Kako je rat utjecao na okoliš Ukrajine?

Objavio
Odgovorno
-
Kako je rat utjecao na okoliš Ukrajine?
Foto: Stefan Keller / Pixabay

Novo izvješće OECD-a detaljno opisuje kako je rat utjecao na okoliš Ukrajine i izglede za “zelenu rekonstrukciju”. Šume, kopneni i morski ekosustavi, tvornice, ceste i kuće u Ukrajini pretrpjeli su “rasprostranjenu i ozbiljnu štetu” od granatiranja. Zdravstveni rizici uključuju toksično onečišćenje od oružja, građevinskih ostataka i nesigurne vode. Eventualna poslijeratna obnova mogla bi “iz temelja transformirati” Ukrajinu prema zelenoj, ugljično neutralnoj ekonomiji, kaže OECD.

Rat u Ukrajini izazvao je “neposredne i dugoročne posljedice na ljudsko zdravlje”, ali i “rasprostranjenu i ozbiljnu štetu” okolišu, upozorava novo izvješće. Iako se Ukrajina mora usredotočiti na kratkoročno uklanjanje rizika, nakon rata moglo bi doći do zelenog oporavka, smatra Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Šteta po okoliš Ukrajine

Ruska invazija unazadila je napredak koji je Ukrajina postigla u ekološkim izazovima prije rata, kaže OECD. Granatiranje je prouzročilo široku i ozbiljnu štetu ukrajinskom okolišu, prirodnim resursima i infrastrukturi, navodi se u izvješću. To uključuje šume i kopnene i morske ekosustave, uz industrijske objekte, prometnu infrastrukturu i kuće.

Ukrajinska infrastruktura za vodu, kanalizaciju i upravljanje otpadom također je pogođena. Rezultat su “neposredne i dugoročne posljedice za ljudsko zdravlje i ekosustave”, kaže OECD.

Dugoročni zdravstveni rizici

Zrak, voda i tlo u Ukrajini zagađeni su otrovnim tvarima zbog “kontinuiranih baražnih udara” na infrastrukturu poput rafinerija, kemijskih tvornica, energetskih postrojenja, industrijskih skladišta i cjevovoda. Požari i urušavanje zgrada dodatno povećavaju problem.

To predstavlja rizik od dugoročnih zdravstvenih prijetnji poput raka i respiratornih bolesti. Utjecaji će se osjetiti izvan granica Ukrajine i kolektivno predstavljaju “ozbiljne zdravstvene rizike za stanovništvo”, kaže OECD.

Nesigurna opskrba vodom

Oštećenje ukrajinske vodoopskrbne infrastrukture takvo je da oko 1,4 milijuna ljudi u zemlji trenutno nema pristup čistoj vodi, a još 4,6 milijuna ljudi ima samo ograničen pristup čistoj vodi.

OECD u svom lipanjskom izvještaju konstatira da je granatiranje uzrokovalo ozbiljnu štetu ukrajinskom vodoopskrbnom sustavu od rijeke Dnjepar do grada Mikolajeva. Time je prekinut pristup pitkoj vodi na tri tjedna – sve dok susjedne regije nisu odgovorile transportom vode za zadovoljenje osnovnih potreba. U lipnju je Ukrajina započela provjeru zdravstvenih podataka za koleru – potencijalno smrtonosnu bakterijsku infekciju uzrokovanu konzumiranjem kontaminirane hrane ili vode.

Vojni otpad u Ukrajini

U Ukrajini su se razine otpada “dramatično” povećale zbog vojnih operacija. To uključuje vojna vozila i opremu koja su oštećena ili napuštena, fragmente granata, civilna vozila i ostatke zgrada. Tu je i neprikupljeni kućni i medicinski otpad.

Dio tog otpada je toksičan i trebat će posebno rukovanje, transport i odlaganje, kaže OECD. Na primjer, medicinski otpad i fragmenti granata. Građevinski ostaci također mogu sadržavati otrovne tvari poput azbesta – minerala nalik vlaknima koji može oštetiti pluća – i teške metale poput olova i žive, koji su povezani s višestrukim zdravstvenim rizicima.

Priroda u Ukrajini pati

Ukrajina procjenjuje da je 900 njezinih zaštićenih prirodnih područja pogođeno ruskim vojnim aktivnostima. Oko 30% svih ukrajinskih zaštićenih područja – koja pokrivaju 1,2 milijuna hektara – pati od posljedica rata.

“Šume su uništene požarima izazvanim granatiranjem i zlouporabom od strane ruskih snaga, a mnoge su zatrpane uništenim ili napuštenim vojnim vozilima”, kaže OECD.

Otrovno oružje

Ostaci streljiva u Ukrajini izravan su rizik za javno zdravlje. One ispuštaju otrovne tvari u tlo i utječu na kvalitetu površinskih i podzemnih voda. Opasne tvari uključuju teške metale koji se koriste u municiji, eksplozivne spojeve i pogonska goriva iz projektila i raketa.

“Veliki broj napuštenih ili oštećenih vojnih vozila sadrži otrovne materijale koji predstavljaju rizik za civile i okoliš i zahtijevaju pažljivo rukovanje tijekom prikupljanja i odlaganja”, dodaje OECD.

Kratkoročna rješenja

Kratkoročno gledano, fokus Ukrajine trebao bi biti “uklanjanje i smanjenje” neposrednih rizika za ljudsko zdravlje i okoliš od utjecaja rata. Prikupljanje, obrada i sigurno zbrinjavanje “ogromne količine” vojnog i drugog otpada pomoći će u smanjenju neposrednih zdravstvenih rizika, kaže OECD.

Popravak i ponovna izgradnja “učinkovitije ekološke infrastrukture” također će biti hitan prioritet. To će biti potrebno za osiguranje sigurne pitke vode i sanitarnih uvjeta te za prikupljanje, pohranjivanje i obradu otpada – pri čemu se najprije rješavaju najveći rizici za ljudsko zdravlje.

Dugoročna rješenja za Ukrajinu

Dugoročno gledano, Ukrajina može iskoristiti svoju poslijeratnu obnovu da se “temeljno transformira” prema zelenom, ugljično neutralnom gospodarstvu, kaže OECD. 

“Obnova ne bi trebala ponovno stvoriti prijeratno gospodarstvo, koje se temeljilo na fosilnim gorivima, energetski neučinkovito i intenzivno zagađivalo”, kaže se u izvješću. Umjesto toga, prioritet treba dati izgradnji energetski učinkovitijih industrija i transportnih sustava koji manje zagađuju okoliš. Kuće, škole i bolnice trebale bi se obnoviti materijalima s niskim udjelom ugljika kako bi bile energetski učinkovitije, kaže OECD.

Ukrajina će trebati politiku zaštite okoliša, propise i standarde koji će voditi ovu zelenu transformaciju, kaže se. Održivo financiranje obnove Ukrajine također bi trebalo biti usmjereno prema postizanju ekoloških i zelenih ciljeva. “Ova vizija bi trebala obuhvatiti ne samo područja koja su najviše pogođena ratom, već cijeli teritorij Ukrajine.”

Posljedice rata u Ukrajini bit će svestrane i dalekosežne – hoće li doći do stanja „katastrofa za katastrofama“?

Ruska invazija na Ukrajinu imat će dalekosežne posljedice u raznim područjima: situacija je evoluirala u humanitarnu krizu, dovela je do nestabilnosti sigurnosti hrane i energije i postavlja pitanja o arhitekturi globalne sigurnosti.

Ovi izazovi neće biti ograničeni na Ukrajinu, već će zbog globaliziranog svijeta u kojem živimo predstavljati izazove diljem svijeta. Moraju se pronaći i kratkoročna i dugoročna rješenja kako bi se osiguralo da te posljedice neće dovesti do katastrofa za katastrofama.

Ruska invazija na Ukrajinu bila je prekretnica za svjetsku sigurnost, međunarodno gospodarstvo i našu globalnu energetsku arhitekturu. Nije moguće ovakav rat svesti na jednu regiju dok živimo u globaliziranom svijetu. Ne možemo zadržati zračenje unutar zemljopisnih granica jedne zemlje ili eliminirati jednu zemlju iz krhkosti opskrbnih lanaca. Ova nova vrsta hibridnog rata, uključujući njegovu ozbiljnu humanitarnu krizu, kibernetičke napade i ekonomske poteškoće, kao i dezinformacijske i propagandne kampanje, geopolitičke napetosti oko opskrbe energijom plus prijetnju nuklearnog rata imat će dalekosežne učinke.

Humanitarni učinak

Prema podacima Ujedinjenih naroda, više od jedanaest milijuna ljudi dosad je napustilo svoje domove u Ukrajini: 5,3 milijuna od kojih je otišlo u susjedne zemlje, dok je 6,5 milijuna ljudi sada interno raseljeno u samoj zemlji zbog nastavka rata. UN-ova agencija za djecu vjeruje da je dvije trećine sve ukrajinske djece pogođeno i da su morali napustiti svoje domove.

