea Grgurinović
travnja 2023.

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2023. 

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

3. konferencija Unije za Mediteran: Održivi urbanizam ključan je za budućnost regije

Foto: UfM

Mediteranska regija posebno je osjetljiva na klimatske promjene. Osim toga mediteranski bazen ima jednu od najbržih stopa urbanizacije u svijetu. Gradovi su ključni uzrok klimatskih promjena, ali mogu biti i ključni za njihovo rješavanje.

Treća ministarska konferencija Unije za Mediteran (UfM) o održivom urbanom razvoju dala je ključni mandat za jačanje suradnje kroz novi Strateški akcijski plan urbanog razvoja Unije za Mediteran do 2040.

Na 3. ministarskoj konferenciji Unije za Mediteran (UfM) o održivom urbanom razvoju, održanoj 04.05.2023. u Zagrebu, ministri su potvrdili svoju snažnu predanost poticanju održivog, otpornog, sigurnog i integriranog urbanog razvoja. Također su istaknuli važnost Strateškog akcijskog plana za urbani razvoj Unije za Mediteran do 2040., kao ključnog alata za provedbu Urbane agende Unije za Mediteran i kao dio njihove predanosti postizanju ciljeva održivog razvoja, posebno kroz Novu urbanu agendu UN-a.


Područje Mediterana se zagrijava 20 posto brže od svjetskog prosjeka


Predanost poticanju održivog, otpornog, sigurnog i integriranog urbanog razvoja

Ministri su ovlastili Regionalnu platformu Unije za Mediteran o održivom urbanom razvoju da se u nadolazećim godinama usredotoči na provedbu i praćenje Urbane agende Unije za Mediteran, putem Akcijskog plana strateškog urbanog razvoja Unije za Mediteran do 2040. i Akcijskog plana za stanovanje. U tu svrhu, a s obzirom na složene i međusobno povezane krize i globalne izazove, uključujući klimatske promjene, UfM će:

  • Identificirati strategije za poboljšanje urbanog zdravlja promicanjem boljeg planiranja, pružanjem društvenih prostora i usluga lokalnim zajednicama, klimatskim djelovanjem, osiguravanjem održivosti prirodnih resursa i rješenja temeljenih na prirodi.
  • Poticati zajednički rad na održivoj transformaciji lučkih gradova i suradnji luka i gradova.
  • Baviti se promicanjem javnih politika i programa za rješavanje problema pristupačnog stanovanja, uključujući uspostavu stambenih nacionalnih stambenih agencija i stambenih opservatorija.
  • Promicati vrednovanje i širenje narodne arhitekture i tradicionalnih građevinskih vještina, metodologija i materijala kao sredstva za povećanje kulturne ukorijenjenosti i rješenja za prilagodbu klimi.
  • Povećajte sigurnost građana i otpornost gradova u slučaju prirodnih katastrofa i katastrofa koje je uzrokovao čovjek.
  • Pokrenuti proces koji bi mogao završiti komparativnom analizom/repozitorijem modela i instrumenata upravljanja planiranjem obalnog zemljišta u cijeloj regiji i nizom preporuka.
  • Nastaviti promicati projekte koji bi se mogli prikazati kao najbolje prakse u okviru Strateškog urbanog akcijskog plana Unije za Mediteran.

Izvješće o napretku bit će podneseno 2030. prije kraja desetljeća djelovanja.

Izjave istaknutih sudionika

Elisa Ferreira

Ministarskom konferencijom supredsjedavali su predsjednici Unije za Sredozemlje EU-a, koju je predstavljala europska povjerenica za koheziju i reforme Elisa Ferreira, i Jordana, koju je predstavljao njezin ministar javnih radova i stanovanja Maher Hamdi Abuelsamen. Konferenciji je prisustvovao i Glavni tajnik UfMa Nasser Kamel.

Domaćin je bila Hrvatska koju je predstavljao potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić .

Europska povjerenica za koheziju i reforme, Elisa Ferreira, izjavila je: „Europska unija je u potpunosti predana podršci članicama Unije za Sredozemlje u ispunjavanju Strateškog akcijskog plana za održivi urbani razvoj 2040., koji postavlja našu zajedničku viziju za otpornije i uključivije gradove. Današnjom ministarskom deklaracijom postavljamo si jasan put za daljnju suradnju u partnerstvu kako bismo uspjeli u zelenoj i digitalnoj transformaciji naših gradova i osigurali kvalitetu života, dostojna radna mjesta, zdrav okoliš i pristupačno stanovanje u narednim godinama, uz osiguranje prisutsva na terenu i mobilizaciju svih lokalnih partnera, uključujući civilno društvo i građane”.

