Svake godine 21. ožujka obilježavamo Svjetski dan šuma kako bi podigli svijest o važnosti šuma. Očuvanje i održivo korištenje šuma jedan je od najboljih načina zaštite našeg planeta i nas samih. Zdrave šume su ključne za sve aspekte zdravog planeta, od sredstava za život i prehrane do bioraznolikosti i okoliša. Nažalost šume su ugrožene. Na nama je da zaštitimo te dragocjene prirodne resurse.
Svjetski dan šuma proglasila je Opća skupština Ujedinjenih naroda 2012. godine kako bi proslavila i podigla svijest o važnosti svih vrsta šuma. Zemlje se potiču da poduzmu lokalne, nacionalne i međunarodne napore za organiziranje aktivnosti koje uključuju šume i drveće. Organizatori su Forum Ujedinjenih naroda za šume i Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), u suradnji s vladama, Suradničkim partnerstvom za šume i drugim relevantnim organizacijama na tom području.
Važnost zaštite šuma
Foto: G. Tudor
Održivo gospodarenje šumama ključno je za borbu protiv klimatskih promjena i za doprinos prosperitetu i dobrobiti sadašnjih i budućih generacija. Šume igraju ključnu ulogu u smanjenju siromaštva i postizanju ciljeva održivog razvoja. Ipak, unatoč svim ovim neprocjenjivim ekološkim, ekonomskim, društvenim i zdravstvenim dobrobitima, šume su ugrožene požarima, štetočinama, sušama i krčenjem šuma bez presedana.
U Agendi UN 2030, cilj 15, označen kao Život na kopnu, odnosi se na održivo korištenje kopnenih ekosustava, održivo upravljanje šumama, borbu protiv dezertifikacije i preokretanje zemljišta degradacija. Cilj 15 nastoji obnoviti i očuvati kopnene ekosustave, npr. močvare, šume i planine do 2030. godine.
Šume prekrivaju gotovo jednu trećinu zemljine površine. One su pluća svijeta jer proizvode kisik koji udišemo, a stručnjaci su izračunali kako jedno stablo s površinom lišća od 150 četvornih metara za 100 godina proizvede kisika koliko je čovjeku potrebno za 20 godina života. Šume su biološki najraznovrsniji ekosustavi na kopnu, dom za više od 80% kopnenih vrsta životinja i biljaka.
Važnost šuma je višestruka: sudjeluju u pročišćavanju podzemnih i površinskih voda, štite akumulacije pitke vode od zagađenja, imaju važnu ulogu zaštite od poplava, štite tlo od erozije, klizanja, sprječavaju nastanak lavina i klizanje snježnih masa. Ipak, unatoč neprocjenjivim ekološkim, ekonomskim, društvenim i zdravstvenim dobrobitima, danas je šuma na Zemlji sve manje. Stoljećima se nemilosrdno krče da bi se stvorio prostor za nova naselja, poljoprivredne površine, tvornice i prometnice. Nerazumno i pretjerano se sijeku i koriste za drvenu građu, ogrjev i industrijsku preradu. Nestajanje šuma nije samo nestajanje samog drveća: cijeli ekosustavi su uništeni, a svi mi, ljudi i životinje, trpimo posljedice.
Zdrave šume za zdrave ljude
Šume nam daju puno za naše zdravlje. One pročišćavaju vodu, čiste zrak, hvataju ugljik za borbu protiv klimatskih promjena, daju hranu i lijekove koji spašavaju živote i poboljšavaju naše blagostanje. Tema obilježavanja Svjetskog dana zaštite šuma za 2023. je ” Šume i zdravlje .” Time je obuhvaćen i cilj 3 Agende UN 2030 – zdravlje i blagostanje ljudi.
Studija provedena u 43.000 kućanstava u 27 zemalja Afrike pokazala je da je raznolikost prehrane djece koja su bila okružena šumama najmanje 25% veća od one djece koja nisu bila.
Ukupno se u medicinske svrhe koristi čak 50.000 biljnih vrsta.
Nekoliko je studija dokazalo da posjet šumskom okruženju snižava krvni tlak i puls te smanjuje razinu kortizola.
Svijet gubi 10 milijuna hektara šuma svake godine zbog krčenja – otprilike veličine Islanda.
Izvor: FAO 2020
Šume pružaju dobra i usluge, posao i prihod za možda 2,5 milijarde ljudi diljem svijeta. Prepoznavanje važnosti šuma za prehranu ljudi značajno je poraslo posljednjih godina. Prehrana i zdravlje su suštinski povezani: dobra prehrana ne može se postići bez dobrog zdravlja i obrnuto.
Osim osiguravanja hrane, šume pružaju druge brojne dobrobiti za ljudsko zdravlje. Nedavna pandemija COVID-19 podsjeća nas kako su zdravlje i dobrobit ljudi, životinja i okoliša usko povezani i da su potrebne promjene u načinu na koji ljudi komuniciraju s prirodom. Podizanje svijesti da su šume ključne za dobrobit svih ljudi i stvaranje poticajnog okruženja u kojem ljudi mogu imati koristi od šuma, može pomoći u transformaciji interakcije ljudi s ovim ekosustavima, posebno u svijetu koji se brzo urbanizira.
Postoje višestruke, izvedive i učinkovite opcije za smanjenje emisija stakleničkih plinova i prilagodbu klimatskim promjenama uzrokovanim ljudskim djelovanjem, a one su sada dostupne, rekli su znanstvenici na najnovijem Međuvladinom panelu o klimatskim promjenama (IPCC) održanom u švicarskom Interlakenu, u Sumarnom izvješću (Synthesis Report) objavljenom 20. ožujka 2023.
“Uključivanje učinkovite i pravedne klimatske akcije neće samo smanjiti gubitke i štete za prirodu i ljude, već će također pružiti šire koristi”, rekao je predsjedavajući IPCC-a Hoesung Lee. “Ovo sumarno izvješće naglašava hitnost poduzimanja ambicioznijih mjera i pokazuje da, ako sada djelujemo, još uvijek možemo osigurati održivu budućnost i prihvatljiv život za sve.”
IPCC je 2018. istaknuo neviđene razmjere izazova potrebnog za održavanje zagrijavanja na 1,5°C. Pet godina kasnije taj je izazov postao još veći zbog kontinuiranog povećanja emisija stakleničkih plinova. Brzina i opseg onoga što je do sada učinjeno, kao i trenutni planovi, nedostatni su za rješavanje klimatskih promjena.
Više od stoljeća izgaranja fosilnih goriva, kao i nejednako i neodrživo korištenje energije i zemljišta dovelo je do globalnog zagrijavanja za 1,1°C iznad predindustrijskih razina. To je rezultiralo sve češćim i intenzivnijim ekstremnim vremenskim pojavama koje su uzrokovale sve opasnije utjecaje na prirodu i ljude u svim regijama svijeta.
