3. konferencija Unije za Mediteran: Održivi urbanizam ključan je za budućnost regije

Foto: UfM

Mediteranska regija posebno je osjetljiva na klimatske promjene. Osim toga mediteranski bazen ima jednu od najbržih stopa urbanizacije u svijetu. Gradovi su ključni uzrok klimatskih promjena, ali mogu biti i ključni za njihovo rješavanje.

Treća ministarska konferencija Unije za Mediteran (UfM) o održivom urbanom razvoju dala je ključni mandat za jačanje suradnje kroz novi Strateški akcijski plan urbanog razvoja Unije za Mediteran do 2040.

Na 3. ministarskoj konferenciji Unije za Mediteran (UfM) o održivom urbanom razvoju, održanoj 04.05.2023. u Zagrebu, ministri su potvrdili svoju snažnu predanost poticanju održivog, otpornog, sigurnog i integriranog urbanog razvoja. Također su istaknuli važnost Strateškog akcijskog plana za urbani razvoj Unije za Mediteran do 2040., kao ključnog alata za provedbu Urbane agende Unije za Mediteran i kao dio njihove predanosti postizanju ciljeva održivog razvoja, posebno kroz Novu urbanu agendu UN-a.


Područje Mediterana se zagrijava 20 posto brže od svjetskog prosjeka


Predanost poticanju održivog, otpornog, sigurnog i integriranog urbanog razvoja

Ministri su ovlastili Regionalnu platformu Unije za Mediteran o održivom urbanom razvoju da se u nadolazećim godinama usredotoči na provedbu i praćenje Urbane agende Unije za Mediteran, putem Akcijskog plana strateškog urbanog razvoja Unije za Mediteran do 2040. i Akcijskog plana za stanovanje. U tu svrhu, a s obzirom na složene i međusobno povezane krize i globalne izazove, uključujući klimatske promjene, UfM će:

  • Identificirati strategije za poboljšanje urbanog zdravlja promicanjem boljeg planiranja, pružanjem društvenih prostora i usluga lokalnim zajednicama, klimatskim djelovanjem, osiguravanjem održivosti prirodnih resursa i rješenja temeljenih na prirodi.
  • Poticati zajednički rad na održivoj transformaciji lučkih gradova i suradnji luka i gradova.
  • Baviti se promicanjem javnih politika i programa za rješavanje problema pristupačnog stanovanja, uključujući uspostavu stambenih nacionalnih stambenih agencija i stambenih opservatorija.
  • Promicati vrednovanje i širenje narodne arhitekture i tradicionalnih građevinskih vještina, metodologija i materijala kao sredstva za povećanje kulturne ukorijenjenosti i rješenja za prilagodbu klimi.
  • Povećajte sigurnost građana i otpornost gradova u slučaju prirodnih katastrofa i katastrofa koje je uzrokovao čovjek.
  • Pokrenuti proces koji bi mogao završiti komparativnom analizom/repozitorijem modela i instrumenata upravljanja planiranjem obalnog zemljišta u cijeloj regiji i nizom preporuka.
  • Nastaviti promicati projekte koji bi se mogli prikazati kao najbolje prakse u okviru Strateškog urbanog akcijskog plana Unije za Mediteran.

Izvješće o napretku bit će podneseno 2030. prije kraja desetljeća djelovanja.

Izjave istaknutih sudionika

Elisa Ferreira

Ministarskom konferencijom supredsjedavali su predsjednici Unije za Sredozemlje EU-a, koju je predstavljala europska povjerenica za koheziju i reforme Elisa Ferreira, i Jordana, koju je predstavljao njezin ministar javnih radova i stanovanja Maher Hamdi Abuelsamen. Konferenciji je prisustvovao i Glavni tajnik UfM–a Nasser Kamel.

Domaćin je bila Hrvatska koju je predstavljao potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić .

Europska povjerenica za koheziju i reforme, Elisa Ferreira, izjavila je: „Europska unija je u potpunosti predana podršci članicama Unije za Sredozemlje u ispunjavanju Strateškog akcijskog plana za održivi urbani razvoj 2040., koji postavlja našu zajedničku viziju za otpornije i uključivije gradove. Današnjom ministarskom deklaracijom postavljamo si jasan put za daljnju suradnju u partnerstvu kako bismo uspjeli u zelenoj i digitalnoj transformaciji naših gradova i osigurali kvalitetu života, dostojna radna mjesta, zdrav okoliš i pristupačno stanovanje u narednim godinama, uz osiguranje prisutsva na terenu i mobilizaciju svih lokalnih partnera, uključujući civilno društvo i građane”.

Ministar javnih radova i stanovanja Jordana, Maher Hamdi Abuelsamen, istakao je: „Bravljenje promicanjem javnih politika i programa za rješavanje problema pristupačnog stanovanja, uključujući uspostavu nacionalnih stambenih agencija i stambenih opservatorija, ključno je za postizanje točnih uvida u kritična pitanja povezana s fenomenom stanovanja, poboljšavajući tako zakonodavstvo i nudeći smislene nadzorne mehanizme za osmišljavanje učinkovite stambene politike.”

Glavni tajnik UfM-a, Nasser Kamel, naglasio je: „Održivi urbani razvoj ključan je za budućnost regije. Omogućit će gradovima da se bore protiv klimatskih promjena, privuku nova ulaganja i stvore nove gospodarske prilike, posebice u područjima obnovljive energije, zelene infrastrukture i održivog turizma. U tu svrhu, zemlje su se danas složile intenzivirati napore u provedbi novog Strateškog akcijskog plana Unije za Mediteran o održivom urbanom razvoju 2040., kao ključnog alata za provedbu Urbane agende Unije za Mediteran.”

Više informacija:

 

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2023.

Ptice, ptići, vrijeme gniježdenja. A gnijezdo – to veliko malo ispleteno čudo! Lastavica doleti i 1200 puta da ga sagradi. (Budite odgovoran građanin)

Imati gnijezdo lastavice na kući nekad bila je sreća i ponos. I danas je tako u mnogim selima i prigradskim naseljima. / Foto: Susanne Edele - Pixabay

Doista su veliki zahtjevi koje ptice moraju ispuniti pri gradnji ptičjeg doma: osiguranje topline, sigurnost od ispadanja ptića, zaštita od trećih i „gotovost“ u roku. O tome ovise životi! Gniježđenjem, othranjivanjem i zadovoljavanjem potreba ptića, odrasle ptice osiguravaju opstanak vrste.

Proljeće je najčešće vrijeme u godini kada ptice čine ta čuda, gnijezde se – pronađu najbolje mjesto za savijanje gnijezda i polijeganje jaja, a nakon što im stignu mladi, odrasla ptica ima jedan jedini zadatak: neprestano donositi hranu. Na primjer, plavetna sjenica može imati 8 do 12 ptića, a svaki od njih treba do 100 obroka dnevno! Toliko posla za jednu malu pticu – hranu treba pronaći, uloviti i donijeti do gladnih usta.


