Međunarodni dan svjesnosti o gubitku i bacanju hrane

Zadnjih godina krajem rujna razmišljamo, pišemo i raspravljamo o bacanju hrane. Međunarodni dan svjesnosti o gubitku i bacanju hrane obilježava se 29. rujna temeljem rezolucije koju je Opća skupština UN-a donjela 2019. godine. Dan zajednički organiziraju Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) i Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP).

Gubitak i bacanje hrane

Izvješće o stanju sigurnosti hrane i prehrane u svijetu za 2023. ističe da se u 2022. godini 783 milijuna ljudi diljem svijeta suočilo s glađu, a u 2021. godini više od 3,1 milijarde ljudi nije si moglo priuštiti zdravu prehranu. Smanjenje gubitaka i rasipanja hrane ključno je u svijetu u kojem broj gladnih ljudi polako raste od 2014., a tone i tone jestive hrane se gube i/ili bacaju svaki dan.

Globalno, oko 13% proizvedene hrane gubi se između žetve i maloprodaje, dok se oko 17% ukupne globalne proizvodnje hrane baca u kućanstvima, u uslužnim djelatnostima i maloprodaji zajedno.

Gubitak hrane:

  • Na farmi: neadekvatno vrijeme žetve, klimatski uvjeti, prakse koje se primjenjuju tijekom žetve i rukovanja te izazovi u marketingu proizvoda.
  • U skladištu: neadekvatno skladištenje, odluke donesene u ranijim fazama opskrbnog lanca zbog kojih proizvodi imaju kraći rok trajanja.
  • U tranzitu: Dobra infrastruktura i učinkovita trgovinska logistika ključni su za sprječavanje gubitka hrane. Prerada i pakiranje igraju ulogu u očuvanju hrane, a gubitke često uzrokuju neadekvatni objekti, tehnički kvar ili ljudska pogreška.

Međunarodni dan svjesnosti o gubitku i bacanju hrane

Bacanje hrane:

  • U trgovini: Uzroci bacanja hrane na razini maloprodaje povezani su s ograničenim rokom trajanja, potrebom da prehrambeni proizvodi zadovolje estetske standarde u pogledu boje, oblika i veličine te varijabilnošću potražnje.
  • Kod kuće: rasipanje potrošača često je uzrokovano lošom kupnjom i planiranjem obroka, pretjeranom kupnjom (pod utjecajem prevelikih porcija i veličina pakiranja), zabunom oko oznaka (najbolje do i upotrijebiti do) i lošim skladištenjem u kući.

Smanjenjem gubitka i bacanja hrane smanjuje se siromaštvo i glad te se utječe na smanjenje klimatskih promjena. Danas su gubitak i bacanje hrane odgovorni za oko 7% globalnih emisija stakleničkih plinova. Gotovo 30% svjetskog poljoprivrednog zemljišta trenutno je zauzeto za proizvodnju hrane koja se u konačnici ne konzumira nego završava na otpadu.


Bacanje „ružne“ hrane u svijetu, još jedan hir potrošačkog društva!


Količina otpada od hrane u EU i Hrvatskoj

Prema metodologiji EU za praćenje otpada od hrane, procjenjuje se da u EU kućanstvima nastaje više od pola (53%) ukupnog otpada od hrane.


Žalosno prekomjerno bacanje hrane u Europi i svijetu


Kad pribrojimo trgovine i ugostiteljski sektor taj udio iznosi 70%, dok 30% otpada od hrane nastaje u sektoru proizvodnje i prerade hrane.

U Hrvatskoj se godišnja količina otpada od hrane može zorno predočiti kolonom od oko 12.000 šlepera u ukupnoj duljini od 190 km (od Zagreba do Slavonskog Broda)!

Godišnja količina otpada od hrane u Republici Hrvatskoj
Infografika: Godišnja količina otpada od hrane u Republici Hrvatskoj / www.haop.hr

Prema istraživanju o otpadu od hrane u RH, koje je tijekom 2021. provelo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, u kućanstvima i poslovnom sektoru Republike Hrvatske godišnje nastane 286.379 tona otpada od hrane ili 71 kilogram po stanovniku. Čak 216.345 tona otpada od hrane ili gotovo 76% nastaje u kućanstvima (54 kg po stanovniku).

Transformacija prehrambenih sustava

Pitanje hrane izuzetno je važno upravo sada kada se globalno gospodarstvo suočava s ogromnim pritiskom zbog klimatskih promjena, sukoba, te visokih cijena hrane.

Četvrti Međunarodni dan svjesnosti o gubitku i bacanju hrane imao je za temu „Smanjenje gubitka i rasipanja hrane: Poduzimanje radnji za transformaciju prehrambenih sustava“.

Gubitak i bacanje hrane potkopavaju održivost naših prehrambenih sustava. Kada se hrana izgubi ili baci, svi resursi koji su korišteni za proizvodnju te hrane – uključujući vodu, zemlju, energiju, rad i kapital – odlaze u nepovrat. Osim toga, odlaganje otpada od hrane na odlagalištima dovodi do dodatne emisije stakleničkih plinova. Gubitak i bacanje hrane također mogu negativno utjecati na sigurnost hrane i dostupnost hrane te pridonijeti povećanju troškova hrane.

Trebamo stoga maksimalno iskoristiti hranu koju proizvodimo. Uvođenjem tehnologija, inovativnih rješenja, novih načina rada i dobre prakse za upravljanje kvalitetom hrane smanjiti će se gubitci i bacanje hrane.

Zaustavite bacanje hrane! Za ljude i planet.

Ovogodišnje peto obilježavanje Međunarodnog dana svjesnosti o gubitku i rasipanju hrane naglasit će kritičnu potrebu za financiranjem. Cilj je potaknuti napore za smanjenje gubitka i rasipanja hrane. Time bi se doprinijelo postizanju klimatskih ciljeva i unapređenju Agende održivog razvoja do 2030.

Međunarodni dan svjesnosti o gubitku i bacanju hrane

Plan održivog razvoja do 2030. – posebno SDG 12, Target 12.3 – poziva na prepolovljenje globalnog bacanja hrane po glavi stanovnika. Kako na razini maloprodaje i potrošača tako i  duž proizvodnih i opskrbnih lanaca. Cilj 16 također između ostalog poziva na “prepolovljenje globalnog bacanja hrane do 2030. godine”.

S obzirom da je preostalo sedam godina za postizanje ciljeva održivog razvoja postoji hitna potreba za ubrzanjem djelovanja kako bi se smanjio gubitak i rasipanje hrane.

