Proslavimo Dan međugeneracijske solidarnosti, uvažavanjem i starijih i mladih (Odgovoran građanin)

međugeneracijska solidarnost
Foto: Freepik

Većina Europljana smatra da nema dovoljno prilika za upoznavanje i pozitivno međudjelovanje starijih i mlađih. Sve do pred 100 ili 200 godina, zajednički život triju generacija jamčio je život i preživljavanje. A onda, ne tako davno u 20.st., netko je započeo kopati taj nesretni generacijski jaz, sa kojim se ovo društvo tek ima ozbiljno suočiti. Obrana i razvoj tog socijalnog obilježja izazov je viši nego ikad. Čovječanstvo – to su svi mi Zemljani. 

Europski dan međugeneracijske solidarnosti prvi je put obilježen 29. travnja 2009. sa ciljem podizanja svijesti o pozitivnom utjecaju međugeneracijskih veza, u oba smjera, između starih i mlađih skupina građana. Uloga koju svaka od generacija ima u stvaranju života i osiguranju održive budućnosti Zemljana i Zemlje jedinstvena je i golema, a međusobna povezanost presudna. 

Globalni međugeneracijski tjedan obilježava se od ponedjeljka, 24. travnja do naredne nedjelje, 30. travnja 2023.

Ključne činjenice
  • 1 od 5 osoba starijih od 65 godina čuva svoje unuke barem jednom tjedno
  • 2 od 3 odrasle osobe željele bi provoditi više vremena s ljudima izvan svoje dobne skupine
  • 9 od 10 odraslih osoba vjeruje da programi zajednice koji služe djeci i starijim osobama na kraju svima donose korist
  • Većina Europljana smatra da nema dovoljno prilika za upoznavanje između starijih i mlađih ljudi.

Uviđajan i prijateljski odnos nije poza!

Diljem Europe zadnjih dana travnja udruge starijih osoba, kao i udruge mladih te mnoge ustanove, institucije, mediji, cijelo društvo, svi mi – naglašavamo važnost životne uzajamnost, suradnje i solidarnosti među generacijama. U obiteljima i susjedstvima, u poduzećima i u dobrovoljnom radu. 

U uvjetima uzastopnih globalnih kriza koje živimo, u podijeljenom i nejednakom društvu 21. stoljeća, pokazala se, naime, još jednom, ali dramatično, sva snaga i dobrobit tijesnih međugeneracijskih veza.

Što je interakcija između ljudi različitih dobnih skupina intenzivnija, to se brže brišu stereotipi i predrasudi o „starima kao teretu“, o „mladima kao nezrelima“.

Univerzalna vrijednosti i ljudske vrline u svemu tome

Univerzalne vrijednosti i vrline „gorivo“ su tog novog odnosa. Solidarnost, uvažavanje, socijalna empatija, brižnost, tolerancija na različitost, blagost, davanje, suosjećanje, društvena odgovornost i drugo u temeljima su uključivog, pravednog i održivog društva. 

Reafirmacija vrlina, javni govor o njima, isticanje ljudi vrlina – početak je i kraj zalaganja i šanci da se izgradi održivo društvo. Lakše je izgraditi „zeleno“ nego zrelo humano demokratsko društvo. 

Budite lider lijepih i dobrih praksi u međugeneracijskoj suradnji 

Ne obazirite se na možebitno krivo ponašanje sredine, budite prvak, osoba koja zna povezivati, uključivati, razumijevati, pomagati, respektirati, častiti i darivati starije. Pokušajte i iskušajte se i u tome! 

Nema starih, ima aforizam:
„Nisam star. Uvijek ima nekog koji je 10 godina stariji od mene!“

Svugdje i uvijek, evo što bismo trebali:

  • Uvijek se zapitajte: „A kako da u ovaj događaj i situaciju da uključimo i privučemo i starije i mlađe?“
  • Ne dopustite da se u vašem društvu ikad o starijima govori kroz nasljeđene ružne strereotipe.
  • Nazovite potrebite starije osobe povremeno ali redovito,  svakih mjesec, dva. Nikad do kraja nećete znati koliko veselja sa vašim pozivom dolazi u njihov dom. To znaju samo oni.
  • Brinite da stariji i mlađi imaju priliku socijalizirati se, istaknuti, izraziti, potrudite se za pushing, jer oni su unaprijed u malo zakinutom položaju. 

Što možemo u u lokalnoj zajednici, među susjedima, na javnom mjestu

  • Povezati se sa starijom susjedom. 
  • Već i povremeni razgovor, a kamoli redoviti susreti, 15 minuta ili pola sata, ljekovit je i dragocjen po nekoga. Život postaje lijep. 
  • Druženje sa starijima izvor je spoznaja i mudrosti, zgoda i pothvata, koji se sa guštom slušaju. Tek kad netko ode na nebo, shvatim koliko sam još mogao čuti, a sad je gotovo.
  • Preuzeti stalnu brigu za starijeg, olakšati mu život, odlaskom u kupovinu, popravcima, održavanja vrta i kuće.
  • U svoj klub, planinarsko društvo, udrugu, tečaje, privlačite i mlado i staro. U takvom okruženju, gdje je sve vedro, aktivno i puno stvaralaštva, nove veze se lako i radosno ispreliću. 
  • Zrela, iskusna, starija osoba s bogatim životom, može biti odličan pripovjedač i inspirator u školama i vrtićima (story telling)
  • Podržite posjete mladih i nastup u domovima starijih, kao i razne volonterske akcije u korist starijih.

U radnoj sredini, tvrtki, ustanovi – imamo izbore:

  • Uključiti umirovljenike u rad na skraćeno vrijeme (dosta tvrtki tako radi. I ne samo zbog poslovnih koristi, već i kao izraz podrške starijim kolegama. 
  • Omogućite praksu mentoriranja mladih, nalaženje specifičnih poslova za koje su stariji još uvijek kompetentniji od mladih…
  • Održavati veze sa umirovljenim kolegama – jer oni su stvarali vašu tvrtku decenijama prije vas; sada je vi uživate, možda i više nego su oni imali prilike. 
  • Podržite organizirane posjete i druženja na Dan tvrtke.
  • Pođite i vi u posjetu starijem kolegi, pridružite se „susretu u kafiću“
  • Pošaljite najnoviji info-bilten o tvrtci umirovljenom kolegi.
  • Bolesnom kolegi-prijatelju-umorivljeniku – budite rodbina.
  • Dosta kadrovkih službi ima politiku da je u odjelima obavezno ima dostatno i mladih i starijih radnika. Svima će od toga biti bolje! 
  • Na skupovima zaposlenika javno iskažite zahvalnost zrelim generacijama.

***

Naravno, podjednak se niz preporuka treba posložiti kad su i mladi u pitanju. Razmišljamo o izboru prikladnog načina za uključiti ih, podržati, pomoći, dati im povjerenje, otvoriti neka nova vrata za razvoja, i samostalan život, stvarati podjednake šanse i sl. 

Uključivost i uvažavanje različitosti isključuje međugeneracijski jaz!

Pročitajte i: Znate li što o ageizmu i adultizmu, a prisutni su više od rasizma i sexizma?

Goran Tudor
DOBRA HRVATSKA

Travanj, 2023.

DOP PROLJEĆE: Pepco pošumio Hrvatsku s 3000 novih stabala, uz geslo: „Svaki otisak bolji je od ugljičnog!“

Pepco - Svaki otisak bolji je od ugljičnog
Foto: Pepco

Pepco provodi niz aktivnosti u području održivog razvoja, na temelju strategije koja pokriva sva ESG područja. Cilj tvrtke je smanjiti svoj utjecaj na okoliš, omogućavajući kupcima informiraniju kupnju kroz sve veći asortiman održivijih proizvoda. Na društvenom planu, tvrtka podupire osobni razvoj djece i mladih te uključiti zaposlenike u aktivnosti za dobrobit lokalne zajednice.

