Europski tjedan održivog razvoja

Europski tjedan održivog razvoja

Europski tjedan održivog razvoja je inicijativa za organizaciju aktivnosti koje promiču održivi razvoj i čine ta nastojanja vidljivima na zajedničkoj platformi. Globalna agenda za održivi razvoj 2030. i njenih 17 ciljeva održivog razvoja (SDGs) artikulira ključna pitanja koja zahtijevaju hitno djelovanje na svim razinama i od strane svih dionika.

Europski tjedan održivog razvoja doprinosi ovom ambicioznom, univerzalnom i transformativnom planu promicanjem organizacije aktivnosti koje imaju tematsku vezu s ciljevima održivog razvoja i podupiru ih. Ovaj tjedan ima za cilj podići svijest o Agendi 2030 u Europi. Stoga poziva lokalne dionike da se aktivno uključe u održivi razvoj i ciljeve održivog razvoja prema Agendi 2030. Više o prethodnim obilježavanjima…


UN-ov samit o ciljevima održivog razvoja (SDG): Agenda 2030. na pola puta do zadanog roka ne napreduje prema očekivanjima


Ovogodišnji deveti Tjedan održivog razvoja odvija se u razdoblju od 18. rujna do 8. listopada 2023. Vrhunac Tjedna održat će se od 20. do 26. rujna. Sudjelujte i prijavite svoje aktivnosti vezane uz održivi razvoj i postanite dio ove europske inicijative. Promovirajte ciljeve održivog razvoja u vašoj školi/na fakultetu, udruzi/poduzeću, vašem kvartu, lokalnoj zajednici!

Inicijativu koordinira ured Europske mreže za održivi razvoj (ESDN) u Institutu za upravljanje održivosti na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Beču. Koordinator u Hrvatskoj je ODRAZ-Održivi razvoj zajednice.

DOBRA HRVATSKA

Odrast (eng. degrowth) – što stoji iza ove ekonomske teorije i zašto je to sada važno?

Konferencija o odrastu
Foto: Konferencija o odrastu - Zagreb 2023. / www.zagreb.hr

Odrast (eng. degrowth) je odbacivanje iluzije o rastu kao rješenju za prosperitet u budućnosti i poziv na promišljanje proizvodnje i potrošnje potrebne za dostojan život u granicama ekološke održivosti planeta. – Knjiga “ODRAST Pojmovnik za novu eru” 

U Zagrebu je od 29. kolovoza do 2. rujna održana međunarodna konferencija o odrastu “Planet, ljudi, skrb – to se zove odrast!”. Brojni (Tomaševićevi) kritičari požurili su se pojam odrast jednostrano prikazati kao radikalno lijevu ideju koja promovira potpuno odustajanje od gospodarskog rasta i razvoja…

No radi se o složenom pojmu, ekonomskoj teoriji koja propituje potrebu za stalnim i bezobzirnim rastom u konstantnoj borbi za rastom profita.

Odrast. Pojmovnik za novu eru

ODRAST Pojmovnik za novu eruNajčitaniji međunarodni priručnik o odrastu ‘Odrast – pojmovnik za novu eru’  jezgrovito i pristupačno prikazuje glavne izvorne prijepore, temeljne ideje, strateške smjernice i poveznice sa srodnim svjetonazorima… Jer, ako želja za rastom izaziva krizu, i ekonomsku, i ekološku, i društvenu – kao što tvrde autori u ovom priručniku – rast nije rješenje. Srećom, u praksi se pojavljuju alternativna rješenja, novi oblici življenja, proizvodnje i potrošnje, koji svima mogu osigurati sredstva za život bez rasta. Cilj je promišljanja u pojmovima odrasta izgraditi paradigmu koja sadržava i ekološku održivost i veću društvenu pravednost.

Svoja razmišljanja o pojmu ODRAST kao i prikaz sjajne knjige “Odrast. Pojmovnik za novu eru” još 2019. nam je dao Predrag Zarevski u članku:


ODRAST – nova važna riječ, novi imperativ! Treba li nam toliko rasta? Ili trebamo manje trošiti, pravednije dijeliti…


Postoje li granice gospodarskog rasta?

Današnje je gospodarstvo predominantno strukturirano oko rasta – ideje da tvrtke, industrije i nacije moraju povećati proizvodnju svake godine, bez obzira je li to racionalno. Ova dinamika pokreće klimatske promjene i ekološki slom. Gospodarstva s visokim dohotkom, te korporacije i bogate klase koje njima dominiraju, uglavnom su odgovorne za ovaj problem i troše energiju i materijale neodrživim stopama (1, 2).


Dan ekološkog duga – od 2. kolovoza ove godine trošimo resurse budućih generacija


Još prije 50 godina grupa System Dynamics na Massachusetts Institute of Technology (MIT) poslala je oštru poruku svijetu: kontinuirani gospodarski rast i rast stanovništva iscrpit će Zemljine resurse i dovesti do globalnog ekonomskog kolapsa do 2070. Vodeća autorica studije Donella Meadows istakla je da njihova knjiga Granice rasta “nije napisana kako bi predvidijela propast svijeta, nego kako bi potaknula ljude da pronađu načine života koji su u skladu sa zakonima planeta”.