Većina Ukrajinaca ostala je bez posla

Od početka rata polovica Ukrajinaca izgubila je posao. Samo 2% uspjelo je pronaći privremenu zaradu. Ključno je da će ulaganje u ponovno obrazovanje i razvoj vještina pomoći u poboljšanju ove situacije. Oni koji su otišli u druge zemlje voljni su se vratiti kući kada to bude sigurno učiniti. Ako im se u međuvremenu omogući ulaganje u znanje, nova iskustva i poslovnu kulturu, mogli bi potaknuti ukrajinsko gospodarstvo nakon rata.

Globalna kriza hrane

Do rata Ukrajina je uzgajala dovoljno hrane da prehrani 400 milijuna ljudi diljem svijeta, što uključuje 50% svjetske zalihe suncokretovog ulja, 10% svjetske zalihe žitarica i 13% globalne zalihe kukuruza. No ove godine do 30% površina usjeva u Ukrajini nije zasađeno ili požnjeveno ove godine zbog ruskog napada. Uz to, poremećeni su opskrbni lanci iz Ukrajine zbog zatvaranja crnomorskih luka i ograničene mogućnosti transporta robe preko zapadne granice.

Zbog rata i posljedično blokade gradova, nedostatka sjemena i gnojiva, poljoprivrednici su se borili da obave sjetvu. Tržišta su već reagirala. Cijene pšenice porasle su za gotovo 25 posto tijekom prošle godine. To će dovesti do problema s opskrbom, što će utjecati na dostupnost hrane za ljude diljem svijeta.

Zbog trenutne situacije, Ukrajina se suočava s krizom hrane u nekoliko gradova, s ograničenom ili nikakvom mogućnošću dopremanja dodatnih zaliha. Ova prehrambena kriza dio je većeg ekonomskog rata koji je invazija na Ukrajinu pokrenula. Problem neće biti ograničen samo na Ukrajinu, već će teško pogoditi i druge istočnoeuropske zemlje, jer će cijene kratkoročno rasti, a nestašice će se dugoročno povećavati.

Zbog toga je sada potrebna podrška malim poljoprivrednicima kako bi ove sezone uzgojili hranu i zadovoljili domaće potrebe zemlje. Za dugoročnu perspektivu potrebno je uspostaviti zelene održive poljoprivredne prakse.

Energetski izazovi

Ruska invazija na Ukrajinu ima potencijal dugoročno ubrzati globalni prijelaz na zelenu energiju, ali kratkoročno će imati ogromne posljedice na cijenu energije i tržišne strukture. Prvo, zemlje rade na planovima za nepredviđene situacije kao odgovor na nestašicu nafte i plina. Sjedinjene Države, Velika Britanija i Kanada uvele su embargo na uvoz ruske nafte i plina. EU također radi na planovima za smanjenje ovisnosti o ruskom plinu i nafti do 2024. godine. Druge države i velike privatne energetske tvrtke, poput Shella, BP-a, Equinora, Exxona napuštaju Rusiju. Tržišta reagiraju skokom cijena plina i nafte. Sigurnost i pristupačnost igrat će ključnu ulogu u državnoj politici energetskih tvrtki.

Ovo označava promjenu u načinu na koji razmišljamo o energiji i odakle je dobivamo: ulaganje u obnovljive izvore smatrat će se komponentom energetske sigurnosti – i političke stabilnosti. Stoga bi brzi razvoj tehnologija potrebnih za zeleni prijelaz samo ubrzao ovaj proces.

Izvor:
OECD Policy Responses on the Impacts of the War in Ukraine
World Economic Forum: The consequences of the war in Ukraine will be far-reaching 

DOBRA HRVATSKA
Studeni, 2022.
www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

NOVO – SEMINAR: „Zaštita prijavitelja nepravilnosti – primjena Zakona“. Da li će zviždačima biti lakše?!

Objavio
Odgovorno
-
SEMINAR: „Zaštita prijavitelja nepravilnosti – primjena Zakona“

Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (NN br. 46/22) reguliran je postupak prijavljivanja nepravilnosti i prava osoba koje prijavljuju nepravilnosti na jedan od zakonom predviđenih načina:

  • unutarnjim prijavljivanjem, 
  • vanjskim prijavljivanjem i 
  • javnim razotkrivanjem nepravilnosti. 

Povjerljive osobe zadužene su za provedbu postupka unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti te su pučkoj pravobraniteljici, kao tijelu nadležnom za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti, u svrhu praćenja zaštite prijavitelja nepravilnosti, dužne dostaviti pisanu obavijest o zaprimljenim prijavama nepravilnosti i ishodu postupanja po prijavi, u roku od 30 dana od odlučivanja o prijavi. 

Radi učinkovitog postupanja temeljem Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, pučka pravobraniteljica organizira seminar pod nazivom: „Primjena Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti“, koji će se održati:

8. studenog 2022. godine u trajanju od 10:00 do 13:30 sati

u dvorani Kuće ljudskih prava, Selska cesta 112c, Zagreb.

Seminar je namijenjen povjerljivim osobama poslodavaca radi boljeg razumijevanja njihove uloge, odnosno prava i obveza u provedbi postupka unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti kod poslodavca te će se sudionici kroz teoretski i praktični dio seminara upoznati s odredbama Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti i njegovom primjenom na konkretnom slučaju. 

***

Predavačice na seminaru su zamjenica pučke pravobraniteljice, Dijana Kesonja i savjetnice pučke pravobraniteljice, Jasminka Hum Kezele i Sedina Dubravčić, s iskustvom poznavanja zakonodavnog okvira i prakse zaštite prijavitelja nepravilnosti.

Sudjelovanje na seminaru je besplatno za sve polaznike. 

Zainteresirane povjerljive osobe mole se da popunjenu prijavu za sudjelovanje dostave na e-mail adresu aron.pecnik@ombudsman.hr najkasnije do 4. studenog 2022. godine u 14,00 sati.

Broj polaznika seminara ograničen je na 25 sudionika, a sudjelovanje je moguće nakon primitka potvrde sudjelovanja na seminaru. 

U slučaju većeg broja prijava, razmotriti će se mogućnost organizacije dodatnog seminara, o čemu će prijavljene osobe biti pravovremeno obaviještene.

PROGRAM ZA POLAZNIKE

Primjena Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti
8. studenog 2022., Zagreb, Kuća ljudskih prava

Vrijeme Tema/sadržaj
  9,30 – 10,00 Registracija polaznika
10,00 – 11,15 Upoznavanje sa Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (pojmovi, temeljna načela, prava prijavitelja nepravilnosti, vrste prijavljivanja nepravilnosti, sudska zaštita prijavitelja nepravilnosti, prekršajne odredbe)
11,15 – 11,30 Pitanja
11,30 – 12,00 Pauza za kavu
12,00 – 13,30 Izazovi u provedbi Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (praktične vježbe, pitanja i odgovori)
13,30 Kraj seminara

 

Obrazac za prijavu

DOBRA HRVATSKA
Studeni, 2022. 

INA već osmu godinu zbrinjava velike količine ugljičnog dioksida

Objavio
Odgovorno
-
Utisna bušotina EOR Ivanić-Grad / Foto: Matija Djanjesic - CROPIX

Međunarodna gospodarska komora uvrstila je Inin projekt u dobre prakse ublažavanja klimatskih promjena, kao jedini projekt iz Hrvatske. 

S utiskivanjem ugljikovog dioksida u iscrpljena naftna ležišta INA je počela prije osam godina, najprije u Ivaniću, a godinu dana kasnije na sjevernom dijelu polja Žutica. U južnom dijelu polja Žutica utiskivanje CO2 počelo je 2020. 

Dosad je utisnuto 2,7 milijuna tona, od čega je većina trajno uskladištena u ležištima bušotina. 

Da nije EOR projekta, sav spominjani ugljikov dioksid bio bi ispušten u atmosferu.

Važna obljetnica

14. listopada 2014., započelo je utiskivanje CO2 u 11 bušotina naftnog polja Ivanić, a godinu dana kasnije, 15. listopada 2015., započelo je utiskivanje CO2 u 8 bušotina na sjevernom dijelu naftnog polja Žutica. EOR projekt na poljima Ivanić i Žutica je jedan od najvećih i najvažnijih projekata Istraživanja i proizvodnje nafte i plina i do sada je u projekt uloženo preko 1,3 milijarde kuna. Od početka utiskivanja CO2 u polje Ivanić, dnevna proizvodnja nafte i plina je povećana i dosegla je razinu proizvodnje iz 2000., a udio EOR projekta u dnevnoj proizvodnji polja trenutno je 70 %. 