Svjetski dan ptica selica


Razdoblje gniježđenja je energetski najzahtjevnije razdoblje u ptičjem životu. Ptići koji se izlegu, naročito oni koji se tek trebaju opernatiti, za rast i razvoj trebaju ogromnu količinu visokoproteinske hrane, a ovisno o veličini i prehrani ptića to mogu biti kukci, gujavice, pauci, žabe, sitni glodavci ili pak krupniji plijen kao što su, primjerice, zmije ili zečevi. Kako bi majka ptića mogla u miru tražiti i loviti hranu, ptićima je za to vrijeme potreban kvalitetan i siguran, zaštićen dom.

Zanimljivosti iz ptičjih domova

  • Lastavice učine više od 1200 preleta, s ustima punim blata, kako bi izgradile gnijezdo. Neke ptice donose biljne materijale s određenim kemijskim svojstvima koja će im pomoći u odbijanju grinja, da bi gnijezdo bilo bez parazita.
  • Vještina izgradnje gnijezda je instinktivna. Neke ptice uzgojene u zatočeništvu mogu graditi gnijezda tipična za svoju vrstu, a da ga nikada nisu vidjele. Ipak, neka istraživanja pokazuju kako se vještine mladih ptica s vježbom usavršavaju.
  • Najveće gnijezdo na drvetu gradi bjeloglavi orao. Jedno gnijezdo na Floridi bilo je duboko 6,1 m, široko 2,9 m i težilo je gotovo 2722 kg
  • Najmanje gnijezdo grade Kubanski pčelinji kolibrić i Vervain kolibrić; njihovo gnijezdo je široko tek 2 cm i duboko 2 do3 cm.
  • Kljun ptice je multifunkcionalan organ koji osim za hranjenje služi za precizne radnje poput hvatanja kukaca ili mrvica hrane, donošenje raznih materijala za izgradnju gnijezda, čišćenje od nametnika ili obranu mladunaca.
  • Ptići imaju jarko obojene kljunove koji roditeljima pomažu prepoznati gdje trebaju staviti hranu.
  • Manje ptice donesu hranu u gnijezdo 4 do 12 puta u jednom satu.

Osigurajmo ugodniji život pticama u vrijeme gniježđenja.

Budimo pticama dobri susjedi, prijatelji. Dok je njih bit će i nas (doslovce).

Zbog toga je iznimno važno da ih se u vrijeme gniježdenja i rasta mladih periodu ne uznemirava, da im se ne ruše gnijezda ili ubijaju mladi, bilo da su one zaštićene ili lovne vrste. Na taj način zajednički prostor s pticama će biti ljepši, a ekosustav zahvalniji.

  • Kada krene sezona gniježđenja ptice je zabranjeno uznemiravati. Zato educirani i svjesni planinari te šetači šumama i parkovima, nikad ne pričaju glasno, a kamoli galame.
  • Postavimo pokoju kućicu po vrtu. Kućica za sjenice ima otvor od samo 2,8 cm, inače sjenica ne useljava u nju; sve to da bi spriječila ulaz većih ptica koje bi ugrozile pojele ptiće ili jaja. Takve kućice u jesen treba očistiti od starog gnijezda, inače sjenice nagodinu u tu kućicu ne ulaze.
  • Neka stabla i visoko grmlje u vrtu i naselju, pogotovo u neprometnom i tihom dijelu, ptice rado izabiru za svoja gnijezda, pa ih ne treba tako redovno „uređivati“, jako potkresivati. Ostavite ih prirodnijim, isto tako i neki „prizemni“ dio svog vrta – u kojem će biti i lišća i više divlje trave, što je dobro za sakrivanje i život ježa, neke žabe, kukaca…
  • Ako su nas lastavice već odabrale za svoj dom, možemo staviti podložak, drvenu policu ili improviziranu nadstrešnicu, da im je lakše i ugodnije (budući da je njihovo gnijezdo naslonjeno uza zid).
  • Ako zaista ne želimo ovakve susjede u svojoj blizini, manjim koracima možemo zaštititi prostor – ali samo unaprijed – kojeg bi ptice mogle odabrati ili ih učiniti nedostupnima, na primjer ostaviti orezivanje živica i grana za kasnije na ljeto pa će biti rjeđe razgranati i olistani u proljeće.
Foto: Joachim_Marian_Winkler / Pixabay

Ako su ptice glasne i ometaju vas, što ćete poduzeti?

U jednom trenu kasno je za djelovanje; zabranjeno je, bilo zakonom bilo po vlastitoj savjesti odgovornog građanina.

Ptice ponekad grade svoj dom, savijaju gnijezda, na nezgodnim mjestima za nas ljude: u rupama na zidu kuće, pod krovovima ili na balkonima, gdje pronađu njima praktično mjesto zaštićeno od vremenskih neprilika. Kad se ptići izlegu, često su bučni u dozivanju roditelja te ostavljaju izmet za sobom. To su najčešći razlozi zbog kojih ljudi pribjegavaju agresivnom i ilegalnom uklanjanju gnijezda. Neke ljude to izluđuje, pa traže intervenciju službi grada. No, naprosto, trebaju se „predati“ , kao što se naviknu na budu prometa, i reći si: imam i vidim ptice za susjede, to je privilegij. I sve će proći za par tjedana, najviše mjesec.


Rušenje gnijezda lastavica i piljaka je protuzakonito, postoji bolje rješenje


Dobra je vijest da će većina ptica do sredine ljeta završiti s gniježđenjem i prestati provoditi vrijeme u okolici gnijezda.

Za neke vrste koje naseljavaju urbana mjesta, gradske službe trebaju promijeniti pristup prema zelenim površinama i bioraznolikosti našeg okruženja.

Ovaj period je posebno osjetljiv za ptiće, a nakon što su dovoljno stari će napustiti gnijezdo i više neće biti smetnja.

Uništavanje njihovog doma je siguran način za ugrožavanje vrste, ali i lokalnog ekosustava.

Izvor: www.biom.hr
Obrada i prilagodba članka – uredništvo www.odgovorno.hr

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2023. 

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Područje Mediterana se zagrijava 20 posto brže od svjetskog prosjeka

Svakodnevno svjedočimo kako klimatske promjene mijenjaju područje Mediterana. Razdoblje šumskih požara u Španjolskoj ove godine započelo je već krajem ožujka. Istovremeno u Italiji rijeka Po, najdulja u zemlji, ima 61 posto manje vode od uobičajene količine u rano proljeće. Prvi znakovi suše zahvatili su Francusku, Španjolsku i sjevernu Italiju izazivajući zabrinutost zbog opskrbe vodom.

Klimatske promjene već utječu na Europu u različitim oblicima, ovisno o regiji. One mogu uzrokovati gubitak biološke raznolikosti, šumske požare, smanjenje prinosa usjeva i više temperature. Osim toga, mogu utjecati na zdravlje ljudi.

karta klimatskih promjena u EUROPI

Klimatske promjene uzrokuju brojne posljedice za zdravlje ljudi, okoliš i gospodarstvo. Posebno je ugroženo područje Mediterana gdje će kombinacija manje količine oborina i rasta temperatura prouzročit velike suše i ugroziti sigurnu opskrbu hranom i vodom.

Unija za Mediteran (UfM), institucija koja okuplja 43 države: 27 članica EU-a i još 16 s obala Sredozemnog mora, upozorava kako bi za 15 godina područje južne Europe moglo imati klimu kao što ga sjever Afrike ima posljednja četiri milenija.