Svako povećanje zagrijavanja rezultira brzom eskalacijom opasnosti. Intenzivniji toplinski valovi, obilne padaline i drugi vremenski ekstremi dodatno povećavaju rizike za ljudsko zdravlje i ekosustave. U svakoj regiji ljudi umiru od ekstremne vrućine. Očekuje se da će nesigurnost hrane i vode zbog klime porasti s povećanjem zatopljenja. Kada se rizici kombiniraju s drugim nepovoljnim događajima, kao što su pandemije ili sukobi, njima postaje još teže upravljati.
Gubici i štete u fokusu Izvješća, odobrenog tijekom jednotjedne sjednice u Interlakenu, u fokus stavlja gubitke i štete koje već doživljavamo, a nastavit će se i u budućnosti posebno teško pogađajući najranjivije ljude i ekosustave. Poduzimanje pravih radnji sada moglo bi rezultirati transformacijskom promjenom koja je neophodna za održiv, pravedan svijet.
“Klimatska pravda je ključna jer su oni koji su najmanje doprinijeli klimatskim promjenama nerazmjerno pogođeni”, rekla je Aditi Mukherji, jedna od 93 autora ovog Sumarnog izvješća, završnog poglavlja šeste procjene Panela. “Gotovo polovica svjetske populacije živi u regijama koje su vrlo osjetljive na klimatske promjene. U posljednjem desetljeću smrtnost od poplava, suša i oluja bila je 15 puta veća u tim ranjivim regijama“, dodala je.
U ovom desetljeću, ubrzana akcija za prilagodbu klimatskim promjenama ključna je za uklanjanje jaza između postojeće prilagodbe i onoga što je potrebno. U međuvremenu, održavanje zagrijavanja na 1,5°C iznad predindustrijskih razina zahtijeva duboko, brzo i održivo smanjenje emisija stakleničkih plinova u svim sektorima. Emisije se moraju smanjiti gotovo za polovicu do 2030. ako se zagrijavanje želi ograničiti na 1,5°C.
Čist put naprijed
Rješenje leži u razvoju otpornom na klimatske promjene. To uključuje integriranje mjera za prilagodbu klimatskim promjenama s mjerama za smanjenje ili izbjegavanje emisija stakleničkih plinova na načine koji pružaju šire koristi. Na primjer: pristup čistoj energiji i tehnologijama poboljšava zdravlje, posebno žena i djece; elektrifikacija s niskom razinom ugljika, hodanje, vožnja biciklom i javni prijevoz poboljšavaju kvalitetu zraka, poboljšavaju zdravlje, mogućnosti zapošljavanja i osiguravaju pravednost. Ekonomske koristi za zdravlje ljudi samo od poboljšanja kvalitete zraka bile bi otprilike iste, ili možda čak i veće od troškova smanjenja ili izbjegavanja emisija. Razvoj otporan na klimu postaje sve veći izazov sa svakim porastom zatopljenja. Zbog toga će izbori doneseni u sljedećih nekoliko godina imati ključnu ulogu u odlučivanju o našoj budućnosti i budućnosti generacija koje dolaze.
Da bi bili učinkoviti, ovi izbori moraju biti ukorijenjeni u našim različitim vrijednostima, svjetonazorima i znanjima, uključujući znanstvena znanja, autohtono znanje i lokalno znanje. Ovaj pristup će olakšati razvoj otporan na klimatske promjene i omogućiti lokalno prikladna, društveno prihvatljiva rješenja.
“Najveći dobici u dobrobiti mogli bi doći od davanja prioriteta smanjenju klimatskih rizika za zajednice s niskim prihodima i marginalizirane zajednice, uključujući ljude koji žive u neformalnim naseljima”, rekao je Christopher Trisos, jedan od autora izvješća. “Ubrzane klimatske akcije dogodit će se samo ako dođe do višestrukog povećanja financijskih sredstava. Nedovoljno i neusklađeno financiranje koči napredak.”
Postoji dovoljno globalnog kapitala za brzo smanjenje emisija stakleničkih plinova ako se smanje postojeće prepreke. Povećanje financiranja klimatskih ulaganja važno je za postizanje globalnih klimatskih ciljeva.
Vlade su putem javnog financiranja i jasnih signala ulagačima ključne u smanjenju tih prepreka. Investitori, središnje banke i financijski regulatori također mogu odigrati svoju ulogu. Postoje isprobane i testirane političke mjere koje mogu djelovati na postizanje dubokog smanjenja emisija i otpornosti na klimatske promjene ako se povećaju i šire primjenjuju. Politička predanost, koordinirane politike, međunarodna suradnja, upravljanje ekosustavom i uključivo upravljanje važni su za učinkovitu i pravednu klimatsku akciju.
Ako se tehnologija, znanje, iskustvo i prikladne mjere politike dijele te ako se odmah stave na raspolaganje odgovarajuća financijska sredstva, svaka zajednica može smanjiti ili izbjeći potrošnju intenzivnu ugljikom. Istodobno, značajnim ulaganjem u prilagodbu možemo spriječiti rastuće rizike, posebice za ranjive skupine i regije.
Klima, ekosustavi i društvo međusobno su povezani. Učinkovito i pravedno očuvanje približno 30-50% kopna, slatke vode i oceana na Zemlji pomoći će osigurati zdrav planet.
Urbana područja nude priliku na globalnoj razini za ambiciozno klimatsko djelovanje koje pridonosi održivom razvoju.
Promjene u prehrambenom sektoru, električnoj energiji, prometu, industriji, zgradama i korištenju zemljišta mogu smanjiti emisije stakleničkih plinova. U isto vrijeme, oni mogu olakšati ljudima da vode stil života s niskim udjelom ugljika, što će također poboljšati zdravlje i dobrobit. Bolje razumijevanje posljedica prekomjerne konzumacije može pomoći ljudima da donose informiranije odluke.
“Transformacijske promjene imaju veću vjerojatnost da će uspjeti tamo gdje postoji povjerenje, gdje svi rade zajedno na davanju prioriteta smanjenju rizika i gdje se dobrobiti i teret ravnomjerno dijele”, rekao je Lee. “Živimo u raznolikom svijetu u kojem svatko ima različite odgovornosti i različite mogućnosti da donese promjene. Neki mogu učiniti puno, dok će drugima trebati podrška koja će im pomoći u upravljanju promjenom.”
Pogledajte video poruku glavnog tajnika UN-a Antonia Guterresa na konferenciji za novinare Međuvladina panela za klimatske promjene (IPCC) u švicarskom gradu Interlakenu gdje je upravo predstavljen tzv. Synthesis Report IPCC-a.