Ministar javnih radova i stanovanja Jordana, Maher Hamdi Abuelsamen, istakao je: „Bravljenje promicanjem javnih politika i programa za rješavanje problema pristupačnog stanovanja, uključujući uspostavu nacionalnih stambenih agencija i stambenih opservatorija, ključno je za postizanje točnih uvida u kritična pitanja povezana s fenomenom stanovanja, poboljšavajući tako zakonodavstvo i nudeći smislene nadzorne mehanizme za osmišljavanje učinkovite stambene politike.”

Glavni tajnik UfM-a, Nasser Kamel, naglasio je: „Održivi urbani razvoj ključan je za budućnost regije. Omogućit će gradovima da se bore protiv klimatskih promjena, privuku nova ulaganja i stvore nove gospodarske prilike, posebice u područjima obnovljive energije, zelene infrastrukture i održivog turizma. U tu svrhu, zemlje su se danas složile intenzivirati napore u provedbi novog Strateškog akcijskog plana Unije za Mediteran o održivom urbanom razvoju 2040., kao ključnog alata za provedbu Urbane agende Unije za Mediteran.”

Više informacija:

 

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2023.

Ptice, ptići, vrijeme gniježdenja. A gnijezdo – to veliko malo ispleteno čudo! Lastavica doleti i 1200 puta da ga sagradi. (Budite odgovoran građanin)

Imati gnijezdo lastavice na kući nekad bila je sreća i ponos. I danas je tako u mnogim selima i prigradskim naseljima. / Foto: Susanne Edele - Pixabay

Doista su veliki zahtjevi koje ptice moraju ispuniti pri gradnji ptičjeg doma: osiguranje topline, sigurnost od ispadanja ptića, zaštita od trećih i „gotovost“ u roku. O tome ovise životi! Gniježđenjem, othranjivanjem i zadovoljavanjem potreba ptića, odrasle ptice osiguravaju opstanak vrste.

Proljeće je najčešće vrijeme u godini kada ptice čine ta čuda, gnijezde se – pronađu najbolje mjesto za savijanje gnijezda i polijeganje jaja, a nakon što im stignu mladi, odrasla ptica ima jedan jedini zadatak: neprestano donositi hranu. Na primjer, plavetna sjenica može imati 8 do 12 ptića, a svaki od njih treba do 100 obroka dnevno! Toliko posla za jednu malu pticu – hranu treba pronaći, uloviti i donijeti do gladnih usta.


Svjetski dan ptica selica


Razdoblje gniježđenja je energetski najzahtjevnije razdoblje u ptičjem životu. Ptići koji se izlegu, naročito oni koji se tek trebaju opernatiti, za rast i razvoj trebaju ogromnu količinu visokoproteinske hrane, a ovisno o veličini i prehrani ptića to mogu biti kukci, gujavice, pauci, žabe, sitni glodavci ili pak krupniji plijen kao što su, primjerice, zmije ili zečevi. Kako bi majka ptića mogla u miru tražiti i loviti hranu, ptićima je za to vrijeme potreban kvalitetan i siguran, zaštićen dom.

Zanimljivosti iz ptičjih domova

  • Lastavice učine više od 1200 preleta, s ustima punim blata, kako bi izgradile gnijezdo. Neke ptice donose biljne materijale s određenim kemijskim svojstvima koja će im pomoći u odbijanju grinja, da bi gnijezdo bilo bez parazita.
  • Vještina izgradnje gnijezda je instinktivna. Neke ptice uzgojene u zatočeništvu mogu graditi gnijezda tipična za svoju vrstu, a da ga nikada nisu vidjele. Ipak, neka istraživanja pokazuju kako se vještine mladih ptica s vježbom usavršavaju.
  • Najveće gnijezdo na drvetu gradi bjeloglavi orao. Jedno gnijezdo na Floridi bilo je duboko 6,1 m, široko 2,9 m i težilo je gotovo 2722 kg
  • Najmanje gnijezdo grade Kubanski pčelinji kolibrić i Vervain kolibrić; njihovo gnijezdo je široko tek 2 cm i duboko 2 do3 cm.
  • Kljun ptice je multifunkcionalan organ koji osim za hranjenje služi za precizne radnje poput hvatanja kukaca ili mrvica hrane, donošenje raznih materijala za izgradnju gnijezda, čišćenje od nametnika ili obranu mladunaca.
  • Ptići imaju jarko obojene kljunove koji roditeljima pomažu prepoznati gdje trebaju staviti hranu.
  • Manje ptice donesu hranu u gnijezdo 4 do 12 puta u jednom satu.