Mediteranski gradovi su opasno ugroženi

Gradovi na Mediteranu osobito su na udaru suša, požara, toplinskih valova i nestašice vode pa je potrebna suradnja svih zemalja u tom području kako bi se suzbile posljedice klimatskih promjena, upozorio je zamjenik glavnog tajnika Unije za Mediteran (UfM).

Unija za Mediteran je prije pet godina predstavila svoju urbanu agendu. Urbana agenda UfM-a ima za cilj podržati stvaranje otpornijih i inkluzivnijih gradova u mediteranskoj regiji. Pri tom je fokus na smanjenju nejednakosti i doprinosu postizanju ciljeva održivog razvoja UN-a. Strateški akcijski plan urbanog razvoja Unije za Mediteran do 2040. uspostavlja zajedničku viziju za rješavanje urbanih izazova u regiji. Cilj mu je poboljšati kvalitetu života svih građana izgradnjom boljih, inkluzivnijih zajednica otpornijih na klimatske promjene. Kroz suradnju s WHO-om promiču se zdraviji i ugodniji gradovi kojima je dobrobit njihovih stanovnika prioritet.


Za održiviji, ljepši i humaniji grad


WHO i Unija za Mediteran UfM potpisali su 2020. Memorandum o razumijevanju za suradnju među sektorima u jačanju provedbe Agende 2030. za održivi razvoj. Ovo institucionalno partnerstvo ima za cilj podržati države članice UfM-a u izgradnji kapaciteta i promicanju djelovanja za zdravlje, kroz zdravstvena istraživanja, zdravstveno obrazovanje i zagovaranje zdravlja, u svim domenama politika Euro-mediteranskog partnerstva.

Zagreb je domaćin 3. ministarske konferencije o održivom urbanom razvoju Unije za Mediteran (UfM)

Treća ministarska konferencija Unije za Mediteran o održivom urbanom razvoju održava se u Zagrebu 4. svibnja 2023. Domaćin konferencije je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine RH.

Cilj Treće ministarske konferencije o održivom urbanom razvoju UfM je potvrditi napredak postignut u ispunjavanju ciljeva euro-mediteranske suradnje definiranih na prethodnim ministarskim konferencijama UfM o održivom urbanom razvoju održanim 2011. i 2017. godine. Bit će to ujedno prilika da članice Unije za Mediteran s ključnim partnerima daju poticaj provedbi Urbane agende Unije za Mediteran kroz regionalni dijalog i suradnju u provedbi Strateškog akcijskog plana urbanog razvoja Unije za Mediteran do 2040. godine.

Zaključci i dogovori postignuti na 3. ministarskoj konferenciji UfM-a.

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2023.

SLOBODA IZRAŽAVANJA pokretač je svih drugih ljudskih prava – uz Svjetski dan slobode medija, 3. svibnja. – Zahvala novinarima!

ratni reporter
Ukrajinski novinar Andriy Tsaplienko prati sukobe između ukrajinskih i ruskih snaga oko 150 kilometara sjeverozapadno od glavnog grada Kijeva, 23. ožujka 2022. / Foto: Courtesy VOA

Novinari su ključni za iznošenje činjenica, otkrivanje istine javnosti i održavanje svijesti i transparentnosti. Budući da toliko smetaju moćnicima i neprijateljima demokracije, novinari su česte mete napada, a mnogi su i ubijeni. Naša zajednička – društvena zahvalnost njima velika je, vječna je!

Svjetski dan slobode medija obilježava se svake godine 3. svibnja. Taj dan služi kao podsjetnik vladama i javnosti na potrebu sveopćeg poštovanja i predanosti slobodi tiska. Također je to i dan razmišljanja među medijskim profesionalcima o pitanjima slobode tiska i profesionalne etike.


Razgovor Ognjen Zlatev: Naša uloga i nove aktivnosti za zaštitu vjerodostojne slobode govora.


Deklaracija iz Windhoeka

Nakon niza napada na novinare tijekom afričkih građanskih ratova, 1991. godine je skupina afričkih novinara apelirala na konferenciji UNESCO-a održanoj u glavnom gradu Namibije, Windhoeku. Napisali i potpisali su “Windhoečku deklaraciju”, dokument kojim se željelo postaviti temelje za slobodni, neovisni i pluralistički tisak. Odazvavši se pozivu potpisnika Deklaracije iz Windhoeka Svjetski dan slobode medija proglasila je Opća skupština UN-a 1993. godine, prema preporuci Generalne konferencije UNESCO-a 1991. godine (26 C/Rezolucija 4.3).

Središnje načelo UNESCO za taj dan je sloboda tiska i izražavanja. Intencija je omogućiti komunikaciju temeljenu na međusobnom razumijevanju. To predstavlja doprinos izgradnji održivog mira u suvremenim društvima. Obilježavanje služi kao podsjetnik da čak i danas deseci zemalja diljem svijeta cenzuriraju, kažnjavaju novinare, obustavljaju i zatvaraju publikacije koje se ne sviđaju moćnicima. Mnogi progone, napadaju, pa čak i ubijaju članove medijske zajednice.

Svake godine Svjetski dan slobode medija ima određenu temu.

Sloboda izražavanja kao pokretač svih drugih ljudskih prava

Ovogodišnja tema je “Oblikovanje budućnosti prava: Sloboda izražavanja kao pokretač svih drugih ljudskih prava” (radni naslov), označavajući element koji omogućuje uživanje i zaštitu slobode izražavanja sva ostala ljudska prava.

Na Svjetski dan slobode medija 2023. godine UNESCO će u sjedištu UN-a u New Yorku organizirati posebnu obljetnicu obilježavanja 30 godina od odluke Opće skupštine UN-a o proglašenju međunarodnog dana slobode medija.

New York će biti mjesto održavanja više od 20 događaja posvećenih slobodi medija od 1. do 4. svibnja. Događaje organizira zajednica Svjetske slobode medija uključujući organizacije civilnog društva, sveučilišta, mreže za slobodu medija i druge međunarodne organizacije sa sjedištem u New Yorku. Proslave Svjetskog dana slobode medija također će se održati u lokalnim, nacionalnim ili regionalnim događajima diljem svijeta.

Ovo obljetničko izdanje Svjetskog dana slobode medija uključivat će cjelodnevne aktivnosti u sjedištu UN-a 2. svibnja. Saznajte više na  Konceptu Svjetskog dana slobode medija i web stranici WPFD-a .

Biti će to i prilika za dodjelu  UNESCO/Guillermo Cano Svjetske nagrade za slobodu medija, kojom se priznaju i odaju počast doprinosi novinara, posebno onih koji riskiraju svoje živote kako bi pružili bitne informacije javnosti.

DOBRA HRVATSKA

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Čista i obnovljiva energija Sunca odgovor je na mnoge sadašnje energetske probleme – Međunarodni dan Sunca

solarna energija
Foto: creativeart / Freepik

Međunarodni dan Sunca obilježava se svake godine 3. svibnja. Taj dan odajemo počast Suncu, zvijezdi koja obasjava naš svijet, ali također naglašavamo njegov golemi energetski potencijal koji tek trebamo u potpunosti ostvariti.