Teorija odrasta

Zagovornici teorije odrasta smatraju da bi bogate ekonomije trebale odustati od rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) kao cilja, smanjiti destruktivne i nepotrebne oblike proizvodnje kako bi se smanjila potrošnja energije i materijala te usmjeriti gospodarsku aktivnost oko osiguravanja ljudskih potreba i blagostanja. Ovaj pristup, koji je dobio na snazi ​​posljednjih godina, može omogućiti bržu dekarbonizaciju i zaustaviti ekološki slom dok istovremeno poboljšava društvene ishode (2). Osim toga oslobađa energiju i materijale za zemlje s niskim i srednjim dohotkom u kojima je rast još uvijek potreban za razvoj. Smanjenje rasta je svrhovita strategija za stabilizaciju gospodarstava i postizanje društvenih i ekoloških ciljeva, za razliku od recesije, koja je kaotična i društveno destabilizirajuća i događa se kada gospodarstva ovisna o rastu ne uspijevaju rasti.

Klimatski i gospodarski izazovi rasta

Izvješća Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) i Međuvladine znanstveno-političke platforme o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES) sugeriraju da bi se politike smanjenja rasta trebale razmotriti u borbi protiv klimatskog sloma i gubitka bioraznolikosti.

Tim Jackson, autor knjige iz 2009. “Prosperity Without Growth“, rekao je da su obustava rada zbog pandemije 2020. i zapadne sankcije protiv Rusije dovele u pitanje potrošnju s drugim prioritetima, odnosno zdravstvenom sigurnošću ili geopolitičkim ciljevima. U isto vrijeme, neke bi zemlje – zbog niza razloga koji variraju od demografskog starenja do trgovinskog protekcionizma ili nedostatka reformi – mogle ući u nešto slično stanju “nakon rasta” u kojem njihova gospodarstva pokazuju malo ili nimalo ekspanzije. – “Ako nemamo ekonomiju koja će se time baviti … onda imamo vrlo male šanse da time uspješno upravljamo.”

Dok god je rast glavni arbitar uspjeha malo ga se političara usuđuje propitivati. Međutim sada svjedočimo kako se stavovi javnosti polagano mijenjaju. U Europi ankete pokazuju da većina ljudi daje prednost dobrobiti i ekološkim ciljevima ispred rasta. To otvara nove horizonte.

Pitanje danas više nije hoće li rast naići na ograničenja, već kako omogućiti društvima da napreduju bez nekontroliranog rasta. Kako osigurati pravednu i ekološku budućnost čovječanstva.


  1. Fanning, AL, O’Neill, DW, Hickel, J. & Roux, N. Održavanje prirode. 5 , 26-36 (2022).
  2. Hickel, J. i sur. Energija prirode 6 , 766–768 (2021).

DOBRA HRVATSKA

Zanimljivo: koliko Europljani odobravaju najvažnije EU odluke (energetika, promicanja održivosti, sustav vrijednosti, potpora Ukrajini)

Ukrajinske zastave ispred zgrade parlamenta u Bruxellesu

U rujnu 2023. objavljeno je istraživanje Flash Eurobarometra koje pokazuje da građani Europe većinom podupiru EU odluke i mjere poduzete tijekom prošle godine kako bi se potrošače i poduzeća zaštitilo od nestabilnosti cijena energije, kao i mjere za poticanje energetske sigurnosti i zelene tranzicije. Potvrđuje se širok konsenzus o najvažnijim pravcima odlučivanja EU .

ODOBRAVANJA EU ENERGETSKIH POLITIKA I MJERA 

86 % ispitanika smatra da je bilo važno poduzeti inicijative na europskoj razini kako bi se ograničile posljedice rasta cijena energije na potrošače i poduzeća tijekom prošle godine. Više od osam od deset ispitanika smatra da je bilo važno promicati održivo korištenje prirodnim resursima (86 %), olakšavati zajedničku kupnje plina u državama članicama EU-a kako bi se zajamčila sigurnost opskrbe (82 %), graditi partnerstva s drugim globalnim akterima kao što su Ujedinjena Kraljevina, SAD, Japan i Australija (81 %), smanjiti pretjeranu komercijalnu ovisnost o zemljama kao što su Rusija ili Kina (80 %) i jačati konkurentnost europske industrije čistih tehnologija (80 %). 77 % ispitanika smatra da su mjere EU-a usmjerene na ubrzavanje digitalne transformacije uz istodobnu zaštitu potrošača (77 %) i povećanje otpornosti gospodarstva EU-a važne. 

Kad je riječ o budućim mjerama, 86 % ispitanika smatra da bi skladišta plina u EU-u trebalo napuniti kako bi se izbjegao rizik od nestašice, 85 % da bi EU trebao poticati proizvodnju čistih tehnologija u državama članicama, a 79 % da bi mjere EU-a trebale biti usmjerene na smanjenje potrošnje energije. 75 % ispitanika smatra da bi EU trebao financirati zajedničke obrambene projekte za razvoj strateških obrambenih sposobnosti i tehnologija.

Osim toga, velika većina Europljana smatra da rat u Ukrajini ukazuje na potrebu da EU osigura svoju energetsku i gospodarsku sigurnost (85 %) te da poveća vojnu suradnju među državama članicama (75 %), uz nastavak solidarnosti s Ukrajinom (71 %).

ODOBRAVANJA EU POTPORE UKRAJINI

Europljani i dalje podržavaju potporu Ukrajini i Ukrajincima. 86 % ispitanika odobrilo je da EU nastavi pružati humanitarnu pomoć ljudima pogođenima ratom, 77 % odobrava prihvat ljudi koji bježe u EU od rata, a 71 % uvođenje gospodarskih sankcija Rusiji. Gotovo dvije trećine Europljana, 67 % odnosno 65 %, smatra da bi EU trebao podupirati put Ukrajine prema europskoj integraciji i njezinu integraciju u jedinstveno tržište. Naposljetku, 65 % ispitanika zalaže se za pružanje financijske i gospodarske potpore Ukrajini, a 57 % smatra da bi EU trebao podupirati kupnju i nabavu vojne opreme i obuku ukrajinskih vojnih snaga. 

