15. put dodijeljene nagrade HRIO u sklopu 14. Konferencije o održivom razvoju
Još jednom dodijeljene su ugledne nagrade Indeks HRIO za najuspješnije upravljanje i izvođenje poslovnih procesa na planu održivosti. Između mnogo zapaženih praksi koje su nominirane, na 14. konferenciji o održivom razvoju nagrada je otišla krugu od 12 uspješnih tvrtki.
Indeks HRIO je metoda procjene dobrovoljnih praksi održivosti hrvatskih poduzeća, a razvijena je prije 15 godina u partnerstvu Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR) i Hrvatske gospodarske komore (HGK). Usklađujući se s najnovijim europskim direktivama i standardima, globalnim rejtinzima i Ciljevima održivog razvoja, nekadašnji Indeks DOP-a nadograđuje se i modernizira 2020. godine te postaje Hrvatski indeks održivosti – HRIO. HRIO omogućuje sveobuhvatan uvid u održivost poslovnih praksi, osvrt na usklađenost s najnovijim odredbama Europske unije te usporedbu s praksama drugih hrvatskih poduzeća.
Riječ je o jedinom rejtingu kojim se mjeri razina održivosti poduzeća u Hrvatskoj u kojem godišnje sudjeluje više od stotinu poduzeća, a koji se provodi već petnaestu godinu zaredom. Njegova primarna funkcija je samoprocjena vlastitih praksi poduzeća, uočavanje mogućih nedostataka i planiranje unapređenja u području održivog poslovanja.
HRIO je ujedno i nagrada koja se dodjeljuje u svakoj od četiri jednakovrijedne kategorije – za velika, srednja, mala te javna poduzeća, kao i poduzećima koja ostvare najbolji rezultat u pojedinim kategorijama za: održivo korporativno upravljanje, upravljanje okolišem (za proizvodna i neproizvodna poduzeća), radna okolina, odnosi sa zajednicom, ljudska prava, dječja prava te za najveći napredak.
Inspirirajuće uvodne govore održali su Zoran Milanović, predsjednik RH, Mario Šiljeg, izaslanik predsjednika Vlade RH; Sandra Benčić, predsjednica Saborskog odbora za zaštitu okoliša i prirode; dr. sc. Dragan Jelić, državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike; Tatjana Operta, izaslanica gradonačelnika grada Zagreba; Irena Weber, direktorica HUP-a te mr. sc. Marija Šćulac Domac, direktorica sektora za industriju i održivi razvoj, HGK.
Ovogodišnji dobitnici 15. dodijele nagrade HRIO su:
U kategoriji Velikih poduzeća, dobitnik nagrade je: Heineken Hrvatska d.o.o.
U kategoriji Srednjih poduzeća, dobitnik nagrade je: HiPP Croatia d.o.o.
U kategoriji Malih poduzeća, dobitnik nagrade je: Hrvatski kišobran d.o.o.
U kategoriji Javnih poduzeća, dobitnik nagrade je: Odašiljači i veze d.o.o.
Za područje Održivo korporativno upravljanje, dobitnik nagrade je: Ericsson Nikola Tesla d.d.
Za područje Upravljanje okolišem, u grupi uslužnih poduzeća, dobitnik nagrade je: Kaufland Hrvatska k.d.
Za područje Upravljanje okolišem, u grupi proizvodnih poduzeća, dobitnik nagrade je: Sato d.o.o.
Za područje Radna okolina, dobitnik nagrade je: Jamnica plus d.o.o
Za područje Odnosi sa zajednicom, dobitnik nagrade je: Hrvatski telekom d.d.
Za područje Ljudska prava, dobitnik nagrade je: Holcim (Hrvatska) d.o.o.
Za područje Dječja prava, dobitnik nagrade je: AD Plastik d.d.
Nagradu za Najveći napredak u odnosu na prošlu godinu, primili su: Ytres d.o.o.
Detaljnije o metodologiji HRIO možete pronaći na hrpsor.hr/hrio.
Eto, stigao je. Zna se kad se javlja. Fake news su (dez)informacije, neprovjerene ili izmišljene, zasnovane na osobnim ili grupnim stavovima i/ili interesima, distribucija je masovna, bujaju u uvjetima krize, zbunjenosti i nevolja građana, potiču populizam i populizam ih hrani.