O IPCC-u
Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) tijelo je Ujedinjenih naroda za procjenu znanosti vezane uz klimatske promjene. Osnovali su ga Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) i Svjetska meteorološka organizacija (WMO) 1988. kako bi političkim čelnicima pružili periodične znanstvene procjene o klimatskim promjenama. IPCC ima 195 država članica koje su i članice UN-a ili WMO-a.
Tisuće ljudi iz cijelog svijeta doprinose radu IPCC-a. Za izvješća o procjeni, stručnjaci dobrovoljno izdvajaju svoje vrijeme kao autori IPCC-a kako bi procijenili tisuće znanstvenih radova objavljenih svake godine te kako bi pružili sveobuhvatan sažetak onoga što se zna o pokretačima klimatskih promjena, njihovim utjecajima i budućim rizicima te kako prilagodba i ublažavanje mogu smanjiti te rizike. Otvorena i transparentna revizija od strane stručnjaka i vlada članica bitan je dio procesa IPCC-a kako bi se osigurala objektivna i potpuna procjena i odražavao raznolik raspon stajališta i stručnosti.
IPCC ima tri radne skupine: Radna skupina I, koja se bavi fizičkom znanošću klimatskih promjena; Radna skupina II, koja se fokusira na utjecaj, prilagodbu i ranjivost povezanu s klimatskim promjenama; i Radna skupina III koja se bavi ublažavanjem klimatskih promjena. Također ima Radnu skupinu za inventare stakleničkih plinova koja razvija metodologije za mjerenje emisija i uklanjanja.
Procjene IPCC-a daju vladama, na svim razinama, znanstvene informacije koje mogu koristiti za razvoj klimatskih politika. Procjene IPCC-a ključni su doprinos međunarodnim pregovorima o rješavanju klimatskih promjena. IPCC izvješća izrađuju se i pregledavaju u nekoliko faza kako bi se zajamčila točnost, objektivnost i transparentnost.
O šestom ciklusu ocjenjivanja
IPCC objavljuje sveobuhvatne znanstvene procjene svakih šest do sedam godina. Prethodno, Peto izvješće o procjeni, dovršeno je 2014. i dalo je glavni znanstveni doprinos Pariškom sporazumu.
Na svojoj 41. sjednici u veljači 2015. IPCC je odlučio izraditi Šesto izvješće o procjeni (AR6). Na svom 42. zasjedanju u listopadu 2015. izabrao je novi Odbor koji se sastoji od predsjedavajućeg IPCC-a, potpredsjedatelja IPCC-a, supredsjedatelja i potpredsjedatelja radnih skupina te supredsjedatelja Radne skupine. Na svom 43. zasjedanju u travnju 2016. IPCC je odlučio izraditi tri posebna izvješća, metodološko izvješće i AR6.
U pojedinim zemljama, među kojima je i Hrvatska, 19. ožujka se obilježava kao Dan očeva, dok se u velikom broju preostalih zemalja Dan očeva slavi treće nedjelje u lipnju. Slavi se očinstvo, odaje zahvalnost za njihovo aktivno uključenje u život obitelji, doprinos rastu i razvoju djece, obitelji i društvu. Ali, na taj dan naglašeno se vodi društvena rasprava o preduvjetima za ravnotežu obiteljskog života i poslovnih obveza, na dobrobit životu i razvoju i djece i odraslih. Naši Zakoni to sve više podržavaju, a tako i sve veći broj poslodavaca
Povijesno smo skloniji tu važnu ulogu pripisivati majkama, dok se očeva uloga više gledala kroz prizmu hranitelja obitelji, što je kao što znamo važno, ali danas nije dovoljno.
Danas su očevi, na sreću, sve prisutniji u svim aktivnostima skrbi o djeci, od najmanjih dana, preko odrastanja do završetka obrazovanja i uključenja mladih u život odraslih. Ima tu hranjenja, uspavljivanja do igranja, zajedničkog spremanja, pomoći oko školskih obaveza, odlaska u školu… do razgovora o važnim temama o djeci.
O važnosti tata u ranoj fazi razvoja djece govore rezultati brojnih istraživanja koji pokazuju da djeca angažiranih, aktivnih očeva bolje razvijaju socijalne vještine, manje su skloni sukobima te imaju više samopouzdanja. Uz to, to razvoj roditeljskih kompetencija kod kuće primjetno utječe i na razvoj tatinih mekih vještina i kompetencija rukovođenja ljudima, što im znatno pomaže i u poslu.
Djeca uče gledajući roditelje. Kako bi dobili sve što im je potrebno za zdrav, ispunjen i sretan život, važno je da imaju priliku provoditi vrijeme i s mamom i s tatom, koji time razvijaju i zdravu emocionalnu povezanost sa svojom djecom.
Iako su se vremena promijenila, društvena su očekivanja, kako smo istakli, i dalje na strani toga da su djeca veća briga majke. Žene i same automatski preuzmu većinu obaveza, pa i bez stvarne potrebe i razloga. Usprkos tome da već desetljećima mame i tate jednako rade i priskrbljuju sredstva za život obitelji i usprkos tome što se zakonski okvir ozbiljno promijenio u prilog zajedničkoj brizi supružnika, mame i tate, za zdrav i skladan život obitelji.
Kako MAME koriste zakonske dopuste i pridonose brizi za malu djecu
99,7 % rodiljnog dopusta koji traje do šestog mjeseca života djeteta te
96 % roditeljskog dopusta, koji je predviđen za jednako podjelu među roditeljima od šestog mjeseca pa do 8. godine života djeteta.
Kako TATE koriste zakonske dopuste i pridonose brizi za malu djecu
Manje od 1 % očeva koristi mogućnost boravka s djecom u prvih šest mjeseci života
samo 4 % tijekom drugih šest mjeseci života. Razlozi za tako malu participaciju očeva su brojni, od već spomenutog kulturalnog očekivanja („nije za muškarce da budu dadilje“) , do financijskih razloga kad muška plaća više doprinosi kućnom budžetu.
Odnedavno je uveden i očinski dopust u trajanju od 10 dana kroz prvih šest mjeseci života djeteta i statistika pokazuje da veliki broj tata, čak njih 74 % to koristi.
Ima, dakle, novijih i pozitivnih trendova iz čega razabiremo i dašak optimizma, jer daju naslutiti da ćemo brigu za djecu uskoro pripisivati i mamama i tatama.
VIŠE INFORMACIJA O ZAKONSKIM RJEŠENJIMA ZA USKLAĐENJE OBITELJSKOG ŽIVOTA I POSLA U HRVATSKOJ
Vrste dopusta za roditelje
Kako bi i tate provodile više vremena sa svojom djecom, zakonski je predviđeno da već od najranije dobi mogu koristiti različite oblike dopusta.