Savjeti za smanjenje bacanja hrane

Za mnoge ljude u svijetu bacanje hrane postalo je navika. Bez razmišljanja kupujemo više hrane nego što nam je potrebno. Puštamo da nam se voće i povrće pokvari ili uzimamo veće porcije nego što možemo pojesti… Ove navike ne štete samo našem budžetu nego i dodatno opterećuju prirodne resurse te štete našem okolišu.

Pročitajte konkretne savjete za smanjenje bacanja hrane iz rubrike odgovoran građanin:

Promijenimo svoje navike kako bi nam poštivanje hrane postalo način života!

DOBRA HRVATSKA

OSVRT: Za filozofiju i načelo FAIR TRADE, za više poštene trgovine između razvijenih i nerazvijenih! Za ciljeve održivog razvoja Agende 2030.!!!

Fair Trade
Foto: 5671698 / Pixabay

Trgovina koja se odvija u nefer okolnostima, uz tzv. nepoštene cijene, nauštrb je načela pravednosti i izravno protiv poštivanja ciljeva održivog razvoja. Kako?

Kad poslovni ljudi donose odluke o preseljenju pogona iz razvijenih u siromašne zemlje, imajući u vidu najniže troškove, tj. mizerne plaće za tamošnje ljude, to je to. Kad sa poduzetnicima u zemljana trećeg svijeta pregovaraju o otkupu poljoprivrednih proizvoda, i nadmoćno rabe  pregovaračke strategije i taktike da bi dobili „najnižu cijenu“, to je! Kad za sve svoje „poslovne uspjehe“ (profit dioničarima) dobivaju bogate bonuse, ujedno pridonoseći održavanju i povećanju mase siromašnih u svijetu (800 milijuna ljudi) i polusiromašnih (milijarda ljudi), bez osjećaja empatije, a kamoli krivice, to je!

Nefer-trgovina razgrađuje održivost svijeta i izravno se protivi približavanju i ostvarenju ciljeva Agende UN 20230.

NEFER TRGOVINA U SVIJETU UGROŽAVA CILJEVE ODRŽIVOG RAZVOJA:
  • Cilj broj 1 – Svijet bez siromaštva
  • Cilj broj 2 – Svijet bez gladi
  • Cilj broj 3 – Zdravlje i blagostanje
  • Cilj broj 8 – Dostojanstveni rad i ekonomski rast
  • Cilj broj 10 – Smanjenje nejednakosti
rad djece
Foto: Freepik

Dogodilo se nedavno u jednoj zemlji Zapadne Afrike. Novinar ozbiljna lica dođe u policijsku postaju i priopći službeniku kako je upravo otkrio slučaj zatočenog dječaka koji radi kao rob na plantaži kakaovca. Službenik sve zapiše. Robovlasniku se nije dogodilo ništa, ali novinar je pritvoren. Dva dana poslije, kad se našao na slobodi, ”shvatio je,, u živo koliko je žilav, nečastan i moćno umrežen sustav klasične ekonomske eksploatacije. Milijuni siromašnih seljaka Afrike, Azije i Latinske Amerike čine novo ekonomsko ili pravo roblje, s dnevnom plaćom od 1,5 do 2 ili max. 5 dolara.

I dan danas menadžeri globalnih kompanija nastupaju monopolistički i kupuju kavu, kakaovac, banane, čaj, tkanine, odjeću, obuću, modne dodatke , očale… nogometne lopte, tenisice i stotine drugih „masovnih“ proizvoda po najnižim otkupnim cijenama. 

POZNATI SLUČAJEVI 
  • Tko ne zna za skandal koji su otkrili novinari prije decenije: čuveni Nike negdje u Aziji plaćao je cjelokupnu izradu jednog para tenisica jedan dolar. J-E-D-A-N  dolar!
  • Ili – jedan par modnih cipela kupovao se u dalekoj Aziji za 5 $, a u središnjoj modnoj ulici u Milanu prodaje za 800 eura.
Fair trade
Foto: Znak poštene trgovine / dpa

Pa što je Fair trade? 

Fair Trade ili „poštena trgovina“ je organizacija / svjetski pokret utemeljen 1989., čija je misija poboljšanje položaja proizvođača i radnika iz Trećeg svijeta. Fair Trade se zalaže da se tvrtkama i radnicima, kao poslovnim partnerima iz nerazvijenih zemalja, prizna ravnopravnost, da zaposleni imaju ljudska prava kao i oni na Zapadu (pravo na odmor, ograničena dnevna satnica, edukacija i zaštita na radu, suradnički odnos sa upravom i vlasnikom, godišnji odmor, božićnica i regres…, team building),  da im se za rad i proizvode plaća tzv. poštena cijena, fer cijena. 


Ljudi i planet ispred profita – vizija je poslovanja pravedne i poštene trgovine. Nek je Fair Trade.


Raširenost fair-trade pokreta i prakse 

Kompanije koje prihvate načela i uđu u sustav FT-a (to mogu biti samo proizvođači, ne i trgovina), imaju pravo korištenja oznake Fair tradea na svojim proizvodima (krug sa stiliziranim prikazom čovjeka uzdignute ruke, plavo-zeleno-crn boje, vidi uz naslov). Tako označeni bit će traženiji na policama svjetskih trgovina. U Europi je još prije deset godina u ponudi bilo 6000 „fer-proizvoda“, u nas tek 20-ak. U Velikoj Britaniji i Švicarskoj stupanj osviještenosti o tome vrlo je visok pa sedam od deset građana zna što je to fer trgovina i spremno ju je podržati. U nas se za afirmaciju Fair tradea bori(la) Udruga za promicanje pravedne trgovine u Hrvatskoj iz Bala u Istri. 

Možda se kreće… eto, između 2000-2010 godina kupnja „fer-proizvoda“ u svijetu porasla je 50 puta i procjenjuje se na tri milijarde dolara. Zahvaljujući tome popravljen je ekonomski položaj otprilike 10 milijuna siromašnih ljudi. Stoga, kad se nađete u susjednim zemljama, svjesno kupite proizvod sa oznakom „FT“, a potražite ga i kod nas (nema ga puno), makar i bio skuplji 20%. Kad se na putovanje, ne cjenkajte se do kraja, poštujte domaćina. 

Zahvaljujući tome neki sretni seljak iz Malija nedavno je kazao reporterima:
„Tako sam sretan. Zbog Fair Tradea sada mogu kupiti bilježnicu i olovku svom djetetu i poslati ga u osnovnu školu.“

Goran Tudor

DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2023.

