Prosvjed dostavljača Wolta održan je danas, 14. veljače u Zagrebu, u organizaciji Inicijative dostavljača Wolta. Woltovi dostavljači nezadovoljni su novim Zakonom o radu koji je stupio na snagu 1. siječnja ove godine, a iznimno za platformske radnike stupa na snagu 1. ožujka ove godine. Prema njihovoj procjeni, odredbe novog Zakona uzrokovati će im gubitak do jedne trećine zarade.
Zahtjevi dostavljača Wolta
“Po novom zakonu uvodi se obavezna prijava na 40 sati tjedno za sve platformske radnike što ograničava vrijeme rada i ostvarivanja većih prihoda, ali doprinose si i dalje sami moramo plaćati i to u jednakom iznosu. U isto vrijeme, i dalje nemamo plaćeni godišnji odmor, pravo na bolovanje, pravo na samostalni rad i slično” – za 24 sata je anonimno izjavio jedan član Inicijative. Dostavljači Wolta zahtijevaju mogućnost rada preko vlastitog obrta ili tvrtke, povećanje naknade za dostavu, optimizaciju aplikacije i uklanjanje bugova, osiguranje dostavljača, regulaciju rada stranih državljana, veća prava dostavljača i izradu crne liste posrednika između njih i Wolta, tj. tvrtki agregata.
Na parkiralištu Velesajma jutros se u 10.30 na protestu okupilo stotinjak Woltovaca u svjetloplavim jaknama, s dostavljačkom opremom i svojim vozilima – biciklima, motociklima i automobilima. Uz pratnju policije kolona od stotinjak Woltovaca je oko 11.30 stigla ispred središta Wolta u Kuzminečkoj ulici.
Postignut dogovor o pregovorima
Predstavnici Wolta izašli su pred prosvjednike, a pregovore je otpočeo Marin Šušnjar, direktor Wolta za Hrvatsku. Dogovoreno je da se otpočne s pregovorima, a radnici su tražili i pismeno jamstvo da će se pregovori i održati. Stoga je šest predstavnika Inicijative uz pratnju direktora Wolta ušlo u sjedište tvrtke gdje su sastavili jamstvo o pregovorima. Potpisali su dokument kojim se Wolt obvezuje pregovarati s radnicima i predstavnicima njihovih agregatora o iznesenim zahtjevima.
Direktor Wolta, Marin Šušnjar izjavio je – Drago mi je da otvaramo dijalog za koji smo se trudili da se pokrene u prvom mjesecu. Otvorit ćemo razgovore na kojima ćemo proći sve zahtjeve dostavljača i vidjeti što možemo učiniti.
Unatoč postignutom dogovoru o pregovorima dio dostavljača je i dalje nezadovoljan te najavljuju kako će i sutra prosvjedovati.
Težak položaj prekarnih radnika
O teškom položaju prekarnih radnika već smo pisali u nekoliko navrata. Ovom prigodom stoga podsjećamo da je njihov status ponižavajući; rade na određeno, sigurnost pri radu je niska, bore se sa minimumom radnih prava i slabim nadnicama. Oni su suvremeni najamni radnici 21. stoljeća – tipični – na najnižem stupnju ljestvice tržišta rada. Ono što je nekad u vrijeme naglog razvoja industrije – od sredine 19. do sredine 20. stoljeća – bio proleterijat koji je zbog svog užasnog polažaja kretao i dizao besciljne revolucije, danas se po stručnjacima naziva PREKARIJAT.
Blagdani su prekrasno vrijeme kad ljudima dajete do znanja da vam je stalo do njih. Slavljenje bliskosti, ljubavi, brige i pažnje!!! Nažalost, danas su gotovo svi blagdani u velikoj mjeri komercijalizirani te ostavljaju velik ekološki trag. Postoji, s druge strane, mnogo načina da se darivanje učini održivim, etičkim, s ljubavlju prema Zemlji. Treba i ovu temu osvijestiti, a kad u tome uspijemo postajemo bolji ljudi.
Promijenimo stav:
Kupujte svrhovite darove, po mogućnosti za trajnjju upotrebu, proizvedene da održiv način.
U izboru poklona oslonite se na svoje vještine slušanja i promatranja kako biste identificirali nešto što primatelju zaista treba.
Valentinovo, Božić, Nova godina, rođendani… stres za okoliš!
Vrijeme darivanje donosi ugodu, ali često i stres; pod obvezom smo kupnje “nečeg dobrog” u zadnji čas. No s druge strane, blagdani su sigurno uvijek veliki stres za okoliš.
Božić i Valentinovo dva su najveća blagdana povodom kojih se na šalju milijarde čestitki širom svijeta, digitalnom ili u fizičkom obliku. One u fizičkom obliku kupujemo često omotane u plastiku,proizvedene i ukrašene tako da se ne mogu reciklirati.
Redovito je i darivanje čokolade. No nažalost, većina čokolade je neetički dobivena.
Dakle, vrijeme darivanje ostavlja za sobom darove koji često i veoma skoro postaju otpad. Na tisuće tona otpada – poput balona, plišanih životinja, raznih ukrasa, itd…
No, ne mora (sve i uvijek) biti tako. Darujmo održivo, etički, ekološki. U nastavku pogledajte nekoliko ideja za održive darove.
NAŠ DAR PRIRODI I DRUŠTVU… 15 X !
Kupite dugotrajan poklon
Kupite izdržljiv poklon koji će primatelj čuvati dugo vremena, nešto što će osoba vjerojatno često ili svakodnevno, ali i dugo koristiti. Klonite se poklona koji će primatelju dara biti “fora” tek nekoliko minuta! Klonite se svjetslucavih darića, prčkica. Pusti kontejneri takve robe stižu u Europu i Hrvatsku iz Kine; u Kini raste proizvodnja, a kod nas brda otpada.
Kupite čokoladu pod oznakom “Fair Trade”
Slatkiši čine otprilike polovicu darova danih na Valentinovo. No, čokolada često ima društvene i ekološke troškove koji daleko premašuju njezinu stvarnu cijenu. Industrija kakaoa odgovorna je za raširenu ekonomsku nejednakost, dječji rad, prisilni rad, krčenje šuma i nejednakost spolova. Potražite čokoladu s logotipom Fair Trade kako biste kupili čokoladu iz etičkog izvora. Saznajte gdje spadaju vaše omiljene čokoladne tvrtke u spektru izvora kroz Food Empowerment Project.
