UM 2024! Godišnja knjiga-planer slavi svoj 30. rođendan

UM 2024
UM je i knjiga i planer i dnevnik. I velika poslovna i životna škola. Donosi je čak 45 ČLANOVA  TIMA – uglednih stručnjaka, pisaca, menadžera i lidera, znanstvenika, psihologa, pustolova, i svih onih koji svojim djelovanjem i postojanjem čine razliku.

UM, knjiga-planer, proslavila svoj 30. rođendan, susretom UM SA SVOJIMA

Povodom 30 godina UM-a, dana 23. studenog 2023. u hotelu International, održana je svečanost UM SA SVOJIMA – UM „U ŽIVO“. U nazočnosti više od 200 sudionika – poklonika tradicionalne edicije UM, a bijehu tu svi koji su gradili UM: čitatelji, partneri, autori, stručni tim, slavilo se kreativnost, dobrotu čovjeka i ljepote svijeta i Zemlje. Bio je to doslovce:„UM U ŽIVO“ – uzbudljiv i bogat, kakav je po sadržaju i davanju bio i svaki od 30 brojeva UMa

U  tijesnoj vezi riječi, glazbe i druženja obilježena su tri razloga susretu:

  • 30 godina postojanja i djelovanja UMa, povezanosti tisuća čitatelja s idejama UMa,
  • Predstavljanje nove godišnje knjige–planera UM 2024 i limitiranog izdanja 
  • Predstavljanje knjige UMov 30 GODIŠNJI MARATON / Pobijedite osobnim razvojem, antologije zapaženijih članaka i priča iz svih brojeva UM , 1995-2024

Susret je vodio Vedran Mlikota.

Još jedan događaj u povodu 30 godina UM-a bilo je i izvlačenje dobitnika u nagradnoj igri „VJERNI ČITATELJI – KOLEKCIONARI UM-a“, a koje je održano 16. studenog 2023., u prostorijama M.E.P.-a uz prigodno malo druženje čitatelja i stručnog tima.

UM je drugačiji, unikatan!

  • ­Najtraženija knjiga-planer uz Božić i Novu godinu. Jedinstven dar za klijente, zaposlenike, bližnje, sebe!
  • 30 godina unikatnog i najdugovječnijeg planera u Europi (od 1995.)
  • Raskošan i inspirativan sadržaj: 52 tjedna eseja + 15 bonus priča, poezija, aforizmi, fotografije, karikature
  • UM poučava, inspirira, zabavlja. UM je mentor i prijatelj.
  • Prati te u torbi, na noćnom ormariću, radnom stolu, putovanjima… I uvijek mu se vraćaš.

…Saznajte sve o UM-u!

­UM u brojkama i činjenicama

Inovativnost, poslovnost, humanost su načela naša svakodnevnice, ali kad se bavimo brojkama, UM izgleda ovako:

Fanovi o UM-u (1995.-2023.)

Primite moje najiskrenije čestitke i tople želje da potrajete puno duže. Vi ste jedna od rijetkih svijetlih zvijezda na našem nebu. G.M.

*****

Godinama se susrećemo, svaki radni dan je na stolu, ja i vaša vrlo sadržajna brošura-kalendar. Naime tek sada, dok pišem ovaj osvrt shvatio sam kako nisam bio svjestan koliko sam jutara proveo uz UM, uz jutarnji čaj; i to bi značilo da je privlačan kao i jutarnji napitak. R.S.-Š.

*****

UM me osvojio i oduševio od prvog susreta. Svoje sam oduševljenje odmah podijelila sa dragim osobama pa tako i suprugu dala primjerak s uputom: “To je nešto što moraš imati!” N.K.B.

*****

Ne propuštam kupiti sebi novi primjerak UM svake godine, jer sam se u sadržaj zaljubila već kod prvog broja. Zanimljive priče, članci, pjesme, mudrosti – ma sav sadržaj neizostavan je dio jutarnjeg rituala. Hvala vam na svemu što radite…

Pročitajte više recenzija čitatelja!

 

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama
Foto: Freepik

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama 25. studenoga, praćen s UN inicijativom 16 dana aktivizma protiv rodno uvjetovanog nasilja, trenutak je za razmišljanje i jačanje strategija u postizanju obveze za uklanjanje nasilja nad ženama do 2030. 

Nasilje nad ženama i djevojčicama ostaje jedno od najraširenijih i najprožimajućih kršenja ljudskih prava u svijetu. Procjenjuje se da je globalno 736 milijuna žena – gotovo jedna od tri – bilo izloženo fizičkom i/ili seksualnom nasilju od intimnog partnera, seksualnom nasilju izvan partnerstva ili oboje, barem jednom u životu.

  • Svakih 10 minuta jedna žena je ubijena.
  • 1 od 3 žene tijekom života doživi nasilje.
  • Djevojčice su posebno izložene riziku od nasilja— 1 od 4 adolescentice zlostavljaju njihovi partneri.
  • 16% do 58% žena u svijetu doživjelo je tehnološki potpomognuto rodno uvjetovano nasilje. Generacija Z i Millennials su najviše pogođeni.
  • Jedna od 10 žena u Europskoj uniji izvijestila je da je doživjela internetsko uznemiravanje od svoje 15. godine.
  • 70% žena u sukobu, ratu i humanitarnoj krizi doživljava rodno uvjetovano nasilje.
  • Globalno, genitalno sakaćenje žena povećalo se za 15% u usporedbi s podacima od prije osam godina.

Gotovo 89.000 žena i djevojaka namjerno je ubijeno 2022. godine diljem svijeta, prema istraživanju “Ubojstva žena i djevojaka uvjetovana spolom (femicid/feminicid)”. To je najveći godišnji broj ubojstava žena zabilježen u posljednja dva desetljeća. Podaci za 2022. pokazuju da je do porasta ubojstava žena došlo unatoč padu ukupnog broja ubojstava.