Inovativna suština EOR projekta

Posljednjih osam godina INA  koristi EOR (eng. enhanced oil recovery) metodu povećanja iscrpka nafte, zahvaljujući kojoj je zabilježen značajan rast proizvodnje. Ukratko, to je proces povećanja iscrpka nafte utiskivanjem fluida u naftno ležište čime se utječe na kemijske i fizikalne interakcije u ležištu te time unaprjeđuje crpljenje fluida. Konvencionalnim metodama proizvodnje nafte moguće je prosječno iscrpiti od 20 do 40 posto početnog volumena nafte utvrđenog u ležištu, odnosno ležište nije moguće iscrpiti u potpunosti. Primjenom EOR metode konačni iscrpak moguće je povećati sa spomenutih 20 do 40 posto na 60 posto pa i više. Zbog različitih karakteristika naftnih ležišta nisu sva podobna za primjenu EOR-a niti je svaka EOR metoda primjenjiva na svako ležište.

EOR – jedan od najvećih projekata Istraživanja i proizvodnje nafte i plina 

EOR projekt na poljima Ivanić i Žutica je jedan od najvećih i najvažnijih projekata Istraživanja i proizvodnje nafte i plina u Ini. Do sada je u projekt uloženo oko 1,3 milijarde kuna, a trajanje proizvodnje očekuje se do 2050. godine, čime je životni vijek tih naftnih polja značajno produljen. U 2021. započeo je i EOR pilot projekt na polju Šandrovac. 

Da nije EOR projekta, sav spominjani ugljikov dioksid bio bi ispušten u atmosferu, a ovako najveći dio ostaje trajno pohranjen u ležištu. Upravo zato je ovo projekt od velikog značaja za Hrvatsku, ali i regiju s ekološkog aspekta. 

Izniman ekološki značaj –  dobivene nagrade

„Izgrađena postrojenja i instalacije te stručno znanje koje INA posjeduje, omogućuju proširenje aktivnosti utiskivanja CO2 na druga iscrpljena eksploatacijska polja. Isto tako, iskustvo se može iskoristiti u tranziciji prema CCS metodi, odnosno poslovnom modelu hvatanja CO2 iz velikih industrijskih postrojenja i njegovo utiskivanje i trajno skladištenje u iscrpljena naftna i plinska polja, s ciljem ostvarivanja zadanih ciljeva niskougljične strategije u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji“, ističe Nikolina Lukačić Petrović, direktorica  Projekata izdvajanja, uporabe i zbrinjavanja ugljikovog dioksida u Ini. 

Nikolina Lukačić Petrović
Nikolina Lukačić Petrović / Foto: INA

Ovaj je projekt u listopadu 2021. godine dobio priznanje za doprinos zaštiti okoliša i održivom razvoju koje dodjeljuje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u sklopu Konferencije o budućnosti Europe. INA je za EOR projekt osvojila nagradu u kategoriji „Proces za uspješnu primjenu inovativnog rješenja u području procesnih i proizvodnih metoda koje štite okoliš i potiču održivi razvoj”. Priznanje je to velikom iskustvu koje INA posjeduje u područjima izdvajanja, upotrebe i skladištenja ugljikovog dioksida. Projekt je također uvršten u dobre prakse ublažavanja klimatskih promjena Međunarodne gospodarske komore Ujedinjenog kraljevstva, kao jedini projekt iz Hrvatske. 

Među 50 slučajeva iz 20 različitih zemalja po pitanju strategija za ublažavanje klimatskih promjena u svijetu, EOR je prepoznat kao jedan od ključnih projekata koji dolazi iz Hrvatske. Prema izvješću Međunarodne gospodarske komore, uz ovakve i slične inovativne projekte postići će se niskougljično globalno gospodarstvo do 2050. godine. Cijeli izvještaj komore moguće je pročitati ovdje. 

Time je INA plasirala Hrvatsku među svjetske standarde po pitanju brige o okolišu i još jednom pokazala da Hrvatska ima dobre prakse i ideje koje vrijede na svjetskoj razini i prepoznate su od svjetskih, relevantnih institucija. 

Između ostalih važnih projekata kao što su pomaganje potrebitima i ugroženima, ali i nizom brojnih ekoloških akcija, INA se pokazala kao kompanija koja brine za dobrobit zajednice i okoliša. 

DOBRA HRVATSKA
Studeni, 2022.
www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Majka opreza u farmaciji i zdravstvu – etična i hrabra doktorica Kelsey

Objavio
Goran Tudor
-
Dr F. Kelsay
Frances Oldham Kelsey, MD, PhD, prima Predsjedničku nagradu za istaknutu saveznu državnu službu od predsjednika Johna F. Kennedya 1962. / Foto: Istraživački centar za posebne zbirke - Knjižnica Sveučilišta u Chicagu

U američkoj i svjetskoj povijesti zdravstva jedna je liječnica zauzela posebno mjesto: Frances Kathleen Oldham Kelsey, kanadska farmakologinja zaposlena u Američkoj agenciji za hranu i lijekove (FDA), iznimna po odvažnosti i otporu zahtjevima lobista i proizvođača da popusti… Njezinom velikom postignuću odao je priznanje i John Kennedy, koji joj je dodijelio „Predsjednikovu nagradu za posebne zasluge za opće dobro“, i tom prigodom rekao: „Dodjeljuje se priznanje … zbog iskazane najveće profesionalnosti, odluke da ne dopusti primjenu novog neistraženog lijeka i sprečavanja goleme tragedije rađanjem djece s deformitetima. Dr. Kelsey dala je neizmjeran doprinos zaštiti zdravlja američkog naroda.“ Bila je druga žena u SAD-u koja je primila to visoko odlikovanje.

Modu „spasonosnog lijeka“ zaustavila i slomila grupa hrabrih i dosljednih profesionalaca

Frances O. Kelsey
Dr. Frances O. Kelsey, prikazana ovdje 1960-ih, provela je veći dio svoje karijere u FDA-i nadzirući znanstvena istraživanja lijekova.

Odmah po zaposlenju u moćnoj agenciji FDA, dr. Kelsey nije odobrila farmaceutskoj kompaniji „Merrell C“ (nositeljici patenta za SAD,  stavljanje njemačkog lijeka thalidomida na američko tržište. Lijek je naširoko ušao u upotrebu još 50-ih, posebno u Europi, kao „spasonosna pomoć“ trudnicama u bolnom nošenju s nesanicom i mučninama u prvim mjesecima trudnoće. Međutim, nuspojave lijeka, koje u prvim godina primjene još nisu bile znanstveno ispitane, imale su kobno djelovanje na zdravlje fetusa u majčinoj utrobi. Doktorica Kelsey je smatrala kako su predočeni podaci o sigurnosti thalidomida nedovoljni te je zatražila dodatna ispitivanja, oslanjajući se na načela „opravdane sumnje“ i „odgovornog opreza“. Dok je dr. Kesley tražila i izučavala dokaze, posebno izvješća njemačkog kolege Widukinda Lenza i drugih, farmaceutska kompanija koristila je silne veze i našla posredan put – podijelila je besplatno, samo u Americi, 2,5 milijuna pilula, tobože u svrhu istraživanja. Na sreću, tisuće obiteljskih liječnika nije bilo toliko revno u pisanju recepata pa je podijeljeno samo 20.000 doza. Sakupivši napokon dovoljno dokaza o očitoj sumnji o štetnosti tih pilula, dr. Kelsey je krajem 1961. alarmirala državne vlasti i lijek je povučen iz upotrebe. Ipak, u SAD-u je rođeno oko 400 djece s deformitetima. Nakon toga, veoma brzo, korištenje lijeka obustavljeno je u cijelom svijetu…

„Thalidomide-šok“ ili razmjeri velike tragedije 1960-ih

Moj prijatelj, kad se 2005. zatekao u Londonu, poslao mi je razglednicu mramorne skulpture na glavnom trgu Trafalgar Square, s likom nage žene-trudnice u sjedećem položaju, bez ruku i s kržljavim nogama. Na postolju natpis: „Thalidomide?“

Godine 2005. temeljem narudžbe gradonačelnika Londona, postavljena je na Trafalgar Squareu 3,6 metara visoka i 13 tona teška mramorna figura trudne umjetnice Alison Lapper koju je izradio kipar Marc Quinn. / Foto: Arup / Greater London Authority

Veliki kip je spomenik brojnoj osakaćenoj i umrloj djeci i gorko podsjećanje na istoimenu najveću medicinsku tragediju koja je svijetom proletjela pedesetih. Thalidomide je izvorno lijek njemačkog proizvođača „Grünenthal“, za kojim su, nakon silne reklame o njegovoj „čudesnoj moći za sve“, u velikoj nadi posegnule mnoge trudne žene radi smanjenja tegoba u prvim mjesecima trudnoće. No, „čudesni lijek“ nije bio ni pouzdan ni testiran, već zapravo – grozomoran, nakon što je vrijeme otkrilo da je svojim nus-efektom bio razlog silnim pogibeljima po razvoj ploda u mnogih majki. Od 1957. do 1961., oko pet milijuna žena u 50-ak država upotrijebilo je više od 300 milijuna dnevnih doza thalidomida. Od sredine 50-ih diljem svijeta rađala su se djeca s deformitetima udova, glave… bez ruku, nogu. Ništa ne sluteći, žene su i dalje uzimale lijek … Tko zna kuda bi se otela ova priča, da sreća nije u nju unijela i svoje junake, prve liječnike koji su počeli povezivati sve te slične nesreće i izučavati moguće uzroke, da bi na koncu svojim zalaganjem u toku 1961.  zaustavili široku konzumaciju spomenutog „lijeka“ i spriječili još veću tragediju.