S ciljem zaštite planeta i poboljšanja kvalitete života, Pepco se odlučio uključiti u inicijativu pošumljavanja i tako, kao velika kompanija, djelovati na veliki ekološki problem – ugljični otisak

Ugljični otisak podrazumijeva ukupnu emisiju stakleničkih plinova koji negativno utječu na ekosustav i prirodnu ravnotežu planeta, a najuspješniji borac protiv njega je šuma.

Travanjska volonterska akcija – pošumljavanje

U ponedjeljak, 17. travnja zaposlenici kompanije Pepco zajedno su s volonterima Saveza izviđača Hrvatske te učenicima Drvodjelske srednje škole u Zagrebu pošumili predio Perjasice u okolici Karlovca ostavljajući tako svoj pozitivan otisak u svijetu.

Uključivanjem Pepca u inicijativu CO2MPENSATING BY PLANTING šumska je površina Hrvatske narasla za novih 3000 stabala. Okupljene je posebno pozdravio veleposlanik Kanade, Nj.E. gospodin Alan Bowman, kao novi partner i pokrovitelj projekta CO2MPENSATING BY PLANTING.

Pepco - Svaki ostisak bolji je od ugljinog
Foto: Pepco

”Svaki je otisak bolji od ugljičnog”

Inicijativu pošumljavanja od početka prati i interaktivna kampanja ”Svaki je otisak bolji od ugljičnog”, koja širi svijest o problemu ugljičnog otiska i poziva Pepcove kupce da učine isto. Kako bi privukao pažnju kupaca, ali i prolaznika, te im dao priliku za zabavu, Pepco je u svoje tri frekventne trgovine u Hrvatskoj (Galerija Poreč, Supernova Zadar i Arena Park u Zagrebu) postavio interaktivnu pin-art instalaciju. Instalacija promovira, i u stvarnost pretače glavnu poruku kampanje, pa tako kupcima i prolaznicima daje priliku da fizički ostave otisak kakav žele. Dok kupci ostavljaju pozitivan otisak na instalaciji te dijele fotografije svojih otisaka na društvenim mrežama i šire svijest o ozbiljnosti ugljičnog otiska, Pepco ostavlja pozitivan otisak na planet.

Pepco - Svaki otisak bolji je od ugljičnog
Foto: Pepco

„Svjesni smo da naše poslovanje ima utjecaj na društveno i prirodno okruženje te uvijek tražimo dodatne načine smanjenja svog utjecaja na okoliš. Imajući na umu dobrobit sadašnjih i budućih generacija, želimo biti nositelj pozitivne promjene: zaštititi naš planet i pridonijeti poboljšanju kvalitete života naših zaposlenika, kupaca i lokalnih zajednica.“ – izjavio je Tomislav Bekavac, Operational Manager za regiju Adria.

Pepco u suradnji s partnerima aktivno radi na brojnim DOP projektima

Kao jedan od najpopularnijih europskih lanaca trgovine, Pepco se želi pozicionirati i kao nositelj pozitivnih promjena. Imajući na umu sadašnje i buduće generacije, kompanija aktivno radi na projektima iz domene društvene odgovornosti i provodi ih u suradnji s mrežom partnera. Osim fokusa koji se do sada stavljao na obrazovanje djece i izjednačavanje njihovih životnih prilika, Pepco ovom kampanjom svoje pozitivno djelovanje želi proširiti i na brigu o okolišu.

Pepco - Svaki otiasak bolji je od ugljičnog
Foto: Pepco

Pepco je najbrže rastući europski trgovački lanac koji nudi odjeću za cijelu obitelj i proizvode za kućanstvo. Tvrtka ima preko 3000 trgovina u 17 zemalja: od Estonije do Bugarske, Italije i Španjolske, uključujući preko 26.000 zaposlenih. Slogan “Osjetite kvalitetu, uživajte u cijeni”, privlači milijune kupaca koji ostvaruju više od 28 milijuna transakcija mjesečno.

Pepco - Svaki otisak bolji je od ugljičnog
Pepco – akcija pošumljavanja / Foto: Igor Pavlović

Brzi rast i širenje poslovanja sa sobom donosi i svijest kompanije na veliki utjecaj koji ovaj brzo šireći lanac ima na okruženje. 

Izvor: 24sata

Dobra Hrvatska
Travanj, 2023

Svjetski dan pingvina – carski pingvini u opasnosti od izumiranja zbog klimatske krize

Pingvini
Foto: Siggy Nowak / Pixabay

Svjetski dan pingvina, 25. travnja, ima za cilj podići svijest o ovim pticama koje ne lete. Cilj je očuvanje njihove vrste kako bi i buduće generacije mogle vidjeti ova elegantna i izvanredna stvorenja.

Ovaj dan podudara se s godišnjom sjevernom migracijom Adélie pingvina, uzorkom koji je svojstven i sačuvan kroz generacije. Postoji osam vrsta porijeklom s Antarktika. Većina pingvina je monogamna i ima jedinstvene glasove koji im pomažu pronaći svoje partnere u velikim skupinama. Većina vrsta snese do dva jaja u sezoni, dok kraljevski i carski pingvini snesu samo jedno. Međutim, alarmantno je da je od 18 poznatih živih vrsta njih 10 na popisu ugroženih.

Dan pingivna se obilježava od 1972. godine

Dan pingvina započelo je 1972. godine kada je Gerry Wallace na kalendaru svoje supruge označio početak migracije pingvina Adélie. Ovo posebno slavlje pingvina stvoreno je u postaji McMurdo, američkom istraživačkom centru na otoku Ross, gdje su istraživači otkrili da Adélie pingvini započinju svoju migraciju otprilike na današnji dan svake godine. Tako je započeo Svjetski dan pingvina kao način obilježavanja događaja i podizanja svijesti o tim stvorenjima. Ovaj dan potiče ljude da nauče više o pingvinima, opasnostima s kojima se susreću, njihovom okolišu i njihovom doprinosu okolišu. Prošle, 2022. godine obilježeno je 50 godina službene proslave Pingvina.

Osnovne činjenice o pingvinima

Pingvini su ptice koje ne mogu letjeti, a žive isključivo na južnoj polutci. Neke vrste žive u malo toplijim klimama, ali većina pingvina živi na Antarktici. Izvrsno plivaju i odlično su prilagođeni životu u moru i iznimno hladnim vremenskim uvjetima. Postoji 18 vrsta pingvina. Najveća vrsta je carski pingvin, visok 1 m i težak oko 35 kg. Najmanja vrsta je patuljasti pingvin, visok tek oko 40 cm i težak oko jedne kile. Sve vrste imaju glatko i masno perje u kojem se nalazi zrak. Zrak ih štiti od hladnoće i pomaže im pri ronjenju u jako hladnoj vodi. Plivaju brzinom do 10 km/h, a neke vrste čak i do 36 km/h. Mogu biti u vodi bez zraka i do 20 minuta.

Pingvini većinu svog života provedu u vodi, hvatajući ribe, račiće i lignjice. Zanimljivo je da baš sve vrste pingvina imaju crna tijela i bijele trbuhe. Ta kombinacija boja im najbolje pomaže da se sakriju od tuljana i orki. Kada ne love u vodi, onda se uglavnom kližu na ledu. Hodaju uspravno, gacajući nogama. Osim što stoje vrlo blizu jedan drugome, pingvini se, tijekom ledenih antarktičkih zima, kreću vrlo sporo, prateći jednu preciznu shemu, kako oni na vanjskim stranama kolonije ne bi ostali na hladnome. Istraživači sa Sveučilišta Erlangen-Nürnberg usporedili su ovo kretanje sa širenjem zvučnih valova u tekućini.

Najčešće imaju jednog partnera više godina. S njime se uvijek pare i dobiju tek jedno ili dva jaja. Pingvini dolaze na kopno kako bi legli jaja. Jedan roditelj uvijek pazi na jaje ili na mladunce, a drugi lovi. Kada pingvini malo porastu, roditelji odlaze u potragu za hranu. Kada se roditelji vrate, mali pingvini ispuštaju zvukove i zovu roditelje. Roditelji nepogrešivo prepoznaju svoju djecu i nahranit će baš njih.