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Međunarodni dan prava na pristup informacijama

pristup informacijama
Foto: / Pixabay

Međunarodni dan prava na pristup informacijama obilježava se svake godine 28. rujna. Prvi je put u svijetu obilježen 28. rujna 2016. godine. Ovaj dan podržava ideju da svatko diljem svijeta ima temeljno pravo tražiti, primati i širiti informacije.

Cilj obilježavanja je:

  • Istaknuti kako je “pravo na traženje, primanje i širenje informacija sastavni dio prava na slobodu izražavanja.”
  • Prepoznati važnost prava na pristup informacijama za obranu drugih ljudskih prava, vraćanje povjerenja i unapređenje demokratskih društava.
  • Promicati miroljubiva i uključiva društva za održivi razvoj osiguravanjem javnog pristupa informacijama i zaštitom temeljnih sloboda.

Pravo na pristup informacijama je sastavni dio prava na slobodu izražavanja. Mediji igraju ključnu ulogu u informiranju javnosti o temama od interesa, ali se oslanjaju i na sposobnost traženja i primanja informacija. Stoga je pravo na pristup informacijama povezano i s pravom na slobodu tiska.

Informacija je moć

Informirani građani mogu donositi informirane odluke, primjerice, kada izlaze na izbore. Samo kada građani znaju kako se njima upravlja, mogu svoje vlade pozvati na odgovornost za svoje odluke i postupke. Informacija je moć. Stoga je pravo na pristup informacijama kamen temeljac zdravih i uključivih društava znanja.

Inkluzivna društva znanja put su naprijed jer se grade na zbroju ljudske domišljatosti, tehničkih inovacija i moći informacija i znanja. Imaju potencijal da nas sve povedu naprijed u novu eru mira i održivog razvoja. Osiguravanje javnog pristupa informacijama i zaštita temeljnih sloboda doprinosi promicanju miroljubivih i uključivih društava (SDG 16).

Prepoznajući važnost pristupa informacijama, 17. studenog 2015. Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO)  proglasila je  28. rujna Međunarodnim danom prava na pristup informacijama. Opća skupština UN-a potvrdila ga je 2019. svojom rezolucijom. Do sada je više od 130 zemalja donijelo zakone o pristupu informacijama.

UNESCO i njegovi međuvladini programi – Međunarodni program za razvoj komunikacija i Program Informacije za sve – pružaju platformu i okvir za sudjelovanje svih dionika u međunarodnim raspravama o politici i smjernicama u području pristupa informacijama. Oba programa također omogućuju pozitivno okruženje za procvat ATI-ja kroz razvoj projekata usmjerenih na jačanje otvorene znanosti, višejezičnosti, ICT-a za osobe s invaliditetom i marginalizirane skupine te medijske i informacijske pismenosti.

Važnost online prostora za pristup informacijama

Pristup internetu u današnjem digitalnom svijetu ključan je za pristup informacijama. Informacija je ključna za ostvarivanje ostalih ljudskih prava i provedbu ciljeva Agende 2030.

Ciljevi održivog razvoja jačaju obveze država u pogledu ljudskih prava. Obvezuju ih da rade na osiguravanju pristupa informacijama (SDG 16.10.2), gdje univerzalno dostupan i pristupačan internet, bez neopravdanih ograničenja, igra ključnu ulogu (SDG 9.c). U cilju 5.b SDG-a, države su se također obvezale da će “poboljšati korištenje tehnologije, posebno informacijske i komunikacijske tehnologije, za promicanje osnaživanja žena”.

Pristup informacijama, uključujući i putem Interneta, široko je prepoznat kao omogućavač širokog spektra ljudskih prava. On nije ključan samo za slobodu izražavanja, već je, kako digitalizacija napreduje, ključan i za ostvarivanje prava na obrazovanje, slobodu udruživanja i okupljanja. Sudjelovanje u društvenom, kulturnom i političkom životu. Na zdravlje, na odgovarajući životni standard, na posao i na društveni i ekonomski razvoj.

Umjetna inteligencija, e-uprava i pristup informacijama

Umjetna inteligencija i e-uprava mogu igrati važnu ulogu u poboljšanju pristupa informacijama u našem digitalnom svijetu. Oni mogu pomoći u premošćivanju digitalnog jaza dajući građanima pristup prilagođenim i dostupnim informacijama. Oni mogu osigurati usluge koje su učinkovitije. Građani mogu gotovo trenutno pristupiti informacijama i uslugama javnog sektora. Digitalizacijom državnih usluga povećava se transparentnost i pristupačnost. Međutim, ovi alati također pokreću pitanja o temeljnim pravima i etičkoj upotrebi umjetne inteligencije i e-upravljanja od strane javnih institucija.

Pravo na pristup informacijama u javnom sektoru

Tema obilježavanja 2024. godine je “Uključivanje pristupa informacijama i sudjelovanja u javnom sektoru”. Cilj je istražiti kako uvođenje zakona o pristupu informacijama u vladine sektore može poboljšati pravo na informacije.

Pristup informacijama ključni je aspekt svakog društva vladavine prava. Pravo na informaciju odnosi se na sve državne ili općinske institucije i javno-privatna partnerstva.

DOBRA HRVATSKA

Svjetski dan turizma

svjetski dan turizma 2023
Foto: Freepik

Svjetski dan turizma ustanovljen je 1980. godine od strane UNWTO-a u znak sjećanja na godišnjicu usvajanja statuta te organizacije. Od tada se taj dan obilježava svake godine 27. rujna i to svake godine s drugom temom.

Svjetski dan turizma obilježava se kako bi se podigla svijest o važnosti turizma i njegovom potencijalu za promicanje gospodarskog rasta, kulturne razmjene i održivosti okoliša. Dan ima za cilj promovirati odgovornu i održivu turističku praksu, kao i istaknuti izazove s kojima se turistička industrija suočava.

Turizam je jedna od najvažnijih svjetskih gospodarskih grana

Turizam omogućuje ljudima da iskuse neka od svjetskih kulturnih i prirodnih bogatstava i približava ljude jedne drugima. Ekonomski je turizam jedan od najvažnijih svjetskih gospodarskih sektora. Na cijelom svijetu u turizmu radi svaka deseta zaposlena osoba, a to osigurava sredstva za život još stotinama milijuna. Za neke zemlje, a među njima je i Hrvatska, može predstavljati i više od 20% njihovog BDP-a.