U sinergiji s kolegama – Uz potporu kolega, američka liječnica dr. Frances Oldham Kelsey nije dala dopuštenje za primjenu, a kasnije je ishodila i opću zabranu tog lijeka u SAD-u.

U svijetu, u 47 država, a najviše u Velikoj Britaniji i Njemačkoj, uslijed korištenja thalidomidea rođeno je oko 20.000 djece s deformitetima, jednako toliko bilo je mrtvorođeno, a ne zna se koliko se budućih majki odlučilo na pobačaj kako bi spriječile osobnu i djetetovu tragediju. 

Dobrobiti lijeka i mogućnosti opasnih nuspojava – stalno zajedno!

Slučaj s thalidomidom smatra se prekretnicom u percepciji rizika od lijekova, u načinu provjere sigurnosti lijekova i njihovih nuspojava. Od skandala s thalidomidom u šezdesetim godinama prošloga stoljeća, zauvijek je srušen mit o lijekovima bez štetnih učinaka i znatno su pooštreni zahtjevi za prethodnim istraživanjima i analizama dokaza prije uvođenja lijeka na liste. Ipak, i poslije, i danas, imamo slučajeve otkrivanja kontroverznih lijekova nakon godina upotrebe. Klaus Ruthenberg s njemačkoga sveučilišta u Coburgu parafrazirao je staru Paracelsusovu tvrdnju iz 15. stoljeća: „Ako lijek djeluje, onda ima štetne nuspojave.“ Time se i mi u 21. stoljeću itekako ravnamo dok pomno čitamo upute o nuspojavama lijeka.

Zahvalno čovječanstvo slavnoj liječnici

Kelsey 2001
Kelsey (87 godina) na prijemu FDA povodom njezina uvođenja u Nacionalnu kuću slavnih žena / Foto: FDA

Čovječanstvo neće nikad zaboraviti Francis Kelsay, veliku liječnicu s integritetom. Godine 1995. skupština kanadskog grada Mill Bay počastila je heroinu ove priče nazvavši po njoj medicinsku školu – „Frances Kelsey Secondary School“. Konačno, 2001. gđa Kesley uvrštena je u Američku kuću slavnih žena, a bila je aktivna čak i u svojoj 87-oj, kad je prihvatila  dužnost „virtualne mentorice“ u Američkoj medicinskoj organizaciji. I na kraju, krug se posve zatvorio postavljanjem skulpture „Thalidomide“ u Londonu, pred kojom neupućeni stanu i pitaju se o pravom značenju. A kad potom uguglaju to ime, saznaju mnogo o povijesti medicine i hrabrosti, koje su probudile svijet – nakon čega ništa više nije bilo isto. 

Farmaceutske tvrtke su uskoro iza thalidimide tragedije izbrisale iz svog marketinškog riječnika slogan „spasonosan lijek“. Danas, možda sa sličnom nadom i nekritičnošću, prihvaćamo novu modu „pametnih“ i veoma skupih lijekova. 

Goran Tudor
DOBRA HRVATSKA
Studeni, 2022.
www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Za održivi, ljepši i humaniji grad umjesto današnjeg , 31.10. – Svjetski dan gradova

Objavio
Odgovorno
-
Svjetski dan gradova
Ilustracija - kineski grad Tijanin / Foto: 畅 苏 / Pixabay

Grad koji danas može biti uzor blizu nam je. Beč je uzor-grad.
Povijesno prvo obilježavanje Svjetskog dana gradova zabilježeno je 2014. u gradu Šangaju (Kina). Godinu dana ranije, 2013., Generalna skupština UN-a proglasila je 31.10. Svjetskim danom gradova, sa ciljem poticanja interesa međunarodne zajednice za globalnu urbanizaciju, suradnje među državama u pronalaženju mogućnosti i rješenja izazova urbanizacije te davanja doprinosa održivom urbanom razvoju širom svijeta. Današnji gradovi ostavljaju, uz ostalo, i velike negativne posljedice po ljude i okoliš. Zbog prijetećeg rasta razine mora ugroženo je u svijetu oko milijardu gradskih stanovnika i preko 130 lučkih gradova.

Nekontrolirano širenje i rast gradova – negativne posljedice

Dosadašnji razvoj gradova često pati od nekoliko negativnih trendova poput brzog rasta stanovništva, nekontroliranog širenja gradova, nedostatka stambenog prostora, zagađenja zraka i zagušenja prometa, kao i isključivanja i nejednakog pristupa mogućnostima. Te trendove kontinuirano izazivaju postojeći model gradskog upravljanja i njegovu sposobnosti da odgovori na rastuće rizike.

Staromodni modeli gradova i neki novi – uzor je BEČ

Postojeći, staromodni modeli upravljanja gradova stvaraju probleme sami po sebi, ne dopuštaju razvoj, pokazuju nesposobnost da odgovore na rastuće rizike. 

Jedan od najbolje upravljanih gradova u našoj blizini je Beč, koji je u mnogo aspekta kvalitetnog življenja, kulture stanovanja, širenja zelenila, organizacije komunalnog gradskog poduzeća pravi lider. Beč doslovce izaziva uzdah – da je tamo živjeti!

e-bus u Beču
U prvoj četvrti Beča putnike prevoze dvije autobusne linije na električni pogon. E-busevi se sve više koriste i u susjednoj Njemačkoj. Fotografija: © Wiener Linien/Helmer

I gradovi pate zbog klimatske promjene

Gradovi širom svijeta suočeni su sa posljedicama povezanim i s klimatskim promjenama (poplave, suše, povećanje nivo mora, toplotni udari, klizišta i oluje). Najmanje 130 lučkih gradova s više od milion stanovnika moglo bi biti suočeno s priobalnim poplavama, a više od milijardu ljudi u neformalnim urbanim sredinama je praktično pod rizikom, pokazuju podaci koje su objavile Ujedinjene nacije (UN).

Za održivi grad – što i kako činiti

Urbano upravljanje smatra se ključnim aspektom u Agendi za održivi razvoj 2030. i u Novoj urbanoj agendi. 

Stvaranje više održivih, otpornih na klimu društava uključuje rješavanje niza pitanja uključujući smanjenje siromaštva, osiguranje osnovnih usluga za život, osiguranja pristupačnog i adekvatnog stanovanja, ulaganje u infrastrukturu, unapređenje neformalnih naselja i upravljanje ekosistemima. Uspješni gradovi kojima se dobro upravlja značajno smanjuju rizike povezane s klimom kojima su izloženi njihovi stanovnici.

Tradicionalni modeli gradskog upravljanja su se pokazali nedostatnima u naporima za postizanje urbane održivosti. 

Mnoge zemlje rade na poboljšanju svoje sposobnosti lokalnog upravljanja, jačanju integriranog teritorijalnog i urbanog razvoja, gradske i međuregionalne suradnje, razvijanju inovativnih modela sudjelovanja građana i uključivanju više dionika u zajedničku potragu za održivim razvojem.

Jedan novi koncept –  „model otvorenog grada“ 

Koncept “otvorenog grada” također je predložen u Novoj urbanoj agendi. Grad bi trebao biti otvoreni i porozni sustav, s mješovitim funkcijama i heterogenom gomilom ljudi koji dijele isti prostor i podupiru njegovu koprodukciju. Kvaliteta gradskog života i njegovo održavanje u potpunosti ovise o radnoj snazi, informacijama i potrošnim materijalima koji beskonačno ulaze u grad i obrađuju se dok oblikuju prostor i omogućuju kontinuirane transformacije. Kao hibrid koji kombinira različite kulture, zajednice i industrije, grad inspirira urbane inovacije i razvoj. Otvoreni, raznoliki i kooperativni gradovi dominantni su trend koji vodi put ka modernom urbanom upravljanju.

To je inovacija koja potiče razvoj grada i modernizira urbano upravljanje. Inovativno urbano upravljanje trebalo bi se prilagoditi i istražiti ​​pristup partnerstva s više zainteresiranih dionika, uključujući fleksibilnije i odgovorno javno-privatno partnerstvo, privlačeći tako društveni kapital za poboljšanje ekonomske učinkovitosti državnih fondova.