Program ACT

Ova se pošast pojačala u različitim okruženjima, uključujući radno mjesto i online prostore. A pogoršana je postpandemijskim učincima, sukobima i klimatskim promjenama. Globalne izvanredne situacije, krize i sukobi pojačali su pokretače i čimbenike rizika nasilja nad ženama i djevojčicama. A digitalizacija i tehnologija pogoršale su postojeće oblike nasilja i dovele do razvoja novih.

Program ACT za zaustavljanje nasilja nad ženama ima za cilj ubrzati napore za uklanjanje svih oblika nasilja nad ženama putem zagovaranja, izgradnje koalicija i transformativne feminističke akcije. Europska komisija i UN Women suvoditelji su Akcijske koalicije protiv rodno uvjetovanog nasilja (GBV), u suradnji s UN Trust Fundom. Izravnim ulaganjem u feminističke pokrete, jačanjem međusektorskih saveza i koordinacijom zajedničkog programa zagovaranja, ACT će osnaživati pokrete za prava žena dok koordiniraju svoj napor za pravdom. Kako biste saznali više o ACT-u, preuzmite programsku brošuru.

Definicija nasilja nad žemana i djevojčicama

Deklaracija o eliminaciji nasilja nad ženama koju je izdala Opća skupština UN-a 1993. godine, definira nasilje nad ženama kao „svaki čin rodno uvjetovanog nasilja koji rezultira, ili bi mogao rezultirati, fizičkim, seksualnim ili psihičke ozljede ili patnje žena, uključujući prijetnje takvim djelima, prisilu ili samovoljno lišavanje slobode, bilo da se događa u javnom ili privatnom životu.”

Nasilje nad ženama i djevojčicama ostaje uglavnom neprijavljeno zbog nekažnjivosti, šutnje, stigme i srama koji ga okružuju. Općenito, manifestira se u fizičkim, seksualnim i psihološkim oblicima, uključujući:

  • nasilje od strane intimnog partnera (batinanje, psihičko zlostavljanje, bračno silovanje, femicid);
  • seksualno nasilje i uznemiravanje (silovanje, prisilni seksualni činovi, neželjeni seksualni napadi, seksualno zlostavljanje djece, prisilni brak, ulično uznemiravanje, uhođenje, internetsko uznemiravanje);
  • trgovina ljudima (ropstvo, seksualno iskorištavanje);
  • sakaćenje ženskih genitalija; i
  • dječji brak.
“Značajan broj svjetske populacije rutinski je izložen mučenju, izgladnjivanju, terorizmu, ponižavanju, sakaćenju, pa čak i ubojstvu samo zato što su žene. Zločini kao što su ovi protiv bilo koje skupine osim žena bili bi prepoznati kao građansko i političko izvanredno stanje, i kao grubo kršenje ljudskosti žrtava. Ipak, usprkos jasnoj evidenciji smrti i vidljivog zlostavljanja, ženska se prava obično ne klasificiraju kao ljudska prava”.

Charlotte Bunch, američka feministička autorica i organizatorica pokreta za ženska prava

Posljedice nasilja nad ženama

Nepovoljne psihološke, seksualne i reproduktivne zdravstvene posljedice nasilja nad ženama pogađaju žene u svim fazama njihova života. Rano postavljeni nedostaci u obrazovanju predstavljaju primarnu prepreku univerzalnom školovanju i pravu na obrazovanje za djevojčice. To dovodi i do ograničavanja pristupa visokom obrazovanju kao i do ograničenih mogućnosti za žene na tržištu rada.

Iako se rodno uvjetovano nasilje može dogoditi bilo kome i bilo gdje, neke su žene i djevojke posebno ranjive. Na primjer, mlade djevojke i starije žene, žene koje se identificiraju kao lezbijke, biseksualne, transrodne ili interseksualne osobe, migranti i izbjeglice, autohtone žene i etničke manjine, ili žene i djevojke koje žive s HIV-om i invaliditetom, te one koje prolaze kroz humanitarne krize.

Nasilje nad ženama i dalje predstavlja prepreku postizanju jednakosti, razvoja, mira kao i ostvarivanju ljudskih prava žena i djevojčica. Ciljevi održivog razvoja (SDGs) ne mogu se ispuniti bez zaustavljanja nasilja nad ženama i djevojčicama.

Dan borbe protiv nasilja nad ženama

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama (25. studenog) su 1981. godine pokrenule latinoameričke i karipske feministkinje. Ovaj je datum odabran u čast sestrama Mirabal, trima političkim aktivisticama iz Dominikanske Republike koje su brutalno ubijene 1960. godine po nalogu vladara zemlje Rafaela Trujilla (1930-1961).

Opća skupština UN-a je 20. prosinca 1993. usvojila Deklaraciju o uklanjanju nasilja nad ženama putem rezolucije 48/104. Konačno, 7. veljače 2000., Opća skupština UN-a usvaja rezoluciju 54/134, službeno određujući 25. studenog kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama i time pozivajući vlade, međunarodne organizacije kao i nevladine organizacije da se udruže i organiziraju prigodne aktivnosti.


Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama


Ovaj dan služi i kao godišnji podsjetnik na dugu povijest aktivizma koji je ove oblike nasilja stavio na međunarodnu agendu. To je također dan kada treba prepoznati sav naporan rad koji je potreban da bi se to zadržalo kao i za rješavanje svakodnevnog nasilja u praksi.

Također možemo iskoristiti ovu priliku i promisliti kako se rodno uvjetovano nasilje isprepliće s drugim oblicima nasilja: na primjer, rasizmom, homofobijom, državnim nasiljem i strukturalnim nasiljem. Kao što tvrdi Bell Hooks, živimo u svijetu “kojim upravlja politika dominacije, svijetu u kojemu vjera u pojam superiornog i inferiornog, i popratna ideologija – da superiorni trebaju vladati nad inferiornima – utječe na živote svih ljudi svugdje, posvuda”. Odupiranje ovoj logici dominacije neophodno je za stvaranje domova koji su sigurni, šire kulture koja slavi život, svijeta u kojem svi ljudi mogu živjeti potpuno i slobodno.