Na sreću, hrvatsko je društvo u puno aspekata zrelo, sposobno i odgovorno, danas više nego jučer. Umije prepoznati.
(Zamolba čitatelju: Kad pročitate, vratite se OVDJE, čitajte i povezani članak.)
Vijesti-smeće proizvode stvarnu štetu, koče rješavanje problema i otežu (odlažu) normalan razvoj i povijest društva. I fake news i populizam su ograničenog dometa, i trajanja, premda je jedan gradonačelnik njima zahvaljujući, ali i makijavelističkim baratanjem politike vladao 20 godina.
I na kraju, sa rastom svijesti i obrazovanja stanovništva (to ide uglavnom zajedno), fake news, teorije zavjere i populizam i drugo gube prostor i jednog će dana nestati.
***
FAKE NEWS U ZAGREBU, RUJAN 2022.
Dijalog whats-app grupe Zagrepčana u 22 koraka
FAKE NEWS – stiglo do grupe 4.9.2022. – „Neka ostane kao i dosad..“
Poziv na zagrebački bojkot i građanski neposluh: Od mnoštva postojećih modela prikupljanja otpada u europskim državama, zagrebačka vlast je odabrala jedan jedini koji, gle čuda, sakriva stvarne troškove odvoza, jer na računima će biti prikazan samo paušalni iznos, a javnosti i novinarima neće biti vidljivo koliko će građani stvarno izdvajati novaca za kupnju nametnutih i skupih vrećica. Time će troškovi odvoza za zagrepčane enormno porasti, uz već najavljena drastična poskupljenja struje, plina i vode. Dodatno će građani morati plaćati i kazne od 500 do 1000 kn svaki puta kada netko drugi ubaci u njihov spremnik otpad koji se ne nalazi u nametnutoj skupoj vrećici, što također neće biti vidljivo u prikazanim troškovima odvoza otpada. Gradonačelnikov tim tvrdi da građani takve situacije moraju spriječiti dežurstvom kraj svojih spremnika na dane odvoza otpada i pri tom ne želi prihvatiti činjenicu da građani nisu kao i on do svoje 40. godine živote nezaposleni, pa to ne mogu raditi jer moraju biti u radno vrijeme na svom poslu. Znači slijede nam kazne za prekršaje koje će raditi netko drugi. Također gradska vlast od velikog broja građana očekuje i inzistira da svojim sredstvima iz pričuve dodatno financiraju bokseve za spremnike. A najgore od svega je to što će nam Zagreb tek sada biti zatrpan smećem, budući da “odlaganje” otpada po haustorima, potocima, parkovima i ulicama ne zahtijeva kupnju nikakvih vrećica, pa će na zalost mnogi to koristiti. Zato ne dajmo da nas dodatno ovakvim perfidnim modelom i muzu i kažnjavaju i onečišćuju nam grad. Bojkotirajmo ovu pljačku i bacajmo otpad kao i do sada bez dodatnog kupovanja vrećica. Ne mogu kazniti cijeli Zagreb, kao što ne mogu niti odbiti odvoziti otpad ako ne bude u tim vrećicama, jer će tako sami sebi odrezati granu na kojoj sjede. Proslijedite ovu poruku svim zagrepčanima koje znate. Bez obzira na stranačke simpatije ili svjetonazor, ujedinimo se i dignimo glavu protiv ove perfidne pljačke umotane u zeleni celofan.
Osoba J. Ajde neka neko proba bacati smeće po gradu negdje u npr. Njemačkoj. Nikakva kontrola nije potrebna, ali ako te netko vidi i prijavi … problem. Izgradimo i mi svijest o potrebi čistoće i kažnjavanja neće biti. Sve dotle biti će ovakvih i sličnih pokušaja da se dogodi kultura.