U Hrvatskoj je turizam jedna od najvažnijih grana gospodarstva. Prema službenim podacima u tom sektoru je zaposleno više od 105.000 osoba u više od 21.000 poduzeća. Prosječna bruto plaća je 1.111€. Prema podacima Statiste, Hrvatska je 2022. bila članica EU s najvećim udjelom turizma u BDP-u od gotovo 26%.

Konstantan rast turističkog sektora tijekom posljednjih šest desetljeća odražava progresivniji pristup turizmu zahvaljujući padu troškova prijevoza i globalnom rastu srednje klase. Priznavanje prava na godišnji odmor u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima i bolje usvajanje radnih prava u mnogim zemljama također su podržali njegov razvoj. Ovi čimbenici također služe kao pozadina za otpornost koju je turizam pokazao posljednjih godina. Sektor je doživio gotovo neprekinuti rast unatoč izazovima kao što su globalna gospodarska kriza i prirodne katastrofe.

Turizam i održivi razvoj

Svjetski dan turizmaTurizam je ključni stup Plana održivog razvoja do 2030., posebno  ciljeva 8, 12 i 14. Često je turizam prva ulazna točka u svijet rada, posebno za žene, mlade, radnike migrante i ruralno stanovništvo u zemljama u razvoju i najmanje razvijenim zemljama. Žene čine većinu radne snage u turističkom sektoru, dok je polovica te radne snage mlađa od 25 godina.

Tijekom svoje 70. sjednice 2015., Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 2017. kao Međunarodnu godinu održivog turizma za razvoj (rezolucija A/RES/70/193), u kojoj je potaknula podršku održivom turizmu kao sredstvu promicanja i ubrzanje održivog razvoja, posebice iskorjenjivanje siromaštva.

Održivi turizam važan je jer promiče gospodarski rast uz zaštitu okoliša i podupiranje lokalnih zajednica. Osigurava da se turističke aktivnosti provode na način da se minimaliziraju negativni i maksimiziraju pozitivni utjecaji. U mnogim dijelovima svijeta zaštita biološke raznolikosti i očuvanje kulturne baštine uvelike se oslanjaju na turistički sektor i prihod koji on stvara.

Turizam i zelena ulaganja – tema je obilježavanja 2023. godine

Posljednjih godina Svjetski dan turizma usmjeren je na promicanje održivih turističkih praksi koje donose korist i ljudima i planetu. To uključuje inicijative za smanjenje utjecaja turizma na okoliš, promicanje kulturne razmjene i razumijevanja te potporu lokalnim zajednicama.

Ovogodišnji Svjetski dan turizma ima za temu “Turizam i zelena ulaganja”. Time se naglašava potreba za više i bolje ciljanih ulaganja u ciljeve održivog razvoja za bolji svijet do 2030. Sada je vrijeme za nova i inovativna rješenja, a ne samo tradicionalna ulaganja koja promiču i podupiru gospodarski rast i produktivnost.

Što su zelena ulaganja u turizam?

  • Svjetski dan turizma 2023
    Kapitalne investicije u održivosti porasle su više od 754% nakon usvajanja Pariškog sporazuma (u razdoblju od 2015. do 2023. godine)
    2015. investicije su iznosile 4.976 milijardi USD
    2023. investicije su iznosile 42.502 milijarde USD
    Izvor: UNWTO na temelju CrunchBase 2023

    Za ljude – ulaganja u obrazovanje i vještine
    Gledajući unaprijed, globalna radna snaga u turizmu zahtijevat će milijune diplomiranih ugostitelja godišnje od sada do 2030. godine, a daljnjih 800.000 poslova godišnje zahtijevat će posebnu strukovnu obuku. Iz tih razloga moramo ulagati u ljude jer su oni temelj turizma kako bi svi oni koji žele biti dio sektora imali jednake mogućnosti pristupa kvalitetnoj turističkoj obuci, bilo gdje u svijetu.

  • Za Planet – ulaganja u održivu infrastrukturu i ubrzavanje zelene transformacije
    Gledajući u budućnost, potreba za smanjenjem emisija pruža mogućnost ulaganja od 24,7 trilijuna dolara u sektor zelenih zgrada u gradovima s tržištima u razvoju do 2030. godine, u kojem hoteli, odmarališta i restorani iznose 1,5 bilijuna dolara. Osim toga, turizam se suočava s puno više mogućnosti ulaganja povezanih s novim rješenjima i tehnologijama za dekarbonizaciju sektora, kao i za osiguranje infrastrukture otporne na klimatske promjene kroz rješenja za prilagodbu.
  • Za prosperitet – ulaganja u inovacije, tehnologiju i poduzetništvo
    Programi digitalizacije i inovacija strateški su prioritet za podršku posebno mladima i ženama, koji su ključni za usavršavanje radne snage u turističkom sektoru. Štoviše, globalna potreba za povećanjem ulaganja u programe koji podupiru i potiču poduzetništvo i stvaraju mogućnosti za inovacije itekako je potrebna u sektoru turizma.

Svjetski dan turizma 2023. je poziv na akciju međunarodnoj zajednici, vladama, multilateralnim financijskim institucijama, razvojnim partnerima i investitorima iz privatnog sektora da se ujedine oko nove strategije ulaganja u turizam.

Učinimo svi više kako bismo iskoristili puni potencijal održivog turizma. Jer ulaganje u održivi turizam je ulaganje u bolju budućnost za sve. – António Guterres

DOBRA HRVATSKA

Nenadmašan čovjek integriteta – VICE VUKOV, na današnji dan 24. rujna

Vice Vukov

Prije nego što je u našu kuću stigao televizor, svaku smo večer slušale radio, a naročito subotom i nedjeljom poslijepodne, kad su na rasporedu bile popularne emisije „Po željama“… Radilo se o šlagerima, a ponekad, kad bi zapjevao pjevač ljepšeg i izražajnijeg glasa, mama bi uz uzdah rekla: “Nije ti to ništa…

… Da si samo čula kako je pjevao naš Vice! Dok si ga slušao, prolazili su te žmarci! Kakav je to bio glas, nikad nitko neće pjevati kao naš Vice!”

 VICE VUKOV, 3. KOLOVOZA 1936. – 24. RUJNA 2008. 

Dvije ljubavi

Vice je svoj slavni put najvećeg hrvatskog pjevača započeo pobjedom na festivalu Opatija 1959. – pjesmom Mirno teku rijeke, da bi na festivalima od 1965. -1970. postao stalni i neosporni pobjednik – 15 nagrada.
No, paralelno sa karijerom glazbenika, vraćao se uvijek čitanju, učenju, … svojoj prvoj ljubavi prema znanosti (mladenačka želja bila mu je da postane znanstvenik). Živeći u emigraciji, diplomirao je i doktorirao u Parizu.