Nicole Bourbonnais, Gender Institut Geneva

#NoExcuse – UN-ovih 16 dana aktivizma

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava i početak kampanje UNiTE (25. studenog – 10. prosinca) — inicijative od 16 dana aktivizma koja završava na dan obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava (10. prosinca).

Ova kampanja poziva građane da pokažu koliko im je stalo do okončanja nasilja nad ženama i djevojčicama te pozva vlade diljem svijeta da pokažu kako ulažu u prevenciju rodno uvjetovanog nasilja.

Prilika je to za revitalizaciju obveza, pozivanje na odgovornost i djelovanje donositelja odluka, dok se svijet približava  30. obljetnici Pekinške deklaracije i Platforme za djelovanje 2025.  – vizionarskog nacrta za postizanje rodne ravnopravnosti i žena i prava djevojaka posvuda. Pročitajte bilješku koncepta.

Pridružite se globalnom pokretu sa sloganom #NoExcuse za sprječavanje nasilja nad ženama i djevojčicama.

DOBRA HRVATSKA

EU Parlament je usvojio revidirana pravila za smanjenje, ponovnu uporabu i recikliranje ambalaže

smanjenje, ponovna uporaba i recikliranje ambalaže
Foto: Pete Linforth / Pixabay

EU Parlament je jučer, 23.11.2023., usvojio stajalište o novim pravilima o ambalaži u EU kako bi se riješio problem stalnog rasta otpada i potaknula ponovna uporaba i recikliranje. Zastupnici su odobrili izvješće, koje predstavlja mandat Parlamenta za pregovore s vladama EU-a, s 426 glasova za, 125 protiv i 74 suzdržanih.

Ambalažom je 2018. u EU ostvaren promet od 355 milijardi EUR. Ona postaje sve veći izvor otpada i ukupno se u EU povećala sa 66 milijuna tona 2009. na 84 milijuna tona 2021. Svaki Europljanin proizveo je 188,7 kg ambalažnog otpada 2021., a bez dodatnih mjera,  očekuje se da će to 2030. godine dostići 209 kg.

Prihvaćanjem ovog stajališta Parlament odgovara na očekivanja građana o uspostavi kružnog gospodarstva, izbjegavanju otpada te postupnom ukidanju neodržive ambalaže te rješavanju jednokratne ambalažne plastike.

Smanjiti količinu ambalaže i zabraniti uporabu „vječnih kemikalija”

Osim općih ciljeva smanjenja količine ambalaže predloženih u uredbi (5 % do 2030., 10 % do 2035. i 15 % do 2040.), zastupnici žele postaviti posebne ciljeve za smanjenje plastične ambalaže (10 % do 2030., 15 % do 2035. i 20 % do 2040.).

Zastupnici žele zabraniti prodaju vrlo laganih plastičnih vrećica (manje od 15 mikrona), osim ako je to potrebno zbog higijenskih razloga ili je predviđeno kao primarna ambalaža za hranu u rasutom stanju. Predlažu i da se znatno ograniči upotreba određenih oblika ambalaže za jednokratnu uporabu kao što su hotelska minijaturna ambalaža za toaletne proizvode te omotači za kofere u zračnim lukama.

Kako bi se spriječili štetni učinci na zdravlje, zastupnici traže zabranu uporabe takozvanih „vječnih kemikalija” (perfluorirane i polifluorirane alkilne tvari ili PFAS-ovi) i bisfenola A u ambalaži koja dolazi u dodir s hranom.

Poticanje potrošača na ponovnu uporabu i punjenje – Zastupnici nastoje pojasniti zahtjeve za ponovnu uporabu ili ponovno punjenje ambalaže. Krajnji distributeri pića i hrane za hranu u sektoru pripreme i posluživanja hrane, kao što su hoteli, restorani i kafići, trebali bi potrošačima omogućiti da donesu vlastitu posudu.

Bolje prikupljanje i recikliranje ambalažnog otpada – Novim se pravilima zahtijeva da se sva ambalaža može reciklirati i da mora ispunjavati stroge kriterije koji će se definirati u okviru sekundarnog zakonodavstva. Predviđena su određena privremena izuzeća, primjerice za pakiranje hrane izrađene od drva i voska.


Kako ne stvarati suvišnu ambalažu u domu i kako koristiti staru? 


Zastupnici žele da se do 2029. odvojeno prikuplja 90 % materijala sadržanih u ambalaži (plastika, drvo, željezni metali, aluminij, staklo, papir i karton).

Hrvatska nije provela direktivu EU o ambalaži i ambalažnom otpadu

Direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu ima za cilj zaštititi okoliš i osigurati dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Prema odredbama te direktive, zemlje članice trebaju reciklirati 65 posto svog ambalažnog otpada do 2025. godine, što će porasti na 70 posto 2030.

Države članice bile su dužne prenijeti direktivu u svoja nacionalna zakonodavstva do 5. srpnja 2020. godine. “Hrvatska nije u potpunosti prenijela sve relevantne odredbe direktive u nacionalno zakonodavstvo”, navodi Komisija. Stoga je Europska komisija prošlog tjedna odlučila pokrenuti postupak protiv Hrvatske pred Sudom Europske unije zbog toga što nije u potpunosti prenijela u svoje zakonodavstvo sve relevantne odredbe  važeće direktive o ambalaži i ambalažnom otpadu.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja RH tim povodom je pojasnilo da je Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku donesen, te da ne postoje više razlozi za postupak pred Sudom EU. – “Hrvatska je obvezna do kraja 2025. reciklirati najmanje 65 posto mase ambalažnog otpada, odnosno najmanje 70 posto do kraja 2030., a ovaj Pravilnik propisuje obveze koje doprinose ispunjenju tog cilja kao i smanjenju količine otpada koji završi na odlagalištu”.