Ulica Gredice, Zagreb
Osoba B. U Švicarskoj godinama odvajaju otpad u kupljene vrećice, princip koji se uvodi i kod nas. Ako se otpad odvaja što smo već svi mogli naučiti, nerazvrstanog otpada je malo, vjerojatno će za vrećice biti dovoljno desetak kuna mjesečno. Govorim iz iskustva, mi razvrstavamo otpad. Onaj tko je ovo napisao sigurno ne razvrstava otpad već očekuje da to učini netko drugi. Lakše se buniti nego nešto učiniti. Svi bi se trebali razmisliti kakvu zemlju ostavljamo budućim naraštajima.
Osoba J. Slušao sam Tomaševića. Taj čovjek radi.
Osoba H. To je pravo B. Mi odvajamo. Treba nam jedna vrećica mjesečno.
Osoba B. Točno, i to ona za dvije kn.
Osoba L. I mi odvajamo i nije nam to teško. Mislim da su vrećice dobro rješenje u ovoj situaciji i nisu tako skupe.
Osoba J. Premda ova grupa nema političku orijentaciju (ali ima ekološku), ne podržavam ovaj prosvjed.
Stambeno naselje i igralište podno Zagrebačke gore Jakuševac, Zagreb
Osoba K. I mi odvajamo, već godinama, mislim da će ovaj način biti za nas puno jeftiniji i pravedniji.
Osoba M Za nas koji odvajamo otpad a glomazni sami vozimo u reciklažno dvorište neće biti problem, a svi koji to ne rade neka najprije počiste ispred svojih vrata.
Osoba B Miro, svi imamo pravo dva puta godišnje na besplatni odvoz glomaznog otpada. Mi to već godinama koristimo.
Osoba A. Dragi clanovi ove nase grupe…. Nitko od nas nije svijestan problema o kojem se ne govori….. Mozemo mi razvrstavati otpad do beskraja , ali glavni nam problem ostaje. Ova drzava nema uredjen sustav obrade razvrstanog otpada. Plastika koja po svojstvima spada u opasni otpad , jer je uz ostalo oneciscena kemijskim spojevima….detergentima….uljima…i sl….s njom se nema kuda , jer je Kina vec prije par godina zabranila uvoz otpadne pkastike iz EU i SAD. Papirne industrije nemamo…. Zeljezara nemamo….. A odlagalista otpada su nam nocna mora….planirani centri za gospodarenje otpadom nisu izgradjeni…. Spalionice otpada nemamo ….. Suspaljivanje otpada ne zelimo…. Rjesavanje problema otpada / muljeva iz uredjaja za obradu otpadnih voda nemamo…..pa ako ne znate kud idu muljevi-na polja za gnojenje i mi onda svo to voce i povrce veselo pojedemo…i za pasnjake pa i meso pojedemo…. Nisam htjela biti crna u ovo lijepo jutro….ali istina se mora znati. Dakle nije nama zivotno vazna plava Tomaseviceva vrecica od 2 , 4 ili 8 kn…. problem je nama sto nemamo sustav i krajnje rjesenje ….
Osoba S I što sada da činimo, sustava nema ali od nečega se treba krenuti. Triglav je visoka planina ali neću odustati. Krećem sa prvim korakom i nadam se da ću pronaći pravi put do cilja.
Osoba B. Ulica Braće Domany
Tako je S.Ne možemo promjeniti druge,ali možemo sebe,pa krenimo od toga.
Osoba J. Autora (autore) ovog glupog “Poziva” bi trebalo pozvati da javno razjasni nama, koji smo za zeleniji Zagreb i odgovorno društvo svoje van pameti i izmišljene tzv. argumente… Takve poruke su smeće koje se ne da razvrstati. Trebamo ostati na našem putu i djelovati.
Osoba J. Prave riječi, J..
Osoba A. Hvala R, ti si najstručnija od svih nas, ne zaboravljam kako si mi pomogla da ustrojim zbrinjavanje otpada u firmi gdje je sam uvela 14 ključnih brojeva (tipova otpada), od kad nisam više tamo sve se vratilo na staro, najviše opet komunalnog otpada, kad zaista profunkcionira nadzor i izvršenje Rješenja nešto će biti od nas, do tada ćemo se sve više gušiti u ne zbrinutom otpadu i ostavljati našoj djeci “ne rješivi problem” koji će plaćati indirektno svojim zdravljem i nečistom prirodom…ljudi moji “riba smrdi od glave”
Osoba D. Nadam se da bar dio te sabijene plastike, kartona i stskla negdje izvezu, nešto se može od toga proizvesti.