Ispecite kolač sami
Ako vam je komplicirano nabavljati fair trade proizvode (a u Hrvatskoj nema još ni navike niti velike ponude nečeg takvog) ispecite sami omiljeni desert za svoje voljene ili kupite nešto u lokalnoj slastičarnici.
Napravite svoju čestitku /dar.
Napravite nekad 100% svoju čestitku, upotrjebite ruke i maštu, i to će biti iznimno dobro prihvaćeno. Izradite nakit, složite figuricu, upotrjebite neki material iz prirode (šišarku, cvijet, slamku…), uokvirite neku zajedničku fotografiju i sl.
Kupite recikliranu čestitku.
Pronađite trgovine koje nude (i) reciklirane darove, zapitajte prodavača ima li nešto takvo u ponudi. Možda ga neugodno iznenadite, ali neka, neka sazna da se i takvo što traži. Reći će to svom šefu.
Kupujte od odgovornih proizvođača, pogotovo nakit
Ako se odlučite na kupovinu nakita odlučite se za kupovinu od tvrtke koja osigurava da se sirovina rudarila odgovorno. Često se susreće da u postrojenjima za rezanje dragog kamenja prašina iz rezanog materijala dospijeva u pluća radnika. Kupujte od tvrtke koja osigurava da njezini radnici imaju odgovarajuću zaštitnu opremu. Nadalje, u proizvodnji nakita često se koriste jake kemikalije što producira otrovni otpad, što je manje javnosti poznato. Gotovo je nemoguće osigurati da tvrtka za nakit od koje kupujete ima sve prakse potpuno održive i većina njih to ni ne tvrdi; međutim, važno je osigurati da kupujete od tvrtki koje daju sve od sebe da podržavaju etičke i transparentne prakse nabave i proizvodnje.
Izbjegavajte darove čija izrada znači destrukciju izvorne prirode
Izbjegavajte dar sačinjen od dijelova tijela divljih životnija i sl. (slonovača, zmijska ili krokodilska koža, krzno…), a jednako tako i predmete od koralja, školjki… Ne samo da nije više IN, nego na taj način možda indirektno podržavate i krivolov u svijetu. Pronađu li vam u prtljazi neku rijetku školjku ili koralj, a da nemate račun o kupovini, platit ćete visoku kaznu (inače, EU je zabranila trgovanje mnogim takvim predmetima pred više od 10 godina)
Možete kupiti nešto originalno na buvljaku
Kupovina na buvljaku je i prilog održivosti jer se stvarima produljuje vijek trajanja. Na buvljaku se mogu naći predmeti iznimne vrijednosti, funkcionalnosti, korisnosti, ljepote, kakve nećete naći u današnjim dućanima. I sve je kudikamo jeftinije. U Engleskoj imaju običaj kupovati na charity dućanu ili na kvartovskim buvljacima čiji naziv govori sve – boot sale (rasprodaja iz prtljažnika automobila)
Buketi i rezano cvijeće – odakle dolazi, to je važno!
Buketi koji se mogu kupiti u supermarketu ili na tržnici (preprodavači) često se uvoze iz nekih “spornih” izvora, kao što su Kolumbija i Ekvador. Ovo cvijeće vroma često sadrži fungicide, insekticide i herbicide koji su zabranjeni u SAD-u i Europi jer su povezani s respiratornim problemima, neurološkim oštećenjima i većim stopama pobačaja. Povrh toga, prekooceanski transport / uvoz je neodrživ zbog energije koja mu je potrebna.
Radije poklonite živu biljku, a nikad plastičnu.
Umjesto toga, odlučite se za biljku koja će dulje živjeti. Možete čak odabrati biljku koja će vam pomoći u čišćenju zagađivača u domu (ovdje pronađite popis takvih biljaka). Plastično cvijeće nije uobičajeno za Valentinovo, ali ga ima dosta uz Božić (ukrasni aranžmani), a da ne govorimo ovdje i sada o ukrašavanju nadgrobnih spomenika (s more plastike u svim formama)..
Što češće dajte nematerijalni dar …
Isplanirajte kvalitetno vrijeme sa svojom voljenom osobom – skuhajte njihov omiljeni obrok, gledajte zajedno omiljeni film, idite zajedno na sat kuhanja, fotografiranja, plesa, odvojite vrijeme za slikanje ili … Znajte da su to često najbolji pokloni koji stvaraju zajedničke uspomene.
A ovakav nematerijalni dar: ulaznica, pretplata…?
Poklonite nekome ulaznicu za tečaj, izložbu, kazališnu predstavu, pretplatu na časopis… Tim načinom podupirete vjerojatno sektore kojima i tako ne cvatu uvijek ruže, a u vrijeme pandemije pogotovu.
Oslanjajte se sve više na tvrtke s etičkim praksama
Uložite mali napor i provjerite praksu tvrtki – ulažu li napor u održivost, nude li proizvode koji su ekološki, očituju li svoje zalaganje za takvo što?
Uzmite nešto od naših OPG, seoskih proizvođača, podržite ruralni opstanak
Sve je bolja ponuda koju pripremaju naši OPG. Raspitajte se kod prijatelja, proguglajte malo… I naći ćete (možda) stalan oslonac u zadovoljavanju mnogih svojih potreba putem nekoliko OPG..
Promislite o ukrasnom papiru, vrećici..
O tome se već dosta piše. Možda nam postane normalno predati dar bez posebne ukrasne kutije ili omota; što jednostavnije – to bolje. Neki naši poznanici već i uz ovu Nove 2022. donijeli su odluku da uvedu trajne, višekratne vrećice za darivanje, pogotovo u krugu rodbine. Nakon otvaranja darova ispod jelke, po završenom druženju, platnene vrećice i razne kutije se pokupe i pohrane za narednu prigodu.
U konačnici, moramo poduprijeti održivost, tako što ćeme se usredotočiti manje na konzumerizam, a više na slavljenje suštine blagdana.
Ako se ipak odlučimo kupiti nešto, nek je to bude DOPRINOS ODRŽIVOM SVIJETU, A NE ZAGAĐENOSTI ZEMLJE I NEETIČNOSTI DRUŠTVA.