Osigurajmo ugodniji život pticama u vrijeme gniježđenja.

Budimo pticama dobri susjedi, prijatelji. Dok je njih bit će i nas (doslovce).

Zbog toga je iznimno važno da ih se u vrijeme gniježdenja i rasta mladih periodu ne uznemirava, da im se ne ruše gnijezda ili ubijaju mladi, bilo da su one zaštićene ili lovne vrste. Na taj način zajednički prostor s pticama će biti ljepši, a ekosustav zahvalniji.

  • Kada krene sezona gniježđenja ptice je zabranjeno uznemiravati. Zato educirani i svjesni planinari te šetači šumama i parkovima, nikad ne pričaju glasno, a kamoli galame.
  • Postavimo pokoju kućicu po vrtu. Kućica za sjenice ima otvor od samo 2,8 cm, inače sjenica ne useljava u nju; sve to da bi spriječila ulaz većih ptica koje bi ugrozile pojele ptiće ili jaja. Takve kućice u jesen treba očistiti od starog gnijezda, inače sjenice nagodinu u tu kućicu ne ulaze.
  • Neka stabla i visoko grmlje u vrtu i naselju, pogotovo u neprometnom i tihom dijelu, ptice rado izabiru za svoja gnijezda, pa ih ne treba tako redovno „uređivati“, jako potkresivati. Ostavite ih prirodnijim, isto tako i neki „prizemni“ dio svog vrta – u kojem će biti i lišća i više divlje trave, što je dobro za sakrivanje i život ježa, neke žabe, kukaca…
  • Ako su nas lastavice već odabrale za svoj dom, možemo staviti podložak, drvenu policu ili improviziranu nadstrešnicu, da im je lakše i ugodnije (budući da je njihovo gnijezdo naslonjeno uza zid).
  • Ako zaista ne želimo ovakve susjede u svojoj blizini, manjim koracima možemo zaštititi prostor – ali samo unaprijed – kojeg bi ptice mogle odabrati ili ih učiniti nedostupnima, na primjer ostaviti orezivanje živica i grana za kasnije na ljeto pa će biti rjeđe razgranati i olistani u proljeće.
Foto: Joachim_Marian_Winkler / Pixabay

Ako su ptice glasne i ometaju vas, što ćete poduzeti?

U jednom trenu kasno je za djelovanje; zabranjeno je, bilo zakonom bilo po vlastitoj savjesti odgovornog građanina.

Ptice ponekad grade svoj dom, savijaju gnijezda, na nezgodnim mjestima za nas ljude: u rupama na zidu kuće, pod krovovima ili na balkonima, gdje pronađu njima praktično mjesto zaštićeno od vremenskih neprilika. Kad se ptići izlegu, često su bučni u dozivanju roditelja te ostavljaju izmet za sobom. To su najčešći razlozi zbog kojih ljudi pribjegavaju agresivnom i ilegalnom uklanjanju gnijezda. Neke ljude to izluđuje, pa traže intervenciju službi grada. No, naprosto, trebaju se „predati“ , kao što se naviknu na budu prometa, i reći si: imam i vidim ptice za susjede, to je privilegij. I sve će proći za par tjedana, najviše mjesec.


Rušenje gnijezda lastavica i piljaka je protuzakonito, postoji bolje rješenje


Dobra je vijest da će većina ptica do sredine ljeta završiti s gniježđenjem i prestati provoditi vrijeme u okolici gnijezda.

Za neke vrste koje naseljavaju urbana mjesta, gradske službe trebaju promijeniti pristup prema zelenim površinama i bioraznolikosti našeg okruženja.

Ovaj period je posebno osjetljiv za ptiće, a nakon što su dovoljno stari će napustiti gnijezdo i više neće biti smetnja.