Sve zemlje EU uvele su u svoje zakonodavstvo „Direktivu o ravnoteži privatnog i poslovnog života“, što je Hrvatskoj donijelo slijedeće novosti:
Očinski dopust u trajanju od 10 dana je plaćen na nivou redovne plaće i može se koristiti do šestog mjeseca djeteta
Rodiljni dopust u trajanju od 6 mjeseci u prvih 70 dana predviđen je isključivo za rodilju (majku), a nakon toga majka može preostale dane prenijeti na oca djeteta. Ovaj dopust je također plaćen na nivou redovne plaće.
Roditeljski dopust u trajanju 4+4 mjeseca za svakog roditelja od kojih su dva neprenosiva, što znači da ukoliko jedan od roditelja ne iskoristi svoje dane dopusta dva mjeseca ostaju neiskorištena. Ovaj dopust je plaćen na nivou tzv. proračunske osnovice i trenutno ne može iznositi više od 995, 45 EUR. Dobro je za roditelje i djecu što se ovaj dopust može koristiti u dijelovima do 8. godine života djeteta.
Rodiljni i roditeljski dopust se može koristiti samo pojedinačno, odnosno ne mogu ih istodobno koristiti oba roditelja, dok se očinski dopust može koristiti i za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta majke.
Sadašnji je trend da sve više poslodavaca daje roditeljima mogućnost fleksibilnost radnog vremena i mjesta.
Zakonom su predviđeni i razni oblici rada kojima se izlazi u susret roditeljima koji mogu od svojih poslodavaca tražiti i fleksibilne oblike rada, također do 8. godine života djeteta, da bi lakše uskladili obiteljske i poslovne obaveze.
Zakon omogućava korištenje bolovanja zbog bolesti djeteta koje je plaćeno najmanje na nivou 75% redovne plaće za prvih 45 dana bolovanja. Pojedini poslodavci među kojima su i mnoge MAMFORCE i DADFORCE kompanije bolovanje plaća na nivou pune plaće. Interesantno je da se realne stope bolovanja smanjuju te da se izjednačava broj bolovanja zbog djece među muškarcima i ženama.
Među dodatnim fleksibilnostima je i mogući rad u nepunom radnom vremenu što u praksi znači da je moguće npr. raditi 70, 85, 90 posto radnog vremena. Taj oblik rada se nažalost u Hrvatskoj rijetko koristi, iako je u razvijenim zemljama zapadne Europe u širokoj upotrebi. U ograničenom opsegu je u upotrebi model rada s polovicom radnog vremena, uglavnom zbog pojačane njege djeteta ili člana obitelji, kao i korištenje roditeljskog dopusta do 3. godine života u slučaju više djece u obitelji.
Kako biste dobili ideju što sve možete kao tata raditi sa svojom djecom pogledajte što o tome kažu tate i njihova djeca.
Foto: Okrugli stol na temu "Kako poboljšati prava potrošača u Hrvatskoj", Sanja Smoljak Katić - direktorica Sektora za trgovinu HGK, Ana Knežević - Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, Josip Zaher - predsjednik Komore Zagreb i savjetnik predsjednika HGK za trgovinu
Povijesni datumi zalaganja za prava potrošača u EU i Hrvatskoj sežu u godine 1973., 1985. i 1998. Prvo, godine 2023. slavi se na razini Europske unije 50-a godina od donošenja Europske povelje o obavješćivanju i zaštiti potrošača o njihovim pravima (1973.), što se, općenito uzevši, smatra i počecima zaštite potrošača na razini Europske unije. Drugo, naravno za Europu i čitav svijet, veliku vrijednosti ima i obilježavanje Svjetskog dana prava potrošača, prihvaćeno u Ujedinjenim narodima 1985.
I na kraju, nama posebno važna činjenica – Hrvatska udruga za zaštitu potrošača u ožujku 2023 obilježava 25 godišnjicu svog rada (1998.-2023.)
***
Začeci zaštite potrošača u Hrvatskoj sežu u devedesete godine 20. st. Godine 1993. HGK je izradila Uzance u trgovini, koje se mogu smatrati pretečom prvog dobrovoljnog Zakona o zaštiti potrošača. Pravni temelj izgradnje sustava zaštite potrošača u našoj zemlji veže se za jedno desetljeće kasnije, za 2003., kad je donesen prvi Zakon o zaštiti potrošača. U međuvremenu, doživio je brojne izmjene i dopune, prilagođavajući se pravnoj stečevini Europske unije.
Hrvatska udruga za zaštitu potrošača, svečano obilježavajući 25-u godina rada u ožujku 2023., organizirala je i okrugli stol na temu “Kako poboljšati prava potrošača u Hrvatskoj”,u partnerstvu s Hrvatskom gospodarskom komorom i Udruženjem trgovine HGK
“Zaštita potrošača provodi se u javnom interesu i od velike je važnosti za potrošače, ali i za gospodarstvenike kojima bi potrošač uvijek trebao biti na prvom mjestu, u kojoj nakani je nužno poduzimati široke kampanje educiranja – s jedne strane proizvođača i trgovaca, a s druge kupaca i krajnjih potrošača”, smatra Josip Zaher, predsjednik HGK Zagreb i savjetnik predsjednika HGK za trgovinu, dodatno još ističući kako se danas svjetski i europski trendovi i razvojni planovi u različitim djelatnostima sve više fokusiraju na potrošače.
Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača (HUZP), Ana Knežević, predstavila je rezultate Potrošačkog semafora za 2021. godinu.
Istraživanje koje provodi Europska komisija prati nacionalne uvjete za potrošače u trima područjima:
znanje i povjerenje,
usklađenost i provedba te
pritužbe i rješavanje sporova.
Uz navedeno, razmatra se i napredak u integraciji maloprodajnog tržišta EU-a i prihvaćanje e-trgovine.
***
KAKO DALJE?
Kako bi se zaštita potrošača poboljšala i prilagodila novim izazovima, podcrtalo se da bi Svjetski dan prava potrošača, koji se obilježava uvijek na dan 15. ožujka, trebao prerasti udan mjerenja napretka na području prava potrošača u Hrvatskoj te kako bi Ministarstvo gospodarstvakao organizator toga trebalo svake godine okupiti sve dionike na stručnu raspravu i sačiniti temeljitu analizu godišnjeg napretka. U tom slučaju mogli bismo lako sagledati – napredujemo li ili nazadujemo u svim dimenzijama prava potrošača.
Lokalna samouprava, koja je za sada vrlo slabo uključena, iako ima jasno definiranu obvezu na području prava potrošača, trebala bi se aktivno uključiti u procese oko zaštite potrošača.