Osoba A. Da, baš nešto i pitanje gdje jer je naša prerada davno uništena , sjeća li se netko firme OKI? Nemamo mi ni metaloprerađivačka a kamo li neke druge industrije, nešto Tehnix, sve se pogubilo…
Osoba R. Smilić, pljesak 2x
Ulica Braće Domany
FAKE NEWS 2. – 8. rujna 2022.
O sustavu gospodarenja otpadom u Zagrebu: “Za sjednicu Zagrebačke gradske skupštine pripremili smo točku dnevnog reda u kojoj tražimo da se još jednom razgovara i preispita taj model gospodarenja otpadom. Gradonačelnik i njegova ekipa su se zaletjeli i guraju nešto što je trenutno vrlo slabo pripremljeno. Nemaju niti ljudstva, niti kamione niti dovoljno kanti, a ljude nisu na vrijeme educirali. A ono što je ključno kad govorimo odvojeno prikupljanje je biootpad za koji nemaju kompostane. Kompostane čak nisu ni u pripremi, ne usude se ni spominjati lokacije kako ne bi došlo do lokalnog bunta, a priča s kompostanom i Novskom je definitivno propala. Dakle prijeti apsolutni fijasko. Oni pričaju o podzemnim spremnicima u centru grada, a već dvije godine nisu uspjeli obnoviti ni nekoliko škola a kamoli koju zgradu. Baš nas zanima kako će im ići priča s gradnjom podzemnih spremnika i tko će sve te silne spremnike graditi. Prve je izgradila jedna tvrtka “pro bono” i koja se zeli domoci ugovora za ostale soremnike”. Najbizarnije od svega je spominjanje kako će komunalni redari postati prinudni istraživači sadržaja kanti za smeće. Dakle to je toliko smiješno da i ne zasluzuje komentar.”
Poduzetnica, inovatorica, dobrotvorka, vizionarka i motivatorica Bernarda Cecelja već 25 godina uspješno vodi tvrtku Bernarda / Foto: Bernarda
„Dobar san za zdrav život“ – misija je poduzeća Bernarda, utemeljiteljice, vlasnice i direktorice Bernarde Cecelje. Poduzetnica, inovatorica, dobrotvorka, vizionarka i motivatorica Bernarda Cecelja već 25 godina uspješno vodi tvrtku Bernarda, čiji je zaštitni znak inovativnost, ali i izvoz, oslanjanje na vlastite snage, te radišnost i poduzetnost.
Tvrtka se smjestila u malom mjestu Pušćine, na putu između Varaždina i Čakovca, a njezin proizvodni program čine visokokvalitetni madraci, kreveti, podnice, jastuci i druga oprema za spavanje. U tvornici se neprestano osmišljavaju novi proizvodi i poboljšanja već uhodanih. Nije to uvijek lako, pretvoriti ideje u život i da su odmah isplative. Ipak, dugoročno se pokazalo da takav stav vodi uspjehu. Tvornica Bernarda kao i restoran te novi wellness-hotel u Varaždinskim Toplicama osobni su i zajednički ulog direktorice i zaposlenika u „domaći kraj“, nastojanje da se zavičaju dade smisao i sadržaj. Kompanija Bernarda poznata je kao hrvatski proizvođač kojeg iznimno poštuje i prihvaća i inozemno tržište na koje tvrtka izvozi najveći dio godišnje proizvodnje, i do 80 posto.
Razgovarali smo s direktoricom Bernardom Cecelja o više aspekata društvene odgovornosti koji prate njezino osobno djelovanje i poslovanje tvrtke Bernarda.
Kako ste uspjeli održati proizvodnju u ovo nestabilno vrijeme? Jesu li se nabavni lanci, financije, radna snaga… stabilizirali nakon pandemije korona virusa?