Ugrožena vrsta

Većina pingvinskih vrsta danas je ugroženo, čime spadaju u jednu od najugroženijih ptičjih vrsta na planetu. Njihova tradicionalna staništa se sve više uništavaju. Nestaje njihova hrana i ribe, pa šire svoja staništa, natječu se za hranu i pogibaju u ribarskim mrežama u borbi s ribarima za hranu. Ugoržavaju ih i turisti koji im prenose razne virusne bolesti.

Alarmantna studija iz 2018. godine procjenjuje da će se do 2100. najmanje dvije trećine kolonija carskih pingvina dramatično smanjiti.

O nestanku kolonija pingvina u Čileu pogledajte prilog Al Jazeera Balkans koji je pripremila Lucia Newman.

Posvoji pingvina i podrži rad WWF Adria te zaštitu pingvina.

Više naših članaka o zaštiti životinja…

DOBRA HRVATSKA

Dan planeta Zemlje – vraćamo li ljubav majci Zemlji?

Svi možemo pridonijeti. Možemo živjeti održivije, uključujući odabir ekološki prihvatljivije mode, štednju energije i prelazak na obnovljivu energiju, manje vožnje autom, odvajanje otpada, sadnju zelenila… Dan planeta Zemlje je proslava Zemlje i našeg okoliša. Prilika je to da se prisjetimo koliko smo blisko povezani sa Zemljom, kao i naše odgovornosti da je zaštitimo. Obilježavaju ga milijuni diljem svijeta s ciljem ukazivanja na ozbiljne ekološke probleme s kojima se suočavamo, od klimatske krize do onečišćenja zraka i krčenja šuma.

Dan planeta Zemlje održava se 22. travnja svake godine. Zemlji je posvećen i cijeli mjesec travanj ponekad zvan Mjesec Zemlje. Tjedan koji prethodi Danu planeta Zemlje, zvan Tjedan Zemlje, isto tako je vrijeme kada ekološka pitanja zauzimaju središnje mjesto.

Kako klimatska kriza postaje sve ozbiljnija, svaki sljedeći Dan planeta Zemlje sve je značajniji.

Dan planeta Zemlje obilježava se od 1970.

Dan planeta Zemlje inicirao je američki senator i ekolog Gaylord Nelson, nakon izlijevanja nafte 1969. u Santa Barbari, Kalifornija. Inspiriran studentskim antiratnim pokretom, senator Nelson želio je preliti energiju studentskih antiratnih prosvjeda na osviješćivanje javnosti o zagađenju zraka i vode. Najavio je nacionalnim medijima ideju o podučavanju u kampusima na sveučilištima. Nagovorio je i Petea McCloskeya, konzervativnog republikanskog kongresmena, da bude njegov supredsjedatelj. Angažirali su Denisa Hayesa, mladog aktivista, koji je organizirao predavanja na kampusima. Datum 22. travnja odabrali su jer pada između proljetnih praznika i završnih ispita, a kako bi maksimalizirali sudjelovanje studenata.

Dan planeta Zemlje nadahnuo je 20 milijuna Amerikanaca – u to vrijeme, 10% ukupne populacije Sjedinjenih Država – da izađu na ulice kako bi demonstrirali protiv utjecaja 150 godina industrijskog razvoja koje su ostavile negativan trag na okoliš i ljudsko zdravlje. Tisuće koledža i sveučilišta organizirali su prosvjede protiv zagađenja okoliša. U brojnim gradovima, mjestima i zajednicama održani su masovni skupovi. Događaj je nedvojbeno imao veliki utjecaj. Predsjednik Richard Nixon je već u prosincu 1970. osnovao Agenciju za zaštitu okoliša te potpisao Zakon o čistom zraku.

Dan planeta Zemlje 1990. postao je globalni događaj, mobilizirajući 200 milijuna ljudi u 141 zemlji i podižući probleme okoliša na svjetsku pozornicu. Dao je ogroman poticaj naporima za recikliranje širom svijeta i pomogao utrti put Zemaljskom summitu Ujedinjenih naroda 1992. u Rio de Janeiru.

Tijekom desetljeća mreža Dana planeta Zemlje dovela je stotine milijuna ljudi u ekološki pokret. Otvorena je tako mogućnosti za građanski angažman i volontiranje u 193 zemlje.


U povodu Dana planete Zemlje: Iskoristimo novi duh i pokažimo zahvalnost Zemlji


Investirajte u naš planet – tema je obilježavanja 2023. godine

Kako raste svijest o našoj klimatskoj krizi, tako raste i mobilizacija civilnog društva širom svijeta. Nakon usvajanja Pariškog sporazuma 2015. godine, građani svijeta očekuju daleko odlučnije akcije za zaštitu našeg planeta i ljudi na njemu.

Dan planeta Zemlje 2023. dolazi nakon još jednog izvješća Međuvladinog panela Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (IPCC) u ožujku, koje je opisano kao “posljednje upozorenje” znanstvenika. Stručnjaci upozoravaju da trenutne mjere koje se poduzimaju kako bi se globalno zagrijavanje zadržalo na 1,5 stupnjeva Celzijevih u usporedbi s predindustrijskim razinama nisu dovoljne.

Tema Dana planeta Zemlje 2023. je Investirajte u naš planet, nastavljajući se na istu temu iz 2022. To je poziv vladama, tvrtkama i pojedincima da ulažu u bolju budućnost planeta.

“Vlade mogu donositi propise, mogu promovirati zelenu ekonomiju. Moramo ulagati u inovatore i inovacije, ali moramo to učiniti na pravi način,” objasnila je Kathleen Rogers, predsjednica Earthday.org. “…radi se o ulaganju vašeg osobnog vremena, vašeg političkog glasa, ulaganju u vašu zajednicu, ulaganju vašeg novca u ekološki razvoj.”

Svi možemo pridonijeti. Možemo živjeti održivije, uključujući odabir ekološki prihvatljivije mode, štednju energije i prelazak na obnovljivu energiju, manje vožnje autom, odvajanje otpada, sadnju zelenila…

DOBRA HRVATSKA

Jedna je NOĆ KNJIGE, a 365 dana su DANI KNJIGA. Nudimo vam popis dobrih naslova.

Sreća je među stranicama knjiga, na leđima konja i u krilu drage. (arapska)

Život je lijepa stvar; ali jednako volim i čitanje.

Tko prestane čitati, kao da je prestao tragati za radostima života. 

Život bez istraživanja, nije vrijedan življenja. (Aristotel)

Pas je najbolji čovjeku drug. I knjiga! 

***

Noć knjige 2023. – opet velika svečanost!

Noć knjige 2023. održat će se u 257 gradova i mjesta širom Hrvatske, a u programu sudjeluje 157 narodnih knjižnica, gotovo 100 knjižara, antikvarijata i nakladnika, 342 različite ustanove – od škola, vrtića, muzeja i fakulteta do domova za umirovljenike i bolnica. Knjiga i čitanje slavit će se i u kafićima, mjesnim odborima, parkovima, na nasipima, plažama, pa i u tramvajima, vlakovima, brodovima te u zagrebačkoj zračnoj luci. 

Tradicionalno otvorenje Noći knjige održava se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u petak 21. travnja u 12 sati. Na otvorenju će biti predstavljeni najnoviji rezultati istraživanja tržišta knjiga u Republici Hrvatskoj koju je za Noć knjige provela agencija Kvaka – Ured za kreativnu analizu.

Evo dobre priče:

Veliki prijatelj knjigama, a „Saheb“ ljudima! 

Možda je prvi i drugi dio te rečenice u nekoj vezi?! Logičnoj vezi? 

U Perziji je u 10. stoljeću živio veliki vezir Abdul Kasem Ismael, pod nadimkom Saheb. On je bio toliki ljubitelj čitanja i znanja, da je već u prvom dijelu života skupio knjižnicu s preko 117.000 knjiga. Toliko je volio svoje knjige, da se nije htio rastati ni prigodom svojih mnogih putobvanja.