U ovećem snopu gramofonskih ploča koje je tata donio uz moj prvi gramofon, nalazile su se i dvije singl ploče maminog famoznog Vice, s pjesmama Zvona moga grada i Tvoja zemlja. Napokon je došao trenutak da čujem taj toliko hvaljeni glas, ali tek nakon što je mama zatvorila prozor i tražila da malo utišam ton. Zatim smo nas tri, glava prignutih nad plavi gramofon, usredotočeno slušale kako Vice pjeva „To je tvoja zemlja, tu sagradi dom /Tu je stari temelj, tu na kršu tvom.“ I bilo je lijepo, i nekako svečano, kao da se od tog glasa i te pjesme mala soba proširila i postala svjetlija, iako nisam osjećala isto što je osjećala mama, i nisu mi kao njoj, poslije zadnjeg akorda svjetlucale oči.

***

… U vrijeme koje će kasnije postati poznato pod nazivom Hrvatsko proljeće, dogodio se i nekakav incident o kojem se dosta nagađalo, iako nitko nije znao o čemu se točno radilo. Govorilo se da su se na nacionalnoj osnovi posvađali Vice Vukov i Đorđe Marjanović, nakon čega je Vici zabranjeno nastupati dok je Đorđe nastavio pjevati, ali njegovo ime više nikad nije izgovoreno. U međuvremenu su njegove pjesme nestale iz radio etera… Nakon što mu je milicija jednom pretresla, dok je bio na turneji u Australiji, nije se vratio u Zagreb, postao je politički emigrant  

***

Gospon čovjek!

… U Zagreb se vratio 1975. godine, nakon što se situacija primirila, ali pozivi za festivale prestali su stizati, a javni nastupi i dalje su mu ostali zabranjeni. Ploče povučene. Potom je na Filozofskom fakulteta diplomirao talijanski jezik i filozofiju, i zaposlio se u Matici hrvatskoj kao lektor i prevoditelj. Svako malo do nas bi stigla neka priča o tome kako ga je netko negdje vidio, i svaka je svjedočila o njegovoj ljubaznosti, srdačnosti i gospodskim manirama. “Bio je krasno obučen, u fino odijelo i kaput, vidjelo se po svemu da je gospon čovjek”, prepričavao je uvijek susjed koji je Vicu Vukova vidio negdje na Zrinjevcu.

***

Ponovno pjeva za sve nas

… Nepravedna i besmislena zabrana ostala je na snazi punih osamnaest godina, dugo nakon što se više nitko nije sjećao što ju je točno uzrokovalo. Za to vrijeme ja sam odrastala, stvorila svoj vlastiti glazbeni ukus, i samo ponekad, kad bi mama zatražila, slušale smo Zvona moga grada i Tvoju zemlju, ali ne više onako tiho kao ranije. Onda sam, a bilo je to negdje sredinom osamdesetih, na božićnom sajmu u Bogovićevoj ulici, na jednom od štandova s girlandama, kuglicama i lampicama za bor, kupila kazetu s božićnim pjesmama koje je pjevao Vice Vukov, snimljenu u jednostavnim, kućnim okolnostima. Iako neslužbeno, prodavana je javno… Ubrzo nakon toga Vice je rehabilitiran i napokon, poslije tolikih godina, ponovo je mogao javno nastupati.

U koncertnoj sezoni 1989./1990., četrnaest dana za redom, na četrnaest rasprodanih koncerata, u prepunoj dvorani Lisinski, oduševljena publika koja je svog Vicu tako dugo slušala kriomice, mogla je javno uživati u dalmatinskim, kajkavskim i međimurskim pjesmama, talijanskim napjevima i francuskim šansonama. Njegovom divnom i čistom baritonu koji je s lakoćom postizao tenorske visine, tako jasnom, moćnom, melodioznom, i punom plavog neba…  Sjajne interpretacije, tehnike i intonacije, Vice je zaista pjevao kako nitko drugi nije. Dalmatinska elegija, Mirno teku rijeke, Pismo ćali, Suza za zagorske brege, Dobro mi došel, prijatel, Pjevat će Slavonija u njegovoj su interpretaciji postale više od zabavnih pjesama jer – on je svaki stih s lakoćom pretvarao u umjetnost.

***

Čovjek integriteta

…. Mama me je tih godina u svojim pismima izvještavala o svemu pomalo, pa je tako jednom zgodom spomenula i da se Vice počeo baviti politikom. Kako se kasnije pokazalo, ne previše uspješno, što i nije bilo neobično, jer je nošen idealizmom odbio ulogu žrtve  (koju su mu svi nudili). Nije pristajao na stvaranje osobnog mita na temelju događaja iz ranih sedamdesetih, koji bi bio odličan „temelj“ uspješnoj političkoj karijeri njega i neke promoćurne stranke… Sve to dokazuje da Vice po prirodi nije bio „praktičan“ političar nego umjetnik i čestit čovjek. Kao nezavisni kandidat na listi SDP izabran je Hrvatski sabor, 2000.

Život je završio tužnim, nesretnim slučajem. Spotaknuo se na stepenicama u Hrvatskom saboru i pri padu zadobio teške ozljede glave. Nakon operacije pao je u komu iz koje je u sljedeće dvije godine samo povremeno dolazio k svijesti. 

***

Velik život 

… Vice Vukov preminuo je u snu, 24. rujna 2008. godine, u svojoj 72. godini, a priča o njemu ostala je upisana u svijest ljudi kao simbol jednog vremena.

Pjesma Tvoja zemlja, otpjevana prvi put na Zagrebačkom festivalu 1971. godine, preživjela je desetljeća, i kao jedna od najpopularnijih i najradije slušanih postala nekom vrstom narodne neslužbene himne. … Britvićeve stihove oblikovao je Vice jednom posebnom emocijom, a bila je to topla, gotovo lirska pripadnost bez trunke patosa, dok je pri interpretaciji njegov lijepi bariton, zvučan i ozbiljan, dolazio do punog izražaja. 

Za mene ipak, nikad kao sredinom sedamedestih, kad smo glava prignutih nad plavi Philipsov gramofon, iza zatvorenih prozora naše podstanarske sobe u Osječkoj ulici u Dubravi, mama, baba i ja, usredotočeno i zaneseno slušale našeg Vicu.