Izvor: Europski parlament

DOBRA HRVATSKA

Europski tjedan za smanjenje otpada (EWWR) – Ambalaža

Europski tjedan za smanjenje otpada (EWWR)
Foto: Freepik

Europski tjedan za smanjenje otpada (EWWR) ima za cilj podizanje svijesti Europljana o održivom gospodarenju resursima i otpadom. Provodi se tijekom zadnjeg ili predzadnjeg tjedna u studenom. Ono što ga čini posebnim su napori i strast uloženi od strane tisuća i tisuća volontera koji šire glas o održivoj potrošnji i kružnom gospodarstvu u svojim zajednicama.

Europski tjedan za smanjenje otpada (EWWR) nastao je 2009. godine kao projekt LIFE+ koji financira EU. Inicijativa je došla od javnih tijela diljem Europe koja su udružila snage u sprječavanju stvaranja otpada.

3 R – Reduce – Reuse -Recycle

Projekti koji se provode tijekom EWWR-a odnose se na 3R: Smanjenje otpada, Ponovna uporaba proizvoda, Recikliranje materijala — ovim redoslijedom. Nije slučajno da su 3R na vrhu hijerarhije otpada, jer EWWR svoje djelovanje temelji upravo na toj hijerarhiji. U praksi, ovo je način na koji bi hijerarhija otpada trebala informirati osobne (ili organizacijske) odluke:

Smanjenje: zapitajte se trebate li robu koju namjeravate kupiti prije nego što je kupite. To vrijedi i za ambalažu u kojoj neki proizvodi dolaze. Možete li možda prenamijeniti stvari ili posuditi od prijatelja ili popraviti pokvarene predmete ili podijeliti susjedov alat? Ako je odgovor da, onda možete — i trebate — SMANJITI.

Ponovna uporaba: ovo je dio u kojem savjesni potrošači stvarno mogu napraviti razliku. Zamijenite predmete za jednokratnu upotrebu onima za višekratnu upotrebu u svakom području svog života! To nije slučaj samo s plastikom, već i sa svim drugim predmetima i proizvodima za jednokratnu upotrebu! Uvjerite svog poslodavca, kolege iz razreda, obitelj, prijatelje ili susjede da učine isto!

Recikliranje: bolje je od odlaganja, ali nije preferirana opcija. Zašto? Ako trebate nešto reciklirati, to znači da već stvarate otpad. Ako ozbiljno razmišljate o ponovnoj uporabi i smanjenju, recikliranje bi trebalo činiti samo mali dio vaših napora.

Nažalost, bacanje smeća i dalje utječe na naše gradove i prirodu. Kako bi se suprotstavili njegovim štetnim učincima, EWWR potiče sudionike da educiraju svoje zajednice o prevenciji otpada; i očistiti područja gdje bacanje smeća ometa dobro funkcioniranje prirodnih i ljudskih staništa.

EWWR 2023- - Ambalaža

Tema za 2023: Ambalaža

Ove godine se Europski tjedan za smanjenje otpada po drugi put (prvi put 2016.) fokusira na ambalažu. I nakon 7 godina, ova tema je i dalje ključna u smislu proizvedenog otpada, koji se nije smanjio, već je pomaknut s porastom sektora e-trgovine. Kampanja treba podići svijest o snažnom utjecaju ambalaže na okoliš.

U Hrvatskoj se akcije provode u Rijeci, Poreču i Zagrebu.

Temi ambalaže smo i mi tijekom prošle godine posvetili seriju članaka pod nazivom “Pogledaj ambalažu”.

U našem svakodnevnom životu ambalaža sudjeluje u zaštiti, transportu pa čak i prezentiranju bilo koje vrste robe. Postala je prisutna u svim fazama lanca od proizvođača do potrošača. Međutim, ambalaža ima ogroman utjecaj na okoliš. Što se tiče upotrebe sirovog materijala, 40% plastike i 50% papira koji se koriste u EU namijenjeno je pakiranju, dok, gledajući u završnoj fazi života, čini 36% krutog komunalnog otpada .

Ukupna proizvodnja ambalažnog otpada u EU povećala se sa 66 milijuna tona u 2009. na 78,5 milijuna tona u 2019. (oko 173 kg po stanovniku).

Pandemija COVID-19 možda je dodatno pojačala trend zbog veće internetske prodaje, veće prodaje u supermarketima za hranu koja se konzumira kod kuće umjesto u restoranima i povećanje dostave hrane.

Jednom kada ambalaža postane otpad, razvrstava se na ambalažni otpad koji se može reciklirati i onaj koji se ne može reciklirati. Od 2012. do 2020. povećala se količina ambalaže koja se ne može reciklirati. Situaciju dodatno otežava značajna količina reciklabilnog otpada koji, zbog nepostojanja reciklažne infrastrukture i neisplativosti procesa recikliranja, ipak završava na odlagalištu. Nadalje, relevantan dio se čak i ne prikuplja, što utječe na okoliš, posebice morski.

Kako bi riješila ovu situaciju, Europska Komisija je postavila cilj da se sva ambalaža do 2030. može ponovno upotrijebiti ili reciklirati na ekonomski izvediv način s ciljem smanjenja ambalaže, prekomjerne ambalaže, a time i ambalažnog otpada. Uloga sprječavanja stvaranja otpada ključna je za postizanje cilja.

Smanjenje utjecaja ambalaže na okoliš

Utjecaj ambalaže na okoliš ovisi o materijalu. Plastična ambalaža je materijal s najvećim udjelom ugljika, s ukupno 1,8 tona CO2e emitiranih tijekom životnog ciklusa jedne tone plastične ambalaže. Slijede papir/karton i staklo koji imaju emisiju od 809 odnosno 565 kg CO2e po toni. Drvena ambalaža ima 19 kg neto emisija CO2e po toni (izvor: izvješće Eunomije iz prosinca 2021. na temelju podataka EUROSTAT-a).

Procjena Komisije za rano upozoravanje do sada je otkrila da je plastika najizazovniji tok ambalažnog otpada u smislu recikliranja. Procjenom je utvrđeno da bi 19 država članica moglo biti u opasnosti od propuštanja cilja od 50% recikliranja 2025. Glavni razlozi za neispunjavanje ciljeva recikliranja su niske stope odvojenog prikupljanja plastičnog ambalažnog otpada. Ovo još više pojašnjava koliko je važno promovirati prevenciju ambalažnog otpada budući da samo recikliranje ne može biti rješenje.