ODOBRAVANJA EU SUSTAVA VRIJEDNOSTI 

Građane se također pitalo za niz vrijednosti, jesu li najbolje utjelovljene u EU- u, drugim zemljama svijeta ili obje mogućnosti. Otprilike polovina njih smatra da EU najbolje utjelovljuje „poštovanje temeljnih prava i vrijednosti” (53 %), „socijalnu jednakost i dobrobit” (50 %), „toleranciju i otvorenost prema drugima” (49 %) i „mir” (48 %), nakon čega slijedi „solidarnost sa zemljama unutar i izvan EU-a” (46 %) i „poštovanje prirode i zaštite klime i okoliša (45 %). Za svaku od tih vrijednosti otprilike jedan od šest ispitanika smatra da ih druge zemlje najbolje utjelovljuju, a otprilike jedna od četiri smatra da ih zastupa i EU i druge zemlje.

Osnovne informacije – opaska:
Istraživanje Flash Eurobarometra o izazovima i prioritetima EU-a 2023. provedeno je u 27 država članica od 24. do 31. kolovoza 2023. Intervjuirano je 26,514 građana EU-a putem interneta.

Za daljnje informacije Flash Eurobarometer 533

Izvor: European Commission/ Europska komisija
Representation in Croatia/ Predstavništvo u Hrvatskoj

DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2023.

Nove pješačke zone u Zagrebu otvaraju se uz Europski tjedan mobilnosti

Nove pješačke zone. (Foto: Zagreb.info)
Foto: Nove pješačke zone / Zagreb.info

Od subote, 16. rujna, paralelno s početkom obilježavanja Europskog tjedna mobilnosti, uspostavljaju se nove pješačke zone u središtu grada. Masarykova od Gundulićeve do Tesline te Preradovićeva od raskrižja sa Masarykovom i Teslinom do Berislavićeve postaju zone bez automobila.

Uvođenjem pješačkih zona želi se poboljšati kvaliteta života građana i gostiju grada. Očekivano smanjenje buke i zagađenosti omogućiti će svima sigurno i nesmetano kretanje po užem centru grada. Otvorenje ove zone prigodno pada s početkom Europskog tjedna mobilnosti. Zagreb tako trajno doprinosi zdravijem i alternativnom načinu kretanja te korištenju javnog gradskog prijevoza.

Sve pojedinosti oko nove regulacije prometa kao i uvjeta za ishođenje dozvole za kretanje motornim vozilom po pješačkoj zoni mogu se naći na stranicama Grada Zagreba.

Zagreb Smart City

Brojni gradovi diljem svijeta danas ulažu u pješačka područja, biciklističke staze i/ili uklanjaju mjesta za parkiranje automobila. Ovo su alternative funkcionalističkom razvoju 20. stoljeća temeljenom na automobilima. Sukladno je to projektima Pametan grad, Spori grad, 15-minutni grad… Do sada su rezultati bili vrlo pozitivni:

  • manje zagađenja,
  • veća autonomija za djecu,
  • manje buke,
  • poboljšano zdravlje i
  • povećani lokalni prihod za općine i trgovce.

Iskustva drugih gradova

Često uvođenje potpune ili djelomične pješačke zone, uklanjanje parkirnih mjesta za automobile te uvođenje biciklističkih staza u gradovima, izazivaju proteste lokalnih poslovnih organizacija i stanovništva. No unatoč inicijalnim dilemama iskustva nakon provedbe su uglavnom pozitivna:

  • U Grazu (Austrija) ograničenje brzine od 30 km/h usvojeno je u gradu 1990-ih uz snažno protivljenje: manje od polovice stanovnika je podržavalo ovu mjeru. Nakon što su prednosti postale očite, potpora mjeri je porasla na 80%.
  • U Ljubljani (Slovenija) je ukupno 12 hektara ulica zatvoreno za promet vozila 2007. godine, s tim da je samo 40% stanovništva bilo za uvođenje pješačkih zona. No, 2015. godine 92% stanovnika bilo je zadovoljno kvalitetom života u gradu. A 2017. godine se čak 97% stanovnika “protivilo ponovnom otvaranju centra za motorna vozila”.
  • U Torontu (Kanada) grad je 2016. g. uklonio 136 uličnih parkirnih mjesta kako bi postavio biciklističku stazu na Bloor Street, komercijalnom koridoru. Prema provedenoj studiji mjesečna potrošnja kupaca i broj kupaca u trgovinama na malo su se povećali.
  • Još jedna studija koja je analizirala utjecaj na lokalnu trgovinu potpune ili djelomične pješačke zone u 14 španjolskih gradova pokazuje da – trgovine smještene u pješačkim zonama imaju tendenciju bilježiti veće količine prodaje od onih smještenih u nepješačkim zonama.

Stanovnici gradova sve više traže mjesta gdje se mogu naći s prijateljima na šalici kave, obaviti kupovinu ili jednostavno prošetati i uživati ​​u svojim zajednicama. A gradski čelnici odgovaraju razvojem pješačkih zona i prostora koji smanjuju utjecaj automobila.


Zagreb, 05.06.2022 – Otvorenje pješačke zone u Staroj Vlaškoj. Snimio: Damjan Tadić / CROPIX 

DOBRA HRVATSKA

Razgovor – Korado Korlević: „Prije se predviđalo, sad se vidi!… Treba zavrnuti rukave i spasiti što se spasiti da…“

Foto: Korado Korlević

„Što siješ to i žanješ. Nakon trideset godina deindustrijalizacije, guranja medijske i političke “prodaje snova“, nad stvaranjem novih vrijednosti, sustavnom politikom pretvaranja građana u potrošače, što se drugo moglo očekivati?