Edit Glavurtić

Izvor – preuzeto RADIO GORNJI GRAD, cijeli članak OVDJE 

DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2023.

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Europske zemlje ukidaju željeznice i grade ceste!? Hrvatska je među najgorima?

HŽPP
Foto: www.hzpp.hr

Željeznice tj. vlakovi su jedan od ekološki najprihvatljivijih načina kretanja. Automobili, kombiji i kamioni odgovorni su za 72 posto emisija u europskom prometu, dok željeznice sudjeluju sa samo 0,4 posto emisija stakleničkih plinova.

Međutim, novo istraživanje iz lipnja 2023. otkriva kako europske zemlje ukidaju željeznice i grade ceste. Duljina autocesta u Europi porasla je 60% između 1995. i 2020., dok su se željeznice smanjile 6,5% – prema istraživanju njemačkih thinktankova Wuppertal Institute i T3 Transportation koje je naručio Greenpeace. Za svaki euro koji su vlade potrošile na izgradnju željeznica, potrošile su 1,6 eura na izgradnju cesta. 

Najveći broj zatvaranja željeznica dogodio se u Njemačkoj (smanjeno za 6706 km), Poljskoj (za 4660 km) i Francuskoj (za 4125 km). No unatoč tome, ove tri zemlje još uvijek predstavljaju najveću ukupnu duljinu mreže, a slijede ih UK i Španjolska.

Svega 10 zemalja izvješćuje o neto povećanju duljine svojih željezničkih mreža od 1995. To su Belgija, Hrvatska, Estonija, Finska, Irska, Italija, Nizozemska, Slovenija, Španjolska i Švicarska.

Autoceste su najviše rasle u Irskoj, Rumunjskoj i Poljskoj, a najmanje u Litvi, Latviji i Belgiji. U 15 od 30 analiziranih zemalja duljina autocesta se više nego udvostručila, uključujući Španjolsku, Norvešku i Grčku.

Imperativ je smanjenje emisije stakleničkih plinova

EU planira smanjiti svoje emisije stakleničkih plinova za 55% do kraja desetljeća u odnosu na razine iz 1990., ali nije uspjela napraviti nikakav napredak u svom prometnom sektoru. Cestovni promet bio je odgovoran za tri četvrtine emisija u sektoru u 2020. godini. Samo će 2029. godine emisije domaćeg prometa pasti ispod razine iz 1990. godine, utvrdila je prošle godine Europska agencija za okoliš.

Greenpeace je pozvao vlade da preusmjere novac s cesta na željeznice, javni prijevoz, biciklističke staze i pločnike.

Foto: Deutschlandticket – mjesečna karta za drugi razred u cijeloj Njemačkoj i to u lokalnom i regionalnom prijevozu (autobus, TaxiBus, tramvaj, S-Bahn, RRX, RB i RE) – dostupna je od 1. svibnja 2023. po cijeni od 49 eura

Nekoliko europskih zemalja pokrenulo je jeftine cijene karata za javni prijevoz u pokušaju smanjenja emisija. Tako je na primjer više od tri milijuna ljudi kupilo njemačku Deutschlandticket po cijeni od 49 eura mjesečno. Portugal je nedavno slijedio taj primjer s vlastitom mjesečnom Nacionalnom željezničkom kartom za 49 eura, koja putnicima omogućuje korištenje svih regionalnih željezničkih mreža, uz neke iznimke. U rujnu ove godine i Francuska je najavila da će od sljedećeg ljeta uvesti željeznički kartu od 49 eura mjesečno…

Autori istraživanja vjeruju da bi više od 13.500 km zatvorenih željezničkih pruga moglo biti ponovno otvoreno i to relativno lako. Europske nacije imaju obvezu smanjiti energetsko i prometno siromaštvo sukladno Pariškom sporazumu na koji su se obvezali. Stoga, iz društvene perspektive i perspektive zaštite okoliša, prioriteti financiranja prometne infrastrukture moraju se promijeniti u skladu s tim.

Hrvatska ulaganja u ceste i željeznice zadnjih 30 godina

Prema gornjem istraživanju Hrvatska je jedna od 10 zemalja koje su povećale duljine svojih željezničkih mreža od 1995., ali je istovremeno u ceste uložila čak 6 puta više. Po omjeru ulaganja u ceste i željeznicu Hrvatska je među najgorima u Europi. 

U razdoblju od 1995. do 2021. godine Hrvatska je uložila oko 13,3 milijarde eura u ceste, a svega 2,1 milijardu u željeznice. Mreža autocesta se sa 302 kilometara u 1995. godini povećala na 1310 kilometara u 2020., što je osma najveća stopa rasta od svih analiziranih zemalja u ovom istraživanju (EU 27, Norveška, Švicarska i Velika Britanija). Istovremeno je pet željezničkih linija ukupne dužine 118 kilometara zatvoreno za prijevoz putnika, a zatvoreno je i 28 željezničkih postaja, čime je tisućama ljudi onemogućen pristup željeznici.

No treba imati na umu da je Hrvatska 1995. tek izlazila iz Domovinskog rata te je kretala gotovo od nule jer je i do tada postojeća prometna infrastruktura bila u velikoj mjeri oštećena. Prioritet je tada bio na razvoju autocesta. Hrvatska nije raspolagala dostatnim financijskim sredstvima za istovremeni razvoj cestovnih i željezničkih sustava.

Tek s pristupom sredstvima europskih fondova pojačavaju se ulaganja u sektor željezničkog prometa. Tako ukupna planirana ulaganja u željezničku infrastrukturu do 2030. godine iznose oko 6 milijardi eura. Tim sredstvima trebalo bi se obnoviti i modernizirati 766,2 kilometara pruga, pri čemu su najznačajnija ulaganja na glavnim koridorima.

Iz Greenpeacea u Hrvatskoj pozvali su Vladu da financijske prioritete prebaci s cesta na željeznicu. Ulaganjem više sredstva u nadogradnju i modernizaciju željezničke infrastrukture željeznica bi postala dostupna alternativa cestovnom prijevozu. Time bi se smanjile emisije stakleničkih plinova.

Dobra Hrvatska

Klima: ‘Čovječanstvo je otvorilo vrata pakla’ – UN samit o klimatskim ambicijama

požar
Foto: Pixabay

“Naš fokus ovdje je na klimatskim rješenjima – a naš zadatak je hitan. Čovječanstvo je otvorilo vrata pakla.” – rekao je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres na otvaranju samita.

U New Yorku je 20. rujna održan UN-ov samit s ciljem poticanja klimatskih akcija.