Potražnja za ambalažom, zajedno s niskom razinom ponovne upotrebe i mogućnosti recikliranja, pokreće stalnu potrebu za neobnovljivim primarnim resursima. Naposljetku, dok emisija stakleničkih plinova iz ambalaže raste – predviđa se da će 2030. dosegnuti 66 milijuna tona CO2e – otpad iz ambalaže ima ozbiljne posljedice, posebno za morski okoliš.

Izbjegavanje prekomjernog pakiranja i poboljšanje selektivnog prikupljanja može značajno smanjiti pojavu smeća i povećati kvalitetu materijala spremnog za recikliranje.

DOBRA HRVATSKA

Tjedan globalnog obrazovanja 2023.: Mir za Planet. Planeta mira.

Tjedan globalnog obrazovanja
Foto: EK

Tjedan globalnog obrazovanja godišnja je svjetska inicijativa koja se odvija tijekom trećeg tjedna studenog. Cilj mu je podići svijest o globalnom obrazovanju kao alatu za solidarnost i promjenu te pridonijeti održivijem, mirnijem i pravednijem svijetu.

Globalno obrazovanje pomaže učenicima da razviju individualne i kolektivne odgovore na društvena, ekološka, ​​politička, ekonomska i etička pitanja od zajedničkog interesa. Mobilizira predanost ciljevima održivog razvoja (SDGs), a posebno SDG 4.7: Obrazovanje za održivi razvoj i globalno građanstvo. Tjedan se također koristi za istraživanje najnovijih i najboljih obrazovnih metoda koje podižu učenike spremne da se uhvate u koštac s izazovima današnjice u brižnom, inkluzivnom okruženju.

Tjedan globalnog obrazovanja je globalna kampanja koju provode Centar Sjever-Jug Vijeća Europe i Globalna obrazovna mreža u okviru iLEGEND III, zajedničkog programa Europske unije i Vijeća Europe, a financiran je od strane Europske unije i Vijeća Europe.

Mir za planet. Planeta mira

Ove godine, od 13. do 19. studenog, akcije će se fokusirati na ciljeve održivosti 4 “Visokokvalitetno obrazovanje” i 16 “Mir, pravda i snažne institucije”. Slogan je: “Mir za planet. Planeta mira”. Više informacija i registraciju aktivnosti možete naći na web stranici North South Center.

Mir znači mnogo više od odsutnosti oružanih sukoba. Funkcionalan pravosudni sustav, političko sudjelovanje i poštivanje ljudskih prava važne su karakteristike miroljubivih i uključivih društava. Također se ne smiju podcjenjivati ​​takozvani „sukobi resursa“, koji su često povezani s nedostatkom resursa i posljedicama klimatskih promjena. Akteri u globalnom učenju i obrazovanju za održivi razvoj bave se ovim temama na različite načine  i nude svoje opcije za djelovanje.

U pripremi i tijekom Tjedna dijele se rješenja za promišljanje naših navika i načina življenja, trošenja i potrošnje, ali i pronalaženje novih načina obrazovanja i socijalizacije. To je poziv na zajedničko promišljanje o svijetu.

Aktivnosti i inicijative povodom Tjedna globalnog obrazovanja

Više od 300 000 sudionika svake godine – nastavnici, studenti, organizacije civilnog društva, vladine agencije, obrazovne ustanove, zajednice diljem svijeta – uključuju se u aktivnosti i inicijative na slijedeće teme:

  • Ekološko obrazovanje: isticanje potrebe za održivim praksama, očuvanje i zaštitu prirodnih resursa. To može uključivati ​​aktivnosti kao što su šetnje prirodom, programi recikliranja i rasprave o klimatskim promjenama i bioraznolikosti.
  • Mirovno obrazovanje: Promicanje mirovnog obrazovanja ključno je za njegovanje kulture nenasilja, rješavanja sukoba i socijalne pravde – fokus je na razumijevanju različitih kultura, rješavanju sukoba na miran način i promicanju empatije i suosjećanja.
  • Ciljevi održivog razvoja (SDG): Ciljevi održivog razvoja UN-a pružaju okvir za stvaranje održivog i miroljubivog svijeta. Globalni tjedan obrazovanja dobra je prilika za istraživanje ciljeva održivog razvoja i pružanje informacija o važnosti njihovog postizanja.
  • Kreatori obrazovnih politika i praktičari u svim sektorima obrazovnih sustava mogu koristiti Referentni okvir kompetencija za demokratsku kulturu (RFCDC) kako bi mlade ljude opremili svim kompetencijama koje su potrebne za poduzimanje radnji za obranu i promicanje ljudskih prava, demokracije i vladavine prava. Učinkovito sudjelovati u kulturi demokracije i živjeti mirno zajedno s drugima u kulturno raznolikim društvima.
  • Globalno građanstvo: Poticanje globalnog građanstva pomaže svakome od nas da prepozna svoje odgovornosti kao globalni građani. Promiče osjećaj međusobne povezanosti s ljudima iz različitih kultura i podrijetla.
  • Angažman zajednice: Globalni tjedan obrazovanja može biti prilika za uključivanje lokalne zajednice u napore prema miru i održivosti okoliša.
  • I mnogo više!

Tjedan globalnog obrazovanja u Hrvatskoj

Tijekom tjedna i u Hrvatskoj se organiziraju brojne aktivnosti kao što su: radionice za učenike osnovnih škola, radionice otvorene za sve, konferencija, istraživanje, rad u zajednici, mimohod mira, prezentacije, razmjena vršnjaka, razmjena dobrih praksi, prezentacija, rasprava, radionice, kampanja…

Program tjedna globalnog obrazovanja u Hrvatskoj
Program tjedna globalnog obrazovanja u Hrvatskoj – studeni 2023.