Nismo dotakli dno, sada samo možemo očekivati da nam ta ekipa bude izglasala i naše Trumpove, Erdogane, opasne kicoše i populiste… našeg Nerona….“

Korado Korlević, naš najpoznatiji znanstvenik – astronom i voditelj Zvjezdarnice Višnjan, intelektualac i futurolog, zbog prirode svoga posla i brojnih polja interesa, običava sagledavati svijet i Zemlju preko granica sadašnjosti. Mišljenja je da kao društvo još nismo dotaknuli dno, da možemo i gore, ali – i da sami utječemo na svoju budućnost jer ona je onakva kakvu stvaramo. Prema njemu – sve ima svoj rok trajanja pa tako i ova sadašnja civilizacija, koja nužno ne mora nestati, ali će izvjesno postati drugačija.

Ipak, kraj ne mora nužno biti strašan. Što to znači za čovječanstvo i prirodu kakvu danas poznajemo? Ili će postojati samo– ništa?

  • Ili?

On je Korado Korlević, naš najpoznatiji astronomski um i jedan od najvećih znanstvenika današnjice, koji zbog prirode svoga posla i brojnih polja interesa, voli zaviriti i preko granice sadašnjosti, točno do točke gdje počinje budućnost.

Za Korlevića budućnost nije jedinstvena. Naprotiv, mnogo je budućnosti, ali se neke naprosto ugase u trenutku kada se otvore misteriozne ključanice o kojima govori. Točno tada – nestaje jedna budućnost. Je li nam, zbog klimatskih promjena, kataklizma možda bliže nego što to mislimo i imamo li uopće više budućnosti?

  • Ovo smo ljeto svjedočili velikim toplinskim valovima i ekstremnim izmjenama temperature. Hoće li tako izgledati naša budućnost? 

Nemam puno za komentirati. Dvadeset se godina već govori o tome da raste srednja godišnja temperatura zraka, da rastu brojni ekstremi i da se podiže razina mora. Sada možemo samo konstatirati da tako doista i jest. Mi astronomski još uvijek nismo izašli iz ledenog doba pa se Zemlja grije. No, naše ubacivanje svih mogućih stakleničkih plinova u atmosferi nimalo ne pomaže. Dolaze nam esktremi u temperaturama i oborinama još veći nego ih danas osjećamo.

  • O kakvim ekstremima je riječ, kako će se to odraziti na svijet i čovječanstvo?

Simulacije pokazuju: neki dijelovi Zemlje će postati izrazito nepogodni za život i poljoprivrednu proizvodnju. Očekuju se silne migracije iz subsaharske Afrike prema sjeveru, unutar i oko indijskog potkontinenta.

Toplinski val kolovoz 2023
Foto: Mapa toplinskog vala 22.08.2023. / ECMWF
  • Spominjali ste ranije matematiku kaosa koja nam omogućuje da na neki način predvidimo hoćemo li imati katastrofe poput udara asteroida u Zemlju. Te proračune zovu ključanica kaosa. Što bi to moglo biti u kontekstu klimatskih promjena?

Ima dosta toga: počeo je konačan zaokret ka električnim automobilima. Jača javno mnijenje da se nešto treba konkretno napravili! Solarna i vjetro-energija postaju jeftnije od one iz termoelektrana.

Tu su i naznake da bi se dalo pokrenuti kontrolirani fuzijski reaktor, ali i visoonaponski istosmjerni dalekovodi i slično.

Što znači njemačko gašenje nuklearnih elektrana i prelezak na termoelektrane koje izgaraju najprljaviji ugljen, lignit, ali i napad i rat u Ukrajini, što znače? 

  • Možemo li onda, u tom kontekstu, uopće dodatno napredovati? Što je još uopće “ostalo” za otkriti i kako gledate na budućnost znanosti i društva?

Nažalost ne postoji nešto homogeno kao “društvo”. Bit će i dobitnika i gubitka u cijelom procesu. Mogu i cijele države i narodi biti gubitnici. Sve ide sporo, a priroda i ekosustavi su isto gubitnici. 

Korisnost novca investiranog u “javnu” znanost nam pada ulaskom politike u taj sustav, kroz financiranje samo onih projekata koji su “sigurni”, odnosno onih koji prođu recenziju, dakle ne onih inovativnih.

Društvene znanosti i umjetnost imaju zadatak spriječiti neko buduće nasilje koje će biti posljedica klimatskih promjena. No, taj dio trenutno rade traljavo jer društvenim medijima dominiraju algoritmi koji potenciraju sukobe u lovu na klikove te dominiraju niske strasti.


Poruka filma „NE GLEDAJ GORE“: svijet je, površan, blago rečeno!


  • Ima li straha?
Svjetski trezor sjemena Svalbard
Foto: Svjetski trezor sjemena Svalbard

Nešto je prisutno. Paralelno s onim gornjim, mnoge znanosti sve što znaju trenutno arhiviraju, stvaraju se backupovi poput “Deep Freeza” na Svalbardu, “Digital genome” vremenska kapsula u Švicarskoj. Drugim riječima, sve u cilju da civilizaciji koja nadolazi nakon kolapsa naše civilizacije, ostavimo naša znanja i našu umjetnost. Počeo nas je hvatati strah da će se ponoviti priča s aleksandrijskom bibliotekom.

  • Što mislite o skepticima koji su u Hrvatskoj u posljednje vrijeme sve glasniji? Kako komentirate sve više negativnih komentara na znanstvenu zajednicu i svojevrsnu poplavu teorija zavjere?