Najčešće je putovao kao državnik i ratnik. Tada je vodio sa sobom ravno 400 deva , koje su nosile njegov blago, knjige. Deve su bile postrojene po abecednom redu knjiga, a pratili si ih brojni knjižničari, koji su ujedno tada bili i goniči deva. Bila je to nikad prije i nikad poslije tolika pokretna knjižnica na svijetu.

Kad bi se vezir zaželio putem koje od knjiga, lako bi je goniči našli zahvaljujući promišljenoj postrojbi deva. Vezir je rado i posuđivao knjige, prijateljski se odnosio prema ljubiteljima čitanja, upuštajući se često u duge večernje razgovore o knjigama i pročitanome.

Zbog tih svojih osobina i ponašanja dobio je nadimak „saheb“, što znači DRUG, i svi su ga tako rado zvali.

(prema Vesni Krmpotić, velikoj hrvatskoj pjesnikinji i sakupljačici priča)

***

Nakon čitanja ove priče pomislih: Ako je netko nekome drug, a prijatelj knjigama, nije li to u logičnoj vezi? I tako sam pronašao najbolji naslov ovoj priči velike spisateljice, meni uvijek posebno drage, Vesne Krmpotić, nedavno otisnute u svijet priča i uspomena.

Uz njezin odlazak, opet sam se sjeti gorkog aforizma aforizma: „Velika je šteta kad nas napusti velik čovjek. Više je potreban Zemlji nego Nebu.“

  • Veliku knjigu pročitat ćeš u životu 3 puta, u mladosti, zreloj dobi i starosti
  • Ne morate spaliti knjige… Dovoljno je da ljudi prestanu čitati i uništili ste kulturu.
  • Kad čitate, uvijek ste u dobrom društvu.
  • Nema ni jednog problema koji nakon sat vremena čitanja nije bio ublažen.

Prof.dr.sc. Predrag Zarevski, veliki knjigofil, našao je važno pojašnjenje o sebi u riječima mlade i svjetski poznate književnice:

„Elif Shafak, koja stoji uz bok čuvenom Orhanu Pamuku, iako nije stara (1971. g.),  već je rekla puno mudrih stvari. Veoma je nagrađivana britansko-turska spisateljica i najčitanija autorica u Turskoj, piše i na turskom i na engleskom, prevedena na 50 jezika. Shafak je doktorirala znanosti i predavala je na raznim fakultetima…  Premda sam psiholog, nitko mi nije bolje od nje objasnio moju fascinaciju knjigama:

„Za razliku od filmova, na kraju knjige ne svijetli natpis SVRŠETAK. Kad pročitam neku knjigu, nemam osjećaj da sam išta završila, naprotiv s njom uvijek nešto započinje. Zato počnem čitati novu.”

Uživajte! Popis najčitanijih knjiga u Knjižnicama grada Zagreba u 2022.

Evo vam popisa knjiga, provjerenog, kojeg su knjigofili KGZ definirali u 2022. Rizika nema! 

Prijedlog menija: svaki mjesec jedna knjiga, i još će vam ostati.

Publicistika

    1. Izbaci to iz glave: kako zaustaviti vrtlog toksičnih misli / Jennie Allen
    2. Dah: nova znanost o izgubljenom umijeću disanja / James Nestor
    3. Atomske navike: jednostavan i dokazan način uz pomoć kojeg ćete izgraditi dobre navike i ukloniti loše: sitne promjene, čudesni rezultati / James Clear
    4. Božja jednadžba: u potrazi za teorijom svega / Michio Kaku
    5. Metoda Wim Hof: aktiviraj svoj puni potencijal / Wim Hof
    6. Kako bolje misliti: za one koji beskonačno analiziraju / Christel Petitcollin
    7. Želim: mala knjiga o ljubavi / Jorge Bucay 
  1. Život vrijedan življenja: životne pouke redovnika koji je prodao svoj Ferrari / Robin Sharma 
  2. Poziv na novo promišljanje svijeta / Maja Göpel 

Hrvatska književnost

  • Sine, idemo kući / Ivica Prtenjača
  1. Voli me više od svega na svijetu: priče o pripadanju / Mira Furlan 
  2. Okretište / Damir Karakaš
  3. Putujuće kazalište / Zoran Ferić
  4. Moja dota / Nora Verde
  5. Stolareva kći: dnevnički zapisi / Marina Vujčić
  6. Ljekovito blato / Pavao Pavličić
  7. Ljubav oko svijeta / Davor Rostuhar
  8. Vilinska priča / Goran Tribuson
  9. Mladenka kostonoga: kazivanje o vještici Gili / Želimir Periš

Strana književnost

  1. Noćni pjevač / Johanna Mo
  2. Pogled / Elif Shafak 
  3. Jutarnja zvijezda / Karl Ove Knausgard 
  4. Poznati ženu / Amos Oz
  5. Anomalija / Hervé Le Tellier 
  6. Hamnet / Maggie O’Farrell
  7. Tri / Dror Mishani
  8. Otok anđela / Camilla Läckberg
  9. Zagoreni šećer / Avni Doshi
  10. Mračna kći / Elena Ferrante

Posudite u gradskim knjižnicama – a dio njih možete naručiti i u KnjižariUM.

Guštajte. 

Goran Tudor
DOBRA HRVATSKA
Travanj, 2023.

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Edo Popović: Kako izgledaju stvari s vrha Velebita

Velebit - Rossijevo sklonište
Popularno Rossijevo sklonište – polovica puta od Zavižana do Alana - na slavnoj Premužićevoj stazi / Foto: Goran Tudor

Ne treba antidepresiva, živimo knjigu „Priručnik za hodače“!

“Ako sam išta iskusio hodajući Velebitom, to je sljedeće: sve za čime žudimo, poput uspjeha, novca, imetka, slave, ugleda, moći, i zbog čega smo u stanju godinama rintati, prodavati se, spletkariti, izdavati prijatelje, ponižavati se… u planini ne vrijedi ništa, niti išta znači.

A ako takve stvari ne vrijede u planini, dakle, ako same po sebi nemaju nikakvu stvarnu vrijednost (u „ispravnom“ životu), kako onda mogu vrijediti igdje drugdje? Tko im daje i određuje vrijednost?

Onom poskoku u pukotini stijene na puteljku ispod Jareće glave, smrekovoj pipi na kamenoj ploči u Čepurašima, srni ispod Oblog kuka, jastrebu iznad Prosenjaka, njima je bilo sasvim svejedno tko sam i što sam ja. Ništa im nije značilo moje zanimanje, položaj u društvu, imovinsko stanje i takve stvari. Bili su potpuno ravnodušni prema tome. Zanimalo ih je jedino jesam li im prijetnja i koje su moje namjere. Srna se, ne obazirući se puno na mene, uspinjala padinom obraslom klečicom i nestala među stijenama. Jastreb je neko vrijeme kružio iznad kukova i potom odletio prema Vilinskom vrhu. 

Shvatio sam još nekoliko običnih, jednostavnih stvari. 

Na primjer, da su majstorije više ili manje razvikanih kuhara koje sam kušao proteklih godina puka splačina u usporedbi s kriškom sušene govedine, raženim kruhom i svježom paprikom serviranima na siću na terasi ispred Rossijeva skloništa dok vam oči prelaze s tepiha klekovine na kukove, s kukova na gustu crnogoričnu šumu, sa šume na more, s mora na indigo plavo nebo, gdje svoj ples izvode ptice vjetruše koje se gnijezde negdje po kukovima Velebita.”

Priručnik za hodače

Eto vam riječi iz knjige Ede Popovića, „Priručnik za hodače“, koja je 2009. prvi put objavljena za nas sretnike, a u svibnju 2022. imala je konačno i svoj dotisak, uz promociju na velebnom festivalu BRDO KNJIGA u Samoboru. (Opaska: pođite na drugi festival „Brdo knjiga“, opet u svibnju, 2023.). Knjigu vam preporučam kao melem za dušu, posudite je u knjižnici, ili još bolje, nabavite kod nakladnika Librikon iz Zagreba.