Koordinator aktivnosti u Hrvatskoj je Centar za mirovne studije. Za pitanja i podršku u organizaciji aktivnosti možete pisati na lana.jurman@cms.hr

Izvor: Centar Sjever-Jug Vijeća Europe

DOBRA HRVATSKA

Dogovor o ključnom zakonu o obnovi prirode u EU

Europski parlament i države članice EU-a postigli su u četvrtak dogovor o ključnom prijedlogu zakona o obnovi prirode koji ima za cilj ponovno oživljavanje kopnenih i vodenih staništa EU-a.

Nakon što bude usvojen i primijenjen u državama članicama EU-a, zakon će biti ključni doprinos postizanju klimatske neutralnosti do 2050. kao i povećanju spremnosti i otpornosti Europe na učinke klimatskih promjena. 

Dok su zakonodavci EU-a pozdravili postignuti sporazum kritičari su ukazivali na njegovu značajnu ublaženost u odnosu na inicijalni prijedlog.

Prijepori u donošenju zakona o obnovi prirode

Podaci EU pokazuju da je više od 80% prirodnih staništa Europe u „lošem ili osrednjem“ stanju očuvanosti. Uzroci takvog stanja su zagađenje, urbanizacija i intenzivno iskorištavanje.

Stoga je Europska komisija prošle godine predložila zakon koji ima za cilj oživjeti degradirane ekosustave jačanjem šumskih područja, morskih staništa i povećanjem povezanosti rijeka.

No inicijalnom prijedlogu se usprotivila najvažnija stranka u Europskom parlamentu, Europska pučka stranka (EPP). EPP je smatrao da bi predloženi zakon ugrozio tradicionalni način života europskih farmera i ribara, poremetio dugo uspostavljene lance opskrbe, smanjio proizvodnju hrane, podigao cijene za potrošače i čak izbrisao urbana područja kako bi napravio mjesta za zelene površine. No nakon brojnih izmjena zakon je jučer konačno usaglašen.

Cilj je pokrenuti proces kontinuiranog i održivog oporavka prirode

Zakon će pomoći EU-u i njegovim državama članicama da ispune cilj obnove na koji su se obvezale prema Okviru globalne bioraznolikosti Kunming-Montréal na konferenciji COP15 o bioraznolikosti u prosincu 2022.  

Zakon o obnovi prirode zahtijevat će od država članica provedbu mjera za obnovu prirode na najmanje 20% kopna i morskih područja Unije do 2030. i svih ekosustava kojima je potrebna obnova do 2050.

“Kako bi postigle ove ciljeve, zemlje EU-a moraju vratiti najmanje 30% tipova staništa obuhvaćenih novim zakonom u dobro stanje do 2030., povećati na 60% do 2040. i 90% do 2050.”, navodi se u priopćenju Europskog parlamenta.

Različiti ciljevi obnove primjenjivat će se na različite ekosustave, a države članice će odlučiti o posebnim mjerama koje će se primjenjivati ​​na njihovim teritorijima. U tu svrhu izradit  će nacionalne planove obnove s potrebama i mjerama obnove prilagođenima lokalnom kontekstu te vremenskim okvirom za njihovu provedbu. 

Planovi bi trebali tražiti sinergije s ublažavanjem klimatskih promjena, prilagodbom klimatskim promjenama i prevencijom katastrofa , kao i s poljoprivredom i šumarstvom.  

Specifični ciljevi za različite ekosustave obuhvaćat će, primjerice, poboljšanje stanja ključnih kopnenih i morskih staništa EU-a, urbanih ekosustava, rijeka i poplavnih područja ili poboljšanje raznolikosti oprašivača.  

Put do usvajanja zakona

Zakon sada treba službeno usvojiti Parlament i države članice. Na snagu bi trebao stupiti 20 dana nakon objave u Službenom listu EU.

Države članice će tada imati dvije godine da dostave svoj prvi plan obnove prirode. U tom planu bi trebale navesti svoje potrebe obnove i mjere koje planiraju provesti kako bi ih riješile, kao i jasan vremenski okvir za njihovu provedbu.

No konačno usvajanje ovog zakona u Parlamentu moglo bi se pokazati izazovnim zbog protivljenja EPP-a. Chiara Martinelli, direktorica Climate Action Network (CAN) Europe opisala je predstojeće glasovanje parlamentarnog odbora koje se očekuje kasnije ovog mjeseca kao “najveću prepreku” za usvajanje zakona.

“Pozivamo zastupnike u Europskom parlamentu da glasaju za odobrenje sporazuma kako bi države članice mogle odmah preokrenuti trend degradacije u europskim ekosustavima i zajednički se uhvatiti u koštac s krizom klime i bioraznolikosti”, dodala je.

Izvor: Europska komisija

DOBRA HRVATSKA

O budućnosti umjetne inteligencije – samit u Bruxellesu

Samit o buducnosti umjetne inteligencije
Foto: Euronews

Danas, 8.11.2023., se u Bruxellesu, u organizaciji Euronewsa, održava jednodnevni međunarodni samit o budućnosti umjetne inteligencije. Na samitu najbolji europski stručnjaci raspravljaju o izazovima umjetne inteligencije. Zajedno nastoje pronaći odgovore na mnoga pitanja o globalnoj regulatornoj suradnji u području umjetne inteligencije i što će ona značiti u praksi.

Uspon umjetne inteligencije i njezina sve veća prisutnost u našem svakodnevnom životu potaknula je mnoštvo rasprava. Među njima se pitanje njezinog upravljanja pokazalo kao jedno od najhitnijih pitanja našeg vremena. Trenutno je Bruxelles na čelu utrke za reguliranje umjetne inteligencije sa svojim vodećim Zakonom o umjetnoj inteligenciji. Međutim, regulacija ne dolazi bez vlastitih prepreka, a rješenja su dužna odrediti budućnost tehnologije i europskih građana.

Naglasci sa samita

“Umjetna inteligencija je globalni izazov koji ne poznaje granice”, rekao je irski ministar poduzetništva, trgovine i zapošljavanja Simon Coveney u svom uvodnom obraćanju. “EU ne može sama. Mora izgraditi savez i mora barem pokušati postići globalni konsenzus.”

