Kako znamo da je hrana koju jedemo sigurna? – Svjetski dan sigurnosti hrane

Objavio
Odgovorno
-
jagode na tržnici
Foto: Freepik

Vodite računa o zdravoj prehrani? No, kako znate da je hrana koju jedete sigurna tj. zdravstveno ispravna? Vjerojatno ste kod pripreme hrane oprali ruke, očistili kuhinjsko posuđe i skuhali hranu na odgovarajućoj temperaturi. Sve su to dobre prakse za sigurnost hrane. No možete li biti sigurni kakva je hrana stigla do vaše kuhinje ili stola?

Vjerojatno ste čitali etikete na ambalaži hrane da biste vidjeli koje sastojke proizvod sadrži ili kako ga kuhati. Pri tome ste svjesno ili nesvjesno poklonili povjerenje svima koji sudjeluju u uzgoju, preradi, pakiranju, distribuciji i pripremi vaše hrane. Povjerenje da to čine na pravi način kako bi vi u svojoj hrani mogli uživati, a da se ne razbolite. Vaša je hrana bila sigurna, a vaše povjerenje opravdano jer su ljudi uključeni u pripremu vaše hrane – bilo u blizini vašeg doma ili na drugom kraju svijeta – slijedili utvrđenu praksu sigurnosti hrane, koja je transparentno dostupna u obliku standarda. Drugim riječima, prehrambeni standardi temelj su povjerenja za sve nas.

Lanac opskrbe hranom uključuje mnoštvo ljudi sa svih strana svijeta: proizvođače, prerađivače, prijevoznike, distributere, trgovce na malo, kuhare i na kraju potrošače. U svakoj fazi ovog procesa postoje opasnosti koje mogu uzrokovati kontaminaciju. Svi  uključeni imaju odgovornost čuvati hranu sigurnom.

Važnost prehrambenih standarda

Prehrambeni standardi su način osiguranja zdravstvene ispravnosti i kvalitete hrane. Oni daju smjernice o higijenskom rukovanju hranom za proizvođače i prerađivače. Oni definiraju maksimalne razine aditiva, kontaminanata, ostataka pesticida i veterinarskih lijekova koje svi mogu sigurno konzumirati. Nadalje, standardi određuju kako se hrana treba mjeriti, pakirati i transportirati kako bi bila sigurna. Zahvaljujući primjeni standarda o stvarima kao što su prehrambena vrijednost i označavanje alergena, potrošači mogu znati hoće li hrana biti dobra za njih.

Sigurnost hrane zajednička je odgovornost vlada, proizvođača i potrošača. Od farme do stola, svatko ima svoju ulogu da bi u konačnici hrana koju konzumiramo bila zdravstveno ispravna. Većina vlada i organizacija usvaja i provodi standarde za hranu koji se temelje na znanstvenim procjenama rizika, pokrivajući opasnosti biološke, kemijske i fizičke prirode. Standarde mogu razviti pojedinačne vlade ili organizacije ili regionalna ili međuvladina tijela za postavljanje standarda. Jedno takvo međunarodno tijelo za postavljanje standarda sigurnosti i kvalitete hrane je Komisija za Codex Alimentarius ili skraćeno Codex. To je mjesto gdje predstavnici 188 zemalja članica i 1 organizacije članice (Europska unija) rade zajedno kako bi osigurali sigurnost hrane.

Ovogodišnji Svjetskoi dan sigurnosti hrane kao svoju temu je istaknuo: “Prehrambeni standardi spašavaju živote“. Tema se poklapa sa 60. obljetnicom Codexa Alimentariusa i potiče zagovornike sigurnosti hrane diljem svijeta da se usredotoče na važnost primjene standarda u svakom aspektu proizvodnje hrane.

Svjetski dan sigurnosti hrane

Dodatne informacije:

Svjetski dan sigurnosti hrane obilježava se svake godine 7. lipnja. Ustanovila ga je 20. prosinca 2018. Glavna skupština Ujedinjenih naroda rezolucijom 73/250., a prvi put je obilježen 2019. Obilježavanje su podržale SZO i FAO kako bi podigli svijest o mjerama sigurnosti hrane.

Glavni cilj Svjetskog dana sigurnosti hrane je zaštititi potrošače prehrambenih proizvoda od bolesti koje se prenose hranom ili bolesti povezanih s konzumacijom hrane.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) promiče sigurno rukovanje hranom kroz Pet ključeva za sigurniju hranu. Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) je jedina međunarodna organizacija koja nadzire sve aspekte prehrambenog lanca. Kroz komplementarne mandate, FAO i WHO pokrivaju niz pitanja kako bi podržali globalnu sigurnost hrane i zaštitili zdravlje potrošača. WHO obično nadzire i održava snažne odnose s javnozdravstvenim sektorom, a FAO se općenito bavi pitanjima sigurnosti hrane duž lanca proizvodnje hrane.

Sigurnost hrane je globalno pitanje

Pristup dovoljnoj količini sigurne i kvalitetne hrane ključan je za održavanje života i promicanje dobrog zdravlja. Hrana koja sadrži štetne bakterije, viruse, parazite ili kemijske tvari može uzrokovati više od 200 različitih bolesti, u rasponu od proljeva do raka. Prema procjeni oko 600 milijuna ljudi (svaki 10 čovjek) se svake godine diljem svijeta razboli nakon što je pojelo kontaminiranu hranu. Bolesti koje se prenose hranom koče socioekonomski razvoj opterećujući sustave zdravstvene zaštite i nanose štetu nacionalnim gospodarstvima, turizmu i trgovini.

Osiguranje dovoljno hrane, prehrana i sigurnost hrane usko su povezani. Hrana koja nije sigurna tj. zdravstveno ispravna stvara začarani krug bolesti i pothranjenosti. To posebno pogađa dojenčad, malu djecu, starije i bolesne osobe. Djeca mlađa od 5 godina nose 40% tereta bolesti koje se prenose hranom, sa 125.000 smrtnih slučajeva svake godine.

Svjetski dan hrane

Nakon desetljeća stalnog pada, glad u svijetu ponovno je u porastu od 2015. godine. Procjenjuje se da je 2018. godine 821 milijun ljudi u svijetu patio od gladi. Ako se ništa ne promijeni, prema Stanju sigurnosti hrane i prehrane u svijetu 2019., golemi izazov postizanja cilja nulte stope gladi do 2030. neće biti postignut

Globalizacija trgovine hranom, rastuća svjetska populacija, klimatske promjene i prehrambeni sustavi koji se brzo mijenjaju utječu i na sigurnost hrane.

Sigurnost hrane i ciljevi održivog razvoja

Sigurnost hrane ključna je za postizanje nekoliko ciljeva održivog razvoja, a Svjetski dan sigurnosti hrane stavlja ih u središte pozornosti. Sigurna hrana pridonosi gospodarskom prosperitetu, jačanju poljoprivrede, trgovine, turizma i održivog razvoja.

CILJ 2: Sigurnosti hrane nema bez dostupnosti hrane. Zaustavljanje gladi znači da svi ljudi imaju pristup sigurnoj te nutritivno i količinski adekvatnoj hrani tijekom cijele godine.

CILJ 3: Sigurnost hrane ima izravan utjecaj na zdravlje i prehranu ljudi. Bolesti koje se prenose hranom mogu se spriječiti.

CILJ 12: Kada zemlje ojačaju svoje regulatorne, znanstvene i tehnološke kapacitete kako bi osigurale da je hrana sigurna i očekivane kvalitete u cijelom prehrambenom lancu, kreću se prema održivijim obrascima proizvodnje i potrošnje hrane.

CILJ 17: Globalizirani svijet s godišnjim izvozom hrane koji trenutno premašuje 1,6 trilijuna USD i složenim prehrambenim sustavima zahtijeva međunarodnu suradnju među sektorima kako bi se osigurala sigurna hrana. Sigurnost hrane zajednička je odgovornost vlada, prehrambene industrije, proizvođača i potrošača.

DOBRA HRVATSKA

Rješenja za onečišćenje plastikom – Svjetski dan zaštite okoliša

Objavio
Odgovorno
-
zagađenje plastikom
Foto: Nayim Ahmed/ UNEP

Opća skupština UN-a je 1972. godine odredila 5. lipnja kao Svjetski dan zaštite okoliša. Cilj obilježavanja je osvjestiti da su zaštita i zdravlje okoliša veliki problem koji utječe na dobrobit ljudi i gospodarski razvoj diljem svijeta. 

Godina 1972. označila je prekretnicu u razvoju međunarodne politike zaštite okoliša, s prvom velikom konferencijom o pitanjima zaštite okoliša, poznatom kao Konferencija o ljudskom okolišu ili Stockholmska konferencija. Kasnije te godine, 15. prosinca, Opća skupština UN-a usvojila je rezoluciju kojom se 5. lipnja proglašava Svjetskim danom zaštite okoliša i poziva “vlade i organizacije u sustavu Ujedinjenih naroda da svake godine na taj dan organiziraju aktivnosti širom svijeta potvrđujući njihovu brigu za očuvanje i unapređenje okoliša, s ciljem produbljivanja ekološke svijesti.”