Solarna energija je jedan od najsigurnijih ekoloških izvora energije, ne zagađuje okoliš niti ima dugoročne nuspojave kao fosilna goriva. Razmjerno je jeftinija i može dati jednaku količinu energije elektranama diljem svijeta. U želji da se promiče korištenje ekološki prihvatljivije energije, ustanovljen je Međunarodni dan Sunca.

Kako je utemeljen Međunarodni dan Sunca?

Dan Sunca predložio je Denis Hayes, američki zagovornik okoliša i zagovornik solarne energije. Proslavio se kao koordinator prvog Dana planeta Zemlje koji je održan 22. travnja 1970. godine. Njegova je ideja bila da Dan sunca slijedi nakon Dana Zemlje. Ideju je Kongres toplo prihvatio, a 1978. Jimmy Carter proglasio je praznik koji se iz SAD-a postepeno proširio i na druge dijelove svijeta. Nacionalni dan sunca prerastao je u međunarodni događaj 1994. godine, uključujući 22 zemlje. U Europi je Međunarodni dan sunca implementirao Europski odjel Međunarodnog solarnog društva. U nekim je državama obilježavanje produženo s jednog dana na cijeli tjedan, koji je poznat kao Tjedan sunca,a počinje 4. svibnja.

Solarna energija igra ključnu ulogu u prijelazu na čistu energiju

Tehnologije solarne energije pretvaraju sunčevu svjetlost u energiju, bilo kao električnu energiju (fotonaponska i koncentrirana solarna energija) ili u obliku topline, u slučaju sunčeve topline.

Solarna energija je izvor energije koji raste najvećom brzinom u EU. U 2020. solarno tržište EU-a poraslo je za 18 GW, a 5,2% ukupne proizvodnje električne energije u EU-u dolazi iz solarne energije. Solarna energija je jeftina, čista, modularna i fleksibilna. Trošak solarne energije smanjio se za 82% tijekom posljednjeg desetljeća, čineći je najkonkurentnijim izvorom električne energije u mnogim dijelovima EU-a.

EU je predvodnik u širenju solarne energije

Europski zeleni dogovor i plan REPowerEU pretvorili su solarnu energiju u temelj tranzicije EU-a prema čistoj energiji. Ubrzana primjena solarne energije doprinosi smanjenju ovisnosti EU-a o uvezenim fosilnim gorivima. Osim toga, solarna energija je najdostupniji obnovljivi izvor energije za kućanstva i doprinosi zaštiti potrošača od nestabilnih cijena energije.

Kao dio plana REPowerEU, Komisija je u svibnju 2022. donijela strategiju EU-a za solarnu energiju koja identificira preostale prepreke i izazove u sektoru solarne energije i ocrtava inicijative za njihovo prevladavanje i ubrzavanje implementacije solarnih tehnologija. Uz plan, Komisija je predstavila i Preporuku o brzom izdavanju dozvola za projekte obnovljivih izvora energije te zakonodavni prijedlog o izdavanju dozvola koji će pridonijeti ubrzanju primjene solarne energije u EU.

Solarna energija u Hrvatskoj

Prema podacima HEP-a krajem siječnja 2022. na distribucijsku mrežu HEP-ODS-a bilo je priključeno 3.821 fotonaponskih elektrana, od čega se njih:

  • 2.182 odnosi na poduzetništvo
  • 161 na kućanstva
  • 1.478 na proizvođače u kategoriji samoopskrbe

U kategoriji samoopskrbe su kupci s vlastitom proizvodnjom koji unutar svoje instalacije imaju priključenu elektranu koju koriste za vlastite potrebe, a višak električne energije predaje se u elektroenergetsku mrežu. Riječ je o nastavku pozitivnog trenda stalnog povećanja priključenja fotonaponskih elektrana na mrežu, za koji HEP očekuje da će se nastaviti i u idućem razdoblju.

Najveći broj solarnih elektrana, njih 664, ima Osječko-baranjska županija, slijedi Vukovarsko-srijemska s 405 te Primorsko-goranska s 356 sunčanih elektrana.

Ukupno gledajući, pet županija (pored tri navedene, tu su još i Varaždinska s 277 sunčanih elektrana te Međimurska s njih 270) ima točno pola SVIH sunčanih elektrana u Hrvatskoj. Jadranske županije (njih sedam) imaju ukupno 837 sunčanih elektrana.

Pročitajte više u našim člancima o pozitivnim primjerima korištenja solarne energije…

DOBRA HRVATSKA

DOP PROLJEĆE: Radost jubileja – Inin Zeleni pojas već 10 godina vodi u smjeru zelenijeg okoliša. Novi natječaj otvoren do 22. svibnja! Prijavite vrijedne inicijative.

INA Zeleni pojas

Zeleni pojas INA Grupe, program je kojim kompanija podupire i sufinancira važne projekte usmjerene na ekološku obnovu u lokalnim zajednicama. Jedan je od primjera dobre prakse kojim se Hrvatska nedavno predstavila i u Globalnom izvješću o održivom razvoju. A Zeleni pojas sad slavi – ove 2023. godine slavi jubilarnu godišnjicu. Tijekom proteklih deset godina projekt Zeleni pojas prometnuo se u jednu od hrvatskih uspješnijih inicijativa za očuvanje okoliša. 

Zahvaljujući širokom obuhvatu Inin Zeleni pojas jednako doprinosi zaštiti okoliša kao i razvoju:

  • organizacija civilnog društva, 
  • javnih i obrazovnih ustanova, 
  • parkova prirode i 
  • dobrovoljnih vatrogasnih društava. 

Istodobno projekt predstavlja izniman primjer prakse u kojoj gospodarski subjekti, svjesni svoje odgovornosti u doprinosu ispunjenju ciljeva EU-a o smanjenju ugljičnog otiska i klimatskoj neutralnosti Europe kao kontinenta do 2050., potiču inicijative koje doprinose održivom razvoju zajednica u kojima posluju. Kao kompanija kojoj je energetika temeljna djelatnost te je ujedno lider u naftnom poslovanju u Hrvatskoj, INA Grupa izrazito je svjesna važnosti svoje pozitivne zelene misije. 

O uspješnosti projekta Zeleni pojas – brojke

U okviru Inina Zelenog pojasa u deset godina:

  • realizirana su 134 projekta, 
  • INA je sufinancirala projekte sa iznosom od 367.053 eura,
  • u suradnji s partnerima, INA je zazelenila površinu veću od 121 tisuću četvornih metara, 
  • Zajednički, svi sa svima, posađeno je 11.761 sadnicu drveća, cvijeća i raslinja 
  • Uređene su brojne zelene staze, odmorišta i dječja igrališta. Provedene su brojne aktivnosti čišćenja livada, šuma, podmorja, priobalja, jezera i rijeka. 

Simbolika otvaranja 11. natječaja – na Dan planeta Zemlje 2023.

Simbolično, ovogodišnji je natječaj za jubilarni Zeleni pojas otvoren na Dan planeta Zemlje, 22. travnja. Prije toga je INA, kao uvod u Zeleni pojas, u suradnji sa svojim Klubom volontera, podržala pošumljavanje dronovima jednog hektara površine na području Grubišnog polja. Iz zraka je ispušteno 2500 Seed Bombsa, kuglica sa samoniklim sjemenjem autohtonih i neinvazivnih vrsta jasena, bukve i hrasta. To je ujedno bila najava i podsjetnik da je ove godine Zeleni pojas posebno posvećen upravo očuvanju šumskih bioma kao jednostavnom i učinkovitom načinu smanjenja ugljičnog dioksida u atmosferi.