Stručnjaci prvog panela također su istaknuli potrebu za regulativom koja će biti otporna na budućnost. “Propis se ne bi trebao stvarati na nečemu što još ne razumijemo u potpunosti. Pretjerana regulacija također guši inovacije”, istaknuo je izvršni direktor Radixa Davio Larnout.

A predviđa se da će učinak biti ogroman. “Propisi koji su sada stvoreni imaju izravan utjecaj na ono u što će tvrtke ulagati sada i u budućnosti”, rekao je potpredsjednik Amazona & AGC Bob Kimball.

Samit, koji su predstavili Euronews i Forum Europe, a kurirali Cameron Kerry i Joshua Meltzer iz The Brookings Institution i Andrea Renda iz Centra za europske političke studije — osnivači Foruma za suradnju na području umjetne inteligencije — traži odgovore na mnoga pitanja pitanja oko globalne regulatorne suradnje i što će to značiti u praksi.

Jednodnevni događaj ugošćuje stručnjake, voditelje i donositelje odluka koji raspravljaju i pronalaze rješenja kako učvrstiti međunarodnu suradnju, uključujući ulogu standarda, zajedničkih načela, odgovornosti i nadzora; izgraditi odgovornu umjetnu inteligenciju, uzimajući u obzir etiku i ljudska prava; i dati prednost suradnji u istraživanju i razvoju u područjima od najveće koristi.

Izvor:  Euronews

DOBRA HRVATSKA

Svjetski dan znanosti za mir i razvoj i Međunarodni tjedan znanosti i mira

Svjetski dan znanosti za mir i razvoj
Foto: Freepik

Svjetski dan znanosti za mir i razvoj, koji se obilježava svakog 10. studenog, naglašava veliku ulogu znanosti u društvu i potrebu da se šira javnost uključi u rasprave o novim znanstvenim pitanjima. Također naglašava važnost i relevantnost znanosti u našim svakodnevnim životima.

Inicijativa za njegovo obilježavanje krenula je sa Svjetske konferencije o znanosti u Budimpešti 1999. godine. Smatralo se da je to prilika da se svake godine ponovno potvrdi predanost postizanju ciljeva proglašenih u Deklaraciji o znanosti i korištenju znanstvenog znanja i da se prate preporuke Znanstvene agende: Okvir za djelovanje. Prvi Svjetski dan znanosti za mir i razvoj obilježen je u cijelom svijetu 10. studenog 2002. pod pokroviteljstvom UNESCO-a. U obilježavanju su sudjelovali brojni partneri, poput vladinih, međuvladinih i nevladinih organizacija, nacionalnih komisija UNESCO-a, znanstvenih i istraživačkih institucija, strukovnih udruga, medija, nastavnika prirodoslovlja i škola.

Cilj obilježavanja

Bližim povezivanjem znanosti s društvom, Svjetski dan znanosti za mir i razvoj ima za cilj osigurati da građani budu informirani o razvoju znanosti. Također naglašava ulogu koju znanstvenici igraju u širenju našeg razumijevanja izuzetnog, krhkog planeta koji zovemo domom i u tome da naša društva postanu održivija. Glavni ciljevi obilježavanja su:

  • jačati javnu svijest o ulozi znanosti za miroljubiva i održiva društva;
  • promicati nacionalnu i međunarodnu solidarnost za zajedničku znanost između zemalja;
  • obnoviti nacionalnu i međunarodnu predanost korištenju znanosti za dobrobit društava;
  • skrenuti pozornost na izazove s kojima se susreće znanost u prikupljanju podrške znanstvenim nastojanjima.

Otkako ga je proglasio UNESCO 2001. godine, Svjetski dan znanosti za mir i razvoj generirao je mnoge konkretne projekte, programe i sredstva za znanost diljem svijeta. Dan je također pomogao u poticanju suradnje između znanstvenika koji žive u regijama zahvaćenim sukobima, a jedan od primjera je osnivanje Izraelsko-palestinske znanstvene organizacije (IPSO) koju je podržao UNESCO.

Međunarodni tjedan znanosti i mira

Međunarodni tjedan znanosti i mira prvi put je obilježen tijekom 1986. godine u sklopu obilježavanja Međunarodne godine mira. Na temelju uspjeha obilježavanja 1986. godine, organizatori su nastavili svoje napore i sljedećih godina. Kao priznanje vrijednosti godišnjeg obilježavanja, Generalna skupština UN-a usvojila je rezoluciju 43/61 u prosincu 1988., kojom se proglašava “Međunarodni tjedan znanosti i mira” koji će se održavati svake godine u tjednu u koji pada 11. studenog.

Godišnje obilježavanje Međunarodnog tjedna znanosti i mira daje važan doprinos promicanju mira. Tjedan potiče veću akademsku razmjenu o temi od univerzalne važnosti, istovremeno stvarajući veću svijest o odnosu znanosti i mira u široj javnosti. Na temelju dosadašnjeg obilježavanja Tjedna znanosti i mira, može se očekivati ​​da će se sudjelovanje svake godine povećati, pridonoseći većem međunarodnom razumijevanju i mogućnostima suradnje u primjeni znanosti za promicanje mira tijekom cijele godine.

UNESCO-vo znanstveno izvješće

Znanstveno izvješće koje provodi UNESCO jedan je od alata koje zemlje mogu koristiti za praćenje napretka prema ciljevima Agende 2030.

Ovo izvješće svakih pet godina analizira nove trendove u politici i upravljanju u znanosti, tehnologiji i inovacijama. Posljednje izvješće objavljeno je u lipnju 2021. Ono je dokumentiralo brzu društvenu transformaciju koja je u tijeku, a koja nudi nove prilike za društveno i gospodarsko eksperimentiranje. No to također donosi rizik od pogoršanja društvenih nejednakosti, osim ako se ne uspostave adekvatne zaštitne mjere.