Također, zaključeno je i da važna uloga u unapređenju prava potrošača leži i na HRT-u, kao javnom servisu građana, i to na način na način da se HRT u većoj mjeri uključi u informiranje i educiranje potrošača.
Uz već spomenute govornike, svoj doprinos raspravi na okruglom stolu dali su i predstavnici drugih institucija koje sudjeluju u kreiranju politika zaštite potrošača, koje su ujedno i dionici Nacionalnog vijeća za zaštitu potrošača pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
U iznošenju mišljenja, kao javnog zalaganja za prava potrošača, sudjelovali predstavnici Hrvatske gospodarske komore, Državnog inspektorata, gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva pravosuđa i uprave, Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, HANFA-e, HAKOM-a i Centri za mirenje.
***
Čestitamo Udruzi ZZP, svim pokretačima, upornim promicateljima i realizatorima akcija za afirmaciju i zaštitu prava potrošača, uz naš zajednički dan – Dan zaštite prava potrošača.
Nisu to tek jednokratne pogodnosti, već trajna poboljšanje u korist svima – i Zemlji i potrošačima i JYSK-u. Novi JYSK-ovi WELLPUR ergonomski jastuci koriste unaprijeđenu ambalažu, na način da se s ambalaže i proizvoda uklanjaju, svi po redu, nepotrebni materijali i ekološki nepodesna rješenja. U ovom slučaju štedi se na milijune plastičnih ručki i metalnih patentnih zatvarača.
Sukladno svojim strategijama, JYSK kontinuirano radi na razvoju inovativnih i održivih rješenja za pakiranja proizvoda, kako bi svojim kupcima osigurali kvalitetan proizvod – što uključuje i najmanji utjecaj na okoliš. Današnji kupci su sve više osviješteni za taj aspekt naše suvremenosti pa im je jedan od bitnih motiva pri kupnji proizvoda upravo i njegov ekološki trag, što se svakako reflektira i na ekologičnost ambalaže. Žele proizvode s ambalažom koja ne šteti našoj okolini! Potrošači sve više cijene društveno odgovorno poslovanje i zalaganje za održivost.
Inovacije na ambalaži
Vođen time, JYSK je predstavio rješenje za ambalažu svojih proizvoda (za jastuke), na kojoj je uklonio plastične ručke s kartonskih kutija. Radi se o 3 milijuna plastičnih ručki na godinu.
Nadalje, zamjenom patentnih zatvarača inovativnim „tekstilnim“ rješenjem, uštedjeti će se i milijun metalnih patentnih zatvarača na godinu . Zamjena patentnih zatvarača na jastucima je i praktično i trajnije rješenje, sve to na način da se dva sloja tkanine međusobno preklapaju i tako čine tzv. meko zatvaranje.
“Ponosna sam što smo, u dobroj suradnji s našim dobavljačima, uspjeli smanjiti upotrebu plastike i metala kod naših WELLPUR jastuka i pakiranja. Još uvijek imamo nerealiziranih potencijala za činiti i više, na čemu radimo, te ovo danas vidimo kao prvi mali korak u pravom smjeru – ka smanjenju upotrebe nepotrebnih materijala iz naše svakodnevnice. Dobra je stvar kod ovakvih unaprjeđenja što se tu radi o trajnom rješenju. Nije to samo jednokratna pogodnost, već dugoročno poboljšanje,” kaže Berit Stokholm Christiansen, Voditeljica kategorije za poplune i jastuke u JYSK-u.
“Teško se prilagođavam čudnim i agresivnim mijenama velikog svijeta s kojima smo konfrontirani u posljednje vrijeme, pa sam, kao i uvijek, zaklon potražila u svojoj kutiji s bojama. Priča o SRETNOM GRADU došla mi je sama od sebe, i u njoj sam uživala. Sama mogućnost da postoji mjesto na kojem žive sretni ljudi predstavljala je utjehu, pa makar to mjesto bilo izmaštano. Kako god, protekla dva mjeseca bila su plava, narančasta, zelena, žuta i sretna.” – Edit Glavurtić
SRETNI GRAD 01, by Edit Glavurtić
“Dakle, ovaj je grad bio tako sretan, da se je sunce, kad je nad njim izlazilo, pretvaralo u cvijet…” – Edit Glavurtić
SRETNI GRAD 02, by Edit Glavurtić
„Nitko nije znao reći gdje se SRETNI GRAD točno nalazi, neki su tvrdili da su ga vidjeli u oblacima, u trenucima kad je sunce kišne kapi pretvaralo u dugu.“ – Edit Glavurtić
SRETNI GRAD 03, by Edit Glavurtić
Drugi su pak vjerovali da se smjestio u gnijezdo na velikom razgranatom stablu. – Edit Glavurtić
SRETNI GRAD 04 by Edit Glavurtić
A bilo je i takvih koji su mislili da SRETNI GRAD pluta na brodu, između neba i mora. – Edit Glavurtić
SRETNI GRAD 05 by Edit Glavurtić
…dok su drugi tvrdili da je na dnu mora, na divovskoj ribi, no nitko nije znao pouzdano. – Edit Glavurtić
SRETNI GRAD 06 by Edit Glavurtić
SRETNI GRAD je, zavisno od dobra dana, godišnjeg doba i raspoloženja njegovih stanovnika, mijenjao boje. I nikad nije bio isti. – Edit Glavurtić
SRETNI GRAD 07 by Edit GlavurtićSRETNI GRAD 08 by Edit GlavurtićSRETNI GRAD 09 by Edit GlavurtićSRETNI GRAD 10 by Edit GlavurtićSRETNI GRAD 11 by Edit GlavurtićSRETNI GRAD 12 by Edit Glavurtić
***
Nekoliko riječi o Edit Glavurtić, iz uredništva odgovorno.hr
Edit Glavurtić je rođena Splićanka, a danas Zagrepčanka. Završila je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu pa magistrirala slikarstvo u Beču. Kao mlada slikarica krajem 80-ih radila je scenografiju za kultnu seriju „Leteći medvjedići“. Njezino se lirsko slikarstvo postojano izražava (i) u vidu poznatih serijala, kao „Anđeli“, „Sretan grad“ (uguglajte, vidite) …
Piše i poeziju, eseje, knjige. Danas se često javi lijepim esejom na portalu: radio gornji grad – Regionalni časopis za književnost, kulturu i društvena pitanja u prijelomu epohe.
Ako ste ikada nešto kupili i onda to iz nekog razloga vratili, iskoristili ste jedno od svojih potrošačka prava.
Svjetski dan prava potrošača, koji se obilježava 15. ožujka svake godine, globalni je događaj čiji je cilj podizanje svijesti o pravima i potrebama potrošača. Obilježavanje tog dana je i proslava solidarnosti unutar međunarodnog pokreta potrošača koji promiče osnovna prava svih potrošača, zahtijeva poštovanje i zaštitu tih prava i protestira protiv zloupotreba tržišta.