Za vrijeme pandemije imali smo puno problema, a bili smo i zatvoreni neko vrijeme. Već u pandemiji, a i kasnije cijene su počele divljati, pa smo bili primorani tražiti rješenja od naših dobavljača, kako inozemnih tako i domaćih. Uzimali smo dio repromaterijala na zalihe kako bismo barem dva do tri mjeseca bili mirni od podizanja cijena. Budući da tvrtka Bernarda nije uzimala dobit godinama, već je ona ostajala u poduzeću, bili smo dovoljno financijski stabilni da smo si mogli osigurati zalihe. Moj je plan bio stvoriti zalihe repromaterijala poput opružnih jezgri, iverice, drva, tekstila, koje ćemo u dogledno vrijeme ugraditi u svoje proizvode. Ovoga ljeta bilo je malo zatišje u dizanju cijena, a sada one opet rastu i to ne 1-2 posto, nego 10-20 posto te svi naši dobavljači strahuju kakav će biti četvrti kvartal. Za sada uspijevamo održati proizvodnju, ali kako će ići dalje, zaista ne znam. U takvim vremenima, dakako, i odgovornost poduzetnika mnogo je veća. Kao poduzetnica, moram zadržati radnike, isplaćivati im redovito plaće i podmirivati sve obveze. Za sada nismo otpuštali radnike, a sve svoje isporuke isporučivali smo u roku. Ali, financijski nas je to puno stajalo.
Proizvodni pogon i izložbeno-prodajni salon tvrtke Bernarda d.o.o. u Pušćinama / Foto: Bernarda d.o.o.
Tvrtka Bernarda kao kopija Bernarde osobno
Biti odgovoran poslodavac – to je odraz sustava vrijednosti, stavova i razmišljanja vlasnika i vodstva tvrtke. Je li tvrtka Bernarda u neku ruku kopija Bernarde osobno? Jeste li i koliko ugradili vlastite vrijednosti i poglede u tvrtku?
Kao odgovoran poslodavac i poduzetnica u mom načinu poslovanja ja samu sebe stavljam na posljednje mjesto. Prioritet su mi radnici, a potom dobavljači, obveze prema državi i sve druge obveze koje imam. Nastojim da nitko nije zakinut, da sve podmirim, a i dobit ostaje u tvrtki. To je moj odnos prema poslu i takva sam bila čitav život. Rekla bih da sam svoj život i svoj način rada i života utkala i u firmu. Jednostavno, tako funkcioniram, tako poslujem, tako zadajem zadatke drugima i tražim da sve mora biti napravljeno kvalitetno i na vrijeme.
Poznato je da je tvrtka Bernarda, posebno u ovo bremenito vrijeme, iskazala veliku povezanost sa zaposlenima te im bila oslonac. Možete li reći što ste sve poduzimali kako biste to ostvarili?
Kroz vrijeme pandemije isplaćivali smo uredno plaće prema ugovoru, bez obzira jesu li radnici bili doma ili su radili. Istina, dobili smo i pomoć države, ali razliku do pune plaće prema ugovoru smo isplatili iz vlastitih rezervi tako da nitko nije bio na minimalcu. Zapravo, mi u firmi ni nemamo nikoga na minimalcu. Imamo dvije djelatnosti – proizvodnju i ugostiteljstvo. U ugostiteljstvu po plaćama smo daleko iznad prosjeka, a u proizvodnji (a riječ je o tekstilnoj i drvoprerađivačkoj industriji) smo u hrvatskom prosjeku. Ponosni smo što redovito isplaćujemo plaće, a punih 25 godina nikada nismo kasnili ni dana s isplatom plaća. K tome, radnike zadržavamo i time što im pružamo sigurnost posla, a svi koje zaposlimo, zaposleni su na neodređeno vrijeme, naravno s probnim rokom ovisno o poziciji. Naši radnici imaju i dodatna primanja poput božićnice, darova za djecu, jubilarne nagrade i sl. Idemo kolektivno i na izlete, a prije pandemije svake godine zaposlenici iz cijele tvrtke išli su zajedno na team buildinge.
Koliko tvrtka pomaže radnicima u održavanju ravnoteže između posla i privatnog života?