Ima još… I budimo čim više maštoviti i pronicljivi. Neka nam ne bude žao truda. Doći će nagradica.
Žene i djevojke predstavljaju polovicu svjetske populacije, a time i polovicu njezina potencijala. No još uvijek postoji značajan rodni jaz na svim razinama disciplina znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) diljem svijeta. Iako su žene postigle ogroman napredak u povećanju sudjelovanja u visokom obrazovanju, one su još uvijek nedovoljno zastupljene u tim područjima.
“Čak i danas, u 21. stoljeću, žene i djevojke su zbog svog spola po strani u područjima povezanim sa znanošću. Žene moraju znati da imaju mjesto u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici te da imaju pravo sudjelovati u znanstvenom napretku.”
Audrey Azoulay, glavna direktorica UNESCO-a
Ravnopravnost spolova jedno je od ključnih pitanja za Ujedinjene narode. Osnaživanjem žena i djevojčica u svim područjima, a posebno u znanosti i tehnologiji nastoji se pozitivno doprinijeti ne samo gospodarskom razvoju svijeta, već i napretku u svim ciljevima Agende za održivi razvoj 2030.
Opća skupština UN-a je 22. prosinca 2015., Rezolucijom A/RES/70/212 ustanovila međunarodni dan kojim bi se prepoznala uloga koju žene i djevojke imaju u znanosti i tehnologiji. Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti, koji se obilježava 11. veljače, provode UNESCO i UN-Women, u suradnji s institucijama i partnerima iz civilnog društva. Cilj je ovog obilježavanja potaknuti što više žena i djevojaka na uključivanje u znanost, promovirati razvoj karijere u znanosti i povećati svijest o doprinosu žena u znanosti.
Činjenice
Žene obično dobivaju manje potpore za istraživanje od svojih muških kolega i, iako predstavljaju 33,3% svih istraživača, samo 12% članova nacionalnih akademija znanosti su žene.
U najsuvremenijim poljima kao što je umjetna inteligencija, samo jedan od pet stručnjaka (22%) je žena.
Unatoč nedostatku vještina u većini tehnoloških područja koja pokreću četvrtu industrijsku revoluciju, žene još uvijek čine samo 28% diplomiranih inženjera i 40% diplomanata računalnih znanosti i informatike.
Istraživačice obično imaju kraće, slabije plaćene karijere. Njihov je rad nedovoljno zastupljen u časopisima visokog profila i često ih se zaobilazi za promicanje.
Muškarci su dvostruko češće pozivani govoriti na znanstvenim panelima nego žene.
Ova trajna nejednakost u suprotnosti je s člankom 24. Preporuke UNESCO-a o znanosti i znanstvenim istraživačima (2017.), koji potvrđuje da države trebaju osigurati da znanstveni istraživači uživaju jednake uvjete rada, zapošljavanja i napredovanja, ocjenjivanja, obuke i plaća bez diskriminacije.
Zastupljenost žena na Sveučilištu u Zagrebu
Prema podatcima koje je Sveučilište u Zagrebu prikupljalo u svrhu međunarodnog rangiranja U-Multirank 2022, u akademskoj godini 2020./2021. na Sveučilištu u Zagrebu studentice su činile 60,1% ukupnoga broja svih studenata. Broj studentica u STEM području također se bitno povećava iz godine u godinu te je u akademskoj godini 2020./2021. iznosio visokih 52%. Taj rast je najvidljiviji u biomedicinskom području u kojem su studentice činile čak 71,7% svih studenata.
Sastavnice Sveučilišta u Zagrebu aktivno rade na implementaciji rodne ravnopravnosti što rezultira kontinuiranim povećanjem broja znanstvenica iz godine u godinu. U akademskoj godini 2020./2021. na Sveučilištu u Zagrebu bila je zaposlena ukupno 2561 znanstvenica što čini 48% ukupnoga akademskog osoblja, a da će se taj broj i dalje povećavati govori činjenica da žene čine 52,3% svih doktoranada i poslijedoktoranada u sastavu akademskoga osoblja Sveučilišta.
O iznimnom doprinosu žena hrvatskoj znanosti govori i studija istraživačke grupe sa Sveučilišta Stanford u Kaliforniji koja je među 34 najcitiranija svjetska znanstvenika u 2020. sa Sveučilišta u Zagrebu uvrstila 12 znanstvenica.
Dan sigurnijeg interneta (Safer Internet Day – SID) obilježava se diljem svijeta svake godine, početkom veljače u utorak – drugog dana, drugog tjedna, drugog mjeseca. Tijekom godina, Dan sigurnijeg interneta postao je značajan događaj u kalendaru sigurnosti na internetu. Započeo je 2004. u okviru prvog akcijskog plana za sigurniji internet, kao inicijativa projekta SafeBorders koji financira EU. Zatim ga je preuzeo Insafe, mreža centara za sigurniji internet. Sada se Dan sigurnijeg interneta obilježava u oko 200 zemalja i teritorija na svim kontinentima i doseže milijune ljudi diljem svijeta.
Odgovorno i sigurno online okruženje
Cilj je što sigurnije i odgovornije koristiti internet (računala i mobitele), osobito među djecom i mladima u svijetu. Od internetskog zlostavljanja preko društvenih mreža do digitalnog identiteta, svake godine Dan sigurnijeg interneta ima za cilj podići svijest o novonastalim izazovima u pogledu sigurnosti na internetu.
Internetske sadržaje danas mogu stvarati svi, no pitanje je s kojim ciljem. Internetski sadržaji trebali bi omogućavati razmjenu znanja i ideja i stvaranje novih partnerstava. Zajednička je zadaća stvarati odgovorno i sigurno online okruženje za sve.
Fokus sigurnosti na internetu se tijekom godina s kreiranja „sigurnijeg“ interneta prebacio na kreiranje „boljeg“ interneta. Bez obzira jesmo li djeca i mladi, roditelji i skrbnici, učitelji i socijalni radnici, ili čak i predstavnici industrije, zakonodavci i političari, svi imamo veliku ulogu.
Dan sigurnijeg interneta u Hrvatskoj
U Hrvatskoj, Centar za nestalu i zlostavljanu djecu s Centrom za sigurniji Internet već niz godinu organizira aktivnosti i akcije povodom Dana sigurnijeg interneta. Cilj im je poticanje i promicanje sigurnije i odgovornije upotrebe tehnologije i mobilnih uređaja među djecom i mladima, ali i roditeljima.