Pripremite se – isplanirajte, opišite zelene inicijative, popunite prijavu. Ovogodišnji natječaj otvoren do 22. svibnja! 

Namjera je kompanije proširiti projekt tako da obuhvati što više različitih inicijativa koje doprinose očuvanju okoliša. 

Stoga kompanija vrlo aktivno analizira i sudjeluje u realizaciji svih projekata koji se u razdoblju od mjesec dana, do 22. svibnja, prijave na natječaj za sufinanciranje, a za cilj imaju stvaranje zelenijeg i zdravijeg okoliša. I ove godine INA očekuje nove suradnje koje će doprinijeti zelenijem okolišu, osobito u kontekstu oporavka šuma kao ključnih staništa brojnih biljnih i životinjskih vrsta s pozitivnim utjecajem na klimu. 

Više informacija na www.ina.hr/zelenipojas

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2023. 

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Tuna kraljica plave ribe – O održivom ribolovu i modelima zaštite tune uz Svjetski dan tune

Plavorepa tuna
Plavorepa tuna

Svjetski dan tune obilježava se 2. svibnja svake godine od 2017. godine. Ustanovljen je na inicijativu ribarskih zajednica, znanstvenika i ekologa koji su se okupili kako bi zaštitili jata tune diljem svijeta i pomogli u stvaranju modela održivog ribolova.

Opća skupština Ujedinjenih naroda 2016. godine je rezolucijom 71/124 odredila 2. svibnja kao Svjetski dan tune. Cilj je bio podići svijest o modelu održivog tunolova. Mnoge zemlje uvelike ovise o izvorima tune zbog sigurnosti hrane i prehrane, gospodarskog razvoja, zapošljavanja, prihoda države, sredstava za život, kulture i rekreacije. Ovim danom Ujedinjeni narodi žele poslati poruku zajedništva ljudi u očuvanju tune i njezinom održivom uzgoju.

Zašto postoji Svjetski dan tune?

Zato što je tuna jedna od najsnažnijih i za ljudsku prehranu najvažnijih riba u morima. Svakako je među najfascinantnijima kada su u pitanju veličina, snaga, agilnost i brzina. Tuna je jedna od najvažnijih riba za ljudsko gospodarstvo i prehranu. Razne vrste tune predstavljaju 20% vrijednosti cjelokupnog morskog ribarstva i više od 8% svih morskih plodova kojima se trguje u svijetu. Godišnje se ulovi više od 7 milijuna metričkih tona tune i tunama sličnih vrsta. Ove migratorne vrste čine 20 posto vrijednosti cjelokupnog morskog ribolova i više od 8 posto ukupne morske hrane kojom se trguje u svijetu.

Osnovne činjenice o tunama

Tune su veličanstvene divlje životinje i poznate su čovječanstvu već tisućama godina. Jedan od najstarijih zapisa o vrstama dao je Aristotel u svom djelu o klasifikaciji životinja. Ove ribe mogu doseći duljinu od 4 metra i težiti preko 600 kg. Toplokrvna je riba i jedina je takva u svijetu. Tipična je riba otvorenih mora, premda ponekad dolazi u pliće predjele. Izuzetno je dobar plivač, jedna je od najbržih koštunjača, te postiže brzine od 70-90 km/h.

Veličina, snaga i brzina važne su karakteristike tuna jer neprestano migriraju, prelaze oceane i idu s jednog kontinenta na drugi. Zato ih ima u gotovo svim oceanima na svijetu. Tuna može živjeti u nekoliko mora na planetu jer je endotermna riba. Može povećati svoju tjelesnu temperaturu kada se suoči s ledenim vodama na svojim migracijskim rutama. Ova evolucijska prilagodba je ono što mesu tune daje njegovu karakterističnu crvenkasto-ružičastu boju i moćna nutritivna svojstva.

Važnost tune za ljudsku prehranu i ribarsku industriju

Tunjevina je bogata Omega-3, a sadrži i minerale, proteine i vitamin B12, među ostalim prednostima. Velika, ukusna i hranjiva riba koja se može pronaći gotovo u cijelom svijetu postala je iznimno važna u prehrani milijuna ljudi. Kao rezultat nevjerojatnih kvaliteta tune, ribi prijeti ogromna potražnja odnosno opasnost da postane žrtva svog nutricionističkog uspjeha. Više o prehrambenoj vrijednosti tune…

Kroz povijest je izlov tune bio ograničen iz tehničkih razloga. No pojavom motora ribarski su brodovi uspjeli povećati površinu ribarskih mreža koje bacaju preko mora. To je dovelo do eksponencijalnog rasta hvatanja tuna. S porastom svjetske populacije, lov na tune je postao intenzivniji, povećavajući rizik od prekomjernog izlova. Neselektivna upotreba ribarskih mreža također ubija kornjače, dupine i sabljarke.

FAO tunaTrenutačno je preko 96 zemalja uključeno u očuvanje i upravljanje tunom, čija je godišnja vrijednost gotovo 10 milijardi USD, a neki relevantni programi FAO -a počeli su davati pozitivne rezultate u smanjenju prekomjernog izlova. Između 2014. i 2019. broj velikih fondova tune koji su doživjeli prekomjerni izlov smanjio se s 13 na pet. Kako bi se to ostvarilo, program Common Oceans ABNJ okupio je znanstvenike i voditelje ribarstva kako bi razvili održive i transparentne strategije i procese izlova tune temeljene na vježbama računalne simulacije. Saznajte više o ovom programu.

Tune u Jadranskom moru

U Jadranskom moru živi samo jedna vrsta tuna, najcjenjenija i najugroženija među svojim srodnicima. To je plavoperajna tuna, koju još nazivaju atlantska tuna, sjeverna plavoperajna tuna, tuna ili bluefin. U hrvatskom jeziku ima više naziva, a neki od njih su lukanac, lukić, rondun, šarban, trup, tun, tunj, tunj pravi. U službenoj terminologiji rabi se naziv tunj.

Sve češće čitamo naslove kako su se tune vratile u Jadran unatrag desetak i više godina, a veseli da taj povratak u kontinuitetu traje i dalje. Iako tune nikada nisu potpuno iščezle iz Jadrana u jednom su dužem razdoblju bile jako prorijeđene zbog prethodnog intenzivnog izlova. Lov tune sada je strogo ograničen, praktički svaki ulovljeni primjerak mora se evidentirati, odnosno prijaviti našem resornom ministarstvu i ICCAT-u, Međunarodnoj komisiji za zaštitu tuna. Takav režim zaštite nema ni jedna druga riba. ICCAT provodi višegodišnji program obnove stoka plavoperajne tune u svjetskim morima, što uključuje limitiranje njena ulova i vremena lova. Svakoj članici, za svaku godinu određuje se ulovna kvota.

Kako je tunolov u Jadranu izgledao nekada možete vidjeti u Muzeju grada Bakra. Brojne povijesne fotografije te vjerni prikaz tunolova u obliku makete dočarava vrijeme kada su jata tuna hranila stanovništvo brojnih jadranskih naselja. Duž cijele obale postojale su straže – promatračnice, i tunere – mreže stajaćice za njihov lov. Svjedoci su to specifičnog načina tunolova od doba Zrinskih i Frankopana pa sve do 1977. godine kada su posljednji puta bile u funkciji.