Prva proslava Svjetskog dana zaštite okoliša održana je 1973. pod sloganom “Samo jedna zemlja”. Sljedećih godina ovaj dan se razvio kao platforma za podizanje svijesti o problemima s kojima se suočava naš okoliš, kao što su onečišćenje zraka, onečišćenje plastikom, ilegalna trgovina divljim životinjama, održiva potrošnja, povećanje razine mora, sigurnost hrane, itd… Osim toga, cilj obilježavanja je pokretanje promjena u obrascima potrošnje te u nacionalnoj i međunarodnoj politici zaštite okoliša.

Ove godine je 50. obljetnica Svjetskog dana zaštite okoliša. Milijuni ljudi diljem svijeta obilježavaju ga svjesni da vrijeme ističe, a priroda je u hitnom stanju. Kako bi se globalno zatopljenje zadržalo ispod 1,5°C u ovom stoljeću, godišnja emisija stakleničkih plinova mora se prepoloviti do 2030. Bez djelovanja, izloženost onečišćenju zraka iznad sigurnih smjernica povećat će se za 50% u ovom desetljeću, a plastični otpad koji teče u vodene ekosustave će se utrostručiti do 2040. Potrebne su hitne mjere za rješavanje ovih hitnih problema.

Tema 2023.: Rješenja za onečišćenje plastikom

Ove će se godine Svjetski dan zaštite okoliša fokusirati na rješenja za onečišćenje plastikom, koristeći hashtag i slogan #BeatPlasticPollution.

Tijekom posljednjih 70 godina, plastika – nevjerojatno savitljiv, svestran i izdržljiv materijal – infiltrirala se na tržište i prožela naizgled svaki kutak i pukotinu na Zemlji. Plastika može pružiti važne prednosti, od medicinskih uređaja koji spašavaju živote do sigurnog i dugotrajnog skladištenja hrane. Međutim, nepotrebna plastika, posebice jednokratna ambalaža i jednokratni predmeti, zagađuju naš planet alarmantnim stopama. Desetljeća gospodarskog rasta i sve veća ovisnost o plastici doveli su do bujice nekontroliranog otpada koji se slijeva u jezera, rijeke, priobalna područja i konačno u more, izazivajući niz problema.

Problem plastičnog otpada – tema koju odgovorno.hr konstantno prati

Svake godine u svijetu se proizvede oko 460 milijuna tona plastike od čega 353 milijuna tona postaje otpad. Onečišćenje plastikom postalo je globalna pošast s nepovoljnim posljedicama za ljudsko zdravlje i okoliš. Svake minute 15 tona plastike ispusti se u ocean, što uzrokuje da plastični otpad čini 85% zagađujućih materijala u moru.

  • Početkom 2000-ih količina plastičnog otpada koju smo proizveli porasla je više u jednom desetljeću nego u prethodnih 40 godina.
  • Plastika je treći najproizvođeniji materijal u svijetu (iza cementa i čelika).
  • Čak 40% sve plastike u EU potroši se samo za ambalažu.
  • 81% plastičnih proizvoda završi kao otpad u manje od godinu dana
  • Opušci cigareta su najčešća vrsta plastičnog otpada, a slijede omoti za hranu, plastične boce, plastični čepovi za boce, plastične vrećice, plastične slamke…
  • Prosječni Hrvat godišnje napravi čak 96 kilograma plastičnog otpada.
  • Sadašnjih 11 milijuna metričkih tona plastike koja godišnje ulazi u ocean utrostručit će se u sljedećih dvadeset godina. To znači da će između 23 i 37 milijuna metričkih tona plastike odlaziti u oceane svake godine do 2040. godine. To je jednako 50 kilograma plastike po metru obale u cijelom svijetu…
  • Više od 800 morskih i obalnih vrsta pogođeno je ovim onečišćenjem kroz gutanje, zapetljavanje i druge opasnosti.
  • Identificirano je 13.000 kemikalija povezanih s proizvodnjom plastike, od kojih se više od 3.000 smatra opasnima za ljudsko zdravlje.
  • Svakog kišnog dana u Parizu iz oblaka padne i 40 kilograma mikroplastike.
  • Svaka osoba na planetu konzumira više od 50.000 čestica mikroplastike godišnje.

Program Ujedinjenih naroda za okoliš poziva na drastično smanjenje proizvodnje plastike – s 460 milijuna tona godišnje na samo 149 milijuna. To zahtijeva hitne i radikalne mjere.

Globalna odluka o zaustavljanju onečišćenja plastikom

Izvješće UNDP poziva na ubrzanje tri osnovne tržišne promjene kojima bi se znatno smanjilo onečišćenje plastikom do 2040. godine. To su: ponovna uporaba, recikliranje i preusmjeravanje plastične ambalaže na alternativne materijale. Agencija Ujedinjenih naroda za okoliš upozorava da bi svako odgađanje moglo dovesti do dodatnih 80 milijuna tona onečišćenja plastikom godišnje do 2040. godine.

Ujedinjeni narodi prošle su godine sklopili povijesni sporazum, prvu globalnu odluku o zaustavljanju onečišćenja plastikom. Na Skupštini Ujedinjenih naroda za okoliš 2022. usvojena je rezolucija za razvoj pravno obvezujućeg dokumenta o onečišćenju plastikom, uključujući morski okoliš, s ambicijom da se pregovori završe do kraja 2024. Prvi pregovarački sastanak održan je u Urugvaju krajem 2022. Drugi sastanak Međuvladinog pregovaračkog odbora (INC -2) održava se u Parizu od 29. svibnja do 2. lipnja 2023. Nakon njih uslijedit će još tri zasjedanja do kraja 2024. i trebala bi olakšati usvajanje ugovora zakazano za 2025. Sporazum se treba temeljiti na sveobuhvatnom pristupu koji se bavi cijelim životnim ciklusom plastike.

Važnost ovogodišnjeg Svjetskog dana zaštite okoliša upravo je u mobiliziranju transformativne akcije diljem svijeta. Kampanja Svjetskog dana zaštite okoliša 2023. #BeatPlasticPollution poziva na globalna rješenja za borbu protiv onečišćenja plastikom. Ovog 5. lipnja pridružite se i vi milijunima diljem svijeta.

DOBRA HRVATSKA

Biciklom do ciljeva održivosti: od zdravlja i ekologije do emancipacije – Svjetski dan bicikla

Objavio
Odgovorno
-
Svjetski dan bicikla
Foto: Pixabay

Naučiti voziti bicikl velika je prekretnica u svačjem, a pogotovo dječjem životu. Uspomene na prvi bicikl često traju cijeli život. Vožnja biciklom je zabavna, a osim toga i pozitivno utječe na fizičko, mentalno i emocionalno zdravlje kako djece tako i odraslih.

Mnogi danas putuju na posao svojim biciklom, dok drugi još razmišljaju o biciklu kao svakodnevnom načinu prijevoza. Svjetska zdravstvena organizacija aktivno promiče vožnju biciklom zbog dobrobiti za zdravlje i okoliš. Bicikliranjem se povećava tjelesna aktivnost, smanjuje pojava nezaraznih bolesti poput raka i dijabetesa te smanjuje zagađenja zraka i gradska buka.

Danas brojne vlade diljem svijeta, prepoznaju bicikl i kao sredstvo postizanja različitih ciljeva održivog razvoja. To su ciljevi koji se odnose na obrazovanje, energiju, zapošljavanje, gradove i nejednakosti. Temeljna premisa promicanja bicikliranja su sigurne ceste. Povodom Svjetskog dana bicikla, SZO je izdala niz materijala i priloga za promicanje biciklizma, poboljšanje sigurnosti na cestama, poboljšanje zdravlja i dobrobiti ljudi te mjesta gdje žive, rade i igraju se.

Više članaka na temu bicikla

Svjetski dan bicikla

Svjetski dan bicikla / SZO

Priznajući jedinstvenost, dugovječnost i svestranost bicikla, koji je u upotrebi već dva stoljeća, Glavna skupština UN-a je svojom rezolucijom od 12. travnja 2018. godine odlučila proglasiti 3. lipnja Svjetskim danom bicikla.

Poticaj je to raznim dionicima da istaknu i unaprijede korištenje bicikla kao sredstva za poticanje održivog razvoja, jačanje obrazovanja, uključujući tjelesni odgoj, za djecu i mlade, promicanje zdravlja, prevenciju bolesti, promicanje tolerancije, međusobnog razumijevanja i poštovanja te olakšavanje društvene uključenosti i kulture mira.

Kao način obilježavanja Svjetskog dana bicikla Skupština UN-a pozdravlja inicijative za organiziranje biciklističkih vožnji na nacionalnoj i lokalnoj razini. To je prilika za jačanja tjelesnog i psihičkog zdravlja i dobrobiti te razvoja kulture vožnje biciklom u društvu.

Bicikl i održivi razvoj

Svjetski dan bicikla / SZO

Svjetski dan bicikla skreće pozornost na dobrobiti korištenja bicikla — jednostavnog, pristupačnog, čistog i ekološki prihvatljivog te održivog prijevoznog sredstva. Bicikl pridonosi čišćem zraku i smanjenju gužvi te čini obrazovanje, zdravstvenu skrb i druge socijalne usluge dostupnijima najugroženijoj populaciji. Održivi prometni sustav koji promiče gospodarski rast, smanjuje nejednakosti i istodobno jača borbu protiv klimatskih promjena ključan je za postizanje ciljeva održivog razvoja.