Urbano upravljanje također bi trebalo poboljšati uvođenjem novih informacijskih tehnologija kako bi se lokalnim vlastima pomoglo transparentnijim, odgovornijim i više participativnim sustavima upravljanja. Potrebno je nastaviti daljnji razvoj “pametnih gradova” kako bi se poboljšala javna služba primjenom novih tehnologija i poboljšala učinkovitost mehanizama razmjene informacija između vlade i građana za inkluzivno urbano upravljanje.

Ovaj Svjetski dan gradova usmjerit će se na poticanje rasprava na svim razinama vlasti i relevantnih dionika o tome kako provesti konkretne inicijative za poboljšanje urbanog upravljanja u kontekstu provedbe Nove urbane agende kao i postizanje ciljeva održivog razvoja.

Pregledajte i naše ranije objave na temu grada i nekih aspekata življenja u gradovima!

DOBRA HRVATSKA
Listopad, 2022.
www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Događaj na terenu 1. – Park prirode Medvednica dobiva novi hotel, u njemu će boraviti pčele

Objavio
Odgovorno
-
hotel za pčele - Park prirode Medvednica
U Parku prirode Medvednica je postavljeno deset manjih hotela za pčele u okviru projekta GigaBEEtno / Foto: A1

A1 Hrvatska i Go2Digital nastavljaju s projektom GigaBEEtno, kojim se želi istaknuti  važnost solitarnih pčela. Važnost ovog projekta prepoznala je i javna ustanova Park prirode Medvednica – postavljeno deset manjih hotela za pčele na Medvedgradu koji sada čekaju svoje nove stanare.

Sredinom ove godine, A1 Hrvatska i Go2Digital predstavili su projekt GigaBEEtno, kojim svoju brigu o okolišu i zajednici fokusiraju na najvažnija bića  u opstanku svih ekosustava. Riječ je o pčelama koje zbog širenja gradova i ljudske aktivnosti imaju sve manje pristupa prirodnim nastambama. A kako bi pomogli pri sprječavanju ovoga važnog ekološkog problema, A1 Hrvatska je započeo s postavljanjem hotela za pčele te educiranjem korisnika o važnosti i očuvanju ovih insekata. To su prepoznali i u Parku prirode Medvednica te su se odlučili pridružiti ovoj hvalevrijednoj akciji. 

„Javna ustanova Park prirode Medvednica regulira aktivnosti posjetitelja, štiti prirodu osmišljavanjem i provođenjem edukativnih programa. S ciljem informiranja javnosti, krajem 2021. godine, otvoren je Centar za posjetitelje Medvedgrad unutar kojeg posjetitelji mogu saznati o prirodnoj i kulturnoj baštini Medvednice. Značajan broj naših posjetitelja čine djeca školskog uzrasta koju podučavamo važnosti zaštite i očuvanja prirode te pravilima ponašanja u Parku. Zadovoljstvo nam je što će hoteli za solitarne pčele obogatiti ponudu našeg Centra i Parka i pridonijeti širenju svijesti o njihovoj važnosti djelovanja za opstanak i očuvanje ekosustava“, istaknula je dr.sc. Marina Popijač, ravnateljica Parka prirode Medvednica.

Projekt GigaBEEtno već je ranije prepoznat i podržan od strane svjetske organizacije za zaštitu prirode World Wide Fund for Nature (WWF), po čijim podacima se od oko 20.000 vrsta pčela na svijetu, oko 1.600 nalazi u Hrvatskoj i regiji. Iznimno su važne za očuvanje biološke raznolikosti, a bez pčela bi primjerice ostali bez jagoda, trešanja, krušaka i mnogih drugih namirnica i biljaka.

Za postavljanje hotela pobrinuli su se Jakov Gojun i Zvonimir Srna, naši rukometni reprezentativci i igrači kluba PPD Zagreb, te Domagoj Jakopović Ribafish, profesor geografije i food bloger, koji su dali svoju podršku ovom projektu: „Čuvanje raznolikosti u prirodi važna je aktivnost koja se tiče svih nas. Uvijek ćemo pozdraviti projekte poput ovoga, kojima je cilj zaštita najbitnijih elemenata ekosustava“.

„Briga o okolišu je oduvijek bila fokus u A1, a s ovim projektom djelujemo na skupinu životinja koje su ključne za opstanak cijelog ekosustava i na žalost su ugrožene zbog ljudskog djelovanja. Zbog toga smo se u novoj fazi GigaBEEtnog projekta povezali s Parkom prirode Medvednica, kako bi se o pčelama brinuli tamo gdje  ih ima najviše i gdje će ovaj projekt postići zamjetni rezultat – u zelenilu zagrebačke gore“, izjavila je Dubravka Štefanac Vinovrški, direktorica korporativnih komunikacija, A1 Hrvatska.

Projekt GigaBEEtno dio je A1 strategije odgovornog poslovanja pod nazivom „Čini pravu stvar“, kojom A1 promiče ekološki i društveno prihvatljivije, učinkovitije i održivije načine rada i života. Do sada su postavljena tri velika hotela na području Zagreba – ispred A1 kampusa na Žitnjaku, u dvorištu Hale te u Botaničkom vrtu PMF-a. Pored dva hotela također su postavljeni i A1 uređaji za mjerenje kvalitete zraka koje možete provjeriti na https://gigabeetno.a1.hr/. 

DOBRA HRVATSKA
Listopad, 2022. 

 

Na korist građanima i pčelarstvu – edukativni strip Ivana Bračića o pčelama i medu

Objavio
Odgovorno
-
Pčelica Pipa i Točkica, edukativni strip Ivana Bračića o pčelama i medu
Foto: PIP

Ivan Bračić, inovator i istaknuti član domaće pčelarske industrije predstavio je u listopadu 2022. poticajni strip „Pčelica Pipa“, namijenjen roditeljima i djeci, edukativnim ustanovama i ljekarnama. Događaj je bio prilika da se ponovno osvijetli stanje sa hrvatskom proizvodnjom meda, uvoznom, nesređenosti tržišta i regulative, što sve ima za posljedicu rast uvoza i nekvalitetni meda kojeg često konzumiraju građani i ugostiteljstvo i drugi.

Sažetak članka – činjenice i podatci o pčelama i medu:

  • Proizvodnja meda u Hrvatskoj doživjela je bum – i umnožena je gotovo 8 puta u zadnjih 40-ak godina
  • Paradoksalno, i uvoz meda također raste zahvaljujući niskim prodajnim cijenama i spretnosti uvoznika i trgovaca
  • Gotovo svaka druga teglica uvoznog meda je slabe kvalitete.
  • Građani su neotporni na ponudu slabog jeftinijeg meda, prvenstveno zbog needuciranosti i neosviještenosti
  • Kad bi se podigla svijest građana i uvelo reda u trgovinu, Hrvatska bi konzumirala u najvećem dijelu samo kvalitetni med
  • Razvoj domaćeg pčelarstva u Hrvatskoj, osigurava nam, pored kvalitetnog meda, i niz drugih proizvoda: propolis, pelud, matična mliječ, vosak i druge slične proizvode.
  • oznaka „Med hrvatskih pčelara“ dodatno je jamstvo – med prolazi pažljivu kontrolu kvalitete
  • PIP je jedna od naših poznatih pčelarskih tvrtki, utemeljena prije 33 godine, a korijen vuče s početaka 20.st. pa spada u najstarije proizvođače u Hrvatskoj. Tvrtka izvozi više od 50% svoje proizvodnje

Strip Pčelica Pipa ušao u javnost

Strip kroz razgovor djevojčice Točkice i Pčelice Pipe objašnjava važnost pčela za okoliš i
blagodati pčelinjih proizvoda za ljudsko zdravlje, objašnjava proces nastajanja meda kao i
društvenu strukturu pčelinjaka, informira o ispravnom čuvanju pčela i konzumaciji pčelinjih
proizvoda, ali i potrebi raspoznavanja kvalitetnih od nekvalitetnih proizvoda. Strip, osim što prikazuje put nastajanja meda, otkriva i odgovore na najčešća pitanja potrošača, ali i na mitove i nepoznanice u rukovanju s pčelama i medom. Ovaj događaj rezultat je dugogodišnje uspješne suradnje PIP-a i Tehničkog muzeja Nikola Tesla. PIP je Muzeju prije 24 godine donirao tri staklene košnice s pčelama o kojima i danas skrbi, koje su dio postava o poljoprivredi i jedan od najatraktivnijih izložaka u Muzeju, posebno zanimljiv i edukativan mlađim posjetiteljima i školarcima. U apisariju na prvom katu Muzeja izložene su tri pčelinje zajednice u staklenim košnicama s malim tunelom koji pčelama omogućuje slobodni izlet u gradsku prirodu.