Nakon trideset godina mnogočeg upitnog i negativnog – deindustrijalizacije, guranja medijske i političke “prodaje snova“, nad stvaranjem novih vrijednosti, sustavnom politikom pretvaranja građana u potrošače? Što se drugo moglo očekivati? Što siješ to i žanješ!

Nismo dotakli dno, sada samo možemo očekivati da nam ta ekipa bude izglasala i naše Trumpove, Erdogane, opasne kicoše i populiste… našeg Nerona. 

  • Rok trajanja? Ima li onda čovječanstvo rok trajanja?

Sve ima rok trajanja. Za ovakvu tehnološku civilizaciju ima procjena – smatra se da od trenutka početka korištenja nebiološke energije do dekadentne faze i kolapsa ( i/ili samouništenja) postoji razdoblje oko 300 godina.

Čovječanstvo je druga priča i ovisi kako se definira. Ciivilizacija Homo sapiens ne može trajati zauvijek. U idućih će se desetak godina dogoditi puno toga u pravcu /Homo sapiensa-novo, Homo superior, Homo symbiota, Homo machina. 

Transhuman agenda je u punom zamahu.

Ipak, nije sve totalno “strašno”. I padom Zapadnog Rimskog carstva, puno je toga ostalo, pa i padom Bizanta, od Mletačke Republike je nastala Venecija…iz svega toga je nastala današnja civilizacija. Ono što je još ostalo od naše civilizacije treba spasiti – treba zavrnuti rukave i spasiti što se spasiti da, od vrijednosti zajednice, ostataka prirode, ljubaznosti i dobrote.

  • Očekuje se što?

Budućnost obično bude takva kakvu stvaramo, a ne onakva kakva se očekuje.

  • „Moram spavati.“

Potpuno u svojoj maniri, za kraj nas jednostavno pozdravlja:

“I to bi bilo to, ipak moram sad otići spavati…možda je ovo bilo krivo vrijeme za govoriti i pisati, neki deprimirajući period dana. Hrabro!”, kaže za kraj Korado Korlević.

Referenca – preuzeto Green.hr/Monika Biočina

DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2023. 

Opaska: Obrada naslova, uvodnika, dijela pitanja te isticanje naglasaka podcrtavanje  – uredništvo www.odgovorno.hr.

odgovorno@odgovorno.hr
www.odgovorno.hr

Štednja energije kroz održivu urbanu mobilnost – Europski tjedan mobilnosti

Europski tjedan mobilnosti vodeća je kampanja Europske komisije za podizanje svijesti o održivoj urbanoj mobilnosti. Promiče promjenu ponašanja u korist aktivne mobilnosti, javnog prijevoza i drugih čistih, inteligentnih prijevoznih rješenja.

Tjedan mobilnosti (kretanja) je ustanovljen je 2002. godine i od tada se održava svake godine u terminu od 16. do 22. rujna. Obilježavanje Europskog tjedna mobilnosti kulminira popularnim Danom bez automobila. Lokalne vlasti se potiču da iskoriste ovaj tjedan za isprobavanje inovativnih mjera planiranja, promicanje nove infrastrukture i tehnologija, mjerenje kvalitete zraka i dobivanje povratnih informacija od javnosti.


Više hodanja, manje automobilom – Europski tjedan kretanja 2021.


Tijekom tjedna gotovo 3000 mjesta i gradova iz više od 50 zemalja potiče promjenu ponašanja u korist aktivne mobilnosti, javnog prijevoza i drugih čistih, inteligentnih prijevoznih rješenja organiziranjem aktivnosti podizanja svijesti i događanja s lokalnim dionicima.

Ove godine Zagreb ulazi u Europski tjedan mobilnosti otvaranjem novih pješačkih zona u centru grada.

Uz sve više mjesta i gradova koji se pridružuju svake godine i zbog svoje velike medijske privlačnosti, kampanja je široko prepoznata kao pokretačka snaga prema održivoj urbanoj mobilnosti u Europi i šire.


Dugotrajna izloženost buci šteti fizičkom i psihičkom zdravlju


Zagreb – finalist nagrade Europskog tjedna mobilnosti 2022.

Nagrada Europskog tjedna mobilnosti dodjeljuje se lokalnim vlastima koje su se istaknule u podizanju svijesti o održivoj urbanoj mobilnosti tijekom glavnog tjedna događaja, od 16. do 22. rujna. Nagrada je izravno povezana s aktivnim sudjelovanjem lokalnih vlasti u kampanji koja uključuje (1) organiziranje aktivnosti usmjerenih na održivu mobilnost od 16. do 22. rujna, (2) provedbu jedne ili više trajnih prometnih mjera i (3) održavanje ‘Dana bez automobila’. Kako bi se prijavili za ovu nagradu, lokalne vlasti moraju ispuniti tri gore navedena kriterija.

Godišnja tema nagrade Europskog tjedna mobilnosti 2022. bila je ‘Bolje veze’, a Zagreb je bio među 3 finalista. Odabran je zbog svoje integracije strategija: Strategije pametnog grada Zagreba, Programa zaštite zraka 2022. – 2026. i Akcijskog plan upravljanja bukom. Time Zagreb unapređuje ekološku i digitalnu tranziciju uz pomoć održive mobilnosti. Konkretno, Zagreb gradi 122 km biciklističke staze do slovenske granice i 23 km biciklističke autoceste do Dugog Sela. Također je proveo studije o tome kako proširiti pješačke zone i odmaknuti se od modela grada koji je usredotočen na automobile.

nagrada Europski tjedan mobilnosti 2022.
Foto: Braga (Portugal) je dobitnik nagrade EUROPSKI TJEDAN MOBILNOSTI 2022.