Šteta od klimatske krize već je velika, a globalne emisije stakleničkih plinova i dalje su na rekordnim razinama. Svijetu su potrebna hitna i duboka smanjenja emisija i to odmah, kao i tijekom sljedeća tri desetljeća. Nužno je to da se globalno zagrijavanje ograniči na 1,5°C u odnosu na predindustrijske razine i spriječi najgore posljedice. Najnovija znanstvena procjena Međuvladinog panela za klimatske promjene ponovno je istaknula hitnost djelovanja.

Stanovništvo diljem svijeta već pati od negativnih utjecaja klimatske krize. Potreban je hitni plan za prilagodbu i oporavak od gubitaka i štete. Ovo je pitanje jednakosti i klimatske pravde koje zahtijeva hitnu pozornost vlada i međunarodnih financijskih institucija.

Plan za ubrzanje djelovanja

Kako bi ubrzao djelovanje vlada, poduzeća, financija, lokalnih vlasti i civilnog društva te saslušao “prve pokretače i izvršitelje”, glavni tajnik Ujedinjenih naroda sazvao je samit o klimatskim ambicijama.

Guterres se pozvao na COP27 “povijesni pakt” između razvijenih gospodarstava i gospodarstava u nastajanju. Sukladno Pariškim sporazumom, pozvao je velike emitere da ulože dodatne napore u smanjenje emisija te pomognu siromašnijim zemljama da učine isto. Alternativu – zemlje koje ne uspiju smanjiti emisije u skladu s ciljem od 1,5 C – je nazvao “Kolektivni pakt o samoubojstvu”.

Samit o klimatskim ambicijama povećao je političku i financijsku predanost inicijativi glavnog tajnika vrijednoj 3,1 milijardu američkih dolara kako bi se osiguralo da svi na Zemlji budu zaštićeni sustavima ranog upozoravanja koji spašavaju živote suočeni sa sve ekstremnijim i opasnijim vremenom.

Nove najave financiranja i izjave o potpori objavljene su tijekom događaja na visokoj razini u Općoj skupštini UN-a – što se poklapa s praktičnim radnjama za pokretanje inicijative Rana upozorenja za sve na terenu. Katastrofalne poplave u Libiji istaknule su hitnost ranih upozorenja od početka do kraja.

Najave financiranja

Program UN-a za razvoj (UNDP) najavio je da će koristiti sredstva za pripremu projekta od 1,3 milijuna USD iz Zelenog klimatskog fonda (GCF) za razvoj GCF projekta vrijednog 157 milijuna USD zajedno s voditeljima stupa EW4All, vladama i drugim partnerima.

Pokrenuta je i nova suradnja Voda u srcu, koja kombinira lokalno znanje i globalnu tehnologiju kako bi pomogla zajednicama da razumiju i djeluju na rizike povezane s vodom s kojima se suočavaju – prije nego što postanu katastrofe. Program je usmjeren na potporu zemljama Etiopiji, Južnom Sudanu, Sudanu i Ugandi, koje čine sliv rijeke Nil. Vlada Nizozemske izdvojila je 52 milijuna švicarskih franaka (55 milijuna eura) za petogodišnju inicijativu.

Multilateralne razvojne banke (MDB) udružuju se oko Ranih upozorenja za sve. – “Mi, Multilateralne razvojne banke, pozdravljamo inicijativu glavnog tajnika Ujedinjenih naroda Rana upozorenja za sve (EW4All), čiji je cilj osigurati da sustavi ranog upozoravanja zaštite sve do 2027. godine”, stoji u zajedničkoj deklaraciji.

Nova partnerstva za ubrzanje ulaganja u prilagodbu klimi

Australija i Španjolska udružit će se s malim otočnim državama u razvoju, Tuvaluom i Dominikanskom Republikom kako bi povećale financijske tokove. Ova će partnerstva okupiti vlade, javne i privatne financijere i druge dionike kako bi podržali ranjive zemlje u razvoju da realiziraju niz projekata koji su privlačni za javna i privatna ulaganja. Partnerstva dolaze u odlučujućem trenutku u borbi protiv klimatske krize kada potrebe za prilagodbom zemalja u razvoju nastavljaju rasti dok su učinci klimatskih promjena sve učestaliji i jači.

Bogate zemalje nisu do sada bile uspješne u ostvarenju svojih obećanja o pomoći zemljama u razvoju. Tema je to koja će nesumnjivo biti na dnevnom redu skupa COP28 za nekoliko tjedana.

Dobra Hrvatska

Velebit – rujan 2023.

Velebit – mitska hrvatska planina

Goran Tudor, s izleta na Velebit u rujnu 2023.

Međunarodni dan mira

Međunarodni dan mira

Našem svijetu treba mir – sada više nego ikada. Ipak, sukobi, rastuće nejednakosti, stalne nepravde, rat čovječanstva protiv prirode i globalni financijski sustav koji je zastario, nefunkcionalan i nepravedan, blokiraju put do mira. – António Guterres

Međunarodni dan mira obilježava se u cijelom svijetu svake godine 21. rujna kao dan posvećen jačanju ideala mira, unutar i među svim nacijama i narodima. Ustanovila ga je Opća skupština Ujedinjenih naroda 1981. godine svojom rezolucijom. Dva desetljeća kasnije, 2001. godine, Opća skupština jednoglasno je izglasala da se Dan proglasi razdobljem nenasilja i prekida vatre.

Mir i ciljevi održivog razvoja

Poticanje mira doprinosi ostvarenju ciljeva održivog razvoja (SDGs), a postizanje ciljeva održivog razvoja stvorit će kulturu mira za sve. Ove se godine obilježavanje Međunarodnog dana mira podudara sa summitom SDG-a (18. – 19. rujna).

Ostvarivanje ciljeva održivog razvoja treba nas približiti mirnijim, pravednijim i uključivijim društvima, bez straha i nasilja.

Akcije za mir: Naša ambicija za #GlobalGoals

Ovogodišnja tema obilježavanja Međunarodnog dana mira je Akcije za mir: Naša ambicija za #GlobalGoals. To je poziv na akciju koji prepoznaje i individualnu i kolektivnu odgovornost za njegovanje mira.

Ali bez prihvaćanja i doprinosa širokog spektra aktera, uključujući 1,2 milijarde mladih ljudi diljem svijeta, ciljevi se neće postići. Pridružite se pozivu Ujedinjenih naroda i poduzmite akciju za mir: borite se protiv nejednakosti, potaknite djelovanje protiv klimatskih promjena te promičite i štitite ljudska prava.