Dana 15. ožujka 2022. Opća skupština usvojila je rezoluciju o integraciji uobičajenog biciklizma u sustave javnog prijevoza za održivi razvoj. Naglašeno je da je bicikl instrument održivog prijevoza i prenosi pozitivnu poruku za poticanje održive potrošnje i proizvodnje te pozitivno utječe na klimu.

Svatko može pomoći u ograničavanju klimatskih promjena. Hodanje ili vožnja bicikla umjesto vožnje automobilom smanjit će emisije stakleničkih plinova — i pomoći vašem zdravlju i kondiciji.

Bicikl i prava žena

“Žena se do prava glasa vozi na biciklu” — Elizabeth Cady Stanton

Danas prvenstveno gledamo bicikl kao zdravo i ekološko prijevozno sredstvo. Ne razmišljamo o biciklu kao simbolu društvene slobode i ključnom faktoru emancipacije žena. Zato je važno podsjetiti se koliko je značajnu ulogu bicikl odigrao u toj borbi.

Prije nego što se ‘sigurni’ bicikl pojavio u Europi u kasnom 19. stoljeću, od žena se očekivalo da uglavnom putuju pješice, u kočijama ili na konju, ovisno o društvenom i imovinskom statusu, ali uvijek pod nadzorom muškarca. Onda se pojavio bicikl koji je ženama omogućio da putuju samostalno.

Nije stoga čudno da su mnoge članice ženskog pokreta za pravo glasa bile i biciklistice. Žene su se tako mogle slobodno kretati i susretati kako bi se družile i organizirale. Bicikl je postao moćno sredstvo u borbi za slobodu i ravnopravnost žena.

Vožnja bicikla zahtijevala je i praktičniju odjeću za žene. Potreba za kraćim suknjama i nekim varijantama ženskih hlača bila je polazište za promjenu tadašnje restriktivne mode. Zbirni utjecaj raznih noviteta koje je na praktičnom planu donio bicikl iznjedrili su ‘novu ženu’ 20. stoljeća. Bicikl je postao i ostao simbol emancipacije i promjena.

U brojnim slabije razvijenim regijama svijeta bicikl još uvijek igra ključnu ulogu u osnaživanju žena i djevojaka. Nažalost statistika govori da danas tri puta više muškaraca nego žena vozi bicikl, te je broj žena biciklista u padu. Pa ipak, bicikl i danas najugroženijoj populaciji olakšava pristup obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i drugim socijalnim uslugama, promičući tako njihova prava, perspektive i društvenu uključenost.

Obilježite Svjetski dan bicikla

Svjetski dan bicikla nas podsjeća kako nam bicikli daju slobodu i povezuju nas. Odajući počast jednostavnoj radosti vožnje bicikla, veselimo se budućnosti s čistijim prijevozom. Vožnja bicikla čini svijet otvorenijim i prijateljskijim.

Bicikl je više od prijevoznog sredstva. To je način da se ponovno povežemo s okolinom, doživimo nove avanture i pronađemo radost u jednostavnim trenucima. Bilo da putujete na posao, provodite kvalitetno vrijeme s obitelji ili istražujete nova odredišta, svaka vožnja biciklom ima svoju priču.

Stoga, vozite bicikl i uživajte u brojnim dobrobitima!

DOBRA HRVATSKA

CRVENI ALARM (2): Biblijski potopi – rijeke divljaju. Obrovac, Gračac, Hrvatska Kostajnica i drugi, što potvrđuju? Bit će, vjerojatno, gore.

Objavio
Mirela Drkulec Miletić
-
poplava Obrovac, svibanj 2023
Foto: Poplava u Obrovcu, 15. svibnja 2023. / Radio Dalmacija / Reuters ()

… I ovo danas gore je nego ono od prije 10 godina. Zemaljski zakoni vladaju vječno, odnosno 4,5 milijarde godina još. Poplave, suše, uragani, posljedice su koje imaju i uzroke – u čovjekovom kratkovidnom djelovanju. „Ovo što činimo ili ne činimo danas, uzrok je nečem u budućnosti“, dijalektički je zakon kojeg su ustanovili još antički mislioci. Usuđujemo se zato biti proaktivni, i zato smijemo reći da će klimatsko sutra za ljudstvo na Zemlji biti doista teško, pogotovu za nerazvijene zemlje i siromašno stanovništvo, a tih je većina. Odluke o tome u rukama su svjetske manjine, doista manjine.

Sažetak, za podvući, pamtiti:

  • Kažu da ovakvih povodanja uz rijeke  Zrmanju, Otuču, Unu, nije bilo možda ni u 100 godina.
  • Od 14. do 17. svibnja, na teren  diljem zemlje izišla su 2872 vatrogasca i 1043 vatrogasna vozila iza kojih je 1121 intervencija.
  • Nikada u Hrvatskoj nije bio „napadnut ovoliki front ”, kao dana 17. svibnja, kad je kiša padala u cijeloj zemlji.
  • Uništena je velika imovina, razoreni predjeli i unesrećeni mnogu životi, na tisuće.
  • Očito je: ni posljednje poplave u Hrvatskoj ne mogu se izdvojiti iz šire slike klimatskih promjena.

***

Svibanj ove 2023. ostat će upamćen po kataklizmičkim poplavama diljem Hrvatske. Oko polovice toga mjeseca na nas se sručila ogromna količina kišne vode, koja je izazvala potope biblijskih razmjera, pa u mnogim je mjestima proglašeno izvanredno stanje. Kažu da ovakvih povodanja nije bilo u 100 godina! Klimatske promjene nose posljedice, razorenu imovinu i unesrećene živote.

Uništene kuće, dječji vrtići, škole, trgovine, poplavljeni podrumi, automobili, ljudi okruženi vodom, životinje, domaće i divlje, koje bespomoćno traže spas… Oštećene su i prometnice, mostovi, a promet je na nekim dijelovima bio obustavljen. Uništeni su brojni nasadi na poljoprivrednim površinama te plastenici, a enormna količina vode pokrenula je klizišta i odrone. Štete od poplava su ogromne i još se zbrajaju. Uništena je mnoga imovina, razoreni predjeli i unesrećeni mnogu životi, na tisuće.

Pod vodom su bili veliki dijelovi Hrvatske, od Virovitice do Gračaca. Osobito je kritično bilo u području južne Like i Dalmacije, a najpogođeniji gradovi bili su Obrovac i Gračac. Vodostaj rijeke Zrmanje u Obrovcu prešao je povijesnu razinu od 302 cm, što je čak 39 cm iznad do sada najviše zabilježenoga vodostaja Zrmanje izmjerenoga u tome gradu. 

Obrovac kao nikad u 100 godina

Zrmanja se prelila čak i preko zaštitnog zida i poplavila centar Obrovca. Naime, zaštitni zid rijeke Zrmanje izgrađen je 2008. godine te je predviđeno da spriječi prodor vode na temelju 100-godišnjeg prosjeka, odnosno štiti do visine vodostaja od 265 cm. No, vodostaj Zrmanje je premašio tu granicu i dosegnuo razinu od 302 cm zbog čega se voda prelila preko zida. K tome, voda iz Zrmanje počela je kroz kanalizacijski sustav ulaziti u niže dijelove Obrovca, pa je u toj razlivenoj vodi bilo i fekalija i nafte, grozno. U jednom trenutku razlivene vode Zrmanje došle su i do prozora kuća, a poplavljena je i srednja škola. Kiša je potom izazvala golemi odron, pri čemu je više od sto kubika zemlje i kamenja zatrpalo cestu.

poplava, svibanj 2023.
Foto: N1 / Vesela Šegvić

Gračac kao nikad

Gračac Prema službenim podacima, 14. i 15. svibnja i u Gračacu je palo 334 litara kiše, a u pet dana ukupno 425 litara što je više nego ikada ukupno u svibnju. U tome gradu, nažalost, nije pomagala ni izgradnja zečjih nasipa jer je voda izvirala iz tla na mnogo mjesta budući da je dolazila iz krških ponornica. I rijeka Una rasla je u prosjeku tri centimetra na sat ugrozivši ljude u Hrvatskoj Kostajnici, kojima su pomagali i pripadnici Hrvatske vojske.  

Naravno, u pomoć svim stradalim stanovnicima priskočile su sve službe, od vatrogasaca, HGSS-a, vojske, radnika Hrvatskih voda, pripadnika Crvenog križa i drugih. Spašavali su ljude, nosili im hranu i pitku vodu, a također su  ispumpavali vodu iz kuća, bunara i dvorišta, podizali zečje nasipe, pregledavali šahtove, čistili prometnice od grana i smeća, pomagali ljudima da se izvuku iz automobila koji bi zapeli u bujičnim vodama…

Na području cijele Hrvatske u vrijeme najkritičnijih dana, od 14. do 17. svibnja, na teren  diljem zemlje izišla su 2872 vatrogasca i 1043 vatrogasna vozila iza kojih je 1121 intervencija u obrani od poplava, priopćila je Hrvatska vatrogasna zajednica. 