Danas je Hrvatska poznata po kaveznom uzgoju tuna. Krajem svake godine s hrvatskih marikulturnih “farmi” velike količine tuna otpremaju se brodovima hladnjačama izravno u Japan. I ta djelatnost strogo se nadzire radi zaštite okoliša i održivosti uzgoja.

Da li je kavezni uzgoj ekološki održivo rješenje?

Akvakultura ili uzgoj ribe uključuje uzgoj ribljih vrsta u kopnenim bazenima i ribnjacima, u morskim kavezima ili mrežama ili na drugim sličnim strukturama. Dramatično se proširio i često se promiče kao rješenje za održivo ribarstvo. Nažalost, s izuzetkom nekih riba koje su biljojedi, većina akvakulture pogoršava problem pretjeranog izlova i nije održiva.

uzgoj tuna
Uzgoj tuna / Foto preuzet od Antena Zadar

Glavni razlog je to što ne uklanja problem prekomjernog izlova, već ga premješta niz hranidbeni lanac. Divlju ribu treba uloviti da bi se nahranila riba iz uzgoja. Na primjer, za proizvodnju 1 tone lososa potrebno je oko 3 tone divlje ribe. Ribolov ove “hrane” ili manje ribe na industrijskim razinama jednostavno stvara problem niže u hranidbenom lancu. Tada može imati još veće probleme za ekosustave jer su pogođene druge vrste riba koje se također hrane tim vrstama riba.

Negativan utjecaj klimatskih promjena na distribuciju tuna

Promjene klimatskih čimbenika različito utječu na distribuciju različitih vrsta tuna zbog njihovih jedinstvenih fizioloških prilagodbi i preferiranih staništa. Preraspodjela ključnih komercijalnih vrsta tune uzrokovana klimatskim promjenama ugroziti će održivost najvećeg svjetskog ribolova tune, pokazalo je veliko međunarodno istraživanje. Prema kontinuiranom scenariju visokih emisija stakleničkih plinova, kako se sve više ribe kreće u otvorena mora, ukupna biomasa skipjaka, žutoperajne i velikooke tune u vodama 10 pacifičkih otočnih država mogla bi pasti u prosjeku za 13 posto do 2050., rekao je glavni autor studije Johann Bell, viši direktor za pacifičko ribarstvo tuna u Conservation International Center for Oceans i gostujući profesor na UOW-ovom Australskom nacionalnom centru za oceanske resurse i sigurnost.

Tuna je dio složenog morskog ekosustava, a zdravlje populacije tune povezano je sa zdravljem šireg morskog okoliša. Svjetski dan tune naglašava važnost zaštite populacije tune i morskog ekosustava u kojem žive kako bi se očuvala biološka raznolikost i osigurala održivost morskih resursa. Svjetski dan tune stoga pruža priliku da se osvijesti i negativan utjecaj klimatskih promjena na populacije tuna. Osim kontrole izlova nužne su i druge strategije prilagodbe kako bi se osigurao opstanak tune u promjenjivom okolišu.

DOBRA HRVATSKA

Serijal PREKARNI RAD: Prva, ali važna pobjeda dostavljača. Wolt dostavljačima ponovno odobrio rad preko njihovih obrta.

wolt dostavljac
Foto: wal_172619 / Pixabay

“Ovim vas putem želimo obavijestiti kako smo ponovno u mogućnosti primati obrte za direktnu suradnju s Wolt platformom”, poruka je Wolta koju su 27. travnja primili svi dostavljači.

Početkom ove godine, uoči stupanja na snagu novog Zakona o radu, s prosvjedima su započeli dostavljači Wolta. Njihovi zahtjevi pri tom su bili: rad preko vlastitog obrta, povećanje naknade za dostavu, optimizaciju aplikacije, regulaciju rada stranih državljana, kao i izradu crne liste agregatora, odnosno tvrtki posrednika između radnika dostavljača i digitalnih platformi.

Platformski radnici su od hrvatske Vlade tražili novu zakonsku regulativu – da im se omogući kolektivno pregovaranje s platformama putem kojeg bi dogovorili osnovne uvjete rada – od utvrđivanja minimalne cijene rada preko utvrđivanja minimalnog radnog vremena, plaćanja čekanja na isporuku narudžbe, kao i vremena između dviju narudžbi, do obaveze platformi da radnicima plaćaju obavezne doprinose, osiguraju plaćen godišnji odmor, bolovanje… Jedan od važnih zahtjeva bila je mogućnost direktnog zapošljavanja na digitalnoj platformi ili samozapošljavanja radnika putem vlastitog obrta.

Sada je ovim odobrenjem modela rada preko obrta zadovoljen taj važan zahtijev dostavljača koji će im omogućiti i porast prihoda.

Što je bilo sporno u radu preko vlastitih paušalnih obrta

Wolt je uoči primjene novog Zakona o radu donio odluku da više neće zapošljavati vozače direktno niti preko obrta. Platforme su strahovale da bi inspektori takve ugovore o poslovnoj suradnji mogli tretirati kao prikriveni nesamostalni rad na platformi. U tom slučaju se primitci obrtnika-paušalaca retrogradno tretiraju kao dohodak od nesamostalnog rada. To znači i naknadni obračun svih poreza i doprinosa kao iz plaće. Problem je i što bi takvo inspekcijsko rješenje potom bilo temelj za utvrđivanje radnog odnosa prema platformi te u konačnici i njihove odgovornosti za neprijavljeni rad.

Porezna uprava je sada poslala Ministarstvu rada tumačenje iz kojeg proizlazi da se takvi poslovni odnosi u slučaju poslova preko digitalne platforme neće tretirati kao prikriveni nesamostalni rad. U svom dopisu navodi: “sama činjenica ostvarivanja prihoda samo od jedne platforme ne predstavlja sama po sebi osnovu za utvrđivanje obilježja nesamostalnog rada”. Samozapošljavanje bilo kroz obrt ili neki drugi model je “poželjan način obavljanja posla putem digitalnih radnih platformi”, kako se i navodi u službenim dopisima između Ministarstva i Porezne uprave. Za mnoge dostavljače to je svakako i isplativiji način rada za platforme.

Strani radnici međutim nemaju izbora. Uglavnom su to Nepalaci, koji najviše rade kao platformski dostavljači, a koji će i dalje uglavnom raditi preko agregatora. Time se njihov nepovoljan položaj još pogoršava.

Izazovi prekarnog rada

Prekarni rad sve je prisutniji i u Hrvatskoj i u Europi. Oblici prekarnosti sve su brojniji. Radi se uglavnom o slabo plaćenim, privremenim i povremenim poslovima koji su nesigurni i često besperspektivni. Prekarni rad se ostvaruje kroz kratkoročno tj. ograničeno zapošljavanje, lažno samozapošljavanje, podugovaranje i slično. Na tim poslovima obično ne postoji pravo na korištenje tjednih i godišnjih odmora, često nema odgovarajuće zaštite na radu, kao ni prava na udruživanje i kolektivno pregovaranje. Nestandardan ili nesiguran rad sve je učestaliji, pogotovo u pojedinim sektorima.