Dobitnik nagrade EUROPSKI TJEDAN MOBILNOSTI 2022. bila je Braga (Portugal) koja je impresionirala žiri svojom predanošću podizanju svijesti o održivoj mobilnosti među mnogim dionicima, uključujući sveučilišta, lokalne tvrtke i stanovnike. Svečana dodjela nagrada održana je 23. ožujka 2023. u Dvorcu grofova u Gentu, Belgija.

Tema za 2023.: Štedite energiju

Tema tjedna mobilnosti za 2023. godinu je Štedite energiju. Nakon ruske invazije na Ukrajinu, EU je suočena s izazovom smanjenja ovisnost o ruskoj nafti te ubrzanom tranzicijom ka održivim izvorima energije. Zajednička akcija za smanjenje potrošnje energije već je pozitivno utjecala na rezerve goriva kao i cijene. Cilj ovogodišnje teme je istražiti kako osigurati da naše navike mobilnosti pridonose tim zajedničkim naporima. Klimatska kriza je sve očitija, a zadani cilj nam je ugljično neutralna Europa do 2050.

Kako i zašto štedjeti energiju kroz održivu urbanu mobilnost? 

Tematske smjernice za 2023. u obliku šest listova s ​​podacima ‘Brzog vodiča’ nude bojne informacije. Više o Europskom tijednu mobilnosti kao i o mogućnosti sudjelovanja možete saznati na stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

DOBRA HRVATSKA

Knjižnice kao dnevni boravak grada

Foto: Knjižnice grada Zagreba, Starčevićev trg 6

„Nekoliko riječi o tome što za mene znači moja knjižnica. Umirovljenica sam i velik dio mog slobodnog vremena i društvenog života vezan je za događanja u mojoj knjižnici… Živim sama pa uz čitanje knjiga redovito prisustvujem predavanjima i drugim sadržajima koje knjižnica organizira. Posjećujem radionice za poeziju i likovno izražavanje i ponosim se svakim napisanim stihom i crtežom. Najviše me vesele druženja s ostalim polaznicima radionica… Predavanja se ne propuštaju!… 

Umalo sam zaboravila: u knjižnici sam naučila služiti se pametnim telefonom.Sve me to jako veseli i bogato ispunjava moje umirovljeničke dane.“

                               – Zahvalna korisnica Knjižnica grada Zagreba

Knjižnica – mjesto gdje ljudi vole boraviti

Foto: Sat informacijske pismenosti za zreliju životnu dob / KGZ

Grad oduvijek čine i njegovi javni prostori, mjesta okupljanja kao što su ulice, trgovi, parkovi, koji omogućavaju društvenu interakciju i pripadaju svim članovima zajednice. Takav su značajan javni prostor i knjižnice. Odavno su knjižnice prepoznate kao treći prostor – uz dom i posao – mjesto gdje ljudi vole boraviti, kamo dolaze radi posudbe nove knjige, ali i manifestacija, susreta i druženja, užitka u opuštenom ozračju s mnoštvom raznovrsnih edukativnih, kulturnih i digitalnih sadržaja. Ukratko – dnevni boravak grada!

Budući veliki dnevni boravak grada Zagreba

Knjižnice grada Zagreba njeguju upravo takav koncept knjižnice, što je posebno istaknuto u Strateškom planu 2021. – 2025., u kojem se kao glavni cilj ističe izgradnja nove središnje zgrade Gradske knjižnice na lokaciji Paromlina. Novim prostorom moderne knjižnice revitalizirat će se vrijedna industrijska baština Paromlina i riješiti problem smještaja više od pola milijuna jedinica raznovrsne građe te dati impuls izrastanju posve novog okruženja za sve usluge, programe i projekte koji se već danas pružaju i provode u Gradskoj knjižnici. Bilo bi tu mjesta za kinodvoranu, prostore za susrete i zajednički rad (promocije, tribine, radionice), koncerte, druženje, kafiće….

Od Gradske knjižnice 1907 do najveće ustanove u oblasti kulture u Zagrebu

Značaj i ulogu „dnevnog boravka“ hrvatske metropole, Gradska knjižnica Zagreb zadobila je još 1907., kad ju je osnovala Družba Braća hrvatskog zmaja. Tada je Zagreb bio među prvim hrvatskim gradovima s pučkom knjižnicom otvorenom za sve građane, što vjerno dočarava nedavno izdana bogato ilustrirana monografija „Gradska knjižnica u Zagrebu – u susret novom vremenu“. Prikaz je to povijesti Knjižnice, koja oslikava i povijest grada Zagreba. Knjižnice su materijalni dokaz trajnosti i postojanosti identiteta jednoga grada.

Foto: www.skyscrapercity.com

***

Knjižnice kao dnevni boravak grada postoje danas u svakom zagrebačkom kvartu – naša mreža knjižnica obuhvaća 42 lokacije. Gradske knjižnice Zagreb su najveća ustanova u oblasti kulture u gradu, sa približno 550 djelatnika.

***

S jednom članskom iskaznicom možete se služiti svim tim ugodnim prostorima ili se udomaćiti u jednom od njih, vama najbližem! Učlanite se u Knjižnice grada Zagreba i pronađite svoj treći prostor! 

***

Ako živite u nekom drugom gradu, vjerojatno uživate na sličan način. Hrvatska ima više od 300 gradskih knjižnica.

Višnja Cej
knjižničarska savjetnica, ravnateljica Knjižnica grada Zagreba

DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2023.