Popović je do 2006. bio „samo novinar“ i „samo književnik“, a tada je, stjecajem okolnosti, postao strastven planinar, poseban poklonik Velebita. Kako su se stvari razvijale, on je sve više bio sve: književnik-planinar-pripovjedač. Kroz desetak godina napisao je tri „velebitske“ knjige: „Priručnik za hodače“, „U Velebitu“ i „Čovjek i planina“. 

Priručnik za hodače
knjiga Ede Popovića „Priručnik za hodače“

„Priručnik za hodače“ je doista kultna hrvatska knjiga o filozofiji lijepog i dobrog života u povezanosti s prirodom (volim kazati: ispravnog života, kako je govorio moj otac, živući do 99). Ta je knjiga, zapravo priručnik o usporavanju, proglas o jednostavnosti, nagovor na odustajanje od inih beskorisnih navika suvremenog društva i, što je najvažnije – istraživanje sebe i davanje životu smisla. Prvi i najvažniji korak prema tome je promjena životnih kriterija o uspješnosti i dobroti. 

Život u povezanosti s prirodom

Što znači biti uspješan? Suvremena ideologija – a danas itekako ima ideologije, hita nas odvesti čim prije u uspostavu naših najambicioznijih ciljeva, a to su samo  – karijera, novac, imanje, status, titule. I sve je to, zapravo, u interesu kapitala i sustava, elite i sl.; njima najviše odgovara da se „ubijamo“ za tamo neke „svoje ciljeve“. Na kraju se 100 posto pokaže da sve to uopće nije najvažnije za ispravan i dobar život. Pokušajmo razumjeti Edu, autora knjige, zašto tako govori. Popović ne teoretizira, ne fantazira, ne oponaša, ne slijedi mainstream, ne podliježe društvenim zahtjevima. Živeći svoju novu sreću, prošao je mnogo planina, posebno Velebit – planinu nad morem, koja mu je postala drug. Velebit – planinu nad morem, naslov koji je svojoj predivnoj knjizi dao Šime Balen, i kako glasi jedna narodna pjesma tog podgorskoga velebitskog kraja.

Edo Popović je našao sebe, a putovanje nas većine još traje.

Pročitajte i:
Velebit ponovno ima svoje pastirske stanove
U planinarstvu i hodanju svi su ljudi pobjednici
Doživimo Hrvatsku, hodom!

(Referenca: osobni članak autora u tradicionalnom godišnjaku, knjizi-planeru UM.)

Goran Tudor

DOBRA HRVATSKA
Travanj, 2023

odgovorno@odgovorno.hr
www.odgovorno.hr

Evo rezultata istraživanja i komentara čitatelja odgovorno.hr o eko-tragu ambalaže. Hvala svima. Serijal POGLEDAJ AMBALAŽU ide dalje.

rezultati upitnika o eko tragu ambalaže

„Drago mi je što se i ambalaža sve više propituje u smislu održivosti, što je velika novina unatrag par godina“, napisala je uz odgovore jedna čitateljica-sudionica istraživanja.

Da je ambalaža veliki problem i prijetnja, a svatko od nas u obvezi da i sam pokuša učiniti nešto dobro u vezi s time, pokazuju rezultati prvog hrvatskog istraživanja o stavovima i iskustvu naših čitatelja sa korištenjem ambalaže, o zamislima kako da ambalaža postane ekologičnija, o tome zašto se u domu i tvrtki ne ponašamo „zelenije“. Istraživanje je obavljeno u veljači-ožujku 2023., metodom ispunjavanja javnog dostupnog upitnika.. 

***

Posebna hvala svim čitateljima koji su ispunili upitnik, na volji i uloženom vremenu, na iskazanoj društvenoj odgovornosti. Djelovati u javnosti za naše zajedničko bolje sutra iskaz je društvene odgovornosti osobe. 

Lakše je hodati naprijed kad smo u dobrom društvu.

MINIMIZIRATI – POJEDNOSTAVITI – PRENAMIJENITI – IZBJEĆI!

ambalaža
Primjer 1.: Razbacivanje ambalažom. Neki hoteli pripremaju umjesto ovakvom slikom dočekati goste sa posudama na zidu, napunjenim rinfuza šamponima. Zašto ne!

Ciljevi istraživanja 

Anketom se željelo:

  • Ukazati javnosti na globalni/lokalni problem ambalaže, ekstremno velikog zagađivača. Možda smo u tome uspjeli, jer naš portal ima mjesečno 6000 otvaranja.
  • Saznati više o praksi, iskustvima i stavovima čitatelja – odazvalo se dosta čitateljima, dobili smo komentare, kao izraz osvještenosti.
  • Biti u interakciji, potvrditi zajedništvo u razmišljanju – čitatelja, autora, uredništva o ovoj prevažnoj općoj temi. 

luksuzna ambalaža

Primjer 2. Luksuzna ambalaža. Ukrasna kutija od tvrdog kartona, veća 30 puta od sadržaja. (Kutiji pripada i unutrašnji ukrasni žuti papir – izvađen.)

***

Osnovna slika rezultata – najvažnije u brojkama 

Očekivano, naši čitatelji spadaju među ekološki svjesnije građane, imaju stav i vode računa o eko utjecaju ambalaže u svojem okruženju. 

Prema rezultatima ankete, 97% ispitanika je uočilo/osvijestilo problem velikog eko-traga ambalaže prije 3 i više godina. Jednako tako, 97% ispitanika bi pri kupnji dalo prednost proizvodu koji se ističe održivom ambalažom. Da luksuznu ambalažu treba čim prije napustiti smatra 82% ispitanika, dok je 12% njih misli da će se ona još neko vrijeme zadržati zbog običaja.

S vlastitim vrećicama u kupovinu ide 85% ispitanika, a 14% koristi tu dobru praksu.

Komentari i sugestije sudionika – svjesnost i savjesnost, istinska i duboka zabrinutost

  1. Drago mi je što se i ambalaža sve više propituje u smislu održivosti, što je velika novina unatrag par godina.
  2. Kad vidim koliko ambalažnog otpada proizvedem u jednom tjednu – ja, jedna osoba + mačak ljubimac, jedino što još mogu učiniti je da svu hranu kupujem na placu i smjestim u svoje torbe. Nula ambalaže! Za sve ostalo što čini naš “potrošački meni” – tko zna može li se išta napraviti? Nije u pitanju samo ponašanje potrošača – iznimno su opasne velike i male kompanije i njihova usmjerenost – ovisnost o profitu. 
  3. Pod najhitnije trebamo dizati svijest u svim slojevima društva; naša jedinstvena planeta Zemlja ugrožena je, naš kraj neizvjestan, a neizbježan.
  4. Ukinuti u potpunosti plastične vrećice, promovirati rinfuza proizvoda…
  5. Ponekad je ambalažu teško izbjeći, bez obzira na vlastiti trud. Npr. deterdženti… puno velike i debele i plastike, a u rinfuzi mogu kupiti nešto u svega par dućana, i to samo jednu vrstu, koja nije eko. Pa se čovjek nađe u situaciji da važe – što činiti, što je bolje: da li kupiti deterdžent koji nema kemikalije koje zagađuju ili rinfuzu ili hrvatski proizvod? Za sada, pri kupnji, uspijevam zadovoljiti najviše 2 od 3 spomenuta kriterija, a sva 3 nikako. Sličnih je primjera u svim kategorijama proizvoda.

Hvala svima vama koji se ste aktivno uključili u zajedničko razmišljanje!

Primjer 3. Staklenka koja je dobila novu namjenu

***

REZULTATI 

O korištenju donesene, vlastite vrećice pri kupnji

Velika većina osviještenih čitatelja dolazi u trgovinu noseći sa sobom vlastitu vrećicu – 87,45 %, da bi se izbjeglo trošenje novih vrećica. I nije pri tome važno, kolika je cijena jedne vrećice, koliki je ona trošak za pojedinca. Ukupna cijena, uključujući i zagađivanje svijeta, je kudikamo veća, plaća je ova civilizacija i ugrožena Zemlja.