Ponajprije, radimo u prvoj smjeni, od 7 do 15.30. Pogoni su klimatizirani, radnicima su omogućene tri pauze kako bi mogli protegnuti noge, popušiti cigaretu i ručati. Ako netko treba pomoć od firme, uvijek smo spremni pomoći, i financijski i na druge načine. Treba znati da među zaposlenicima imamo dosta mladih i dosta žena, ali nikada nije dolazilo u pitanje hoće li se mlade mame, bile one godinu ili tri godine na porodiljnom dopustu, moći vratiti na svoje radno mjesto. To im je zajamčeno. Imamo razumijevanja i za one koji imaju bolesnu djecu, a ako netko mora ujutro izaći iz tvornice da nešto obavi, omogućeno mu je i to. Ukratko, funkcioniramo kao obitelj.
Otvoren poziv mladima
Imate stalno otvoren poziv mladima da se uključe u tvrtku, da svojim doprinosom nadograđuju Bernardu u budućnosti, da rade i ostanu u svom kraju. Koliko su ti vaši napori uspješni ili ste i vi prisiljeni posegnuti za radnom snagom izvana?
Za sada se još snalazimo s domaćom radnom snagom i puno radimo da privučemo mlade. Dajemo oglase, snimamo promotivne filmove, razgovaramo s mladima u školama, prezentiramo im koja nam radna mjesta trebaju i što mogu očekivati ako se zaposle kod nas. Mladima nudimo i stipendije, omogućavamo im razna usavršavanja, studentima iz struke omogućavamo da kod nas odrade praksu… I, nailazimo na interes mladih tako da sve svoje potrebe za radnicima zadovoljavamo ljudima iz našeg kraja. Ali, organiziramo doškolovanje i za starije radnike kako bismo doskočili manjku stručnog kadra.
I dalje puno izvozite. Kako uspijevate održati veliki plasman svojih proizvoda u europske zemlje iako je konkurencija sve veća?
Istina je da je konkurencija sve veća, ali nas krasi kvaliteta. Svoj brend razvijamo već 25 godina i imamo provjerene inozemne poslovne partnere koji prodaju našu robu, a mi za njih proizvodimo. Ali, i sami obrađujemo tržišta, kroz sajmove, kroz poznanstva i sl. Uspijevamo držati korak, iako smo prije pandemije izvozili 70 do 80 posto proizvodnje, a sada se to smanjilo na 60 posto. Pandemija je jako uzdrmala tržišta diljem Europe. Mnogi su naši poslovni partneri odustajali od narudžbi jer su i sami zatvarali ili smanjivali poslovanje. Ali, onima koji su to tražili isporučivali smo robu uredno i na vrijeme. Riječ je o povjerenju između poslovnih partnera. Od prvoga dana jedan od mojih postulata jest izvršiti svako dano poslovno obećanje. Od toga nisam odustala ni u najteže vrijeme. I za vrijeme pandemije, uglavnom smo radili, iako smanjeno. Sada je izvoz ponovno počeo rasti i sve se opet polako pokreće, ali inflacija čini svoje.
Koliko dugo su trajale te poteškoće zbog pandemije?
Oko godinu i pol smo bili zatvoreni u ugostiteljstvu, a tvornica je uglavnom cijelo vrijeme radila, ali sa smanjenim kapacitetom. I naši radnici su se razbolijevali, a ako nismo imali kome isporučivati, radili smo robu za zalihe. Dali smo radnicima godišnje odmore, a nekad su morali ostati kod kuće.
Bilo je teško, zar ne?
Da, radili smo na 40 do 50 posto kapaciteta.
Vaši proizvodi su inovativni, idu u susret i posebnim zahtjevima skupina korisnika – hotelijerstva, zdravstvenih i socijalnih ustanova, građana… Možete li izdvojiti nekoliko brendova u tim segmentima?
Imamo pet grupacija proizvoda. Prva se skupina odnosi na opremanje objekata poput hotela, pansiona, bolnica. U drugoj su proizvodi za građane, koji se ističu individualnim pristupom i inovativnošću. Treća skupina čini dječji program, četvrta je medicinski program, a peta skupina odnosi se na nautiku. Naša inovativnost osobito dolazi do izražaja u medicinskom i programu za građanstvo, za koje smo dobili i pregršt nagrada, zlatnih medalja za inovacije na sajmovima, od Ženeve, Varšave, Moskve, Bruxellesa, Skopja, Londona, Nürnberga do Zagreba. U medicinskom programu izdvojila bih naš madrac Antiflux Ag, namijenjen osobama koje pate od GERB-a za sprečavanje povrata želučanog sadržaja u jednjak, koji je deklarirani medicinski proizvod. Imamo i odličan antidekubitalni program. Ističe se i naš Aja Aja madrac za novorođenčad koji eliminira mogućnost gušenja djeteta zbog povraćanja. Poznati su i naši drugi proizvodi, na primjer jastuk Pospanko, madraci Rosa i Energy i drugi od ukupno 60 vrsta.