Korisne materijale uz Dan sigurnijeg interneta možete naći OVDJE.
Pročitajte i druge naše članke na temu sigurnijeg interneta:
Filozofija dm-a u sa stalnim fokusom na čovjeka i njegove potrebe podrazumijeva brigu o djelatnicima, partnerima, kupcima, ali i o boljitku zajednice u kojoj djelujemo i živimo. Od otvaranja prve prodavaonice u Hrvatskoj, dm promiče održivost i društvenu odgovornost te implementaciju principa održivosti u svakodnevno poslovanje i život.
Natječaj {ZAJEDNO} za zelene ideje
Foto: Akcija čišćenja podmorja 6.8.2022. / dm
Kako bi potaknuo što više ljudi da razmišljaju i djeluju održivo, dm je u 2022. godini proveo natječaj {ZAJEDNO} za zelene ideje u sklopu kojeg je podržao provedbu ekoloških projekata koji doprinose zaštiti okoliša i očuvanju prirode s više od 800.000 kuna. Na natječaj je pristiglo 299 prijava, a nakon pomnog razmatranja odabrano je 17 projekata koji su se istaknuli kvalitetom i originalnošću.
Projekti su ostavili trag u lokalnim zajednicama diljem Hrvatske. U Vodnjanu je održana plogging utrka u kojoj su trkači u centru grada prikupili više od 150 kg sitnog otpada, dok je u dvije eko akcije na otoku Pagu 37 ronioca volontera i 25 volontera na kopnu izvadilo 3,5 kubika otpada.
Foto: Predavanje za posjetitelje PP Učka / dm
Pri odabiru projekata dm je posebnu pažnju pridao njihovom dugoročnom utjecaju na okoliš i na razvoj ekološke svijesti kod sugrađana. Stoga je među odabranim projektima i „Hranilište za supove“ Javne ustanove Park prirode Učka kojim je osigurana hrana za tu ugroženu vrstu. Projektima poput onoga u Srednjoj školi Centar za odgoj i obrazovanje u Zagrebu, u sklopu kojeg je postavljena kompostana te je započeta izgradnja plastenika, dm je uložio u integraciju održivosti u obrazovanje sadašnjih i budućih generacija učenika.
Tjedan održivih impulsa u dm-u
Održivost u dm-u počinje s djelatnicima, u prodavaonicama i Upravno-distributivnom centru, a kako bi djelatnike potaknuo na donošenje dobrih odluka za sebe i za okoliš, dm je u listopadu 2022. organizirao prvi Tjedan održivih impulsa.
Tijekom pet dana djelatnici su imali priliku saznati kako održivost učiniti dijelom svakodnevice te koja je uloga pojedinca u kružnom gospodarstvu. Dejan Murić, menadžer dm marke, kolegama je predstavio održiva rješenja za svakodnevni život kao što su drvena četkica za zube alverde koja se može odlagati u biootpad te Profissimo kožna krpa za prozore uz koju se ne moraju koristiti dodatna sredstva za čišćenje. Uz praktične i primjenjive savjete o zbrinjavanju otpada i upravljanju energijom, djelatnici su upoznali procese koji se implementiraju u prodavaonicama u sklopu održivog djelovanja. Posljednji dan posvetili su društvenoj održivosti te su djelatnici Upravno-distributivnog centra donijeli staru odjeću za reciklažu, od koje su izrađivali ukrase.
Tjedan posvećen održivosti završio je akcijom pošumljavanja u koju se volonterski uključilo gotovo 50 djelatnica i djelatnika dm-a. U sklopu projekta Co2mpensating by planting u Draganiću su sudjelovali u sadnji više od 4.000 sadnica hrasta, čime se omogućuje nadoknada proizvedenih emisija CO2 i neutralizacija ugljičnog otiska.
Inicijativa „dm…jer tu živim zdravo“
Uz to što su najbolji ambasadori dm-ove filozofije koja u središte stavlja potrebe ljudi i zajednice, djelatnici dm-a svaki dan daju doprinos pozitivnim poslovnim rezultatima tvrtke. Stoga su briga o njihovoj dobrobiti, prepoznavanje njihovih potencijala i stvaranje prilika za napredovanje ključan dio dm-ove društvene odgovornosti.
Foto: Priznanje Oscar za sigurnost i zdravo radno mjesto / dm
Kako bi potaknuo djelatnike na bolju brigu o zdravlju, dm već dugi niz godina provodi internu inicijativu „dm…jer tu živim zdravo“ kojom promiče zdrav način života, kako na radnom mjestu tako i u privatnom životu. Ova inicijativa se zahvaljujući podršci ambasadora zdravlja provodi na svim područjima rada – u prodavaonicama, Centrali te Distributivnom centru. Zahvaljujući važnosti koju pridaje zdravlju djelatnika i sveobuhvatnosti inicijative, dm je prva drogerija u Hrvatskoj koja je ujedno i nositelj certifikat „Tvrtka prijatelj zdravlja“, u okviru projekta Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo „Živjeti zdravo“. Upravo je za ovu inicijativu dm dobio i nagradu Oscar za doprinos razvoju kulture sigurnosti i zdravlja na radu kojom se žele istaknuti pozitivni primjeri i odati priznanje tvrtkama koje pokazuju snažnu predanost zdravlju i sigurnosti djelatnika pružajući izvanredna rješenja i inovativan doprinos poboljšanju i unaprjeđivanju zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu.
Briga o dobrobiti i zdravlju djelatnika, brojne prilike za profesionalni i osobni razvoj te njegovanje dobre radne atmosfere zaslužni su za zadovoljstvo djelatnika iz kojeg proizlazi njihova motivacija da izađu u susret kupcu i brinu o potrebama ljudi s kojima rade i dijele svakodnevicu. Da to prepoznaju i građani, potvrđuje i nezavisno istraživanje portala Moj posao prema kojem je dm, trinaest godina zaredom, najpoželjniji poslodavac u Hrvatskoj.
Jednostavnost je lijepa. Manje je više. Smanji kupovinu, pomogni Zemlji!