Uništavanje njihovog doma je siguran način za ugrožavanje vrste, ali i lokalnog ekosustava.

Izvor: www.biom.hr
Obrada i prilagodba članka – uredništvo www.odgovorno.hr

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2023. 

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Područje Mediterana se zagrijava 20 posto brže od svjetskog prosjeka

Svakodnevno svjedočimo kako klimatske promjene mijenjaju područje Mediterana. Razdoblje šumskih požara u Španjolskoj ove godine započelo je već krajem ožujka. Istovremeno u Italiji rijeka Po, najdulja u zemlji, ima 61 posto manje vode od uobičajene količine u rano proljeće. Prvi znakovi suše zahvatili su Francusku, Španjolsku i sjevernu Italiju izazivajući zabrinutost zbog opskrbe vodom.

Klimatske promjene već utječu na Europu u različitim oblicima, ovisno o regiji. One mogu uzrokovati gubitak biološke raznolikosti, šumske požare, smanjenje prinosa usjeva i više temperature. Osim toga, mogu utjecati na zdravlje ljudi.

karta klimatskih promjena u EUROPI

Klimatske promjene uzrokuju brojne posljedice za zdravlje ljudi, okoliš i gospodarstvo. Posebno je ugroženo područje Mediterana gdje će kombinacija manje količine oborina i rasta temperatura prouzročit velike suše i ugroziti sigurnu opskrbu hranom i vodom.

Unija za Mediteran (UfM), institucija koja okuplja 43 države: 27 članica EU-a i još 16 s obala Sredozemnog mora, upozorava kako bi za 15 godina područje južne Europe moglo imati klimu kao što ga sjever Afrike ima posljednja četiri milenija.

Mediteranski gradovi su opasno ugroženi

Gradovi na Mediteranu osobito su na udaru suša, požara, toplinskih valova i nestašice vode pa je potrebna suradnja svih zemalja u tom području kako bi se suzbile posljedice klimatskih promjena, upozorio je zamjenik glavnog tajnika Unije za Mediteran (UfM).

Unija za Mediteran je prije pet godina predstavila svoju urbanu agendu. Urbana agenda UfM-a ima za cilj podržati stvaranje otpornijih i inkluzivnijih gradova u mediteranskoj regiji. Pri tom je fokus na smanjenju nejednakosti i doprinosu postizanju ciljeva održivog razvoja UN-a. Strateški akcijski plan urbanog razvoja Unije za Mediteran do 2040. uspostavlja zajedničku viziju za rješavanje urbanih izazova u regiji. Cilj mu je poboljšati kvalitetu života svih građana izgradnjom boljih, inkluzivnijih zajednica otpornijih na klimatske promjene. Kroz suradnju s WHO-om promiču se zdraviji i ugodniji gradovi kojima je dobrobit njihovih stanovnika prioritet.


Za održiviji, ljepši i humaniji grad


WHO i Unija za Mediteran UfM potpisali su 2020. Memorandum o razumijevanju za suradnju među sektorima u jačanju provedbe Agende 2030. za održivi razvoj. Ovo institucionalno partnerstvo ima za cilj podržati države članice UfM-a u izgradnji kapaciteta i promicanju djelovanja za zdravlje, kroz zdravstvena istraživanja, zdravstveno obrazovanje i zagovaranje zdravlja, u svim domenama politika Euro-mediteranskog partnerstva.

Zagreb je domaćin 3. ministarske konferencije o održivom urbanom razvoju Unije za Mediteran (UfM)

Treća ministarska konferencija Unije za Mediteran o održivom urbanom razvoju održava se u Zagrebu 4. svibnja 2023. Domaćin konferencije je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine RH.

Cilj Treće ministarske konferencije o održivom urbanom razvoju UfM je potvrditi napredak postignut u ispunjavanju ciljeva euro-mediteranske suradnje definiranih na prethodnim ministarskim konferencijama UfM o održivom urbanom razvoju održanim 2011. i 2017. godine. Bit će to ujedno prilika da članice Unije za Mediteran s ključnim partnerima daju poticaj provedbi Urbane agende Unije za Mediteran kroz regionalni dijalog i suradnju u provedbi Strateškog akcijskog plana urbanog razvoja Unije za Mediteran do 2040. godine.

Zaključci i dogovori postignuti na 3. ministarskoj konferenciji UfM-a.

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2023.

NAJČITANIJE