Povijest Svjetskog dana prava potrošača
Svjetskog dana prava potrošača uveo je Consumers International, međunarodna federacija potrošača osnovana 1960. godine, s ciljem borbe za pravednu, sigurnu i održivu budućnost za potrošače na globalnom tržištu kojim dominiraju međunarodne korporacije.
Svjetski dan prava potrošača prvi je put obilježen 1983., na isti datum kada je tadašnji predsjednik SAD-a John F. Kennedy održao važan govor u Kongresu SAD-a 1962. U toj “Deklaraciji o osnovnim pravima potrošača” J.F. Kennedy je skovao četiri ključna prava potrošača, a to su pravo na sigurnost roba i usluga, pravo na cjelovitu, istinitu i pravovremenu informaciju, pravo na izbor roba i usluga i pravo potrošača da se čuje njihov glas.
Predsjednik John F. Kennedy bio je pionir na mnogo načina. Kada se tog davnog 15.3.1962. obratio Kongresu i iznio svoj plan davanja prava potrošačima izvršio je utjecaj na svijet koji se i danas osjeća.
Od 1985. godine Svjetski dan prava potrošača prihvaćen je od strane Ujedinjenih naroda.
S vremenom je potrošački pokret radio na prepoznavanju 8 osnovnih potrošačkih prava. Ta prava uključuju ideje kao što su pravo na sigurnost, pravo na zadovoljenje osnovnih potreba, pravo na naknadu i pravo na informiranost.
Danas Consumers International ima preko 200 članova i obuhvaća 100 zemalja. Misija im je da budu glas i zagovornici potrošača na forumima za donošenje politika i na globalnom tržištu. Djeluju izvan bilo koje političke stranke i održavaju svoju neovisnost kako bi osigurali da se prema potrošačima postupa ispravno.
Svake godine Svjetski dan prava potrošača donosi istaknutu temu. Za 2023. godinu tema je Osnaživanje potrošača kroz prijelaz na čistu energiju.
Većina gospodarstava suočava se sa sve dubljom energetskom krizom na globalnoj razini što se u konačnici reflektira na one najranjivije – krajnje potrošače. Globalne cijene energije rasle su tijekom 2022., a očekuje se da će ostati visoke i u 2023. godini. Izazov visokih cijena energije zajedno s značajnim povećanjem cijena hrane prisiljava potrošače posvuda u svijetu da mijenjaju svoj stil života kako bi zadovoljili osnovne potrebe. Stoga je 2023. godine cilj obilježavanja Svjetskog dana prava potrošača podržati potrošače kroz emanentnu krizu troškova života i sudjelovati u promicanju pristupa održivoj energiji na globalnoj razini.
Sporazum o morima velik je i značajan korak u zaštiti svjetskih mora do 2030., ali i važan pokazatelj da UN uspijevaju, da multilateralizam postoji u podijeljenom svijetu. Optimizam se ponovno budi. Sjećamo se danas i prve Međunarodne konferencija o oceanima iz 1972., koju je sama organizirala Elisabeth Mann Borgese.
Ispred Republike Hrvatske u radu Konferencije sudjelovao je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
Autor Goran Tudor * (zadnji zimski snijeg na Samoborskom gorju 2023.)
Naglasci o uspjehu:
Od 2023 svjetska mora postaju zajednička briga čovječanstva.
Zaštićeni morski rezervati veličine 30 % svjetskih mora uspostavit će se do 2030. (tzv „cilj 30×30“)
Cilj „30×30“, usvojen je u Montrealu krajem 2022., kao važan korak za uspjeh u New Yorku 2023.
Morski rezervati bit će potpuno ili u velikoj mjeri zaštićeni, naročito u pogledu rudarenja i izlova ribe.
Pregovaralo se intenzivno gotovo dva desetljeća.Mnogi od navodnih zagovornika zaštite oceana s tzv. globalnog sjevera odbijali su kompromis oko ključnih pitanja kao što su financiranje i raspodjela dobiti od tzv. morskih genetskih resursa sve do posljednjih dana
Svijet se dogovara! Posebna sjednica UN u New Yorku, koja se održala veoma brzo nakon neuspješnog završetka pregovora u Montrealu, ipak daje nadu.
Koalicija visokih ambicija koja uključuje EU, SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo i Kinu bila je ključna za postizanje dogovora, iskazavši spremnost na kompromis u posljednjim danima pregovora, gradeći koaliciju umjesto stvaranja razdora. Male otočne zemlje pokazale su se dobrim vođama tijekom pregovora, a Skupina G77 pobrinula se da Sporazum bude provodiv u praksi na pravedan i pošten način.
Sve je počela “Majka oceana” – Elisabeth Mann Borgese
Sama je inicirala i organizirala Prvu međunarodnu konferenciju „Mir u oceanima“ (Peace in the Oceans), 1972. Potom postala suosnivačicom i direktoricom Međunarodnog instituta za oceane na Malti, koji je od 1972. bio predvodnikom ideje o „oceanima za buduće generacije – oceanima imovini čovječanstva“.
Za svoj rad dobila je ordenje mnogih zemalja, Organizacije Ujedinjenih naroda i Svjetske zajednice za očuvanje okoliša. Vitalna Elizabeth je nenadano preminula u 84. godini.
Pobjeda pokreta Greeenpeace – zadovoljstvo nakon duge borbe i zalaganja
„Ovo je uistinu povijesni dan za zaštitu svjetskih mora i znak da u podijeljenom svijetu zaštita prirode i ljudi mogu pobijediti geopolitičke interese. Sve uključene države zaslužuju našu pohvalu zbog želje za postizanjem kompromisa i ostavljanja po strani različitih pogleda s ciljem donošenja sporazuma koji će zaštititi svjetska mora, ali i život i sredstva za život milijardi ljudi te povećati našu otpornost prema klimatskim promjenama.“ – izjavila je dr. Laura Meller, voditeljica kampanje za oceane Greenpeacea Nordic.
„Svjetska mora pomažu sav život na Zemlji, a na tim će se pregovorima odlučiti o njihovoj sudbini. Znanost je jasna: zaštita 30 % svjetskih mora do 2030. apsolutni je minimum potreban za sprječavanje katastrofe. Bilo je ohrabrujuće vidjeti kako su vlade svih zemalja usvojile cilj 30×30 prošle godine. Posebna sjednica UN u New Yorku, koja se održava vrlo brzo nakon neuspješnog završetka pregovora u Montrealu, ipak daje nadu”, kazala je ususret početku pregovora dr. Laura Meller.