Analiza iz DHMZ, dramatika zbivanja, uzroci

Tih je nekoliko dana u svibnju uistinu bilo dramatično, gotovo apokaliptično u mnogim dijelovima zemlje. Stoga je Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) napravio analizu, a kao glavni uzrok razornih poplava naveo je „izraženu ciklonalnu aktivnost tijekom prve polovine svibnja“. 

„Visinska sinoptička situacija omogućavala je stalni dotok vrlo vlažnog zraka s juga, odnosno od sjevera Afrike, a iste putanje imale su i prizemne ciklone koje su se preko Sredozemnog mora premještale do našeg dijela Europe“. U analizi DHMZ-a dalje stoji da „najintenzivnija kiša u noći u ponedjeljak, 15. svibnja 2023., padala je na području južnog Velebita“. 

Za Gračac su premašeni apsolutni dnevni i mjesečni maksimumi količine oborine. U malo više od pola mjeseca (17 dana) u Gračacu je „zabilježeno ukupno 500,3 mm oborine što je gotovo četiri puta veća (3,9) količina od prosječne mjesečne količine oborine za svibanj (128,5 mm; razdoblje 1981. – 2010.), a 1,5 puta veća od dosadašnjeg mjesečnog maksimuma za svibanj iz 2016. (329,5 mm). Dana 15. svibnja 2023. u 8 h izmjereno je 256,4 mm i time premašen maksimum dnevne količine oborine za ovu postaju na kojoj se mjeri od 1960. godine“, stoji u analizi DHMZ-a. 

„Sliv rijeke Zrmanje najvećim dijelom drenira područje južne Like, planinu Poštak i dio Ravnih kotara“, stoji nadalje u toj analizi te se objašnjava da u „slučajevima obilnih oborina dio riječnih voda koji ne stane u umjetne akumulacije slijedi stare prirodne puteve do ponornih zona gdje ulazi u velebitsko krško podzemlje i izvire na nižoj razini sliva…“. To je i glavni uzrok poplavljivanja Gračaca s okolicom i Obrovca. Dio vode podzemno se prelio i u sliv rijeke Krke, koja je 15. svibnja također dosegla rekordni vodostaj. I na susjednom izvoru Une toga dana je „zabilježen novi maksimalni relativni vodostaj od +204 cm“ što je u Hrvatskoj Kostajnici dovelo do „izvanrednog stanja obrane od poplava s maksimalnim dosegnutim vodostajem od +497 cm 17. svibnja, što je tek za desetak centimetara niže od apsolutnog maksimalnog vodostaja iz katastrofalne poplave iz svibnja 2014.“, stoji u analizi DHMZ-a.

Generalni direktor Hrvatskih voda  Zoran Đuroković za Dnevnik HTV-a 17. svibnja je izjavio da nikada u Hrvatskoj nije bio „napadnut ovoliki front ” jer je kiša padala u cijeloj zemlji. Naglasio je da unatoč ekstremno visokim vodostajima nasipi nigdje nisu popustili. „Imamo pet izvanrednih stanja od poplava, devet izvanrednih obrana, 17 redovnih obrana i 20 vodotoka je u različitim stupnjevima obrane“, rekao je tada Đuroković. 

Očito je: ni posljednje poplave u Hrvatskoj ne mogu se izdvojiti iz šire slike klimatskih promjena. Stručnjaci već dugo upozoravaju da će poplave, ali i suše i toplinski valovi pogađati velike dijelove svijeta, a pratit će ih enormni troškovi od nastalih šteta. Ovog proljeća na svojoj smo koži to upozorenje i sami iskusili. Hoće li ovakvi događaji kod nas i u svijetu biti dovoljni da se čovječanstvo osvijesti i prihvati se borbe za susprezanje od potrošnje i rasipništva. Ugrožavamo sebe, posebno nove generacije mladih, sve zbog egoizma sadašnjih donositelja odluka (manjine) i masovnog nerazbora većine. Hoće li nam mladi ikad oprostiti?! Što to ova generacija čini?!

DOBRA HRVATSKA /MDM
Svibanj. 2023.

odgovorno@odgovorno.hr
www.odgovorno.hr

ODRAST! Radionica Riperaj u Rijeci popravlja stvari građanima besplatno. Originalni – najbolji doprinos održivosti!

Objavio
Odgovorno
-
Riperaj
Foto: Riperaj - web stranica

Različita iskustva, a sve dobro! U Nizozemskoj postoji koncept tzv. „Repair cafe-a“ u kojima, uz šalicu kave ili čaja, možete popraviti pokvarene ili oštećene predmete, a u Rijeci je početkom listopada 2019. otvorena Gradska radionica za besplatni popravak predmeta i uređaja – „Riperaj“, prva takva u Hrvatskoj. Od otvorenja Riperaja do danas, kroz te 3,5 godine popravljeno je više od 5.500 predmeta. 

Riječ je o prostoru u samom centru grada, na adresi Ivana Zajca 20 b, u kojemu građani mogu popraviti skoro sve (ne baš sve, ne auto, vrata, TV ili sustav kućnog kina, HI-FI… ), ali da – razbijeni i oštećeni namještaj, igračke, odjeću.. male kućanske uređaje (mikser, pegla, fen, usisavač…) i sl. Možete popraviti i bicikle, kišobrane i mnogo toga… 

Olako odbacivanje starih predmeta i neprestana kupnja novog i „modernog“, kućanski popravci koji izluđuju ( „umiruća“ obveza), s posljedicama permanentnog prirode i trošenja resursa Zemlje…  navelo je i Riječane na potrebu promišljenijeg djelovanjem prema društvu i okolišu, prema sebi, s ciljem uspostave odgovorne civilizacije. 

Cilj projekta u užem je smislu ekološki jer se na ovaj način oštećeni ili pokvareni predmeti mogu još koristiti pa je time i manje nove proizvodnje i otpada, devastiranja prirode, manje rada i potrebne energije. U širem smislu, ovime se mijenja i naša filozofija življenja, manje je stvari uz nas i na Zemlji, živimo jednostavno, lakše se diše. I ne samo to.

Kroz zajednički rad i angažman, razmjenu znanja i međusobno utjecanje i učenje, druženje i stvaranje  novih odnosa na edukativnim radionicama potiče se i društvena kohezija u lokalnoj zajednici. 

  • U Riperaju učimo, stvaramo, educiramo, pomažemo, popravljamo, preuređujemo, stvaramo nova poznanstva, razmjenjujemo znanja, a sve s ciljem smanjenja nastanka otpada, poticanja ponovne uporabe i izgradnje pozitivnih stavova i odnosa prema okolišu. – ističe  Danijela Matejcic Miletić, dipl. ing., voditeljica razvoja i edukacije građana u riječkom Komunalnom društvu Čistoća.

Svrha Riperaja  je, također, pružiti građanima prostor, alate i savjete koji su  potrebni za svladavanje vještina i jednostavnih popravaka koje kasnije mogu samostalno primjenjivati u životu. Vlasnicima pokvarenih i oštećenih predmeta na raspolaganju su neki od teže dostupnih alata koje se obično ne isplati kupovati, a tu je i važna podrška majstora koji pomažu u rješavanju kvarova. Ako se utvrdi da je predmet i dalje neispravan, isti se  zadrži na reciklažnom dvorištu, a dijelovi koriste za edukaciju.

  • Jako sam sretna što postoji ovakvo mjesto u Rijeci, a velika je prednost i što se nalazi u centru grada. Ovdje sam već više puta nosila svoje stvari na popravak i moram pohvaliti simpatične i stručne majstore koji su mi do sada sve što sam donijela uspješno popravili. – istaknula je korisnica Anita iz Rijeke.

Riperaj nudi i dodatan sadržaj

U Riperaju se nalazi i Bert, samoposlužni aparat za prodaju proizvoda bez ambalaže koji nudi ekološke deterdžente i šampone, nekoliko vrsta prirodnih octa i ulja za  kupce koji dolaze s vlastitom ambalažom. 

Proizvodi koje se može kupiti u Bertu su lokalnog, kontroliranog i prirodnog podrijetla!

  • Provedene su i razne radionice (izrada torbi od plastičnih vrećica, nakita od otpadne elektroničke opreme, lutki od otpada, torbi od majica, ekoloških trajnih krpica za čuvanje hrane, eko pričaonica, radionice kompostiranja te još niz raznih radionica, a u par navrata smo ugostili i buvljak rabljene odjeće i obuće. Na radionice se uglavnom zainteresirani građani prijavljuju online prijavom po objavi naše radionice na društvenoj mreži Riperaja ili ponekad objavom radionica u lokalnim medijima- objasnila nam je Miletić.

A da na mladima svijet ostaje, potvđuje i podatak da su edukacije, radionice i predavanja o održivom gospodarenju otpadom u Riperaju održane i za više vrtićkih, osnovnoškolskih i srednjoškolskih skupina.