Neki dan sam dvjema poslovnim partnericama u sjajnoj tvrtki donio maslinovog ulja na dar, mali darak, i predao im to u različitim vrećicama; par istovrsnih nisam imao na zalihama, a nove nisam htio kupovati. Bilo je to simpatična situacija svima, kad sam kazao kako nisam nabavio dvije nove vrećice jer sam tog dana želio nešto pokloniti i majci Zemlji. (Suzdržavanjem od nove kupnje i potrošnje.) Prošlo je odlično. Dobro ozračje za bolji svijet!
Mogu li ikako pomoći?
Globalni biznis sa ambalažom iznosi preko stotinu milijardi dolara na godinu. Odluke o ambalaži namijenjenoj poslu donose dizajneri, konstruktori, o njoj odlučuju eksperti, voditelji i direktori. Mogu li ja tu išta napraviti?
Uštedi na godinu 30 eura na vlastitoj ambalaži i čuda si za Zemlju učinio!
Zašto proizvodim dodatnu, „nacifranu“, suvišnu ambalažu?
Ukrašavanje ambalaže i ukrašavanje proizvoda ambalažom nasljeđe je prošlosti koje je smišljalo plemstvo, svećenstvo, vladari i vlasnici, u svakom slučaju oni koji su imali para i moć, da bi ugodili svom egu ili, i time, iskazali poštovanje ili odanost primatelju dara. No, društvene konvencije… običaji, poslovna pravila, mijenjaju se pa će uskoro i mnogo ambalaže doživjeti promjene; ostat će od nje samo ono što ima pravu svrhu, što je funkcionalno u najužem smislu riječi. Bit će to održiva ambalaža.
ODRŽIVA AMBALAŽA U NAŠIM STANOVIMA – NAČELA
Jednostavnost, jednostavnost, jednostavnost!
Višestruko korištenje iste ambalaže
Prenamjena stare ambalaže u nov predmet
Pojednostavljenje i minimiziranje ambalaže
Odustajanje od „povećavanja vrijednosti“ daru tzv. finom ambalažom (luksuzna ambalaža).
“Demontaža” ambalaže proizvedene od više vrsta materijala – plastike, papira, tekstila, metala, školjkica, suhog cvijeća … (…Lideri razdvajaju čak i plastični prozorčić na koverti)
Dosljedno razvrstavanje i odvojeno prikupljanje otpada u svom domu, radi povećanja mogućnosti i ekonomičnosti reciklaže (uključujući spremnost na odnošenje otpada na 3, 4 lokacije, tamo gdje ima spremnika za to)
Ne obaziranje na diktat društvenih običaja, vlastitih navika! Što će reći drugi? Nije važno… svatko od nas može biti u nečem prvi ili usamljen- onaj „prvi pingvin koji skače u uzburkano more“, kako priča knjiga „Posljednje predavanje“.
Konzumerizam proizvodi ambalažu! Nailazi li vrijeme manje šopigiranja? Manje kupovine smanjiti će zagađenje Zemlje novom ambalažom!
NEKOLIKO PREPORUKA…
Slika iz špajze: staklena tegla za odlaganje starih baterija / G.Tudor
Formiraj zalihe korištene ambalaže. Spremi dobivene vrećice, kutije i sl. Pažljivo odmotaj dobiveni dar da sačuvaš omot i vrpcu.
Prenamijeni staru ambalažu za novu funkciju. Kutije od cipela iskoristi da posložiš čarape i sitne predmete… Upotrebi razne posude od mliječnih proizvoda, sladoleda ili dodataka prehrani za držanje raznih sitnih predmeta. Staklenke i razne tegle iskoristi za držanje olovki, potrošenih i novih baterija, sitnica. Ima „sto“ načina za takvu praksu u sobi, ormarima, policama, ostavi… I nije važno što to nam sve u stanu ne izgleda „kao po špagi“. Jednostavno je lijepo.
Ne brzaj u nabavu novih kutija… . Koristi još neko vrijeme one koje imaš da bi si pospremio odjeću, obuću, igračke…
Slika iz ormara: razne stare kutije za održavanje reda među kapama, šalovima, rukavicama… / G.Tudor
Odustani od onih „specijalnih“ kutija. Ne kupuj više one „štosne“, „divne“ kutije, bilo za uredno spremanje stvari na ormaru, polici…, bilo za dotjerivanje darova. One dopadljivo dizajnirane i nalickane, plastične ili kartonske, velike ili male kutije, s nalijepljenim ukrasima… jer njihov eko-trag je zamjetan. Nađe se i posve jednostavnih. A da dodamo još jedan argument: postale su neprimjereno skupe. Vrećica za vino 2 eura, a proizvodna cijena im je 20 centi. Bezobrazno povećanje cijena u zadnjih dvije godine!
Raznolikost ne škodi – budimo obični! Nije nužno da sve kutije na polici u ostavi budu od iste vrste i proizvođača. U Opatiji sam ušao u kavanu jednog hotela, gdje su gotovo sve stolice i stolovi bili različiti, rabljeni. Najprije sam se zagledao, a onda kažeš: „Pa što!“.
Dar omotan vrpcom, kao „štos“ i zamjena za ukrasni papir/kutiju
Stop dotjerivanju darova! Pojednostavi omatanje darova za Božić i rođendana, imendana i drugih prigoda. Ukrasne kutije, vrećice i papir, vrpce, zvončiće ili školjkice počni manje koristiti. Ima već dosta primjera gdje osviješteni ljudi predaju dar ukrašen samo s jednostavnom ukrasnom vrpcom ili sa komadićem ukrasnog papira zalijepljenog selotejpom na kutiju. Time se na simboličan pa i duhovit šalje dobra eko-poruka.
„Demontiraj“ staru ambalažu proizvedu od više vrsta materijala; odvoji papir od plastike, odstrani metalne dijelove… Tako podržavaš ekonomičnost i jednostavnost reciklaže.
Ne obaziri se na ambalažu „s potpisom“, „dizajnersku ambalažu“.
Omot za buket cvijeća koje poklanjaš neka bude od papira, što tanjeg i jednobojnog. Ne od ne celofana, i bez dizajnerskih dodataka i figurica kao ukrasića.
Iskoristi drvenu ambalažu koja ti stigne u kuću (kutije, sanduke, letve, palete i sl.) kao materijal za dobiti nove upotrebive predmete – police, klupe i sjedala na terasi, za alat …, za čuvati luk i krumpir u šupi..