Staklena košnica s pčelama jedan je od izložaka u Tehničkom muzeju, posebno zanimljiv i edukativan mlađim posjetiteljima i školarcima. / PIP

PIP će Knjižnicama grada Zagreba donirati primjerke stripa, a u planu je i donacija stripa
gradskim vrtićima i dječjim bolničkim odjelima. Strip će se također diseminirati i u hrvatskim ljekarnama kako bi se kroz veći doseg povećala osviještenost o važnosti i vrijednosti konzumacije meda i pčelinjih proizvoda.

Zahvaljujući višegodišnjoj suradnji Tehničkog muzeja Nikola Tesla i pčelarske kompanije PI, s ciljem edukacije školaraca i roditelja, drugo po redu autorsko djelo osnivača PIP-a Ivana Bračića – edukativni strip namijenjen informiranju čitatelja svih uzrasta o važnosti pčela i pčelinjih proizvoda, predstavljeno je 25. listopada 2022. u prostorima muzeja.

Prigodom predstavljanja stripa, ravnateljica Tehničkog muzeja Nikola Tesla Markita Franulić, osvrnuvši se na ovu suradnju, izjavila je: „Današnji događaj rezultat je skoro 30 godina suradnje između Tehničkog muzeja i PIP-a na edukaciji mladih o važnosti pčela.“

Predsjednica hrvatskog apiterapijskog društva, dr.sc. Gordana Hegić ovom je prilikom izjavila: „Strip predstavlja vrijednu edukativnu platformu, ne samo za djecu već i roditelje, nastavnike i odgajatelje. Tema apikulture, odnosno svakodnevnog odnosa čovjeka i pčele sve je važnija u kontekstu okoliša i ljudskog zdravlja.“

Loši i dobri medovi u Hrvatskoj

Ivan Bračić
Ivan Bračić, autor stripa Pčelica Pipa i Točkica

Needuciranost građana u raspoznavanju kvalitete meda pogoduje naročito manipulaciji nekvalitetnim medom, o čemu govori niz istraživanja – ono najrecentnije je iz rujna 2022.. Pokazalo se da više od 50 posto ispitanika smatra da je med proizvod kojim se najčešće manipulira na štetu potrošača. Stoga je jedan od glavnih ciljeva ovog stripa educirati potrošače, roditelje i djecu o prepoznavanju kvalitetnih pčelinjih proizvoda. Analiza o kvaliteti uvoznog meda iz prošle godine pokazala je da je 40% istog izrazito loše kvalitete.  

Ivan Bračić, davni osnivač tvrtke PIPI, izjavljuje: „Deklaracije na proizvodu trebale bi biti indikator podrijetla i kvalitete meda i pčelinjih proizvoda. Zato smo u našu ponudu uveli i liniju proizvoda s dodatnim jamstvom kvalitete: oznaka Med hrvatskih pčelara.

Poruka potrošačima:

  • Ozbiljnu pažnju pridajte dokumentaciji  – etiketama i deklaraciji meda, vrsti i državi podrijetla proizvoda, znaku kvalitete…
  • Educirajte se: postanite sigurni u to što kupujete.

Tržište i proizvodni kapaciteti pčelinjih proizvoda u Hrvatskoj

Tržište meda i pčelinjih proizvoda u Hrvatskoj susreće se sa nizom izazova i u naravi je veoma nesređeno. Dok smo 90-ih imali tek oko 65.000 pčelinjih zajednica, danas ih je 450.000. Pravi je apsurd u toj situaciji činjenica da trend uvoza meda u Hrvatsku kontinuirano raste.

Smatra se da bi se uz više reda u hrvatskoj ponudi meda, proizvodnji i trgovini i educiranošću građana, situacija u Hrvatskoj mogla posve izmijeniti: uvoz meda postao bi posve nepotreban ili znatno manji! 

Osim meda, domaći kapaciteti mogu danas proizvoditi i propolis, pelud, matična mliječ, vosak, pčelinji otrov i biološki materijal. Objedinjeni, primarni proizvođači, prerađivači i akademska zajednica u partnerskoj suradnji mogu znatno dići razinu našeg pčelarstva i tržišno ga učvrstiti, učiniti ga otpornijim i na nelojalnu konkurenciju trgovaca nekvalitetnim medom. Trenutno, problem s kojim se Hrvatska susreće je i manjak akreditiranih analitičkih metoda u hrvatskim laboratorijima i usklađenost prakse s važećom regulativom.

PIP – inovativno društvo specijalizirano za pčelarstvo

Tvrtka PIP, izrasla je na temeljima stoljetne tradicije bavljenja pčelarstvom, koja seže u 1930. i po tome je najstariji privatni proizvođač pčelinjih proizvoda u Hrvatskoj. Tradicija i inovativan rad u pčelarstvu utkani su u široku lepezu tvrtkinih proizvoda. Po izjavi vodstva, nova znanja stalno se ulažu u kvalitetu, istraživanje i razvoj proizvodnje i proizvoda. Rezultate daje i partnerska suradnja s više fakulteta na Sveučilištu u Zagrebu.
„PIP izvozi između 50 i 60 postosvoje proizvodnje u zemlje EU i zemlje našeg okruženja, s naglaskom na tržište susjedne Bosne i Hercegovine“, izjava je vodstva tvrtke.

Jedan od novijih sektora unutar PIP-a je proizvodnja dohrane za pčele u obliku pogača. „Pred 20 godina započeli smo s greenfield investicijom u Kladuši u Bosni i Hercegovini, pogon sada zapošljava 20 ljudi koji proizvode pčelarske pogače najviše kvalitete, koje predstavljaju ključno rješenje za pčelare u periodima kada pčele nemaju drugih izvora hrane,“ dodao je Bračić. One se izvoze na tržišta Bugarske, Rumunjske, Mađarske, Češke, Slovačke, Njemačke i Slovenije.

PIP je ostvario veliku usuglašenost procedura i proizvodne prakse, o čemu svjedoče Međunarodni certifikati ISO 9001, ISO 22000 (HACCP) i IFS .

Ivan Bračić poznat je i u području apiterapije i na domaćem i stranom tržištu, a PIP-ova linija proizvoda u segmentu dodataka prehrani i prirodne kozmetike Farmakol dostupna je u ljekarnama diljem Hrvatske. PIP je nositelj niza patenata za koje je dobio i nagrade na izložbama inovacija u Švicarskoj, Njemačkoj, Belgiji Poljskoj i Rumunjskoj. 

Preradu i oplemenjivanje pčelinjih proizvoda PIP obavlja u odobrenom objektu. Kvaliteta se želi održavati nadzorom u vlastitom laboratoriju i u suradnji s ovlaštenim institucijama.

Poslovne aktivnosti PIP-a odvijaju se kroz slogan: SVE ZA PČELARSTVO – SVE OD PČELA, kojemu je dodan i novi slogan: IZMEĐU PREHRANE I FARMACEUTIKE!

(Opaska uredništva: Informacije, podatci i izjave zasnivaju se na saopćenju povodom predstavljanja knjige Pčelica Pipa i digitalnim platformama tvrtke.)

DOBRA HRVATSKA
Listopad, 2022

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Model grada Zaprešića – sustavna briga i 41% proračuna za dobrobit djece i mladih

Objavio
Odgovorno
-
Zaprešićki mališani u parku
Zaprešićki mališani u parku

Snažna opredijeljenost i zajedništvo, brojne aktivnosti kao izvedba, velika ulaganja, strategija do 2027. i provedbeni planovi – je li to model za uspješnost? Model Zaprešića za dobrobit djece i mladih ima sve to. Entuzijazam i energiju Zaprešićana okuplja za jedan cilj.

ZA DOBROBIT I DOBAR START DJECE I MLADIH U ŽIVOT

Je li Zaprešić primjer, uz naše druge uspješne gradova, dobrog smjera i prakse? Ljude i organizacije procjenjujemo po djelima i zalaganjima, kaže se. Grad Zaprešić ulaže u mlade sustavno i permanentno, što u ovoj fazi potvrđuju izgradnja velike sportske dvorane i dječjeg vrtića, skate park, nova atletska staza sa sportskim terenima OŠ Ljudevita Gaja, obnovljen je i dječji park u ul. Baltazara Adam Krčelića, a počinje i izgradnja Centra mini atletike. Prvašiće su dočekali besplatni udžbenici, prošireni su školski kapaciteti, u planu je izgradnja još jedne osnovne škole, a grad i ove godine raspisuje učeničke i studentske stipendije.

„Da je Zaprešić grad koji brine o svojim najmlađima pokazuje podatak da 40,65% ukupnog Gradskog proračuna za 2022. godinu čini proračun za djecu i mlade u iznosu 92.665.050 kuna“, zaključio je gradonačelnik Željko Turk. 