Riječ uredništva odgovorno.hr

RAZNA ISKUSTVA, A MNOGO DOBROG. ODRAST UZ ODRŽIVI RAZVOJ!
Riječki Riperaj prvi je takav projekt u Hrvatskoj. No ima i drugih slučajeva čiji su ciljevi isti: produljiti vijek korištenja proizvodu, što znači i manje šopingiranja i kupovine novog, sa mnogim pozitivnim učincima… konačno do manje CO2 u atmosferi i oporavka klime. Uz sve ovo, podržava se i novo zapošljavanje, otvaranjem radnih mjesta majstora, servisera i općih stručnjaka za popravke. Koristi su, dakle, i ekonomske i klimatske i socijalne i mnoge druge – za društvo i građanina-pojedinca i Zemlju.
Sve je to na tragu filozofije ODRASTA, koja se zalaže za jednostavniji život, više smisla, manje materijalnog i „modernog“, koji pristup www.odgovorno.hr svestrano podržava i promovira (linkajte OVDJE) . Ujedno, podržavamo povezivanje dobrih strana pristupa ODRASTA s onim pozitivnim stranama koncepta CILJEVA ODRŽIVOG RAZVOJA AGENDE 2030., držeći kako je Odrast ona viša stepenica ljudskog razvoja.
Sve nam je jasnije i to kako više nije ni dovoljno ni razumno mjeriti uspjeh, rast i razvoj zemalja i čovječanstva tek kroz one „klasične“ , ekonomske, opipljive pokazatelje – npr. rast/pad BDP, proizvodnje, opće potrošnje … do potrošnje na malo. Jer, promatrajući uspješnost života i „poslovanja“ društva, zbirna slika stanja nacija i čovječanstva sadrži puno više nijansa i boje. A gdje su u tome pokazatelji sreće, duhovne i duševne strane života, osobni rast i razvoj čovjeka uvis, gdje je mentalno zdravlje, pa sve do nekog pokazatelja (mjerila) za ono najvažnije: sreću, smisao i ispravnost čovjekova života!? Eto, ODRAST o svemu tome puno više brine! I pozdravlja svaki slučaj brige o duljem i pažljivijem načinu korištenju onog što već imamo, kakav slučaj bilježimo i u Rijeci.
Riperaj i svi „riperaji“ znak su napretka, koji uvijek ide naprijed i ići će, koji veseli.
Mimo ovog u Rijeci, zabilježili smo specifične slučajeve afirmacije i organizacije popravaka postojećih stvari također i u Rovinju i Prelogu, a vjerujemo da ih u Hrvatskoj ima i više. Praksa zelenog Beča šire je poznata u EU.

KLIKNITE NA RANIJE ČLANKE NA WWW.ODGOVORNO.HR:

Goran Tudor, urednik

Zorana Ćetković
DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2023.

www.odgovono.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Svjetski dan nepušenja – Svjetski dan bez duhana

Objavio
Odgovorno
-
Svjetski dan nepušenja - Svjetski dan bez duhana
Foto: Freepik

Svjetski dan bez duhana organizira Svjetska zdravstvena organizacija svake godine 31. svibnja. Cilj je promicanje svijesti o rizicima konzumacije duhana te o njegovom štetnom utjecaju na obitelj, društvo i okoliš.

Upotreba duhana i njegova konzumacija jedan je od vodećih uzroka mnogih vrsta raka. Potvrđeno je uzrok raka pluća, grkljana, usta, jednjaka, grla, mjehura, bubrega, jetre, želuca, gušterače, debelog crijeva i vrata maternice i akutne mijeloične leukemije. Procjenjuje se da više od 1 milijuna ljudi godišnje umre zbog konzumiranja duhana. Osim što duhan šteti našem zdravlju, uzgoj duhana šteti i poljoprivredi, zdravlju planeta te održivom razvoju.

Svjetski dan bez duhana utemeljile su države članice Svjetske zdravstvene organizacije 1987. godine. Cilj je bio podizanje svijesti o razornim učincima (smrti i bolesti) upotrebe duhana na javno zdravlje diljem svijeta. Svjetska zdravstvena skupština proglasila je 7. travnja 1988. Svjetski dan nepušenja u Rezoluciji WHA40.38 iz 1987. Potom je 1988.  godine donesena Rezolucija WHA42.19 kojom se određuje 31. svibnja kao Svjetski dan bez duhana.

Utjecaj duhana na okoliš i održivi razvoj

Kontrola duhana: informativni list o duhanu i ciljevima održivog razvoja
Kontrola duhana: informativni list o duhanu i ciljevima održivog razvoja

Diljem svijeta oko 3,5 milijuna hektara zemlje se svake godine prenamijeni za uzgoj duhana. Uzgoj duhana također pridonosi krčenju šuma od 200.000 hektara godišnje. No proizvodnja duhana ima i znatno veći razorni učinak na ekosustave. Poljoprivredne površine duhana sklonije su dezertifikaciji (gubitku biološke produktivnosti) u usporedbi s drugim poljoprivrednim aktivnostima. Osim toga, uzgoj duhana zahtijeva veliku upotrebu kemijskih gnojiva i pesticida. To dovodi do smanjenja plodnosti tla te posljedično rezultira smanjenjem proizvodnje drugih prehrambenih usjeva. Opušci cigareta — čiji filteri sadrže sitna plastična vlakna — najčešća su vrsta plastičnog otpada koji se nalazi u okolišu.

Rizici uzgoja duhana, proizvodnje, distribucije, potrošnje i otpada do sada su nedovoljno osviješteni i dokumentirani. Štetan utjecaj duhanske industrije na okoliš golem je i raste, a istraživači i kreatori politike dosad su mu posvetili relativno malo pažnje.

Ekološke posljedice upotrebe duhana premještaju ga iz ljudskog u planetarni problem. Ne radi se samo o životima korisnika duhana i onih oko njih, pa čak ni onih koji su uključeni u proizvodnju duhana. Duhan se više ne može jednostavno kategorizirati kao prijetnja zdravlju – on je prijetnja ljudskom razvoju u cjelini.

Duhan ugrožava održivu proizvodnju hrane u slabije razvijenim zemljama

Održiva proizvodnja hrane u siromašnim i srednje razvijenim zemljama mogla bi biti ugrožena ako bi se duhan uzgajao kao komercijalna kultura. Većina (90%) najvećih regija u kojima se uzgaja duhan su zemlje s niskim i srednjim dohotkom, pri čemu četiri zemlje spadaju u kategoriju nacija s niskim dohotkom i deficitom hrane.

Duhanska industrija često sebe reklamira kao zagovornika za život uzgajivača duhana. Ovo je daleko od istine. Nepošteni ugovorni aranžmani s duhanskim kompanijama drže poljoprivrednike u siromaštvu, a dječji rad koji je često utkan u uzgoj duhana zadire u pravo na obrazovanje i predstavlja kršenje ljudskih prava.

Bilo kakav profit koji bi se mogao steći od duhana kao novčane kulture teško će nadoknaditi štetu nanesenu održivoj proizvodnji hrane u zemljama s niskim i srednjim dohotkom. U tom kontekstu, postoji hitna potreba za poduzimanjem zakonskih mjera za smanjenje uzgoja duhana i pomoć poljoprivrednicima da prijeđu na proizvodnju alternativnih prehrambenih usjeva.

Trebamo hranu, a ne duhan

Kampanja: Uzgajajte hranu, a ne duhan
Kampanja: Uzgajajte hranu, a ne duhan

Globalna prehrambena kriza raste potaknuta sukobima, klimatskim promjenama, učincima pandemije COVID-19 kao i sadašnjeg rata u Ukrajini. Posljedica su poremećaji u proizvodnji i obskrbnim lancima. U konačnici rastu cijene hrane, goriva i gnojiva.

U mnogim područjima se oskudna obradiva zemlja i voda koriste za uzgoj duhana. Uništavaju se tisuće hektara šuma kako bi se stvorio prostor za proizvodnju duhana i gorivo za sušenje lišća duhana. Plodna zemlja se tako uništava i ne može se koristiti za uzgoj prijeko potrebnih prehrambenih usjeva.

Uzgoj i proizvodnja duhana dovode do dugoročnih, globalnih ekoloških šteta i klimatskih promjena te participiraju u određivanju budućnosti poljoprivrede i sigurnosti hrane.

Stoga je ovogodišnja tema Svjetskog dana bez duhana: “Trebamo hranu, a ne duhan”. Globalna kampanja 2023. godine ima za cilj podići svijest o alternativnoj proizvodnji usjeva i marketinškim mogućnostima za uzgajivače duhana te ih potaknuti na uzgoj održivih, hranjivih usjeva. Namjera je i razotkriti nastojanja duhanske industrije da sabotira pokušaje zamjene uzgoja duhana s održivim usjevima.

Kampanja 2023 WNTD poziva vlade i kreatore politike da pojačaju zakonodavstvo, razviju odgovarajuće politike i strategije. Time bi se omogućili tržišni uvjeti da se uzgajivači duhana prebace na uzgoj prehrambenih usjeva. I to tako da ti prehrambeni usjevi njima i njihovim obiteljima omogućuju bolji život. Okvirna konvencija Svjetske zdravstvene organizacije o kontroli duhana nudi konkretna načela i opcije politika o promicanju ekonomski održivih alternativa za radnike, uzgajivače i pojedinačne prodavače duhana (navedeno u članku 17.), te o poboljšanju zaštite okoliša i zdravlja ljudi (članak 18.).

DOBRA HRVATSKA

Re-kreiraj posao i život za žene i muškarce MAMFORCE & CEMEX: Kako do rodne ravnoteže u građevinskom sektoru? Fleksibilnost i dobra organizacija za rodnu ravnopravnost.