Korištenje vlastite vrećice u kupnji

O traženju nove namjene za staru ambalažu

Odlično je saznanje da čak 69% ispitanika redovito, svjesno, s namjerom, nastoji staroj ambalaži naći neku novu namjenu. Korištenje stare drvene gajbe od voća, kutije od cipela, posudice od sira… za odlaganje čarapa, alata, pribora… ili prerezana plastična boca koja postaje držač za olovke… udahnjuje novi život onom postojećem. Time se izbjegava, sprečava, smanjuje potreba za novom kupnjom, a time i za novom proizvodnjom (pa je na svijetu manje utrošenog rada, energije, resursa, tehnološkog otpada, zagađenja, ugrožavanja flore i faune) 

Druga veća skupina su čitatelji koji staru ambalažu opetovano koriste povremeno – njih je 29%.

Korištenje stare ambalaže za novu namjenu

O tome koji je najčešći razlozi neekološkoj ambalaži

Jedna četvrtina ili 26,35% ispitanika smatra da je glavni problem ambalaže više različitih materijala, što posljedično komplicira odvajanja sirovine, reciklažu tehnološki otežava i čini je neekonomičnom (tetrapack, mnogostruke kutije ili obloge u onoj najvećoj kutiji…). Istovremeno, 22,97% ispitanika smatra da je problem prevelika količina materijala utrošenog za proizvodnju ambalaže.

Skupina od 10,14% ispitanika ističe i nakićenost, ukrase, puno boje, razne nefunkcionalne dodatke, kao značajan problem nefunkcionalne ambalaže.

Najčešći uzrok neekološke ambalaže

REKAPITULACIJA SVIH PITANJA I ODGOVORA

1. Po vama, koji je najčešći uzrok neekološke ambalaže na koji nailazite? (Moguće je više odgovora)
1.1. prevelike količina materijala (debljina)

34

22,97%

1.2. krivo odabran materijal (vrsta)

31

20,95%

1.3. ambalaža izrađena od više različitih materijala
(što otežava recikliranje)
39

26,35%

1.4. prevelike dimenzije (previše prostora)

26

17,57%

1.5. nakićenost, ukrasi, boje, nefunkcionalni dodaci

15

10,14%

1.6. ne znam

3

2,03%

UKUPNO = 62 upitnika

148

100,00%

2. Kad ste uočili/osvijestili negativan eko-trag ambalaže?
2.1. prije 3 i više godina

59

96,72%

2.2. nedavno, prošle godine

1

1,64%

2.3. ne dosad

1

1,64%

UKUPNO = 62 upitnika

61

100,00%

3. Da li biste pri kupnji dali prednost proizvodu koji se ističe održivom ambalažom?
3.1. Da

59

96,72%

3.2. ne, važnije mi je nešto drugo,
ne zamjećujem taj detalj

2

3,28%

UKUPNO = 62 upitnika

61

100,00%

4. Što mislite o „luksuznoj opremi“ ambalaže za parfeme, žestice, nakit…, koja ostavlja velik eko-trag?
4.1. trebalo bi je napustiti

50

81,97%

4.2. ostat će još neko vrijeme, običaj je,
to su ionako posebne prilike

11

18,03%

UKUPNO = 62 upitnika

61

100,00%

5. Koristite li u kupnji vlastite vrećice, odbijete li ponuđenu vrećicu u trgovini?
5.1. da, sustavno, dulje vrijeme

50

84,75%

5.2. ponekad (nekad da, nekad ne, ovisi…)

8

13,56%

5.3. rijetko, nikad, još ne

1

1,69%

UKUPNO = 62 upitnika

59

100,00%

6. Da li koristite staru ambalažu za novu namjenu?
6.1. da, koristim sustavno, dosta, na više načina

41

69,49%

6.2. nekad, za ponešto

17

28,81%

6.3. nikad, još ne

1

1,69%

statistički rezultati u pdf-u

Osmislili, vodili i realizirali:
Goran Tudor i Snježana Lisica

DOBRA HRVATSKA
Travanj, 2023.

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Poziv na prijavu na natječaj „{ZAJEDNO} za bolje sutra“ tvrtke dm-drogerie markt d.o.o.

dm {ZAJEDNO} za bolje sutra

dm-drogerie markt d.o.o. pokrenuo je 17.04.2023. natječaj „{ZAJEDNO}  za bolje sutra“ čiji je cilj doprinijeti dobrobiti i zdravlju žena odabirom i pružanjem podrške  realizaciji projekata usmjerenih na unapređenje zdravstveno-socijalnih aspekata zdravlja i  dobrobiti žena svih dobnih skupina.  

U sklopu natječaja pozivamo nevladine udruge, ustanove, jedinice lokalne i područne samouprave  te hrvatske proizvođače i tvrtke da, od 17. travnja do 11. svibnja, ispunjavanjem obrasca na mrežnoj  stranici jednizadrugezajedno.hr prijave svoje projekte, inovacije ili proizvode u kategorijama  unapređenja i očuvanja fizičkog i mentalnog zdravlja žena, unapređenja kvalitete života žena, dok  je u kategoriji inovacije i proizvodi moguće prijaviti prijedloge za uvrštavanje proizvoda hrvatskih  proizvođača u ponudu dm-a te inovacije čiji je cilj promicanje zdravlja žena. 

U kategoriji unapređenja i očuvanja fizičkog i mentalnog zdravlja žena mogu se prijaviti projekti  usmjereni na poticanje i razvoj zdravijeg stila života te projekti koji izravno doprinose kvaliteti  zdravstvene skrbi žena i unapređenju rada zdravstvenih ustanova. Projekti koji za cilj imaju  rješavanje društvenih problema ili podizanje svijesti javnosti o problemima i temama kao što su  rodna ravnopravnost te zaštita seksualnih i reproduktivnih prava žena mogu se prijaviti u kategoriji  unapređenja kvalitete života žena. 

Najkasnije do 22. svibnja, povjerenstvo dm-a će temeljem prijava odabrati projekte kojima ćemo  pružiti podršku donacijom proizvoda iz ponude dm-a, financiranjem usluga ili kupnje materijala i  opreme ili izravnom uplatom sredstava potrebnih za realizaciju projekta. Pravila i uvjeti natječaja  „{ZAJEDNO} za bolje sutra“ te kriteriji odabira dostupni su na mrežnoj stranici  jednizadrugezajedno.hr te ih možete pronaći u prilogu e-maila. 

Jedno od najvažnijih područja u koje dm ulaže već dugi niz godina je unapređenje zdravlja naših  sugrađana i zdravstvene skrbi koja im je dostupna. Natječajem {ZAJEDNO} za bolje sutra želimo  skrenuti pozornost na teme i izazove s kojima se žene susreću u privatnom i profesionalnom životu  te podržati projekte koji će imati dugoročno pozitivan učinak na njihovo zdravlje i dobrobit.  Unaprijed Vam zahvaljujemo što ćete razmotriti prijavu na natječaj i tako podržati naše napore te  Vas molimo da obavijest o natječaju podijelite s vašim članovima dostupnim kanalima i alatima komunikacije kao što su newsletter i mrežne stranice. 

Ivan Horvat
Menadžer marketinga i odnosa s javnošću u dm-u

Poklonimo se Mariji Jurić Zagorki, heroini!

Marija Jurić Zagorka (1873.-1957.), novinarka, književnica, društvena aktivistkinja za ženska prava i hrvatski jezik, prva freelancerica – prva u 20.st.

Hrabrost, postojanost i radišnost i sl. drugo krasile su Mariju Jurić Zagorku, toliko da je se pamti i sve više ćemo govoriti o njoj. Još od najranije mladosti bila je svjesna svojih ideala. Unatoč teškom životu i napornom radu, nije se predavala nego se do kraja borila za ono što je smatrala ispravnim i vrijednim ispravnog života. 

Kao da je slijedila misao jednog aforizma iz naših dana: „Ne želim provesti život samo po duljini, već i po svoj širini.“

Nedavni javni skeč sa dodirivanjem njezinih brončanih grudi neprimjeren je, i budalast, uvredljiv svakoj ženi, suvišan svakoj skulpturi, ali ostavimo to za komentirati u drugoj prilici.