Prema izvješću iz lipnja 2021.: “Utrka s vremenom za pametniji razvoj” globalna potrošnja na istraživanja porasla je 19,2% između 2014. i 2018., a gotovo polovicu tog rasta potaknula je samo Kina. Unatoč tom napretku, četiri od pet zemalja još uvijek troše manje od jedan posto svog BDP-a na istraživanje.

Tema za 2023.: Izgradnja povjerenja u znanost

Uloga znanosti u oblikovanju naše zajedničke budućnosti može se ispuniti samo ako postoji povjerenje u znanost. Povjerenje u znanost potiče razvoj i primjenu rješenja utemeljenih na dokazima za višestrane izazove našeg svijeta.

Znanost i tehnologija imale su neosporan utjecaj na dosadašnje poboljšanje životnog standarda i povećanje produktivnosti. S brzim tehnološkim napretkom posljednjih godina, pogotovo u domeni računala i umjetne inteligencije otvaraju se brojna nova pitanja. Jedno od njih je i pitanje povjeranje u znsnost.

Povjerenje u znanost složeno je pitanje. Utječe na način na koji znanstvenici djeluju i na način na koji društvo percipira znanost. Također, povećanje povjerenja u znanost jača političke odluke utemeljene na znanosti i podršku društva njihovoj primjeni.

DOBRA HRVATSKA

Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma: sjećanje na žrtve pogroma Kristalne noći

Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma
Foto: Spomen ploča kraj nove berlinske sinagoge s natpisom "Nikad ne zaboravite!" i desno Sinagoga u Münchenu nakon kristalne noći / wikipedia.org

Od 1992. godine mreža UNITED obilježava 9. studenoga kao Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma. Poziv je to za međunarodnu zajednicu da stane na kraj mržnji. Svake godine stotine organizacija i neformalnih grupa u više od 45 zemalja aktivno sudjeluju u kampanjama s ciljem sprječavanju budućih djela genocida. 

Sjećanje na holokaust prilika je za razvijanje dubljeg poštovanja prema žrtvama i preživjelima i njihovom djelovanju. Istovremeno može i formirati naš odgovor na stradanje suvremenih žrtava. Stavljanje žrtava i preživjelih u središte povijesnog istraživanja, učenja i sjećanja osvjetljava ljudskost današnjih žrtava zločina i utjecaj antisemitizma potaknutog dezinformacijama i iskrivljavanjem povijesti. Fokusiranje na humanost žrtava potiče nas da se prisjetimo i naše odgovornosti u borbi protiv govora mržnje, antisemitizma i predrasuda – da učinimo sve što možemo za spriječavanje genocida.

Kristalna noć

Datum 9. studenog je odabran kao sjećanje na žrtve pogroma Kristalne noći 1938. Pogrom Kristalne noći bio je prvi korak prema istrebljenju židova u Europi od strane nacista. Nacisti su u noći s 9. na 10. studenog 1938. uništili više od 8000 židovskih domova i trgovina, zapalili sinagoge, zatvorili, ranili i ubili Židove diljem zemlje. Komadići razbijenih prozora koji su prekrivali ulice u mnogim njemačkim gradovima dali su naziv ‘Kristallnacht’ što u slobodnom prijevodu znači Noć razbijenog stakla.

Danas se ovaj pogrom smatra simboličnim početkom holokausta, sustavnog iskorjenjivanja Židova. Započelo je diskriminacijom i isključivanjem njemačkih Židova od 1933. godine da bi na kraju dovelo do ubojstva 6 milijuna Židova i 5,5 milijuna ‘neprijatelja njemačke države’: homoseksualaca, kriminalaca i ‘asocijalnih’ ljudi, pripadnika različitih vjerskih zajednica, ljudi s mentalnim poteškoćama, političkih ‘prijestupnika’ poput komunista i socijalista, španjolskih republikanskih izbjeglica i manjina poput Roma, Sinta i drugih.

Svijet je reagirao, ali ne previše burno. Amerika je povukla svog ambasadora iz Njemačke, ali nije prekinula diplomatske odnose.

Sam naziv Kristalna noć skovali su nacisti predstavljajući tu noć kao nešto sjajno za Njemačku. Danas je u Njemačkoj prihvaćeniji naziv Noć pogroma, koji puno bolje opisuje što se te noći zaista događalo.

Ovaj dan nas podsjeća da holokaust nije počeo masovnim deportacijama i koncentracijskim logorima, već se razvijao korak po korak. Nacistička propaganda i govor mržnje protiv Židova bili su prvi koraci. Slijedili su zakoni koji lišavaju židovske građane njihovih prava. Sve to je na kraju kulminiralo nasiljem i pogromima.

DOBRA HRVATSKA

Oluja Ciaran u Hrvatskoj – Postaju li vremenski ekstremi pravilo

Snažna oluja Ciaran pogodila je sjeverozapad Francuske i jugozapad Engleske prije nego što se u proširila na Nizozemsku, Belgiju, Njemačku, Francusku i Italiju. Za sobom je ostavila nekoliko mrtvih, a brojni su ozlijeđeni.

Oluja je stigla i u Hrvatsku, poplavljene su brojne rive duž Dalmacije, ali i brojni dalmatinski otoci. (Večernji list)

Oluja Ciaran
Foto: Oluja Ciaran, satelitska snimka – Reuters/Screenshot

Područje Mediterana se zagrijava 20 posto brže od svjetskog prosjeka


Najtopliji listopad, a vjerojatno i najtoplija godina od kada postoje mjerenja još je jedno upozorenje da se klima mijenja! U emisiji Otvoreno, urednice i voditeljice Zrinke Grancarić, na pitanje “Postaju li vremenski ekstremi pravilo, a ne iznimka?” odgovaraju gosti:

  • akademik Mirko Orlić, klimatolog, Geofizički odsjek Prirodno-matematičkog fakulteta
  • Dunja Mazzocco Drvar, meteorologinja, direktorica programa zaštite prirode u WWF Adriji, regionalnom uredu svjetske organizacije za zaštitu prirode World Wide Fund for Nature (WWF)
  • dr. sc. Ivan Guttler, klimatolog, zamjenik ravnateljice DHMZ-a

NAJČITANIJE