Ove 2023. godine se obilježava i 75. obljetnica Opće deklaracije o ljudskim pravima te Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju genocida. Međunarodni dan mira stoga potiče sve, a prvenstveno mlade ljude, da budu ambiciozni u svom angažmanu kao pozitivni i konstruktivni društveni čimbenici, da se pridruže pokretu za postizanje SDG-a i doprinose izgradnji održivog mira. Prema zelenijoj, pravednijoj, pravednijoj i sigurnijoj budućnosti za sve.

Potreban je novi sveobuhvatni pristup za rješavanje složenih problema današnjeg svijeta. To uključuje jačanje vladavine prava i promicanje održivog razvoja, na temelju dijaloga i poštovanja. Također usmjerava sve aktivnosti za izgradnju mira kroz obrazovanje, slobodu izražavanja, međukulturalni dijalog, poštivanje ljudskih prava i kulturne raznolikosti te znanstvenu suradnju.

DOBRA HRVATSKA

Agenda 2030 ne napreduje prema očekivanjima – UN samit o ciljevima održivog razvoja

SDG summit 2023
Foto: SDG Summit počinje u dvorani Opće skupštine u sjedištu UN-a u New Yorku. / UN - Cia Pak

Dvodnevni samit o ciljevima održivog razvoja (18.-.19.9.2023.) je drugi takav skup nakon što je 2015. usvojena Agenda 2030. Središnji je to dio tjedna Opće skupštine UN-a, a cilj mu je vratiti svijet na pravi put ka zelenijoj, čišćoj, sigurnijoj i pravednijoj budućnosti za sve.

“Ciljevi održivog razvoja nisu samo popis ciljeva. Oni posvuda nose nade, snove, prava i očekivanja ljudi” – istaknuo je A. Guterres na otvaranju summita

Globalna utrka za zaštitu ljudi i planeta započela je 2015. usvajanjem Agende održivog razvoja do 2030. i njezinih 17 ciljeva održivog razvoja (SDG). Zajedno oni predstavljaju nacrt za ubrzanje ekonomskog prosperiteta i društvenog blagostanja uz zaštitu ljudi i okoliša.

Zašto je SDG samit važan?

Na pola puta do roka 2030., ciljevi održivog razvoja su u velikim problemima. Napredak je zaustavljen kombiniranim utjecajima klimatskih katastrofa, sukoba, ekonomske krize i dugotrajnih učinaka COVID-19. Klimatska kriza se produbljuje, brojni ciljevi zaostaju, a neki i nazaduju u odnosu na 2015. godinu.

Treutak je to u kojem SDG samit treba pronaći rješenja za promjenu trenutnih negativnih trendova te odgovoriti na utjecaj višestrukih i isprepletenih kriza s kojima se svijet suočava. Cilj mu je pružiti političke smjernice o transformativnim i ubrzanim aktivnostima koje vode do postizanja ciljeva održivog razvoja u zadanom roku do 2030.

Napredak prema ciljevima održivog razvoja je ugrožen

Izvješće o globalnom održivom razvoju (GSDR) za 2023., nalazi da u ovom kritičnom trenutku, na sredini do 2030., postupne i fragmentirane promjene nisu dovoljne za postizanje ciljeva održivog razvoja (SDG) u preostalih sedam godina.

Graf: Procjena napretka za 17 ciljeva održivog razvoja / Posebno izvješće glavnog tajnika UN

U svom posebnom izdanju izvješća glavni tajnik UN-a ističe da su mnogi od ciljeva umjereno do ozbiljno skrenuli s puta.

  • Samo 15% ciljeva SDG-a se realizira prema očekivanjima. Otprilike polovica je umjereno ili ozbiljno podbacila, a više od jedne trećine (30%) ili nije ostvarilo nikakav pomak ili je nazadovalo u odnosu na stanje iz 2015. godine.
  • Na primjer, po sadašnjem tempu napredovanja bit će potrebno 286 godina za uklanjanje rodnih razlika u pravnoj zaštiti te uklanjanje diskriminirajućih zakona (Cilj 5).
  • Svjetsko izvješće o obrazovanju jednako je zabrinjavajuće. Utjecaj godina nedovoljnog ulaganja i gubitaka u učenju znači da će do 2030. još 84 milijuna djece biti izvan škole, a 300 milijuna djece ili mladih koji pohađaju školu neće znati čitati i pisati (cilj 4).
  • Prema sadašnjim trendovima, 575 milijuna ljudi i nadalje će živjeti u ekstremnom siromaštvu 2030. godine, a samo oko jedna trećina zemalja ispunit će cilj prepolovljenja nacionalnih razina siromaštva (Cilj 1).
  • Nedostatak napretka u postizanju ciljeva održivog razvoja je univerzalan, ali zemlje u razvoju te najsiromašniji i najranjiviji ljudi u svijetu snose najveći teret kolektivnog neuspjeha Agende 2030.

Ne postoji planet B

Sada je vrijeme za globalni plan spašavanja ciljeva održivog razvoja (SDG) koji su užasno zaostali na pola puta prema krajnjem roku 2030., rekao je glavni tajnik UN-a António Guterres u ponedjeljak u New Yorku na otvaranju SDG summita.

Predsjednik RH Zoran Milanović na SDG summit 2023 u UN-u
Foto: Predsjednik RH Zoran Milanović na SDG summit 2023 u UN-u / Ured predsjednika RH – Ana Marija Katić

Predsjednik Hrvatske, Zoran Milanović je sudjelovao na otvaranju samita kao i u raspravi na temu „Jačanje aktivnosti ključnih tranzicija radi ubrzanja napretka prema ciljevima održivog razvoja“, a u kojoj je sudionicima samita iznio hrvatske ciljeve i postignuća na području održivog razvoja.

Na samitu su svjetski čelnici usvojili političku deklaraciju za ubrzavanje djelovanja u postizanju 17 ciljeva koji bi uz zaštitu okoliša, trebali potaknuti gospodarski prosperitet i dobrobit za sve ljude.

“Ciljevi održivog razvoja nisu samo popis ciljeva. Oni posvuda nose nade, snove, prava i očekivanja ljudi,” rekao je António Guterres.

S ciljem unaprijeđenja globalne agende, vrijeme je da države i partneri pretvore riječi u djela kako bi ostvarili rezultate na terenu. To uključuje sve zemalje i ključne dionike, lokalne vlasti, privatni sektor, zaklade, filantropske organizacije i civilno društvo.

DOBRA HRVATSKA

NAJČITANIJE