Željeznice tj. vlakovi su jedan od ekološki najprihvatljivijih načina kretanja. Automobili, kombiji i kamioni odgovorni su za 72 posto emisija u europskom prometu, dok željeznice sudjeluju sa samo 0,4 posto emisija stakleničkih plinova.
Međutim, novo istraživanje iz lipnja 2023. otkriva kako europske zemlje ukidaju željeznice i grade ceste. Duljina autocesta u Europi porasla je 60% između 1995. i 2020., dok su se željeznice smanjile 6,5% – prema istraživanju njemačkih thinktankova Wuppertal Institute i T3 Transportation koje je naručio Greenpeace. Za svaki euro koji su vlade potrošile na izgradnju željeznica, potrošile su 1,6 eura na izgradnju cesta.
Najveći broj zatvaranja željeznica dogodio se u Njemačkoj (smanjeno za 6706 km), Poljskoj (za 4660 km) i Francuskoj (za 4125 km). No unatoč tome, ove tri zemlje još uvijek predstavljaju najveću ukupnu duljinu mreže, a slijede ih UK i Španjolska.
Svega 10 zemalja izvješćuje o neto povećanju duljine svojih željezničkih mreža od 1995. To su Belgija, Hrvatska, Estonija, Finska, Irska, Italija, Nizozemska, Slovenija, Španjolska i Švicarska.
Autoceste su najviše rasle u Irskoj, Rumunjskoj i Poljskoj, a najmanje u Litvi, Latviji i Belgiji. U 15 od 30 analiziranih zemalja duljina autocesta se više nego udvostručila, uključujući Španjolsku, Norvešku i Grčku.
Imperativ je smanjenje emisije stakleničkih plinova
EU planira smanjiti svoje emisije stakleničkih plinova za 55% do kraja desetljeća u odnosu na razine iz 1990., ali nije uspjela napraviti nikakav napredak u svom prometnom sektoru. Cestovni promet bio je odgovoran za tri četvrtine emisija u sektoru u 2020. godini. Samo će 2029. godine emisije domaćeg prometa pasti ispod razine iz 1990. godine, utvrdila je prošle godine Europska agencija za okoliš.
Greenpeace je pozvao vlade da preusmjere novac s cesta na željeznice, javni prijevoz, biciklističke staze i pločnike.
Nekoliko europskih zemalja pokrenulo je jeftine cijene karata za javni prijevoz u pokušaju smanjenja emisija. Tako je na primjer više od tri milijuna ljudi kupilo njemačku Deutschlandticket po cijeni od 49 eura mjesečno. Portugal je nedavno slijedio taj primjer s vlastitom mjesečnom Nacionalnom željezničkom kartom za 49 eura, koja putnicima omogućuje korištenje svih regionalnih željezničkih mreža, uz neke iznimke. U rujnu ove godine i Francuska je najavila da će od sljedećeg ljeta uvesti željeznički kartu od 49 eura mjesečno…
Autori istraživanja vjeruju da bi više od 13.500 km zatvorenih željezničkih pruga moglo biti ponovno otvoreno i to relativno lako. Europske nacije imaju obvezu smanjiti energetsko i prometno siromaštvo sukladno Pariškom sporazumu na koji su se obvezali. Stoga, iz društvene perspektive i perspektive zaštite okoliša, prioriteti financiranja prometne infrastrukture moraju se promijeniti u skladu s tim.
Hrvatska ulaganja u ceste i željeznice zadnjih 30 godina
Prema gornjem istraživanju Hrvatska je jedna od 10 zemalja koje su povećale duljine svojih željezničkih mreža od 1995., ali je istovremeno u ceste uložila čak 6 puta više. Po omjeru ulaganja u ceste i željeznicu Hrvatska je među najgorima u Europi.
U razdoblju od 1995. do 2021. godine Hrvatska je uložila oko 13,3 milijarde eura u ceste, a svega 2,1 milijardu u željeznice. Mreža autocesta se sa 302 kilometara u 1995. godini povećala na 1310 kilometara u 2020., što je osma najveća stopa rasta od svih analiziranih zemalja u ovom istraživanju (EU 27, Norveška, Švicarska i Velika Britanija). Istovremeno je pet željezničkih linija ukupne dužine 118 kilometara zatvoreno za prijevoz putnika, a zatvoreno je i 28 željezničkih postaja, čime je tisućama ljudi onemogućen pristup željeznici.
No treba imati na umu da je Hrvatska 1995. tek izlazila iz Domovinskog rata te je kretala gotovo od nule jer je i do tada postojeća prometna infrastruktura bila u velikoj mjeri oštećena. Prioritet je tada bio na razvoju autocesta. Hrvatska nije raspolagala dostatnim financijskim sredstvima za istovremeni razvoj cestovnih i željezničkih sustava.
Tek s pristupom sredstvima europskih fondova pojačavaju se ulaganja u sektor željezničkog prometa. Tako ukupna planirana ulaganja u željezničku infrastrukturu do 2030. godine iznose oko 6 milijardi eura. Tim sredstvima trebalo bi se obnoviti i modernizirati 766,2 kilometara pruga, pri čemu su najznačajnija ulaganja na glavnim koridorima.
Iz Greenpeacea u Hrvatskoj pozvali su Vladu da financijske prioritete prebaci s cesta na željeznicu. Ulaganjem više sredstva u nadogradnju i modernizaciju željezničke infrastrukture željeznica bi postala dostupna alternativa cestovnom prijevozu. Time bi se smanjile emisije stakleničkih plinova.
Dobra Hrvatska
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.