Grupa najmlađih Zaprešićana s Gradonačelnikom Željkom Turkom
Grupa najmlađih Zaprešićana s Gradonačelnikom Željkom Turkom

OBJAVLJENA STRATEGIJA ZA OSTVARIVANJE PRAVA I POTREBA DJECE

Vrijedno je isticanja kako je Grad Zaprešić uključen u nacionalni program „Gradovi i općine, prijatelji djece“, kojeg vodi Savez društava Naša djece Hrvatske i Hrvatsko društvo za preventivnu i socijalnu pedijatriju pod pokroviteljstvom Ureda UNICEF-a za Hrvatsku. U dvije godine sudjelovanja grada u ovom zajedničkom zalaganju gradova za odgovornu Hrvatsku, dana 21. prosinca 2021. godine usvojena je i prva Strategija za ostvarivanje prava i potreba djece na području Zaprešića za razdoblje od 2022.-2027. godine, da bi njezino prvo tiskano izdanje bilo predstavljeno za vrijeme Dječjeg tjedna. Sukladno tome, izrađen je Izvedbeni plan koji obuhvaća šest područja programske i financijske usmjerenosti prema djeci: odgoj, obrazovanje, razvoj kulture, sporta, zdravlja i „usmjerenijeg“ provođenja slobodnog vremena. U realizaciji strategije sudjeluju djeca, roditelji, ustanova socijalne skrbi, obrazovne i zdravstvene ustanove, policija, civilno društvo sa brojnim udrugama i zakladama, pojedinci i mnogi drugi, u zajedništvu sa svim subjektima gradskih vlasti i institucija. Kako kaže stara narodna poslovica:“ Jedan može mnogo, svi mogu sve“.

„Uz sve aktivnosti donesena je i Odluka o osnivanju Dječjeg gradskog vijeća Grada Zaprešića s ciljem poticanja aktivne dječje participacije u dječjoj zajednici“, rekao je zamjenik gradonačelnika i predsjednik Koordinacijskog odbora Alan Labus.

MOTIVACIJA U RUJNU: „ZAVRTI SE, POSKOČI I U DJEČJI TJEDAN DOSKOČI“

Početak školske godine vrijeme je kada djeca i mladi biraju hobije i aktivnosti u svrhu kvalitetnijeg, perspektivnijeg i bogatijeg provođenja slobodnog vremena. Grad Zaprešić je 10. rujna ove godine, na Trgu Ivana Pavla II. organizirao Sajam mogućnosti, gdje su svoj model prezentirala čak 34 izlagača iz udruga, klubova, društava i škola koje se bave potrebama mladih. Ovaj veliki izlog spremnosti Zaprešića i Zaprešićana za doček i uključenje mladih u korisne aktivnosti osobnog i društvenog razvoja svojevrsni je win-win program koji omogućuje ostvarenje visokih ciljeva. Djeca i mladi te njihovi roditelji imaju kompletan i jasan uvid u šarolike mogućnosti za otkriće i razvoj talenata, a izlagači kreiraju platformu za promoviranje svoga rada. Posjetitelji su imali priliku čuti, kako se, osim različitih vrsta sportova (nogomet, tenis, kuglanje, atletika takewondo), nude i likovne radionice, učenje stranih jezika, modelarske i dramske radionice te škole za razvoj kognitivnih sposobnosti.  

Aktivnosti u parku
Aktivnosti u parku

U prvom tjednu listopada u Zaprešiću je zabilježen i treći poticaj, održao se i Dječji tjedan pod krilaticom „Zavrti se, poskoči i u Dječji tjedan doskoči“ koji je, kroz brojne aktivnosti, imao za cilj naglasiti važnost ostvarivanja prava i potreba dječjih aktivnosti te time inicirati nove, iste ili slične akcije u lokalnoj zajednici. Tjedan je započeo otvorenjem dječjeg parkića u ulici B.A. Krčelića, a akciji su se pridružili zaprešićki dječji vrtići i knjižnica koja je organizirala brojne radionice i igraonice. Na svečanoj sjednici Koordinacijskog odbora, dodijeljene su i pohvalnice djeci koja su sudjelovala u stvaranju vizualnog identiteta, a rad učenice Eve Matanović proglašen je najboljim vizualom koji je ujedno korišten i u svrhu većine promotivnih aktivnosti ove akcije.

Budući velike stvari nastaju malim koracima, možda možemo zaključiti jednom mudrom: „Prepoznaj hrast dok u ruci držiš mali žir.“

Zorana Ćetković
DOBRA HRVATSKA
Listopad, 2022.
www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Što i kada je Svjetski dan hrane?

Objavio
Odgovorno
-
Svjetski dan hrane 2022
Poster FAO

Svjetski dan hrane obilježava se svake godine na dan kada je osnovana Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) UN-a. FAO je osnovan 16. listopada 1945. godine. U obilježavanju tog dana događaji se usredotočuju na poljoprivrednu, odgovorno i ekonomično korištenje hrane i resursa, smanjenje bacanja te odnosno uklanjanje gladi u svijetu. 

Početci Svjetskog dana hrane

Zemlje članice FAO-a osmislile su Svjetski dan hrane u studenom 1979. godine. Na njihovoj 20. Općoj konferenciji odlučeno je o nužnosti obilježavanja Svjetskog dana hrane, da bi 1982. bio određen i datum.

Osoba koja se u zalaganju za obilježavanje tog dana posebno istakla bio je Pal Romany, u to vrijeme mađarski ministar poljoprivrede i prehrane. Njegov je doprinos bio iznimno veliki i završnom čini utemeljenja Svjetskog dana hrane na 20. Generalnoj konferenciji FAo. Mnogi ljudi na konferenciji pozdravili su tu ideju. Godišnji Svjetski dan hrane slavi se u preko 150 zemalja svijeta.

Obilježavanje Svjetskog dana hrane u više od 150 zemalja

Svjetski dan hrane ne obilježavaju samo FAO i Ujedinjeni narodi. U proslavi sudjeluju i brojne druge organizacije koje se bave sigurnošću hrane, smanjenjem gladi i gladi, konzumiranjem uravnotežene prehrane i zdravlja. Neke od uključenih organizacija su Svjetski program za hranu i Međunarodni fond za razvoj poljoprivrede.

Na taj dan širom svijeta  – u više od 150 zemalja, organiziraju se brojne aktivnosti, koje uključuju predavanja, sajmove, poljoprivredne izložbe, konferencije , maratone, koncerte, izlaganja poljoprivrednih izuma, izložbe i predstave.

Svjetski dan sigurnosti hrane – 7. lipnja

Teme uz Svjetski dan hrane

Svake godine Svjetski dan hrane posvećen je nekoj od tema, s ciljem osviještenja opće , političke i stručne javnosti, obilježavanja progresa, upozoravanja na stanje i probleme, pripremu za naredne planove i programe. Teme se uvijek odnose na proizvodnju hrane, dostupnost i potrošnju. Javnost i ostali dionici mogu pritom podnijeti prijedloge i ideje koje su učinkovite u suzbijanju gladi, siromaštva i gladi.. Najveći broj tema nekad se posvećivao poljoprivredi  – jer poljoprivreda glavni izvor hrane, da bi se u zadnje vrijeme fokus proširio na održivost i društvenu odgovornost.

Zašto je važan Svjetski dan hrane?

Poljoprivredna proizvodnja je jedna od temeljnih gospodarskih djelatnosti ljudskog društva i ona nam je u fokusu stalno, posebno na ovaj dan.

Ima mnogo ljudi na svijetu koji se suočavaju s teškom gladi i gladi. Mnogi od njih umiru od gladi. Svjetski dan hrane nada se osvijestiti i privući inicijative za pomoć ljudima iz cijelog svijeta u rješavanju problema gladi i gladi.

Mnogi ljudi u zemljama u razvoju ovise o poljoprivredi kao izvoru njihovog života. No, zbog nedostatka sredstava, neučinkovitih poljoprivrednih vještina i klimatskih promjena, proizvodnja je često niža od potražnje. Ponekad poljoprivrednici na kraju ne proizvedu ništa. Stoga je Svjetski dan hrane namijenjen da pomogne poljoprivrednicima da postignu moderne vještine koje će pomoći u postizanju sigurnosti hrane. Taj dan također je izdvojen kako bi se vlade potaknule na načine održavanja sigurnosti hrane u zemlji

Na drugoj strani, u razvijenim  zemljama hrana se izdašno baca pa je i ta tamna strana ljudskog ponašanja sada sve više u žiži interesa i akcija.