Dukat je i prije stupanja na snagu EU Direktive o zabrani jednokratnih plastičnih proizvoda pokrenuo sveobuhvatan program smanjenja udjela plastike u pakiranju proizvoda. Na mnoge načine Dukat smanjuje svoj utjecaj na okoliš, a smanjenje količine plastičnih i drugih materijala u pakiranjima proizvoda također je jedan od važnih načina, kako se zorno očituje u cjelovitoj politici Grupe Lactalis
Pojednostavljenje finalne ambalaže za Dukatove proizvode
Foto: Pojednostavljenje ambalaže President svježih sireva /Dukat d.d.
Tako je od travnja 2021. uklonjen plastičan natpoklopac sa žličicom na President svježim sirevima, dok su u on-the-go pakiranjima SenSia Snack i na najmanjim tetrapak pakiranjima mlijeka plastične slamčice zamijenjene papirnatima. Rezultat je smanjenje količine plastike u ambalaži Dukatovih proizvoda na godišnjoj razini za oko 10 tona.
Uz to, u travnju 2022. uklonili smo aluminijske poklopce s kantica za „plavo“ i „crveno“ kiselo vrhnje od 900 g, što je rezultiralo s 2 g manje aluminija po pakiranju – također važan korak u optimiziranju količine upotrijebljenog ambalažnog materijala. U ljetu iste godine započeli smo i s uklanjanjem plastičnih ručki s kantica: u kolovozu smo ih uklonili s kantica Dukatos jogurta (450 g), a u listopadu s kantica u koje pakiramo čvrsti jogurt (800 g) i kiselo vrhnje (900 g).
Oporaba višeslojne ambalaže, korištenje tehnološkog otpada
Foto: Od otpadne kartonske ambalaže do toaletnih ručnika i papira / Dukat d.d.
Još jedan važan projekt u smislu podržavanja kružnog gospodarstva pokrenut je koncem 2021. godine od kada se višeslojna kartonska ambalaža koja nastaje kao tehnološki otpad tijekom proizvodnje koristi kao sirovina za proizvodnju novih proizvoda – ručnika i papira i njihovih držača. Naime, otpadna ambalaža iz pogona šalje se u talijansku tvrtku Lucart koja je inovativnom tehnologijom razdvaja na tri komponente: celulozu, aluminij i polietilen (PE) koji se dalje upotrebljavaju kao sirovina za proizvodnju toaletnih ručnika i papira (celuloza) i njihovih držača (aluminij i PE). Iz Lucarta se novoproizvedena higijenska papirna konfekcija, zajedno s držačima, vraća nama u Dukat gdje ih koriste naši zaposlenici. Ovim se projektom na godišnjoj razini oporabljuje oko 140 tona otpadne višeslojne kartonske ambalaže iz naših tvornica u Zagrebu i Karlovcu, što donosi smanjenje količine ispuštenog ugljičnog dioksida za oko 114 tona i priječi sječu čak 1800 stabala.
Sve je to tek jedan dio naše, odnosno Lactalisove politike pakiranja, koja teži kružnom i odgovornijem pakiranju, uvažavajući brigu o proizvodima, potrošačima i okolišu.
U našem pristupu pakiranju tražimo optimum ravnoteže između naših težnji za pojednostavljenjem i minimiziranjem ambalaže, i na drugoj strani, izvršenjem važne uloge ambalaže u očuvanju kvalitete, sigurnosti i praktičnosti naših proizvoda. Sustavno radimo na uklanjanju svih nepotrebnih komponenti pakiranja koji ne pridonose pogodnostima za potrošače ili logistici. Tražimo nova rješenja za oporabu ambalaže. Stalno smanjivanje količine materijala koji se troši na ambalažu po jedinici proizvoda naš je važan cilj.
***
Dukatova zalaganja za energetsku učinkovitost
Uvođenje energetski učinkovitijih strojeva i opreme, unapređenje procesa na energetski učinkovitiji način te korištenje obnovljivih izvora energije tri su načina kako u Dukatu smanjujemo potrošnju primarne energije dok istovremeno ostvarujemo uštede.
U posljednjih nekoliko godina poduzeli smo značajne korake na sva tri područja. Instalacijom novih punilica, paletizera i transportera u pogonu steriliziranih proizvoda naše zagrebačke tvornice koncem 2021. godine poboljšali smo, uz ostalo, efikasnost u proizvodnji koja podrazumijeva i veću energetsku učinkovitost. Instaliranje nove opreme za miješanje i dodavanje prahova za pripremu steriliziranih proizvoda u istoj tvornici još je jedan primjer ulaganja u bolje upravljanje procesima kako bi se povećala učinkovitost i smanjila potrošnja energije.
Foto: električna energija iz solarne elektrane na krovu zagrebačkog skladišta / Dukat d.d.
Korištenjem obnovljivih izvora energije i dizalice topline kao i izgradnjom solarnih elektrana također ostvarujemo značajne uštede i smanjujemo utjecaj na okoliš. Projekt vezan uz spomenutu dizalicu topline, koja je u zagrebačkoj tvornici instalirana 2017. godine, nagrađen je upravo za energetsku učinkovitost. Njime godišnje uštedimo oko 3.000.000 kWh toplinske energije i smanjujemo emisije ugljičnog dioksida za oko 700 tona.
Sredinom prošle godine puštena je u rad fotonaponska elektrana snage 800 kW. Zahvaljujući 2.684 panela postavljenih na gotovo 5.000 m2 krovišta skladišta na zagrebačkoj lokaciji, Dukat oko sedam posto električne energije dobiva iz sunca. Ujedno smanjujemo emisije ugljičnog dioksida za oko 230 tona godišnje i proizvodimo 970 MWh zelene energije godišnje. Početkom studenog u Bjelovaru je u probni rad puštena druga Dukatova solarna elektrana – snage 300 kW koja se sastoji od 945 panela postavljenih na 1.750 m2 krova bjelovarske tvornice, pa se ondje oko tri posto električne energije dobiva iz obnovljivih izvora – sunca.