Objavio
Odgovorno
-
MAMFORCE Dijana Kobas Desković, direktorica Spona Code i Mirela Kotarac, Cemex, direktorica ljudskih resursa
Foto: Dijana Kobas Desković, direktorica Spona Code i Mirela Kotarac, Cemex, direktorica ljudskih resursa

Građevinska industrija u pravilu se smatra domenom muškaraca, sektorom u kojem žene teže napreduju ili dobivaju priliku napredovati. Neke od tih teza ipak već pripadaju vremenu prošlih generacija. Točno je da se žene još uvijek ne odlučuju u velikom broju za građevinska zanimanja, no ono što je sigurno drugačije prilike su za napredovanje. To potvrđuju dva zanimljiva podatka u tvrtki Cemex, vodećoj svjetskoj kompaniji za proizvodnju građevinskih materijala. 

U ukupnom broju od gotovo 500 zaposlenih je 18 posto žena, no u upravi žene čine impresivnih 40 posto, što je daleko iznad prosjeka Hrvatske kad je udio žena na upravljačkim pozicijama u pitanju. Rodni jaz među zaposlenima ne postoji, ističu u Cemexu. Prosječni staž koji su zaposlenici ostvarili u ovoj tvrtki je 18 godina, što dovoljno govori o zadovoljstvu uvjetima koji su im ponuđeni, no prostora za napredak uvijek ima. Kad se u samo godinu dana ostvari ukupni napredak od 12 posto u wellbeingu i kulturi podrške i fleksibilnosti, za očekivati je da će se taj prosječni staž proveden u tvrtki i povećati, bez obzira na nesmiljenu borbu za svakog radnika u građevinskoj operativi.

  • Prošlogodišnjim osvajanjem standarda MAMFORCE Basic dobili smo uvid u naš prostor za napredak. Radimo na daljnjem poboljšanju radnih uvjeta, ali i širenju svijesti o važnosti ovih tema, naročito među našom pretežito muškom populacijom. Održali smo 40-ak sastanka sa zaposlenicima, slušali prijedloge za ostvarenje životne ravnoteže, poticali očeve na korištenje roditeljskog dopusta. Sretni smo što su se naši napori odrazili i u rezultatima, čime smo zaslužili napredni MAMFORCE Standard. – kaže Mirela Kotarac, direktorica ljudskih resursa.
MAMFORCE Standard
MAMFORCE Standard

Cemex se u procesu certifikacije za MAMFORCE standard, u sklopu projekta Re-kreiraj život i posao za muškarce i žene, koji je koordiniralo Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalni politike s partnerima tvrtkom Spona Code i Zajednicom hrvatskih županija, koncentrirao na četiri glavna segmenta: mentalno zdravlje, tjelesno zdravlje, financijsko zdravlje i iskustvo zaposlenih, kompleksna pitanja u suvremenim izazovnim životnim uvjetima, koji nijedan ne smije biti zapostavljen. Važnost mentalnog zdravlja pogotovo je tema koja sporije dolazi u fokus, ili koja se redovito zanemaruje, iako se sve više govori potrebi edukacija upravljanja stresom. Coaching program mentalne kondicije naišao je na jako dobar odjek među zaposlenima, kao i pogodnosti usmjerene na tjelesno zdravlje: specijalistički i dijagnostički pregledi u privatnim zdravstvenim ustanovama, potpore za kupnju medicinskih pomagala ili tretmana i pregleda djece s posebnim potrebama, naknada radniku u slučaju bolovanja zbog onkoloških bolesti. Teške, osjetljive teme, u kojima treba voditi brigu i o zaštiti privatnih podataka. Zaposleni su posebno dobro reagirali na aplikaciju Doct App, koja im omogućuje da nazovu liječnika video pozivom ako im treba hitni medicinski savjet. Za sve koji cijene svoje vrijeme i organizaciju i hitnost rješavanja nekog problema apsolutno pun pogodak, kažu u Cemexu. Učinak ovih mjera bio je vrlo konkretan za tvrtku, na razini organizacije prosjek bolovanja smanjio se za 2.2 dana.

Ova cijenjena kompanija i dosada je bila daleko iznad hrvatskog i europskog prosjeka kad su razlike u plaćama muškaraca i žena u pitanju. U odnosu na hrvatskih 11 posto i europskih 12 posto boljih plaća muškaraca Cemex je prije provođenja akcijskog plana imao razliku u plaćama od svega 3 posto. U godinu dana jaz su dodatno smanjili, sveli ga na zanemarivih 1 posto. Ono gdje su došli na nulu, u potpunosti postigli financijsku jednakost svojih zaposlenika, je razlika u nagradama, s nekadašnjih 16 posto razlike danas muškarci i žene dobivaju jednake nagrade. 

  • Iako kao organizacija imamo sustave i alate za promicanje jednakosti još uvijek se suočavamo s puno nesvjesnih pristanosti, ali ustrajni smo u provođenju promjena i zadovoljni napretkom koji smo ostvarili. Svatko od nas svojim primjerom pokazuje na značaj rodne ravnopravnosti – ističe Kotarac, koja osim što vodi odjel ljudskih resursa zauzima i mjesto u Upravi kompanije.

Novi program Mentorstvo za žene pokazao se izuzetno vrijednim. Trendovi su da je muškarcima mentorstvo, pogotovo neformalno, dostupnije nego ženama, što se naravno vidi i na prilikama za napredovanje. 17 % smanjena je u Cemexu razlika u zastupljenosti žena u promocijama, 18 je % više žena među talentima, 6 % među nasljednicima. Dan žena u ovoj kompaniji nije samo na deklarativnoj razini i pažnji u vidu dara, ovdje je dar dijeljenje znanja i iskustava na webinarima posvećenim rodnoj ravnopravnosti.

Dvije stepenice u MAMFORCE certifikaciji prošao je Cemex, no tu sigurno ne staju. Tome u prilog govori osnivanje Odbora za dobrobit zaposlenika, te uvedena Politika dobrobiti zaposlenika, kao i činjenica da kao jedna od rijetkih tvrtki iz realnog sektora Cemex ima potpisan kolektivni ugovor, kroz koji su aneksom svojim zaposlenicima osigurali ono što je možda i ključno – osjetno povećanje plaća, u skladu s bujajućom inflacijom, devet posto fiksno i 2.5 % varijabilno. To se zove poželjan poslodavac.

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2023.

Re-kreiraj posao i život za žene i muškarce MAMFORCE & SAPONIA: Ujednačeno po spolu uz dobru ravnotežu poslovnog i privatnog. Fleksibilnost i dobra organizacija za rodnu ravnopravnost!

Objavio
Odgovorno
-
MAMFORCE - Dijana Kobas Desković, direktorica Spona Code i Andrea Božić, Saponia, Project Manager
Foto: Dijana Kobas Desković, direktorica Spona Code i Andrea Božić, Saponia, Project Manager

Kada se kompanija može pohvaliti sa 130 godina poslovanja, jasno je da je u tako dugom stažu bilo itekako prostora za promišljanje o poslovnim procesima, o tome što poboljšava učinkovitost, kako zadržati kvalitetnog radnika, kako mu omogućiti da ostvari svoje maksimalne potencijale, na osobnu korist i zadovoljstvo i poslovni učinak tvrtke. Osječka Saponia odavno je prepoznala važnost zadovoljstva radnika kao ključ motivacije, kao i neupitnost značaja rodne ravnopravnosti za dobrobit kompanije.

U kompleksnim prerađivačkim industrijama, sa više do 750 zaposlenih, nije jednostavno uskladiti sve želje i potrebe s mogućnostima i zahtjevima posla. Provedeno istraživanje pokazalo je kako 95 % zaposlenih doživljava Saponiju kao tvrtku s nula tolerancije na bilo kakve oblike uznemiravanja i neetičnog ponašanja, udio žena u menadžmentu veći je za 14% u odnosu na udio žena u organizaciji, a uobičajena razlika u plaćama po spolu u ovoj kompaniji nije slučaj. Promoviranje je ujednačeno, spol nije prepreka za napredovanje, a tvrtka omogućava dobru ravnotežu poslovnog i privatnog.

  • Svjesni smo važnosti stalnog unapređenja poslovnih praksi i organizacijske kulture. Smatramo da poboljšanje dobrobiti svih zaposlenih izravno utječe na učinkovitost i zdravlje organizacije, a cilj nam je biti poslodavac izbora u regiji uz maksimalno zadovoljavanje potreba svih dionika. Saponia je tvrtka izražene rodne ravnopravnosti kako po pitanju voditeljskih pozicija, tako i po pitanju plaća, no izazov nam predstavlja privlačenje mladih, motiviranih stručnjaka, želimo postići veću fleksibilnost za zaposlene, povećati općenito zadovoljstvo zaposlenih te osnažiti employer brand. – ističe Zdravko Pavić, direktor Pravnih poslova i upravljanja ljudskim potencijalima i predsjednik Nadzornog odbora.

S obzirom da kompanija stavlja naglasak na razvoj i edukaciju odlučili su ući u proces certifikacije za MAMFORCE standard u sklopu projekta Re-kreiraj posao i život za žene i muškarce, koji je koordiniralo Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike u suradnji s partnerom tvrtkom Spona Code, kreatorom MAMFORCE standarda. 