Tko dobro gleda, Marija Jurić Zagorka u mnogome će mu postati je uzor-ličnost. Marija Jurić Zagorka je heroina. Bila je rastom mala žena, ali velik čovjek i zato zaslužuje VELIKO HVALA!

Naglasci, za pamtiti o Mariji Jurić Zagorki:
  • Ustrajala je u tome da sama sebe uzdržava svojim radom, 
  • Zalagala se za javnu upotrebu hrvatskog jezika u Austro-Ugarskoj Monarhiji, 
  • Promicala je emancipaciju žena te objavila seriju ženskih portreta u Obzoru, 
  • Šest mjeseci bila je jedina zaposlena u Obzoru jer su sve kolege završile političku u zatvoru
  • Napisala trideset i pet romana, brojne novinarske članke i eseje…
  • Bremenita obiteljska situacija nije je ugasila, kako se s djecom i mladima dogodi često.
  • Grof Rauch je ponudio njezinim roditeljima plaćeno školovanje u Švicarskoj, ali roditelji su to odbili
  • Nakon tri godine lošeg i gotovo prisilnog braka, prerušena u služavku pobjegla je od muža, hrabro u nepoznato, iz Mađarske u Zagreb 
  • Bila je prva profesionalna novinarka, i to politička novinarka, prva žena izvjestiteljica iz Sabora, te stalna dopisnica iz Budimpešte i Beča.
  • Objavljivala je pod pseudonimima, najčešće muškim jer živjela je u „muškom vremenu“: Jurica Zagorski, Petrica Kerempuh, Iglica…
  • Njezini suvremenici, vodeći hrvatski književnici, nisu joj pridavali važnost, ali ona je ostajala na svom putu. 
  • Osjećaj društvenog značaja doživjela je Marija tek u trećoj dobi, krajem svog života, zalaganjem uglednih povjesničara novinarstva i književnost.
  • A kako društvo 21. st postaje zrelije , to nam je ličnost MJZ važnija i draža.

Rođena je, najvjerojatnije, 2. ožujka 1873. kraj Vrbovca, na imanju u vlasništvu grofa Ivana Erdödyja, gdje je njezin otac bio upravitelj. Kako je njezin otac kasnije bio premješten na imanje grofa Raucha, Marija svoje djetinjstvo provodi u Hrvatskom zagorju, kod Krapine. Roditelji se nisu dobro slagali, i bili više zaokupljeni svojim prepirkama, malo brigom oko djece. K tome je majka bila i psihički neuravnotežena pa je svoje nezadovoljstvo iskaljivala na djeci, pogotovo na Mariji, koja je već tada željela živjeti onaj svoj svijet. 

Neprilike u mladosti i povoljne prilike koje se nisu ostvarile

U najranijeg djetinjstva pokazivala želju za čitanjem, učenjem i pisanjem, što se tada baš i nije očekivalo od ženskog djeteta u malom mjestu Hrvatskog zagorja. Podrškom drugih, vođena svojom snažnom željom školovala se u Varaždinu i Zagrebu. Primijetivši Marijin talent, grof Rauch je ponudio njezinim roditeljima plaćeno školovanje u Švicarskoj, ali roditelji su to odbili i udali je sa svega sedamnaest godina za sedamnaest godina starijeg mađarskog činovnika Andriju Matray koji je uskoro dobio premještaj u Mađarsku. U braku je bila psihički pa i fizički zlostavljana što ju je dovelo do ruba. Nakon tri godine lošeg braka, prerušena u služavku pobjegla je od muža i iz Mađarske se vratila u Zagreb. Želi pisati za novine, što je bilo gotovo nezamislivo. Odlučuje se uzdržavati vlastitim radom, što je bilo iznimno hrabro. 

Marija postaje novinarka (tada nezamislivo zanimanje za žene)

Primili su je u uredništvo novina Obzor, i to na izričito inzistiranje biskupa Josipa Jurja Strossmayera koji je u njezinom pisanju prepoznao snažne rodoljubne osjećaje. No, dali su joj malu sobicu bez prozora u kojoj je radila i u kojoj nije mogla biti viđena jer bi ugled novina odmah bio narušen kad bi se saznalo da za njih piše žena, k tome žena koja je pobjegla od muža… Objavljivala je pod pseudonimima, najčešće muškim: Jurica Zagorski, Petrica Kerempuh, Iglica…

Pisala je novinske članke, pamflete, feljtone, putopise, pripovijetke, humoreske, kazališne jednočinke, a najpoznatija je po svojim romanima.

Romani koji su građani „gutali“ 

Brojni čitatelji s užitkom su čitali njezine povijesne romane koji su izlazili u nastavcima. Zagorka je u arhivima Zagreba, Beča, Budimpešte i Praga vrlo temeljito proučavala dostupne povijesne dokumente i bogatom literarnom maštom stvarala vrlo zanimljive fabule u kojima su žene bile prikazane kao važni povijesni likovi koji ravnopravno s muškarcima sudjeluju u društvenim zbivanjima, a nisu samo ukrasne lutke ili zločeste pokretačice sukoba i ratova. Tim romanima je evocirala prošlost 16.,17. i 18. stoljeća Hrvatske te čitateljima ponudila zanimljivo i poučno štivo na materinskom jeziku.

M.J. Zagorka
Foto: zagorka.net

Prvi roman Roblje Zagorka je napisala još 1899. godine, sa 27 godina. Poznati su joj povijesno-pustolovni romani: Grička vještica, Kći Lotrščaka, Tajna krvavog mosta, Mala revolucionarka, Vitez slavonske ravni, Republikanci, Gordana, Jadranka… Napisala je prvi krimić Kneginja iz Petrinjske ulice (1910.) te socijalno utopijski roman Crveni ocean. Svojevrsnu romansiranu autobiografiju je objavila u trećem licu pod nazivom Kamen na cesti.

Može se reći da Jurić Zagorka nije bila velika književnica, u strožim stručnim kriterijima, ali plodna svakako jest. I znala je „zavesti“ građane da redovno čitaju, što nije mali doprinos  za to doba. 

Zalaganje za žensku ravnopravnost, koja uvijek inspirira

Zalagala se za ravnopravnost spolova, pravo žena na obrazovanje, profesiju, imovinu i pravo glasa.

Ženski list 3/1932.

Bila je prva profesionalna novinarka, i to politička novinarka, prva žena izvjestiteljica iz Sabora, te stalna dopisnica iz Budimpešte i Beča. Bila je stalno zaposlena u redakciji Obzora od 1895. do 1910. godine. Kad su joj kolege dospjeli u zatvor, šest mjeseci je samostalno vodila list. Sama je pokrenula časopis za žene Ženski list 1925. i Hrvaticu 1938. godine. Surađivala je u Vijencu i u sarajevskoj Nadi, pisala je također i za Jutarnji list. Osnovala je Društvo hrvatskih književnica s mlađim kolegicama Zlatom Kolarić, Zdenkom Jušić i još nekima. Adaptirala je Šenoine i neke svoje romane za kazalište i čak ih je četrnaest praizvedeno u HNK do 1940. godine.

Borba za upotrebu hrvatskog jezika i hrvatsku samostojnost 

Zanimljivo je kako je prvu poduku dobila na mađarskom jeziku, a iako je dobro poznavala i njemački i mađarski, od rane se mladosti zalagala za upotrebu hrvatskog jezika. Pamflet o potrebi uvođenja hrvatskog jezika na željeznicama, gdje se tada koristio samo mađarski i njemački, objavila je prvi put pod pseudonimom Zagorka i svi su mislili da je autor teksta Čeh, muškarac.

Od biljega „šund“ spisateljice do pozivne revalorizacije u povijesnu ličnost

Često je nailazila na prepreke u profesionalnom, ali i u privatnom životu. Ugledni književnici Gjalski, Matoš i Krleža nisu joj pridavali važnost, ali ona je i dalje nalazila smisao u svom radu, u pisanju. Pokazala je izuzetnu snagu, hrabrost i odlučnost da ustraje na svom putu. 