“100 % NAŠE MORE, PLAŽE I OBALE!”. U nizu mjesta Hrvatske tijekom siječnja i veljače 2023. održavaju se prosvjedi građana sa tim motom. Uz Građansku inicijativu Javno je dobro! okupile su mnoge inicijative i udruge iz niza mjesta Hrvatske, ponajviše otočnih i primorskih, kako bi upozorile javnost na opasne odredbe po kojima bi dosadašnje javno dobro – plaže i obale – moglo preći (neprimjetno) u privatne ruke, tzv. koncesijama. Svaka uvala „koja sa nekim restoranom čini prirodnu cjelinu“ mogla bi na taj način praktično biti privatizirana, dana privatnoj osobi na XY godina korištenja. Građani podsjećaju javnost i političare da obala, kao i vode i zrak, zauvijek trebaju biti naši, zajednički. U javnoj komunikaciji ,dotle, vladajući predlagatelj izbjegava odgovoriti na takve i druge konkretne primjedbe, skrećući pozornost na manje bitne „pozitivne“ dijelove zakona. I zamjerajući građanima da su se pridružili političkim strankama u predizbornoj utakmici (usput kazano, taj „slogan“ u Hrvatskoj se tako često koristi, kao da cijeli osvojeni 4-godišnji mandat nije i period borbe za novo povjerenje).
Pratimo kakva se budućnost sprema.
Sudjeluj u pripremanju boljeg i dobrog.
Prati što se događa u društvu, kako se pripremaju zakoni, jer si odgovoran građanin! Kako se i koliko dosljedno zakoni provode? Za koga su zakoni obavezni, a tko je zaštićen i kome se pogoduje?
Budimo odgovorni građani – potrudimo se, uložimo svoje vrijeme, angažman, tako da gradimo i ostavimo dobro društvo i lijepu domovinu našim malima i mladima, nasljednicima! Mi današnji odgovorni smo za nevolje ili blagodat sutrašnjih Zemljana. Budućnost mog djeteta određuje njegovo obrazovanje, sposobnosti i radišnost, ali jednako tako, ili više, i zakoni koji određuju društveni okvir u kojem će ono jednom živjeti!
Moramo i možemo.
Uredništvo odgovorno.hr
Inicijativa Javno je dobro, udruge okupljene u Zeleni Forum i mnogi drugi upozoravaju da prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (ZPDML) na velika vrata uvodi privatizaciju javnog pomorskog dobra i omogućuje isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra koje je do sada bilo dobro opće uporabe. Apeliramo da se hitno zaustavi pretjerana eksploatacija pomorskog dobra jer ovakav nacrt Zakona za posljedicu imati nastavak trenda preizgrađenosti obale i pomorskog dobra kao i trenda nasipavanja pomorskog dobra koje nesporno uzrokuje nepovratnu štetu morskom okolišu i našem prirodnom krajobrazu.
Zahtijevamo hitno povlačenje prijedloga Zakona iz saborske procedure. Tražimo izradu novog Prijedloga ZPDLM koji će čuvati more i obalu, kojim će se osigurati 100% slobodan pristup svim plažama te kojim će se osigurati mehanizmi zaštite okoliša i garancija očuvanja pomorskog dobra kao općeg dobra!
Smatramo da će ovaj prijedlog Zakona o pomorskom dobru koji je, nažalost i unatoč mnogobrojnim primjedbama (njih 914) u e-savjetovanju, prošao Vladu i poslan u Sabor, promijeniti status pomorskog dobra!
Pomorsko dobro sad ima status općeg dobra, što znači da svima služi podjednako, ovim Zakonom gospodarski subjekti dobivaju mogućnost korištenja plaže i isključenja javnosti, tako da možemo ostati bez najvrjednijeg prostora kojeg imamo – naše obale!
Tim povodom, pozivamo građane na akcije koje će se održati diljem obale u subotu, 28. siječnja, točno u podne u Splitu, Puli te Braču, Visu, Makarskoj, Šolti, Opatiji, Malom Lošinju, kako bismo prenijeli našu poruku – More, plaže i obale su 100% naše!
Dana 2. veljače u 12:00 sati na Markovom trgu u Zagrebu saziva se građanski prosvjed, u suradnji s inicijativama i udrugama iz cijele Hrvatske, ponajviše iz obalnih i otočnih zajednica duž Jadrana, a u organizaciji Građanske inicijative Javno je dobro.
KAKO ĆE OVIM ZAKONOM POMORSKO DOBRO POSTATI PRIVATNI RESURS?
Prijedlog Zakona o pomorskom dobru sadrži niz manjkavosti koje mogu dovesti do ispunjenja dijametralno suprotnog cilja samog Zakona, a to je uništenje koncepta pomorskog dobra kao dobra opće uporabe koje mora biti na korist i odgovornost svih građana RH.
Ignoriraju se obveze poštivanja principa zaštite okoliša
Upozoravamo na ignoriranje obveze poštivanja principa zaštite okoliša u cijelom predloženom tekstu prijedloga ovog akta, ali usudili bismo se reći i na konceptualnoj razini predlagatelja teksta. Ignorirati potrebu zaštite mora i obale, a isticati aspekte korištenja vraća nas unazad u povijest sigurnih 20, ako ne i više, godina. Nedopustivo je u trenutku kada sama RH donosi cijeli spektar strategija i inih planskih dokumenata koji nameću zeleni razvoj, održive principe i potiču nas da ozelenimo naše ideje, da jedan prijedlog zakonodavnog akta predviđa iskorištavanje najvećeg prirodnog resursa RH bez niti jednog mehanizma ili garancije očuvanja.
Građani bi mogli biti isključeni sa 70% uređenih plaža. Privatni koncesionari – ugostiteljski i turistički objekti dobivaju pravo na plažu…
Smatramo da bi u Zakonu trebalo nedvosmisleno zabraniti isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra. Ne želimo imati privatne hotelske i ugostiteljske plaže, kao što i ne želimo da se radi turističkih sadržaja omogućava nasipavanje, gradnja i isključivanje javnosti iz korištenja niti jednog dijela plaže!
Naime, sukladno prijedlogu Zakona građani bi mogli biti isključeni sa 70% uređenih plaža ispod hotelskih kompleksa, kampova i ugostiteljskih objekata. Znači li to da ćemo od sada imati plaže, kako bi Alan Ford rekao, za bogate, koje će imati oznaku “30% za građane i pse”?