Odgovorno@odgovorno.hr
www.odgovorno.hr

 

Za pozdraviti je Zeleni plan knjižnica i radionicu „Knjižnice i održivi razvoj“ u NSK

Foto: Nacionalna i sveučilišna knjižnica Zagreb

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici održana je mrežna radionica Knjižnice i održivi razvoj. Osnovna je svrha ove edukacije potaknuti djelatnike Knjižnice te voditelje matičnih službi svih vrsta knjižnica da prepoznaju važnost ekološkog pristupa, što više i održivoga razvoja i primjene održivih praksi u knjižarskom okružju. Interes je bio velik – 138 polaznika, jer knjižničari u mnogo čemu i na mnogo načinu odišu kreativnošću, interesom za dobrobit lokalne zajednice, odgovornošću za svoj posao i misiju te održivi razvoj i planet Zemlju. Poznato je to mnogom čitatelju-ljubitelju knjiga koji često obilazi „svoju“ gradsku knjižnicu kao svoj drugi „dnevni boravak“. U jednoj čitanoj publikaciji, naime, mogli smo čitati i esej koji je promovirao takav slogan: „Knjižnice – dnevni boravak grada“.

Predavačica Marina Matijević, magistra komunikologije i pokretačica inicijative Ja bolji građanin, predstavila je smjernice pravilnoga razdvajanja otpada koji se proizvodi u knjižnicama te obavijestila polaznike o tome kako postati održiviji pojedinac. Centar za stalno stručno usavršavanje knjižničara u Republici Hrvatskoj osigurao je tehničku potporu za održavanje mrežne radionice. 

Zeleni plan u sustavu knjižnica RH (tko od nas ne zna za to, neka pogleda bolje i više)

Mrežna radionica dio je projekta Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod nazivom Knjižnice i održivi razvoj – program jačanja kapaciteta NSK koji je financijski poduprlo Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, a kojemu je svrha educirati djelatnike o konceptima održivosti, zelenoga načina života i poslovanja.

Održivi razvoj trenutačno je jedna od gorućih tema o kojoj se raspravlja na globalnoj razini, a knjižnice su temu prepoznale kao važnu za vlastito poslovanje kao i za zajednicu u kojoj djeluju. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu na temelju Strategije razvoja do 2026. godine prepoznala je potrebu za izradbom tzv. zelenoga plana NSK u kojem bi se okrenula zelenijemu poslovanju te provođenju aktivnosti i edukacija za korisnike o održivim temama. Odabran je tim ljudi koji radi na izradbi zelenoga plana, a u sklopu projekta Knjižnice i održivi razvoj – program jačanja kapaciteta NSK provedeno je dosad nekoliko radionica i aktivnosti. Za potrebe projekta održana je radionica o izradbi Zelenoga plana namijenjena djelatnicima NSK koju je vodila Ivana Ostoić, direktorica tvrtke Sustainable Solutions GIU. Održana je i radionica Zelena tranzicija: Europa kao prvi klimatski neutralan kontinent koju je vodila Judita Cuculić Župa iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj u suradnji s Europskim dokumentacijskim centrom NSK. 

Odlična iskustva na terenu

Svoja iskustva na mrežnim edukacijama podijelili su i voditelj Sveučilišne knjižnice u Puli Ivan Kraljević te ravnateljica Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac Kristina Čunović. 

Održana je i edukacija koje su provele više knjižničarke Blaženka Klemar Bubić i Jasmina Sočo iz Zelene knjižnice Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a zajedno s njima i u suradnji s Komisijom za zelene knjižnice HKD-a u tijeku je istraživanje o održivim navikama zaposlenika knjižnica.

Anketu je moguće popuniti do 15. rujna 2023. godine.

Referenca – preuzeto NKS

DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2023.

odgovorno@odgovorno.hr
www.odgovorno.hr

Međunarodni dan demokracije

demokracija, izbori
Foto: Freepik

Na Međunarodni dan demokracije slavimo njezino obećanje društvima i prepoznajemo brojne prijetnje s kojima se suočava u ovo vrijeme napetosti i nemira. – Glavni tajnik UN-a António Guterres

Vrijednosti slobode, poštivanja ljudskih prava i načelo održavanja povremenih i pravih izbora općim pravom glasa ključni su elementi demokracije. S druge strane, demokracija,  vladavina prava i poštivanje ljudskih prava temelj su otpornih, uključivih i miroljubivih društava. Na taj način se jamči sloboda, promiče održivi razvoj i štiti dostojanstvo i prava svake osobe.

U svrhu poštivanja ovih elemenata i načela, Ujedinjeni narodi su na svojoj Općoj skupštini održanoj 8.12.2007. godine donjeli rezoluciju kojom je 15. rujna ustanovljen kao Međunarodni dan demokracije. Dan je utemeljen na 20. obljetnicu Prve međunarodne konferencije novih ili obnovljenih demokracija, koja je promicala globalnu demokraciju.

Međunarodni dan demokracije prilika je za osvrt na stanje demokracije u svijetu. Demokracija je isto toliko proces koliko i cilj, i samo uz puno sudjelovanje i podršku međunarodne zajednice, nacionalnih upravnih tijela, civilnog društva i pojedinaca, ideal demokracije može se pretvoriti u stvarnost u kojoj će uživati ​​svi, posvuda.

Svake godina ističe se određena tema obilježavanja. Neke od dosadašnjih tema uključivale su jače demokracije, važnost demokracije za Agendu održivog razvoja do 2030., jačanje glasova građana, dijalog i uključivost, odgovornost i političku toleranciju. Tema za 2023. godinu je “Osnaživanje sljedeće generacije”. Fokus je na ključnoj ulozi djece i mladih u očuvanju demokracije danas i u budućnosti.