„Sada započinje težak posao ratifikacije sporazuma i djelatne zaštite svjetskih mora. Moramo se koncentrirati provedbu zaštite, mMoramo iskoristiti ovaj trenutak kako bismo zaustavili druge prijetnje, poput rudarenja u morskim dubinama i kompletnog izlova. Više od 5,5 milijuna ljudi potpisalo je Greenpeaceovu peticiju kojom se traži snažan Sporazum. Ovo je velika pobjeda svih njih!“, ističu u Greenpeaceu.
Zajedništvo svijeta iskazano na kraju rada Konferencije o svjetskim morima, presudilo je i ovaj put. Uspjet će i borba protiv klimatskih promjena, ako se opet pokažemo, samo uz zalaganje ove civilizacije – kao zajednice ljudi.
Reference: Ekovjesnik.hr, Dnevnik.hr i drugi
Goran Tudor * Poduzetnik, menadžer, konzultant, utemeljitelj Poslovne inicijative DOBRA HRVATSKA, urednik portala www.odgovorno.hr, direktor M.E.P. d.o.o., pokretač brendirane knjige-planera UM (1995.-2023.), koutemeljitelj CROME, koutemeljitelj – predsjednik Udruge Mijelom CRO za podršku oboljelima od multiplog mijeloma. Višestruki autor sa 16 knjiga i 29 izdanja UM-a. U privatno vrijeme, s veseljem: filantrop, planinar, aktivist-ekologist, slikar (ulje).
Mnogo je načina, sitnih i krupnih, kojima su žene kroz povijest dokazivale da su vrijedne kao i muškarci. Činjenica da su se četiri Hrvatice, u okviru ekspedicije od njih 11, uspele na krov svijeta, 8850 metara visok Mount Everest, toliko je moćna i danas da, 14 godina kasnije, čujemo njezin gromki eho.
Hrvatska ekspedicija na Mount Everest, 11 hrabrih žena
Čak 14 mjeseci pripremale su se za taj naporan pothvat. Fizički i mentalno čvrste i odlučne u svom naumu, Darija Bostjančić, Iris Bostjančić, Milena Šijan, Ena Vrbek, Vedrana Simičević, Sanja Đurin, Jana Mijailović, Tea Đurek, Josipa Levar, dr. Lana Đonlagić i Sunčica Hrašćanec. Predvođene vođom ekspedicije, iskusnim Darkom Berljakom, hrabro su krenule u osvajanje zadivljujućeg, i zastrašujućeg, najvišega svjetskog vrha.
Ekspedicija je trajala 72 dana, a počela je krajem ožujka 2009. godine. Ekspedicija se utaborila u baznom logoru na 5380 metara visine. Unaprijed je bilo dogovoreno da se do samoga vrha vjerojatno neće uspeti sve članice ekspedicije, već samo one koje u tom trenutku budu u najboljoj formi, fizičkoj, psihičkoj, kognitivnoj. Radile su se tri tablice, svjedoči Darko Berljak, inače dugogodišnji profesionalni tajnik Hrvatskog planinarskog saveza i volonterski tajnik Hrvatske gorske službe spašavanja. Prvu je tablicu sa evaluacijom spremnosti članica grupe radio on, drugu ekspedicijska liječnica dr. Đonlagić, a treću lokalni vodiči šerpe. U sve tri procjene najbolje su rezultate imale sestre Darija i Iris Bostjančić, pa je odlučeno da se one prve uspnu na vrh.
U tijeku ekspedicije, djevojke je posjetio i slavni Stipe Božić, jedini Hrvat koji je dvaput osvojio Mount Everest.
“Bilo je to lijepo druženje i svi su nam dali veliku podršku“, priča Iris Bostjančić.
Uspon
Uz pratnju vodiča šerpe Lakhpa Nurua iz baznog logora prve su 19. svibnja 2009. godine prema vrhu krenule Riječanke, sestre Bostjančić, a dva dana kasnije i Splićanka Milena Šijan, najstarija članica ekspedicije koja je tada imala 40 godina te najmlađa članica, Zagrepčanka Ena Vrbek, tada 24-godišnjakinja.
Darija i Iris Bostjančić postale su prve žene 2009. godine na vrhu svijeta, ali i prve sestre u povijesti koje su istovremeno došle na vrh Mount Everesta
“Nikada neću zaboraviti zadnji greben prema vrhu i pogled na okolne planine i doline. Sjećam se šerpi koji su bili s nama na svakom usponu, javljanja s vrha, i kako smo Darija i ja jedva čekale javiti se doma mami i tati”, prisjetila se jednom prilikom Iris.
Njezina dvije godine starija sestra Darija i ona bile su i na prethodnoj, prvoj hrvatskoj ženskoj ekspediciji na Himalaju 2007. godine te su se tada uspješno uspele na vrh Cho Oyu (8201 metara, šesti najviši na svijetu).
“Sve smo mi bile tjelesno spremne, ali osim toga koliko smo brze, bilo je bitno da smo ‘gore’ zdrave i dobro aklimatizirane”, ispričala je Iris.
To je možda i najvažnije jer na Mount Everestu ima oko 30 posto kisika u odnosu na uobičajenu količinu na koju su ljudi naviknuti. Koliko je mitska planina Himalaja opasna, dokazuje i činjenica da je šestero ljudi iz drugih ekspedicija poginulo samo za vrijeme dok je naša ekspedicija bila na Himalaji. Nakon napornog i dugotrajnog uspona, sestre Bostjančić uspjele su osvojiti i sam vrh Mount Everest te su se s vrha javile ekspediciji u logoru.
“Darija se prva javila, onda ja. Nemam pojma što smo pričale drugim curama. Sjećam se samo da sam čula njihovo navijanje”, pripovijeda Iris.
Neponovljiv je to osjećaj – biti na krovu svijeta! Bez zadržavanja, natrag.
Ushićenje, sreća, ponos i zadivljenost prirodom koja nam često daje do znanja koliko smo maleni i slabi u odnosu na njezinu snagu. Ipak, vremena za uživanje u pogledu s vrhunca i nema previše. Predugo zadržavanje na vrhu može biti kobno. Na povratku su susrele potpuno iznurenog planinara, koji je bio pred kolapsom. Darija i Iris su se zaustavile i pomogle mu davši mu injekciju koja mu je vratila snagu.
Milena Šijan i Ena Vrbek prema vrhu krenule su 21. svibnja iz Logora 3 na Južnom sedlu. Trebalo im je osam i pol sati do vrha. A zatim ushit i veličanstveni pogled. Ena je kasnije pričala da joj se činilo da su i mjesec i zvijezde ispod nje.
S njima se trebala popeti i Riječanka Vedrana Simičević, ali je zbog zdravstvenih tegoba odustala i vratila u bazni logor.