Novi Zakon omogućit će da se uređene plaže u turističkim naseljima daju u koncesiju na zahtjev koncesionara, ako plaža čini funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu s jednom ugostiteljskom i smještajnom jedinicom u građevinskom području ugostiteljsko turističke namjene izvan naselja. Izvjesno je da će vlasnici hotelskih kompleksa i kampova, turističkih i ugostiteljskih objekata diljem hrvatske obale iskoristiti ovu za njih savršenu mogućnost! I zato inzistiramo da su plaže 100% naše, 100 slobodne za sve naše građane!
Nasipavanje i dohrana se nedovoljno zakonski reguliraju
Nasipavanje mora i dohrane plaža uništavaju biljni i životinjski svijet u moru! Novim prijedlogom nasipavanje i dohrana napokon se zakonski reguliraju. Ipak, nedovoljno. Odredbe su sklone različitom tumačenju, a nasipavanje koje je zakonom nedopušteno, ipak se dozvoljava u mnogim različitim oblicima i bez dovoljno precizne regulacije i nadzora. Tražimo da se izričito zabrani nasipavanje/dohrane materijalom s primjesama zemlje! Tražimo da Zakon da prednost projektiranju plaža koje ne zahtijevaju kontinuirane dohrane! Tražimo da se nasipavanje tretira kao iznimno dopuštena radnja kada je nužno potrebno!
Vlada Republike Hrvatske uvijek može dati ili preuzeti koncesiju neovisno o nadležnostima
Dodatnu zabrinutost izaziva članak koji propisuje da “ako je određeni projekt od interesa za Republiku Hrvatsku ili ako to ocijeni opravdanim, Vlada Republike Hrvatske uvijek može dati ili preuzeti koncesiju neovisno o nadležnostima”. Privatizacija javnih dobara i usluga karakteristična je za paket vrijednosti svake stranke na vlasti koja donosi zakon i zato ovakav prijedlog zakona ne čudi, potpuno je u skladu s dosadašnjim odnosom prema javnom dobru. Vidjeli smo kakve je učinke na društvo i ekonomiju imala dosadašnja privatizacija.
Uvažava li se glas građana? Predstavnici udruga za okoliš izolirani!
Koliko je zaštita okoliša marginalizirana govori i činjenica neuključivanja predstavnika okolišnih udruga u Radnu skupinu za izradu prijedloga novog Zakona. Ukoliko Sabor prihvati naš zahtjev i povuče prijedlog Zakona iz saborske procedure ustrajemo u traženju uključivanja predstavnica Zelenog foruma u Radnu skupinu za izradu novog prijedloga.
”Treba nam novi Zakon o pomorskom dobru koji čuva, a ne rasprodaje našu obalu i more!’”
Ovakva sabirna mjesta vidjet ćete u većini pariških parkova
Stanovnici Pariza koji se pod okriljem mraka žele „diskretno“ riješiti svog starog božićnog drvca prijeti ozbiljna kazna: sramota među susjedima i ozbiljna novčana kazna … eura. „Jeftinije vam je slijediti jednostavne upute pariške gradske uprave gdje i kako pravilno odložiti staro božićno drvce“, izvješćuje francuska nacionalna televizija TF1.“
Podsjetimo, Parižanke i Parižani do 20. siječnja 2023. svoja božićna drvca mogu odložiti na 174 posebno određenih i označenih lokacija – najčešće u parkovima i na zelenim površinama, ravnomjerno raspoređenih na području cijelog grada. Također, božićna drvca mogu se odložiti i u pariškim reciklažnim dvorištima, a u određenim dijelovima grada, odlaganje je moguće i ispred višestambenih zgrada. Stara drvca preuzimaju čak i neki vrtni centri, posebno oni koji su ih mjesec dana i prodavali.
Važno je znati, i svi građani to znaju, da se stare jelke mogu preuzimati:
Isključivo na označenim lokacijama.
Isključivo u određenim terminima.
Oni koji se ponašaju mimo pravila prijeti novčana kazna je do 150 eura.
Kako se mogu iskoristiti stara drvca
Prikupljena drvca se u Parizu usitnjavaju na licu mjesta u oblik malča, u svrhu ponovnog upotrebljavanja za zaštitu biljaka u pariškim parkovima i na zelenim površinama.
PREDNOSTI UREDNOG SAKUPLJANJA ISLUŽENIH JELKI U PARIZU
Sjeckano drvo – malč – dobiven usitnjavanjem jelki vrlo je koristan oko stabala i po zelenim površinama jer na ekološki način smanjuje rast korova, ograničava isparavanje vode i potiče razvoj mikroorganizama koji poboljšavaju kvalitetu tla.
Budući da se božićna drvca usitnjavaju izravno na lokacijama prikupljanja, ova se aktivnost odvija bez prijevoza i bez onečišćenja iz prometa.
Višak malčanog materijala odvozi se u prodajne centre i jeftino prodaje građanima
Jelke se prikupljaju i u sklopu posebnih inicijativa pa se, slično bečkom primjeru, dio „starih“ jelki koristi za ishranu koza.
Ukoliko je drvce kupljeno u tegli s korijenom, može se posaditi u svom vrtu ili predati komunalnim službama i rasadnicima koji će ga pravilno zbrinuti.
Gađani se savjetuju kako na najbolji način mogu i sami iskoristiti i reciklirati stara božićna drvca.
I u drugim e europskim gradovima se znaju pravila odlaganja
Božićna drvca odlažu se i prikupljaju na sličan način i u drugim francuskim gradovima. Marseille ima obilježenih 400 lokacija diljem grada i šireg metropolitanskog područja Aix-Marseille-Provence), kao i Lyon – na 198 lokacija i u 19 reciklažnih dvorišta
U Njemačkoj, u Münchenu jelke se besplatno odlažu diljem gradu, sve do 3. veljače. Sve lokacije mogu se pronaći na online karti. Odlaganje je bilo moguće i u dvorištima nekih škola i u stambenim naseljima također imaju mogućnost
Beč – označene lokacije za odlaganje božićnih jelki
U Beču se stara božićna drvca prikupljaju do 15. siječnja 2023. i to na čak 557 lokacija diljem grada. Nakon tog datuma primaju ih u reciklažnim dvorištima. Svake se godine prikuplja sve veći broj božićnih drvaca. U nedalekom Grazu se božićna drvca mogu besplatno odložiti do 23. siječnja 2023. i to na 70 označenih lokacija Holdinga Graz. Prema službenim podacima svake
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.