Serijal PREKARNI RAD


Na razini pojedinca, nesigurnost zaposlenja dovodi do nejednakost, ranjivost i socijalne isključenost. Na razini društva, posljedica prekarnog rada je raslojavanje. Stvaraju se različite skupine zaposlenih: od razmjerno sigurno zaposlenih na puno radno vrijeme do osoba koje rade nestandardne, povremene i privremene poslove. U zadnje vrijeme sve veći broj stranih radnika donosi i nove izazove, naročito u segmentu prekarnog rada i umanjivanja radničkih prava.

Stajalište uredništva odgovorno.hr
Prekarni rad je u svojoj suštini model zapošljavanja radnika izrazito u suprotnosti sa mnogim od 17 ciljeva održivog razvoja UN Agende 2030. Prekarni rad predstavlja „dosjetku“ 21. stoljeća, kojom stvarni poslodavci – nevidljive i neuhvatljive digitalne platforme i posrednici (agencije za traženje i zapošljavanje radnika) ukidaju najveći dio dostignutih radničkih i ljudskih prava koja vladaju u „običnim“ tvrtkama (dostojanstven rad, zaštita zdravlja, „normalno“ radno vrijeme, transparentnost i informiranje, „pristojna“ naknada od koje se može živjeti, sigurnost naplate…, a da se ne govori o potpunom nestanku onog toplog ljudskog koje smislen rad i „obične“ zaposlenike puni zadovoljstvom: zajednički rad za ciljeve organizacije, zajedništvo i timski duh, poistovjećivanje s organizacijom, participacija, druženje i upoznavanje s kolegama i sve drugo.
Stvara se tako situacija u kojoj su „obični“ radnici sretnici, naspram nevoljnih prekarnih radnika. No ovo raslojavanje traži dodatnu solidarnost i zajedničku angažiranost društva u borbi za radnička prava kao civilizacijski doseg. Dostojanstveni rad je u temeljima modernog društva i jedan je od preduvjeta održivog razvoja. Za par dana je Praznik rada i važno se toga podsjetiti. Teško izborena radnička prava lako se mogu umanjiti, a kroz prekarni rad taj proces je već i započeo.

Dostavljači Wolta su zadovoljni. Izborili su se za svoj prvi i jedan od važnijih zahtjeva. Većini će se tako povećati prihodi. No time se nažalost ne rješavaju brojni problemi prekarnog rada. Dapače, otvaraju se i nove dubioze koje omogućavaju legalno zaobilaženje već dostignitih radničkih prava, kao i daljnje raslojavanje društva.

Izvor:
Jutarnji list
Faktograf

DOBRA HRVATSKA
Travanj, 2023

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Znate li što o ageizmu i adultizmu, a prisutni su više od rasizma i sexizma?

međugeneracijska solidarnost
Foto: Freepik

Međugeneracijski skladan život? Mogu li generacije zajedno? Da. Stop ageizmu i adultizmu! Čitav jedan mjesec, travanj, posvećen je isticanju značaju, stanju i dosezima jedne velike suradnje, zajedničkog života generacija. Djeca, mladi, upravo odrasli, odrasli, mlađa treća dob, stariji naši…. Kad smo zajedno, najbolje je i daleko najljepše. 

Živimo u dobno podijeljenom društvu, a dobro znamo da trebamo jedni druge!

Sažetak misli: 

  • Suradnja među generacijama danas je nužna je za suočavanje s najtežim – aktualnim i kroničnim – svjetskim izazovima koje živimo.
  • Izraz „anti-aging“ u kozmetičkoj industriji i komentari poput „Izgledaš super za svoje godine!“, prikriveni su oblici ageizma.
  • Populacija starijih osoba do 2050. gotovo će se utrostručiti.
  • Pojam ageizam je izvorno skovao Robert Butler 1969., a dandanas manje je osporavan i priječen nego rasizam ili seksizam.
  • Gotovo trećina svih osoba starije dobi susrela sa ageizmom.
  • Adultizam stigmatizira sve mlade ljude, a posebno je prisutan zbog identiteta (različitost uvjerenja …)  i podrijetla.
  • Mlade žene i mladi ljudi različitog identiteta i podrijetla suočavaju se s stalnim dodatnim preprekama.

DUG JE PUT PRED NAMA. PRIDONESIMO NESTANKU AGEIZMA I ADULTIZMA… TU SU UZ TEBE!

“Ageizam je posvuda, od svega iz kontejnera loših društvenih ponašanja, najviše ‘normaliziran’, mnogo više od drugih poznatijih predrasuda. Ageizam, ali i adultizam, manje je osporavan i priječen nego rasizam ili seksizam”, stoji u izvješću  Svjetske zdravstvene organizacije, 2016. Dok se kao suvremeno društvo dosta uspješno borimo protiv mobinga, bullinga i drugih „inga“ (engl.), ageizam čeka svoj red. A tako je bolan za neke građane i štetan za društvo. 

Rasprostranjena diskriminacija i negativni stavovi prema određenim dobnim skupinama dijele ljude različitih generacija i stvaraju prepreke njihovoj punoj uključenosti i sudjelovanju. Stereotipi o dobnim skupinama sukobljavaju ljude različite dobi sa nesagledivim štetnim posljedicama. 


Proslavimo Dan međugeneracijske solidarnosti, uvažavanjem i starijih i mladih


DOBNI STEREOTIPI I DOBNA SEGREGACIJA

Ageizam, kao sustavna diskriminacija starijih osoba

“Starci su bolesni, nesposobni, usamljeni i neprivlačni!?
Ovisni su o drugima, opterećuju socijalni sustav
i samo stvaraju gužve u liječničkoj ordinaciji!?”

Takve rečenice nisu činjenice, već predrasude o starijim osobama utemeljene na ageizmu (engl. ageism). Ageizam čine sustavna diskriminacija, stereotipiziranje i predrasude na temelju dobne skupine pojedinca. Ageizam može biti usmjeren prema bilo kojoj dobnoj skupini, ali je najčešće usmjeren prema starijim osobama. Izraz ageizam je izvorno skovao Robert Butler 1969. te ga je opisao kao ocrnjivanje i strah od procesa starenja. U svijetu se starije stanovništvo drastično povećava, s predviđanjem: populacija starijih osoba će se gotovo utrostručiti do 2050. Uz ovaj univerzalni demografski trend, ageizam je prepoznat kao jedan od najčešćih oblika predrasuda, a istraživanja pokazuju da se gotovo trećina svih osoba starije dobi susrela sa ageizmom.

Ageizam je prihvaćen i normativan u mnogim kulturama. Diskriminacija na temelju starosti često je prikrivena i složena. Mnoge opaske su suptilne i često zbunjujuće te se mogu činiti dobronamjernima, a zapravo potiču negativno poimanje starenja (npr. izraz „anti-aging“ u kozmetičkoj industriji i komentari poput „Izgledaš super za svoje godine!“).