Djela su joj dobila biljeg “šund” literature i dugo se nitko nije usudio ozbiljno pozabaviti njezinim radom. Josip Horvat, vodeći povjesničar novinarstva, prvi vrednuje njezin profesionalni novinarski rad, a njezinim književnim radom počinju se baviti istaknuti hrvatski povjesničari književnosti Stanko Lasić i Ivo Hergešić. Pavao Pavličić u Rukoljubu govori da nitko nije uspio tako dobro napisati fabulu, čak ni njezini cijenjeni muški kolege, realisti Kovačić, Kozarac i drugi. 

Osjećaj društvenog značaja doživjela je Marija u trećoj dobi, krajem svog života. Ako je suditi po boji njezina karaktera, njezinoj unutrašnjoj snazi, dostojanstvu, dosljednosti, dočekala je to sa zadovoljstvom – ipak se kolo hrvatske povijesti u njezino vrijeme dosta pomaklo naprijed. I njoj, MJZ zahvaljujući! 

Njezinu biografiju Zagorka – kroničar starog Zagreba napisao je i objavio 1965. godine kolega novinar Bora Đorđević. Živjela je dugo, 84 godine, svemu usprkos. Preminula je 1957. 

Tko dobro gleda, Marija Jurić Zagorka u mnogome mu je uzor-ličnost

Marija Jurić Zagorka je unatoč nesklonim vremenima ustrajala u radu koji je najviše voljela, a to je pisanje. Ustrajala je u tome da sama sebe uzdržava svojim radom, zalagala se za javnu upotrebu hrvatskog jezika u Austro-Ugarskoj Monarhiji, za emancipaciju žena te objavila seriju ženskih portreta u Obzoru, napisala trideset i pet romana, brojne novinarske članke i eseje…

Krčila je Marija s mukom putove profesionalnosti, pravednosti i  ravnopravnosti, kojima se mi i danas penjemo. Bila je rastom mala žena, ali velik čovjek i zato zaslužuje veliko hvala!

Izvor: Nova Akropola   

Autor: Lovorka Cvitić

Detaljno o životu Marije Jurić Zagorke 

Obrada teksta prema u standardu odgovorno.hr – Goran Tudor   (uvidnik, naslov i podnaslovi, izdvojeni i boldani naglasci,

Ravnoteža poslovnog i privatnog – kako nam je? Mamforce Nacionalno istraživanje „Roditeljstvo i karijera“ daje odgovore. Re-kreiraj posao i život za žene i muškarce.

mamforce-obitelj
Opsežno nacionalno istraživanje 'Roditeljstvo i karijera' pokazalo je kako se zaposleni roditelji nose sa izazovima usklađivanja roditeljstva i karijere te što se događa s karijerama muškaraca i žena kada postanu roditelji

Kako se zaposleni roditelji nose sa izazovima usklađivanja roditeljstva i obveza iz posla? Što se događa sa ženskim, a što s muškim karijerama? Nacionalno istraživanje „Roditeljstvo i karijera“ pokazuje da 65 posto zaposlenih roditelja mora raditi kompromise u karijeri, a svaka druga žena se suočila s preprekama u dobivanju povišice, napredovanju ili prilikama za napredak zbog majčinstva.

Pogledajte sve rezultate istraživanja u pdf-u

Odgovore na gornja pitanja dalo je opsežno nacionalno istraživanje Roditeljstvo i karijera, koji su početkom ožujka predstavljeni u okviru događaja predstavljanja i novih članica MAMFORCE zajednice, odnosno institucija i tvrtki koje su dobile MAMFORCE standard – njih ukupno 12.

Rezultati istraživanja

Rezultati istraživanja su dobar Putokaz što organizacije mogu napraviti kako bi razvoj karijere bio omogućen svima bez obzira na roditeljstvo i ostale različitosti.

 

  • Istraživanje je potvrdilo da muškarci imaju bolju ravnotežu privatnog i poslovnog života od žena. 
  • Zaposlenim roditeljima je fleksibilnost visoko na listi prioriteta te njih čak 50 % želi povećanje korištenja fleksibilnih radnih aranžmana.
  • Skrb o djeci je još uvijek dominantno ženska odgovornost, te majke provode više vremena s djecom u rutinskim aktivnostima.
  • Svaka druga ispitana majka doživjela je uslijed svoje roditeljske uloge neku od prepreka kao što je dobivanje povišice, promaknuća ili prilike za napredak u struci. 
  • Da propuštaju više prilika za razvoj karijere, majke to takvim i doživljavaju, dok muškarci smatraju da su im prilike izjednačene. 
  • Također, više žena smatra da je spol važan čimbenik promocije, njih 38 % u odnosu na 19 % muškaraca. 
  • Karijerne težnje se djelomično razlikuju u korist muškaraca (51 vs 41 posto).
  • No, mlađe generacije žena pokazuju veliki interes za razvoj karijere (91 % u dobi do 30 godina i 57 % u dobi do 40 godina) što je jasan znak organizacijama za osiguravanje potrebne podrške. 
  • Za razvoj ženskih karijera je važan i rodni balans na svim razinama koji trenutno nedostaje na razini visokog menadžmenta.1

 

 

 

Naglasci o istraživanju – rekli su: 

Predstavljajući prikaz rezultata istraživanja Diana Kobas Dešković, direktorica tvrtke Spona Code i voditeljica istraživanja, tom je prilikom izjavila: 

„Ženama i muškarcima je potrebna različita podrška za ostvarenje istih karijernih mogućnosti. Provedeno istraživanje jasno pokazuje razliku u percepciji prilika po spolu, pri čemu muškarci ne vide prepreke s kojima se žene susreću. Takvo mišljenje često prevladava i u organizacijama kojima kroz postupak certifikacije za MAMFORCE standard ukazujemo na stvarno stanje i pomažemo u promjeni koja vodi pravičnijoj i inkluzivnijoj kulturi. Zajednica takvih, osviještenih organizacije je danas bogatija za četiri nove članice koje su na početku puta promjene te osam tvrtki koje su već napravile značajne promjene u svojim sustavima čineći ih pravičnijima i inkluzivnima, na čemu im čestitamo!“

Sudionike dodjele na samome početku pozdravio je Vicko Mardešić, ravnatelj Uprave za upravljanje operativnim programima EU u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, koji je tom prilikom rekao kako:

“Prepoznajući potrebe suvremene obitelji s djecom i važnost unapređenja ravnoteže između privatnog i poslovnog života, Vlada kontinuirano ulaže velike napore u širenje mreže socijalnih usluga kako bi u svim krajevima Hrvatske osigurala što bolju skrb za djecu i zavisne članove obitelji. Znatno je unaprijeđen i zakonodavni okvir – u sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora podignut je iznos naknade za roditeljski dopust te je uvedeno pravo na očinski dopust, s ciljem ravnopravnije raspodjele skrbi o djeci u najranijoj dobi od strane oba roditelja.“

O projektu Re-kreiraj posao i život za žene i muškarce

Događaj Roditeljstvo i karijera – izazovi zaposlenih i tata organiziran je u okviru projekta Re-kreiraj posao i život za žene i muškarce koji promiče uravnoteženu roditeljsku odgovornost. Provedbu projekta sufinancira Europska komisija programom REC (Rights, Equality and Citizenship/Prava, jednakost i građanstvo). Koordinator projekta je Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, a partneri su Hrvatska zajednica županija i Spona Code.

Projekt Re-kreiraj posao i život za žene i muškarce promiče uravnoteženu roditeljsku odgovornost. Naime, rodno uvjetovanim stereotipima društvo očekuje da se o djeci primarno brinu majke dok se očeve obeshrabruje u preuzimanju aktivnije uloge u roditeljstvu. Cilj projekta je povećati osviještenost i utjecati na nejednaku podjelu odgovornosti unutar obitelji kao i na nepovoljnu poziciju zaposlenih majki i općenito roditelja.

DOBRA HRVATSKA
Ožujak, 2023.

odgovorno@odgovorno.hr
www.odgovorno.hr

NAJČITANIJE