Referenca: OVDJE 

DOBRA HRVATSKA
Listopad, 2022.
www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Poštovati hranu – sve o tome kako smanjiti bacanje hrane (Odgovoran građanin)

Objavio
Odgovorno
-
bacanje hrane

Poznata su dva najjača prirodna instinkta čovjeka – utaživanje gladi i razmnožavanje; i jedno i drugo radi održanje vrste! No, kad je u pitanju hrana, većini ljudi ona pruža i više od „obične prehrane“  – pruža i ugodu bogatstva okusa, mirisa, teksture, boja, do toga da dobar ručak u restoranu ili kod kuće služi i potvrdi identiteta (nekima jako, to „da sam ja netko“ jer si mogu priuštiti ručak u 7 sljedova, dok su drugi na to indiferentni). Kako se onda dogodilo da u vezi sa hranom tako griješimo, zgriješimo: 

Čudo neravnoteže:

  • na jednoj jedni strane ogromna količina hrane u svijetu se baci, 
  • a na drugoj – toliko ljudi gladuje i pothranjeno je. 

Prema FAO, oko trećine hrane proizvedene na godinu za ljudsku konzumaciju baci se ili propadne. Tome pridonose građani, ali kompanije; mnogi trgovački lanci i centri propisuju kakvog izgleda, veličine i oblika moraju biti – jabuke, krumpiri, mrkva, krastavci… Ako je krastavac zavinut, ne prima se i proizvođač ga baca u otpatke još na njivi (!). Mnogi o njih reklamama nas vabe da kupujemo nerazumno i previše, i po tome ne igraju „fer igru“. Koriste psihologiju, suvremenu tehnologiju i sve drugo, da bismo mi bacali 10 %.. više.

Zanimljiva je ta različitost situacija

Dok se u zemljama u razvoju više od 40% hrane baci/ izgubi tijekom žetve i procesa prerade, dotle se u razvijenim zemljama isto događa tijekom prodaje i konzumacije hrane (siromašni bacaju sirovine, a bogati bacaju hranu!) Na globalnoj razini najviše bacana namirnica je kruh, a u Hrvatskoj primat ima voće i povrće – preko 40%.

Zašto se više kupuje? Zbog nečijeg uspješnog marketinga, nerazmijevanja natpisa o trajnosti, neplaniranja, impulsivne kupnje…

Nekad je u narodu vrijedila mudrost: „Kruh je svet. Ne smije se bacati.“ A danas? Eto, stručnjaci koji se bave ponašanjem potrošača ustvrdili su kako bacanju hrane potpomažu i marketinški trikovi u cilju povećanja prodaje. Primjerice, akcija „2+1 gratis“ vabi na kupnju više hrane nego što je potrebno i često se taj gratis ne utroši. Isti učinak ima i nerazumijevanje razlike između oznaka koje proizvođač ističe na ambalaži: upotrijebiti do…, odnosno najbolje upotrijebiti do … U oba slučaja potrošač može pojednostavljeno zaključiti kako iza navedenog datuma hrana nije jestiva, a nije tako. „Najbolje upotrijebiti do 15.6.2015.“, znači kako hrana do tog datuma zadržava svoja posebna svojstva (ako se čuva na pravilan način). To je zadnji dan kvalitete, ali je i iza toga hranu moguće konzumirati, uz očekivano slabljenje nekih svojstava. No, kod hrane koja je podložna većoj kvarljivosti izraz: “ Upotrijebiti do 15.6.2015.“ predstavlja zadnji datum sigurnosti hrane – nakon toga hrana se ne smatra sigurnom. Pazeći na oznake trajnosti na ambalaži, dakle, smanjujemo bacanje hrane. 

SVE O SPREČAVANJU BACANJA HRANE, DA NE BUDEMO SUODGOVORNI ZA 1/3

Mnogim radnjama u svom domu i u trgovini postižemo veću iskoristivost hrane, sprječavamo bacanje i postajemo odgovorni građani: 

Educiranje sebe i djeteta

  1. Učite djecu na vrijeme: „Bacanje hrane je grijeh.“
  2. Budite uzor, sebi i drugima.Znajte da ste doba ili loš primjer
  3. Pročitajte, pratite informacije.. o odgovornosti za ekonomičnost prehrane , količini koja se u svijetu baca, solidarnosti s gladnima… učimo dovoljno tek u zadnji 10-20 godina, čemu je i Internet mnogo pridonio.

Planirajte kupovinu, suzdržite se, osvijestite sve

  1. Planirajte! Radite tjedni jelovnik. Sačinite unaprijed popis za kupovinu.
  2. Bilježite koliko hrane tjedno bacite i zatim, primijetite li da je to određena namirnica, sljedeći put kada ju kupujete jednostavno smanjite količinu. Sjetite se toga prilikom kreiranja popisa za kupnju. 
  3. Pri kupnji ne bacajte mahinalno robu u košaricu. Kupite točno koliko vam treba za 2 (3, 4) isplanirana dana. Pravilo za većinu nas – suzdržimo se.
  4. Pri kupnji provjeravajte datume proizvodnje, upotrebljivosti…! Ako datum namirnice u kući istekne, proizvod bi još uvijek trebao biti siguran i zdrav ako se njime rukuje ispravno do trenutka kada je evidentno da se pokvario. Izuzetak je hrana za novorođenčad (prema preporukama američkih vlasti).
  5. Činjenica da znate koju hrane imate već pripremljenu kao obrok, također će uvelike smanjiti iskušenje da pribjegnete neplaniranoj kupovini hrane. 

Pravilno čuvanje hrane, zamrzavanje, rješavanje viškova unaprijed..

  1. Čuvajte hranu na pravom mjestu, na pravoj temperaturi može znatno produžiti njen vijek trajanja. 
  2. Trebate znati šti imate na zalihi. Vodite računa o tome šta držite u frižideru. Tolike kutije s ostacima hrane, koju ste spremili u najboljoj namjeri, izrone iz dubine frižidera kad je hrana već neupotrebljiva.
  3. Čuvajte hranu u posebnim posudama, ako si ih možete priuštiti (neke su dosta skupe, ali to je dugotrajna investicija) 
  4. Zamrznite višak zgotovljene hrane – nekad dobro dođe imati pričuvu!
  5. Ako utvrdite da još uvijek imate viška hrane, razmotrite o mogućnosti doniranja hrane nekom drugom kome je potrebna. To može biti i prijatelj (voće), rodbina(povrće, voće, sočivice) ili lokalna banka hrane. Hranljiva, sigurna i netaknuta hrana može predstavljati veliku pomoć onima kojima je potrebna.
  6. Bilo da je riječ o skladištenju sastojaka ili ostataka hrane, zamrzivač Vam može pomoći da smanjite bacanje hrane. Zamrznite višak voća i povrća u sezoni, zamrznite kruh i drugu hranu koju sporo jedete.

Vrijeme je uzimanja hrane (osvijestite trenutak)

  1. Servirajte na tanjur manje količine hrane. 
  2. Učite i svoju djecu starom pravilu: što je na tanjuru, moraš pojesti (pa će manje hrane navaditi u tanjur)
  3. Iskoristite višak pripremljenih obroka
  4. Ostatke hrane nakon obroka nemojte odmah baciti. Uvijek ju možete pojesti uz naredni obrok ili sutradan, uz malo dorade i maštovitosti. Iskoristiti ostatke hrane za novo jelo.

Kako sa ostacima hrane nakon jela – razdvajajte otpad, donirajte, iskoristite za sutra…

  1. Ako je voće/ povrće počelo venuti, možete ga još iskoristiti za povrtne pasirane juhe ili voćne smoothie.
  2. Pravite svoj kompost (ako imate komadić vrta; može u dogovoru i sa susjedima)
  3. Nikad ne bacajte staru hranu u miješani komunalni otpad – većina gradova ima pripremljene smeđe posude koje trebate pronaći u kvartu. Ne budimo komodni u tome („Ne da mi se“, „Ne znam gdje su spremnici..:“).
  4. Vodite dnevnik što sve bacate svakog tjedna. Iznenadit ćete se koliko se toga nagomilalo.
  5. Donirajte. Budite proaktivni: ako vidite da su zalihe prevelike i neiskoristive, odlučite se UNAPRIJED što dati potrebitima – beskućnicima, pučkoj kuhinji, banci hrane…, pa rodbini, susjedu, prijatelju. Uhodajte takvu praksu i rutinske lance. 

Odgovornim građanskim ponašanjem možemo pridonijeti da se ne ostvare crne brojke bačene hrane  u svijetu. Ne radi se samo o osobnoj štednji, iako je i to naravno važno, već i o građanskoj svijesti, suodgovornosti prema očuvanju Zemlje i solidarnosti s onima koji nemaju. O reafirmaciji one narodne, kojoj bi i djecu trebalo učiti: „Bacanje hrane je grijeh.“

Dr. sc. Milna Tudor Kalit

DOBRA HRVATSKA
Listopad, 2022.

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

1...737475...182Stranica 74 od 182

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z