  • Ulazak u MAMFORCE zajednicu za Saponiju je dio procesa i puta kojem je zadnjih godina predana, a vodi prema modernoj, osviještenoj kompaniji. Saponia se brine za cijeli ekosustav, zaposlenici i njihove obitelji te ravnoteža poslovnog i privatnog su njegov važan dio. Proces stjecanja MAMFORCE certifikata je vrlo složen i zahtjevan, ali usvajanjem smjernica i uz profesionalno usmjeravanje, omogućeno nam je da postanemo još bolji poslodavac,  poboljšamo poslovne prakse, motiviramo zaposlenike i ujedno potvrdimo ispravnost puta kojim smo krenuli – biti tvrtka gdje se svi zaposleni osjećaju kao doma. – kaže sa zadovoljstvom Zdravko Pavić.
MAMFORCE
MAMFORCE Standard

Kao područja za poboljšanje detektirani su regulatorni okvir kroz procedure i pravilnike kojima bi dodatno osnažili već postojeće dobre prakse, te jačanje metrike i komunikacije.

Temeljem preporuka pokrenute su novosti za zaposlene koje se distribuiraju svima u e-sandučiće i stavljaju na oglasne ploče, promijenile su se procedure kako bi se olakšalo korištenje pogodnosti i omogućila bolja ravnoteža poslovnog i privatnog. 

  • Kao mama znam koliko znači podrška radnog okruženja za ostvarivanje svih mojih ciljeva, i poslovnih i privatnih. U Saponiji sam počela kao pripravnik u razvoju, poslu koji me maksimalno ispunjava i uživam u stvaranju novih proizvoda koji se nalaze u većini kućanstava u okruženju. Uz podršku tvrtke i kolega uspjela sam izbalansirati majčinstvo, stjecanje doktorata i odlaske na dodatne edukacije, te napredovanje u karijeri. Nedavno sam se vratila s roditeljskog dopusta nakon trećeg djeteta i tvrtka mi je omogućila rad na pola radnog vremena i daljnje napredovanje. – ispričala nam je zadovoljna Maja Aničić, voditeljica Razvoja tekućih deterdženata. 

Kao itekako važan čimbenik uz potporu poslodavca Aničić posebno ističe i potporu i razumijevanje kolega, što joj dodatno olakšava usklađivanje vremena provedenog na poslu s privatnim obvezama. – Dodatno me to inspirira – ponosna je direktorica, majka troje djece i doktorica znanosti.

Saponia se također posvetila jačanju interne komunikacije kako bi ostvarili bolje razumijevanje i uvažavanje između različitih odjela i poslova. Izrađen je priručnik za zaposlenike zahvaljujući kojem mogu jednostavno i brzo doći do svih informacija vezanih uz njihova prava.

  • Saponia je tvrtka u kojoj je bitno samo kako radite i što znate. U Saponiji je očit ženski dodir. Voditeljice pogona, razvoja, tehnologinje u inženjeringu ili stručnjakinje u prodaji ravnopravne su u svemu svojim muškim kolegama, daju doprinos napredovanju tvrtke i sasvim je normalno da žena obavlja „muški“ posao i obratno. I baš zato volim biti dio ove firme i boriti se za njezin napredak. – smatra Željka Martinović, voditeljica u Nabavi.

Saponia stremi izvrsnosti u svim segmentima poslovanja kroz sustavno unaprjeđenje i modernizaciju procesa. Svjesni izazova poslovanja u trenucima kad je globalno okruženje potreseno nizom kriza uz podršku svih zaposlenih cilj im je zadržati visoku konkurentnost i dugoročnu održivost, te kreirati portfelj proizvoda vrhunske kvalitete s ciljem stvaranja novih vrijednosti.

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2023.

Re-kreiraj posao i život za žene i muškarce MAMFORCE i PODUZETNIČKI CENTAR KRAPINSKO – ZAGORSKE ŽUPANIJE: Osviještenim politikama do zadovoljstva. Fleksibilnost i dobra organizacija za rodnu ravnopravnost!

Objavio
Odgovorno
-
MAMFORCE - Dijana Kobas Desković, direktorica Spona Code i Miroslav Macan, Poduzetnički centar Krapinsko-zagorske županije, voditelj projekta
Foto: Dijana Kobas Desković, direktorica Spona Code i Miroslav Macan, Poduzetnički centar Krapinsko-zagorske županije, voditelj projekta

Mali, ali itekako vrijedni. To je Poduzetnički centar Krapinsko – zagorske županije. Autentičnost, kreativnost i suradnja omogućuju trajan uspjeh, moto je pod kojim se trude olakšati rast poduzetničkog sustava u svojoj županiji. Kao jedan od većih izazova vide poticanje ženskog poduzetništva, što se pokazuje diljem Hrvatske. Žene su često manje zastupljene u poduzetništvu nego muškarci, pa njihovu aktivnost valja poticati​​ razvojem posebnih programa i edukacija, te olakšavanjem pristupa financijskim sredstvima i mentorstvu, kažu u Poduzetničkom centru. Dodatna korist takvog angažmana bila bi povećanje vidljivosti uspješnih poduzetnica, veća podrška i angažman zajednice. 

Proces certifikacije za MAMFORCE standard u sklopu projekta Re-kreiraj posao i život za žene i muškarce, pod dirigentskom palicom Ministarstva rada, mirovinskog osiguranja, obitelji i socijalne politike u izvršnoj sinergiji s tvrtkom Spona Code, kreatorom standarda, motivirao je Poduzetnički centar da se fokusiraju na teme fleksibilnosti u radnom okruženju i kreiranju politike protiv diskriminacije na radnom mjestu. 

  • Rad od kuće, fleksibilni radni sati, prilagodljivi rasporedi i druge mogućnosti koje otvaraju vrata zaposlenima da bolje prilagode radno vrijeme osobnim obvezama stvaraju radno okruženje u kojem se cijene i poštuju različite potrebe i želje zaposlenih, u atmosferi povjerenja i suradnje. Veća fleksibilnost na radnom mjestu dovodi do veće motivacije i produktivnosti zaposlenih, smanjenja stresa i povećanja vjerojatnosti da će ostati dugoročno u tvrtki. Tim razmišljanjima smo se vodili u promjenama koje smo htjeli uvesti za naš tim – govori direktorica Poduzetničkog centra, Helena Matuša.
mamforce
MAMFORCE Standard

Poduzetnički centar Krapinsko Zagorske županije uveo je stoga politiku Radnog mjesta usmjerenog na obitelj, što se pokazalo kao pun pogodak. Educirali su menadžere i kolege o važnosti usklađivanja privatnog i poslovnog života, razvili smjernice za podršku roditeljima i skrbnicima.

  • MAMFORCE standard omogućio mi je da se na radnom mjestu osjećam sigurno kroz uvođenje fleksibilnosti u radu. Kao majci 6-godišnjaka koji polazi vrtić, a svi znamo da to znači česte bolesti, poslodavac mi omogućava da posao svejedno mogu obavljati kvalitetno, a da mi je dijete zbrinuto. Neprocjenjivo! Smatram da upravo takva pozitivna radna okolina i kultura potiče rast zaposlenih, a samim time i naš bolji učinak. – zadovoljna je Željka Grmovšek, voditeljica projekata.

Mjesto bez predrasuda druga je važna misao vodilja koju je Poduzetnički centar uglavio još čvršće u svoje poslovne procese kroz edukaciju zaposlenika i menadžera o predrasudama koje mogu postojati prema roditeljstvu i spolu na radnom mjestu. 

– Moja obitelj je prezadovoljna, a fleksibilnost koju imam u tvrtki kao zaposlena majka omogućila mi je da postanem produktivnija i motiviranija. Toplo preporučam svim tvrtkama da svojim djelatnicima omoguće ravnotežu privatnog i poslovnog života jer će tako dobiti zadovoljnog radnika, a kako se kaže „samo zadovoljan radnik je dobar radnik“. To u našem slučaju zaista nije prazna fraza – ističe Melita Golub, voditeljica ureda.

Nakon usvajanja smjernica MAMFORCE pojačano je međusobno uvažavanje potreba zaposlenih koji imaju obiteljske odgovornosti, njeguje se veća fleksibilnost radnih aranžmana, potiče veća raznolikost u sastavu zaposlenih. 

  • Postupak certifikacije nije bio samo jednokratni projekt, već je potaknuo stvaranje trajne kulture koja se temelji na uvažavanju i podršci zaposlenicima u njihovim potrebama. Naučili smo prepoznavati neosviještenu pristranost i kako ju prevenirati, dobili smo alate za bolju komunikaciju i timski rad. Uveli smo i redovite razgovore o ravnoteži između poslovnog i privatnog života, što je izvrsno prihvaćeno. Osjećamo se kao dio zajednice koja cijeni i podržava ravnotežu između obiteljskih i poslovnih obveza, a ta kultura ostaje trajna vrijednost naše tvrtke. – ističe Matuša.

Krajnja pogodnost postupka koji je prošao Poduzetnički centar Krapinsko – zagorske županije bit će svakako znanje koje će prenijeti svojim korisnicima, poduzetnicima. 

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2023.