Adultizam, diskriminacija mladih 

Adultizam se odnosi na pristranost ili diskriminaciju pokazuju prema mladima zbog njihove dobi, koji dolaze od starijih (odraslih) i društvenih institucija. Diskriminacija zbog mlade dobi – adultizam – stigmatizira sve mlade ljude, a posebno je prisutna ona zbog različitog identiteta (rasa, rodnost, različitost uvjerenja)  i podrijetla. Negativni stereotipi olakšava isključivanje mladih iz formalnih i neformalnih ekonomskih, društvenih i političkih prostora. 

Mladi ljudi odrastaju u sasvim drugačijem svijetu od starijih generacija. Moć donošenja odluka i vodstva i dalje se povezuju sa starijim muškarcima. Mlade žene i mladi ljudi različitog identiteta i podrijetla suočavaju se s stalnim dodatnim preprekama u sudjelovanju te im nedostaju zagovornici i uzori na rukovodećim pozicijama i mjestima odlučivanja.


Međugeneracijsko učenje i povjerenje – početak sklada u održivom društvu.


Prolog: Međugeneracijska uključenost, prijateljstvo, suradnja i solidarnost
  • Ideje, mašta, zalaganja i proživljena iskustva ljudi svih generacija predstavljaju dragocjene resurse za ostvarenje 17 ciljeva održivog razvoja. 
  • Međugeneracijska suradnja ključna je dimenzija mijenjanja društvenih normi i dijeljenja života te moći u donošenja odluka. 
  • Međugeneracijska suradnja nužna je za suočavanje s najtežim – aktualnim i kroničnim –  svjetskim izazovima, poput ekonomske nejednakosti, degradacije okoliša i rastuće polarizacije svijeta. 
  • Suradnja među generacijama polučit će ogromne pozitivne rezultate i za mlade i za stare.

Solidarnost između generacija
nužna je za stvaranje održive Europe i Svijeta,
utemeljene na univerzalnim vrijednostima čovječanstva.

Reference:
Nepopularna psihologija
Solidarity Across Generations
Globalni međugeneracijski tjedan

Goran Tudor
DOBRA HRVATSKA
Travanj, 2023.

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovor.hr

Sigurno i zdravo radno okruženje – Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu

Poster Safeday 2023

Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu obilježava se svake godine 28. travnja kako bi se globalno promicala prevencija nesreća na radu i profesionalnih bolesti. Cilj kampanje je usmjeravanje međunarodne pozornosti na veličinu problema.

Promicanje i stvaranje kulture sigurnosti i zdravlja treba pomoći u smanjenju broja smrtnih slučajeva i ozljeda povezanih s radom. U mnogim dijelovima svijeta nacionalne vlasti, sindikati, organizacije poslodavaca i stručnjaci za sigurnost i zdravlje na radu organiziraju aktivnosti povodom obilježavanja ovog datuma.

Obilježavanje je inicirala Međunarodna organizacija rada (ILO) 2003. godine kako bi naglasila prevenciju nesreća i bolesti na radu, kapitalizirajući tradicionalnu snagu ILO-a, tripartizma i socijalnog dijaloga.

Ovaj datum je i globalni sindikalni pokret izabrao za odavanje počasti žrtvama nesreća na radu i profesionalnih bolesti.

Na taj dan u Hrvatskoj obilježavamo Nacionalni dan zaštite na radu po odluci Hrvatskog sabora od 1. lipnja 2007. godine.

Svake godine obilježavanje Svjetskog dana sigurnosti i zaštite zdravlja na radu vezano je uz određenu temu iz zaštite na radu. Ove 2023. godine tema je sigurno i zdravo radno okruženje kao temeljno načelo i pravo na radu.

Statistički podaci o sigurnosti i zdravlju na radu

ILO procjenjuje da oko 2,3 milijuna žena i muškaraca diljem svijeta svake godine podlegne nesrećama ili bolestima povezanima s radom. To znači više od 6.000 smrtnih slučajeva svaki dan. U svijetu se godišnje dogodi oko 340 milijuna nesreća na radu, a 160 milijuna žrtve su bolesti povezanih s radom. Prema procjeni oko četiri posto svjetskog bruto domaćeg proizvoda gubi se zbog nesreća i loših uvjeta rada. Ove statističke procjene ILO ažurira u intervalima, a ažuriranja ukazuju na porast nesreća i lošeg zdravlja.

Najnoviji statistički podaci ILO o nesrećama na radu i profesionalnim bolestima te smrtnim slučajevima povezanim s radom na svjetskoj razini ukazuju:

  • Bolesti povezane s radom uzrokuju najviše smrti među radnicima. Procjenjuje se da samo opasne tvari uzrokuju 651.279 smrti godišnje.
  • Građevinska industrija ima neproporcionalno visoku stopu zabilježenih nezgoda.
  • Posebno su osjetljivi mlađi i stariji radnici. Starenje stanovništva u razvijenim zemljama znači da sve veći broj starijih osoba radi i zahtijeva posebnu pažnju.

Sigurnost i zdravlje na radu ključne su komponente pristojnog rada. Fizički uvjeti i mentalni zahtjevi radnog mjesta u velikoj mjeri određuju uvjete radnika. Nesreće na radu imaju značajnu ljudsku, društvenu i ekonomsku cijenu, koju bi trebalo eliminirati osiguravanjem sigurnosti za sva radna mjesta.


Sigurnost radnika, ali i izniman profit – O’Neill i Alcoa

… više naših članaka na temu sigurnosti na radu …


Sigurno i zdravo radno okruženje kao temeljno načelo i pravo na radu

ILO ima za cilj podići globalnu svijest o veličini i posljedicama nesreća, ozljeda i bolesti povezanih s radom, stavljajući zdravlje i sigurnost radnika na vrh međunarodnih agendi i podržavajući djelovanje na svim razinama.

Od svog osnutka, ILO je usvojio više od 40 međunarodnih standarda rada koji se posebno bave sigurnošću i zdravljem na radu (OSH), zahtijevaju minimalne standarde usmjerene na kontrolu i upravljanje rizicima povezanima s radom i zaštitu radnika, u širokom rasponu zanimanja i radnih situacija.

U lipnju 2022. Međunarodna konferencija rada (ILC) odlučila je uključiti „sigurnu i zdravu radnu okolinu” u okvir temeljnih načela i prava na radu MOR-a.

Konvencija o sigurnosti i zdravlju na radu, 1981. (br. 155) i Promotivni okvir za Konvenciju o sigurnosti i zdravlju na radu, 2006. (br. 187), koje se sada koriste kao temeljne konvencije, potpuno su komplementarne i odražavaju relevantna načela, a trebale bi jamčiti i prava na sigurno i zdravo radno okruženje.

Stoga će Svjetski dan sigurnosti i zdravlja na radu 2023. istražiti temu sigurnog i zdravog radnog okruženja kao temeljnog načela i prava na radu.

Kao rezultat ove odluke, sve države članice, čak i ako nisu ratificirale predmetne konvencije, imaju obvezu poštovati, promicati i provoditi, u dobroj vjeri i u skladu s Ustavom, načela koja se odnose na temeljna prava koja su predmet navedenih sporazuma.

Ako želite više informacija o sporazumima, događajima i aktivnostima koje organizira ILO u vezi s kampanjom Svjetskog dana sigurnosti i zdravlja na radu 2023., kliknite na donje poveznice.

PDF SAFEDAY 2023

Izvor: Međunarodna organizacija rada (ILO)

NAJČITANIJE