Obilježavanje u Bruxellesu

Međunarodni dan demokracije u Bruxellesu događaj je koji se organizira svakog rujna povodom obilježavanja UN-ovog Međunarodnog dana demokracije. Ove godine održava se 14. i 15. rujna u Europskom odboru regija u Bruxellesu. Organizatori su Europska zaklada za demokraciju (EED), Europsko partnerstvo za demokraciju (EPD), Međunarodni institut za demokraciju i izbornu pomoć (IDEA), Europska mreža političkih zaklada (ENoP) i Carnegie Europe

Tema ovogodišnjeg devetog obilježavanja je ‘Era demokratskih nemira?‘. Stručnjaci i aktivisti raspravljat će o tome kako je globalni pad demokracije i uspon autoritarnosti diljem svijeta dočekan novim valom građanskog aktivizma.

Međunarodni dan demokracije u Bruxellesu usmjeren je na dionike unutar briselske zajednice, a sjednice su dobro posjećene od strane članova institucija EU-a, predstavnika država članica i šire demokratske zajednice.

DOBRA HRVATSKA

Cilj je dekarbonizacija proizvodnje cementa; projekt Holcima Hrvatska „KOdeCO net zero“ EU podržava sa 237 milijuna eura!

Holcim Hrvatska Koromačno
Foto: Koromačno / Mateo Gobo

„Od 1997. ugljični otisak našeg cementa smanjili smo za 35% po toni cementa“, ističe Dario Vrabec, predsjednik Uprave Holcima Hrvatska. Nova investicija omogućit će Holcimu u Hrvatskoj da prvi u Hrvatskoj i među prvima u Europi ostvari ugljično neutralnu proizvodnju cementa. Kružna ekonomija, sa ciljem da se gradi više s manje resursa i sa najmanjim otiskom, ostvaruje se!

Projekt dekarbonizacije cementa te hvatanja i trajnog skladištenja CO₂ pod nazivom KOdeCO net zero, sufinancirat će Inovacijski fond Europske unije. Nakon što su ranije sredstva dobili Holcimovi projekti u Njemačkoj i Poljskoj, nova runda financiranja odlazi u Hrvatsku, Francusku i Belgiju. Inovacijski fond EU među najvećim je programima sufinanciranja inovativnih niskougljičnih tehnologija na svijetu, a  ove godine dodijelio je više od 3,6 milijardi eura za 41 veliki projekt čiste tehnologije u 3 kategorije, uključujući i projekt Holcima Hrvatska vrijedan 237 milijuna eura.

Izjava Darija Vrabeca, predsjednika Uprave Holcima Hrvatska.

Foto: Dario Vrabec, predsjednik Uprave Holcim Hrvatska

„Ovo je izuzetna prilika za Hrvatsku, za hrvatsku industriju, za znanost, za cijeli graditeljski lanac, za svakog od 41 dionika od kojeg smo dobili pismo podrške tijekom osmišljavanja projekta. Holcim je u Hrvatskoj započeo s dekarbonizacijom još davno. Od 1997. godine do sad kroz brojne projekte ugljični otisak našeg cementa smanjili smo za 35% po toni cementa“, istaknuo je Dario Vrabec, predsjednik Uprave Holcima Hrvatska.

Vrabec napominje kako je Holcim prvi  proizvođač cementa u Hrvatskoj koji je prestao proizvoditi cement s najvećim ugljičnim otiskom i da kompanija upravo ulaže u ukidanje fosilnih goriva u proizvodnom procesu te dodaje: „Nakon što smo samostalno ostvarili sve što smo mogli, ovim sredstvima i našim projektom KOdeCO net zero imamo priliku napraviti i zadnji korak u procesu dekarbonizacije. Hvala cijelom timu na osmišljavanju ovako kvalitetnog projekta koji je na koncu izabran kao jedan od njih osam u kategoriji velikih projekata. Ponosni smo što predvodimo proces dekarbonizacije građevinskog sektora u Hrvatskoj i Europi te vjerujemo da će i drugi slijediti naš primjer kako bismo izgradili bolju budućnost za ljude i planet.“

***

O Holcimu, o zalaganjima

Holcim Grupa je posvećena dekarbonizaciji kroz cijeli životni ciklus graditeljstva  – od poslovnih operacija i rješenja, procesa izgradnje i zgrada u uporabi pa sve do pokretanja kružne gradnje. Do 2030. godine obvezali su se uložiti 2 milijarde švicarskih franaka s ciljem hvatanja više od 5 milijuna tona CO₂ godišnje. 

Kako bi ostvarili svoj cilj dekarbonizacije gradnje do 2030., u Holcim Grupi se fokusiraju na dva glavna pristupa:

  1. Izbjegavanje emisija CO₂ korištenjem alternativnih materijala i izvora energije. Na primjer, kalcinirana glina omogućuje proizvodnju cementa s 50% manje emisija CO₂, u usporedbi s konvencionalnim cementom, a nekoliko tvornica unutar Grupe radi bez fosilnih goriva ili koristi 100% obnovljive električne energije.
  2. Primjena tehnologija nove generacije poput hvatanje, korištenje i trajno zbrinjavanje CO₂ (Carbon Capture, Utilization And Storage ili skraćeno CCUS) za rješavanje emisija CO₂ koje se ne mogu izbjeći.

Holcim gradi napredak za ljude i planetu. Kao globalni lider u inovativnim i održivim građevinskim rješenjima, Holcim omogućava zelenije gradove, pametniju infrastrukturu i poboljšava životni standard diljem svijeta. Holcim čini 70.000 ljudi diljem svijeta koji su strastveni u gradnji napretka za ljude i planet.

Pokrećemo kružnu ekonomiju tako da bi se moglo graditi više s manje resursa. 

Stella Antunović, Val grupa

NAJČITANIJE