Ima li rješenja za onečišćenje plastikom? – Ministarski samit u Parizu

Objavio
Odgovorno
-
Foto: Umjetnička instalacija Benjamina Von Wonga koju je otkrio Greenpeace, uoči četverodnevnog summita Programa UN za okoliš o smanjenju onečišćenja plastikom, u Parizu / EPA

Suočen s ozbiljnom ekološkom krizom svijet hitno mora iznaći rješenja za onečišćenje plastikom. Velik dio planeta pliva u odbačenoj plastici, koja šteti zdravlju životinja i ljudi, ugrožava bioraznolikost te zagađuje svaki ekosustav od vrhova planina do dna oceana. Ima li rješenja?

Danas je u Parizu otpočeo sastanak pod nazivom Globalni sporazum o plastici (INC2), koji će trajati do 2. lipnja 2023., a okupit će se više od tisuću izaslanika, među kojima su ministri i predstavnici vlada. Cilj pregovora koje organizira UN je snažniji angažman na pravno obvezujućem sporazumu o recikliranju veće količine plastičnog otpada.

Porazni podaci o onečišćenju plastikom

Svake se godine u svijetu proizvede oko 460 milijuna tona plastike. Od toga 353 milijuna tona postaje otpad. Plastika je treći najproizvođeniji materijal u svijetu, iza cementa i čelika. Za razliku od drugih materijala, životni ciklus plastike je izuzetno kratak: danas 81% plastičnih proizvoda završi kao otpad u manje od godinu dana. Od tog otpada samo se 9% reciklira, 20% kontrolirano spaljuje, gotovo polovica završava na odlagalištima dok se više od 20% spaljuje na otvorenom ili se odlaže u prirodu. Onečišćenje plastikom postalo je globalna pošast s nepovoljnim posljedicama za ljudsko zdravlje i okoliš. Svake minute 15 tona plastike ulazi u ocean, što uzrokuje da plastični otpad čini 85% zagađujućih materijala u moru. Ako se tako nastavi, prema procjenama do 2050. u oceanima bi moglo biti više plastike nego ribe.

Problem plastičnog otpada – tema koju odgovorno.hr konstantno prati

Milijuni tona plastičnog otpada razasuti su u okolišu ili se ponekad otpremaju tisućama kilometara do odredišta gdje se uglavnom spaljuju ili odlažu. Procijenjeni godišnji gubitak vrijednosti plastičnog ambalažnog otpada samo tijekom razvrstavanja i obrade je 80-120 milijardi USD .

Onečišćenje plastikom plaže u Boliviji
Plaža u Boliviji zatrpana plastikom / Foto: UNDP

Opušci cigareta — čiji filteri sadrže sitna plastična vlakna — najčešća su vrsta plastičnog otpada koji se nalazi u okolišu. Sljedeći najčešći predmeti su omoti za hranu, plastične boce, plastični čepovi za boce, plastične vrećice, plastične slamke… Mnogi od nas svakodnevno koriste ove proizvode, niti ne razmišljajući gdje bi mogli završiti.

Mikroplastika – sitne plastične čestice promjera do 5 mm – pronalaze svoj put u hranu, vodu i zrak. Procjenjuje se da svaka osoba na planetu konzumira više od 50.000 plastičnih čestica godišnje.

Sadašnjih 11 milijuna metričkih tona plastike koja godišnje ulazi u ocean utrostručit će se u sljedećih dvadeset godina. To znači da će između 23 i 37 milijuna metričkih tona plastike odlaziti u oceane svake godine do 2040. godine. To je jednako 50 kilograma plastike po metru obale u cijelom svijetu…
Početkom 2000-ih količina plastičnog otpada koju smo proizveli porasla je više u jednom desetljeću nego u prethodnih 40 godina.
Više od 800 morskih i obalnih vrsta pogođeno je ovim onečišćenjem kroz gutanje, zapetljavanje i druge opasnosti.
Identificirano je 13.000 kemikalija povezanih s proizvodnjom plastike, od kojih se više od 3.000 smatra opasnima za zdravlje.

Izvor: UNEP 2023

Odbačena ili spaljena plastika za jednokratnu upotrebu šteti ljudskom zdravlju i bioraznolikosti te zagađuje svaki ekosustav od vrhova planina do dna oceana. A koliko je problem velik i značajan pokazuje i UNEP izvještaj Od onečišćenja do rješenja: globalna procjena onečišćenja morskim otpadom i plastikom.

Kako stati na kraj plastičnom zagađenju

Ujedinjeni narodi prošle su godine sklopili povijesni sporazum, prvu globalnu odluku o zaustavljanju onečišćenja plastikom. Na Skupštini Ujedinjenih naroda za okoliš 2022. usvojena je rezolucija za razvoj pravno obvezujućeg dokumenta o onečišćenju plastikom, uključujući morski okoliš, s ambicijom da se pregovori završe do kraja 2024. Prvi pregovarački sastanak održan je u Urugvaju krajem 2022. Drugi sastanak Međuvladinog pregovaračkog odbora (INC -2) upravo se održava u Parizu od 29. svibnja do 2. lipnja 2023. Nakon njih uslijedit će još tri zasjedanja do kraja 2024. i trebala bi olakšati usvajanje ugovora zakazano za 2025. Sporazum se treba temeljiti na sveobuhvatnom pristupu koji se bavi cijelim životnim ciklusom plastike.

Prijelaz na kružno gospodarstvo za plastiku je najisplativiji način za rješavanje problema plastičnog otpada. Zatvaranje slavine: Kako svijet može stati na kraj plastičnom zagađenju i stvoriti kružno gospodarstvo analiza je konkretnih praksi, tržišnih promjena i politika usmjerena na rješenja koja mogu utjecati na razmišljanje vlade i poslovnu akciju. Ovo novo UNEP-ovo izvješće Turning off the Tap, objavljeno je uoči drugog kruga pregovora u Parizu o globalnom sporazumu za suzbijanje plastičnog onečišćenja.

Izvješće poziva na ubrzanje tri osnovne tržišne promjene kojima bi se znatno smanjilo onečišćenje plastikom do 2040. godine. To su:

  • ponovna uporaba,
  • recikliranje i
  • preusmjeravanje plastične ambalaže na alternativne materijale.

Prelazak na kružno gospodarstvo može:

  • smanjiti količinu plastike koja ulazi u oceane za više od 80 posto do 2040. godine;
  • smanjiti proizvodnju nereciklirane plastike za 55 posto;
  • uštedjeti vladama 70 milijardi USD do 2040.;
  • smanjiti emisije stakleničkih plinova za 25 posto;
  • stvoriti 700.000 dodatnih radnih mjesta – uglavnom na globalnom jugu.

Izvor: UNEP 2023

Svi dionici moraju pojačati i ubrzati svoje akcije

Za bitno smanjenje onečišćenja plastikom do 2040. vlade, tvrtke i drugi dionici moraju pojačati i ubrzati svoje akcije.

Vlade su ključni akteri u lancu vrijednosti plastike i postoji nekoliko stvari koje mogu učiniti:

  • eliminirati plastične proizvode koji nam nisu potrebni, kroz zabrane, poticaje i sl.
  • mogu promicati inovacije kako bi se plastika koja nam je potrebna bila dizajnirana i uvedena u gospodarstvo na način koji omogućuje njezinu ponovnu upotrebu.
  • osigurati da plastika cirkulira u gospodarstvu što je duže moguće.

Industrija plastike također može poduzeti niz aktivnosti za brzu i sustavnu promjenu:

  • eliminirati problematičnu ili nepotrebnu plastičnu ambalažu ili proizvode redizajniranjem proizvoda radi poboljšane održivosti
  • inoviranjem svojih poslovnih modela kako bi prešli s jednokratnih na plastične proizvode za višekratnu upotrebu.
  • pružiti pouzdane i transparentne informacije o održivosti kako bi potrošači bili informirani kod kupnje.
  • povećati upotrebu recikliranog sadržaja u novim proizvodima kako bi plastika cirkulirala u gospodarstvu.
ne plastici
Foto: prostooleh / Freepik

Što ja mogu učiniti za smanjenje zagađenja plastikom

I konačno, ali ne najmanje važno – svi mi možemo i moramo učiniti više. Postoji mnogo stvari koje svaki pojedinac može učiniti – od donošenja vlastite šalice za kavu na posao, do pritiska na lokalne vlasti da poboljšaju način na koji upravljaju otpadom u svom gradu. Osim toga možete:

  • kupovati održivo: Sljedeći put kad budete u kupovini, birajte hranu bez plastične ambalaže, nosite vrećicu za višekratnu upotrebu, kupujte lokalne proizvode i ponovno punite spremnike kako biste smanjili plastični otpad i utjecaj na okoliš.
  • ulagati u održive proizvode koji ne štete prirodi. Kao npr. šalice za kavu za višekratnu upotrebu, boce za vodu i sl.
  • pravilno razvrstavati otpad za recikliranje.
  • očistiti svoj okoliš, sudjelovati u lokalnim akcijama čišćenja, itd.

Kampanja ovogodišnjeg Svjetskog dana zaštite okoliša #BeatPlasticPollution poziva na globalna rješenja za borbu protiv onečišćenja plastikom. Ovog 5. lipnja pridružite se i vi milijunima diljem svijeta.

DOBRA HRVATSKA

1...606162...182Stranica 61 od 182

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z