Iako pomalo razočarane što nisu stigle do vrha, ostalih sedam djevojaka činile su uigranu ekipu bez koje ova ekspedicija ne bi bila tako uspješna. Osim šala i veselog druženja u trenucima odmora, bilo je i uzbuđenja, pa i po život opasnih dogodovština.
Iskusni vođa Berljak, dotad 11 puta na veličanstvenoj i opasnoj Himalaji
Ono što će svi pamtiti do kraja života bila je iznenadna lavinau kojoj su se našle četiri članice ekspedicije: Jana Mijailović, Vedrana Simičević, Josipa Levar i Ena Vrbek. Ostale su bile u baznom logoru i mogle su samo bespomoćno gledati u planinu. Nakon dugih trenutaka neizvjesnosti, u stanicu se javila Jana: „Žive smo!“
“U toj minuti ostario sam valjda deset, petnaest godina. Nisam mogao vjerovati da su žive. Bile su točno u sredini lavine. Ali, kad smo kasnije pričali, vidjelo se da su napravile sve kako treba. Sreća bi im bez znanja slabo pomogla“, prisjetio se Darko Berljak.
Berljak je, uz ponos na hrabrost alpinistica, osobito sretan što se nikome nije dogodilo ništaloše i što „ova ekspedicija, u 72 dana koliko je trajala, nije imala nijednu visinsku bolest, ni jednu ozeblinu, pa čak niti jedan slomljeni nokat“, kako je rekao. O svojim je iskustvima sa ženskom ekspedicijom Berljak je napisao i knjigu „Više od Everesta“ u kojoj su tekstove o trijumfalnom usponu objavile i četiri alpinistice koje su se uspele na vrh.
Darko Berljak bio je prije toga vođa 11 ekspedicija na himalajske vrhunce iznad 8000 metara.
Na kraju, recimo i to koja je žena došla prva na krov svijeta.
Prva žena na najvišem vrhu svijeta, Mt. Everestu, bila je Japanka Junko Tabei, 1975., koja je ujedno svladala i svih sedam najviših vrhova na svijetu na sedam kontinenata.
SVAKA ČAST SVIM HRABRIM I ODVAŽNIM ŽENAMA!
SRETAN NAM 8. OŽUJAK!
Mirela Drkulec Miletić DOBRA HRVATSKA Ožujak, 2023.
Mimoza je simbol Međunarodnog dana žena u Ukrajini i Italiji
Toliko je sreće u zajedništvu, jednakosti žena i muškaraca, nas Zemljana. Milijarde ljudi u ožujku svake godine slave povijesne događaje i zalaganja manjine – onih hrabrih pokretačica i pokretača povijesti, a posebno Carle Zetkin i Rose Luxemburg. Čovječanstvo već 100 godina slavi te dane, jer imamo rodnu jednakost, ravnopravnost žena, majki, sestara, kolegica s muškarcima, u kojoj svi uživamo. Nažalost, ne svi; ravnopravnost još nije prekrila i zahvatila cijeli svijet. Na Međunarodni dan žena zahvaljujemo se ljepšem spolu za svu dobrobit koje su svijetu dale i daju. Na 8. ožujka žene dobivaju darove i cvijeće, gestu sveopćeg poštovanja.
Međunarodni dan žena obilježava se 8. ožujka svake godine. Toga dana u suvremenom osviještenom svijetu slave se ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnica ženskog spola. U temeljima tog blagdana jednakosti među ljudima utkane su deklaracije, akcije, zalaganja, demonstracije, stradanja pa i životi eksploatiranih radnica i radnika, feministkinja, osviještenih liderica i lidera, u povijesnoj borbi čovjeka za ljudski boljitak svima, za pravedno društvo. Ako ćemo ipak poći izdvojiti neke iz mase mnogih ljudi, izraz divljenja i zahvalnosti uputit ćemo posebno njima dvjema – smjelima: Clari Zetkin (1857.-1933.) i Rosi Luxemburg (1870.-1919.). Rosu je 1919. kundacima na ulici ubila njemačka profastitička falanga – policija.
Što sve predstavlja jedan datum, taj 8. ožujka, Dan žena
Međunarodni dan žena, dan je u ožujku kad iskazujemo zahvalnost i poštovanje ženama općenito, posebno i lidericama, nositeljicama iskre, obespravljenim ženama i majkama, na njihovu zalaganju, borbi, idealizmu i žrtvi… njima koje su dovele do ovog što većinski svijet danas uživa – ravnopravnost i jednakost ljudi. I sjećamo se na taj 8. ožujka nekih važnih događaja u povijesti, i tragičnih i herojskih, koji su označavali stepenice čovjekova uspinjanja.
Na Dan žena čovječanstvo odaje priznanje i zahvalu svim ženama svijeta na njihovu trudu i odricanju, za uloge koje višestruko obnašaju u društvu, kao majke, odgajateljice, domaćice, radnice. Žene su čuvarice obitelji i zajednice.
Dan žena ima političko i ekonomsko značenje. Stasao je kao inicijativa socijalističkih organizacija u razdoblju uoči Prvog svjetskog rata, u dugoj borbi za jednakost, pravo glasa i emancipaciju žena. I, nažalost, u raznim oblicima ta borba, živi i danas.
Na taj dan, i dan-danas, mnoge žene svijeta okupljaju se na trgovima i ulicama, ujedinjene u trajajućoj borbi za jednakost društva muškaraca i žena. Mnoga istraživanja, naime, kazuju kako se žene teže uzdižu u poslovnoj karijeri, da su potplaćene za 15-25% (Zapad) prema muškarcima za isti posao. Da su seksualno uznemiravane.
Obilježavanjem Dana Žena skreće se pažnja svijeta i na nasilje nad ženama, pa i na nužnu pomoć ženama koje ulaze u prisilne brakove, kojih je na milijune. Oko žena-radnica i danas se sreću njihova nejaka djeca-radnici, s 8 ili 10 godina starosti (da starosti – jer mladosti nemaju i nisu imala).
Danas se sve zemlje – članice UN bore kampanjom „50 – 50“ za cilj: da se do 2030. postigne da djevojčice i dječaci imaju jednako pravo/ šanse na obrazovanje, što je u skladu sa ciljem održivog razvoja broj 5 „Rodna ravnopravnost“, Agende UN 2030.
Svake godine, na dan 8. ožujka, čovječanstvo slavi Međunarodni dan žena, simbol jednakosti među ljudima. Milijarde žena danas su zahvalne nekolicini i događajima za postignuti status jednakih u društvu… Milijarde se još bore i nadaju. Milijarde žena slave taj Dan, zajedno s muškarcima. I milijarde su onih koje o rodnoj jednakosti još sanjaju.
O povijesti pokreta koji je doveo do utemeljenja i slavljenja Dana žena čitajte OVDJE ….
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.