Za Bernardu nema zime
Koliko ste proizvode i procese prilagodili zahtjevima održivosti? Što činite da vaša proizvodnja ostavlja najmanji ekološki trag?
Imamo vlastitu stolariju, pa stoga imamo i puno otpadnog drva od kojeg izrađujemo brikete koje koristimo za grijanje još od 2014. godine. Dakle, grijemo se, rješavamo se istodobno i otpada, a viškove prodajemo. Za razvoj toga sustava dobili smo 35 do 40 posto nepovratnih sredstava iz EU fondova. Uvijek smo korak ispred što dokazuje i to da smo 2017. godine instalirali solarne panele koji proizvode električnu energiju koja je za sunčanih dana dovoljna za sve naše potrebe u pogonu, dakle, za sve strojeve, za klimatizacijske uređaje i slično dok viškove prodajemo HEP-u. Imamo i razne druge otpadne materijale, primjerice spužve, koje prodajemo slovenskoj tvrtki koja ih koristi za auto-industriju. Štofove recikliramo i prodajemo. Zelenom tranzicijom zaokružili smo cijelo naše gospodarstvo što nam je omogućilo i velike uštede. Primjerice, plina trošimo i plaćamo kao malo veće kućanstvo, a imamo pogone na 20.000 m2.
Dakle, ove zime vi nećete strahovati od nestašice energenata i visokih cijena?
Ne, mi ovisimo samo o suncu i drvenom otpadu. Sve smo to primijenili i na naš hotel, pa je grijanje također na sječku (drvene brikete), a premda hotel još nije dovršen, solarni su paneli već na njegovu krovu.
U posljednje ste se vrijeme okrenuli razvoju turizma u svom kraju. Što vas je ponukalo na to? Je li u pitanju ekonomski interes ili vaš doprinos razvoju lokalne zajednice?
Ne, nije ekonomski interes nego je uistinu doprinos zajednici. Evo o čemu se radi. Ja sam rođena Topličanka. Živim u Varaždinskim Toplicama, gradiću s 1300 stanovnika, i gledam kako taj kraj zaostaje. Bolnica Minerva izgrađena je 80-ih godina prošlog stoljeća i odonda više ništa nije izgrađeno. Nakon 40 godina ja sam prva koja je dovela dizalicu u Varaždinske Toplice, i to isključivo iz patriotskih razloga. Uz tvornicu sa 160 zaposlenika, zaista mi nije potrebno da ulazim u neki novi pothvat. A pogotovo ne u tako rizičan pothvat, jer riječ je o kontinentalnom i zdravstvenom turizmu koji ima svoje probleme, ponajviše s radnom snagom. Dakle, trebat će se boriti za svakog gosta i za svakog klijenta. Mislim da ja osobno za svoga života neću imati nikakve zarade od toga hotela, možda tek moj sin ili unuk. Jer, podigla sam velike kredite, ali mislim da je to važan projekt za čitavo ovo područje. Cijeli život imam veliku želju za stvaranjem, a ne za profitom.
Varaždinske toplice, panorama
Wellness-hotel u proljeće
Kako napreduju radovi na projektu wellness-hotela i kada će biti otvoren?
U proljeće naš će novi wellness-hotel biti otvoren, a sada uređujemo okoliš. No, kako radimo, tako se stalno javljaju nove ideje koje dopunjuju osnovnu i već sada je jasno da stvaramo novi centar grada Varaždinske Toplice. Hotel će, naime, imati i popratne sadržaje, centar za fizikalnu terapiju, beauty centar, balneo kupke, dućane, slastičarnicu…
Kroz tvrtku Bernarda Nova već sada smo aktivni u ugostiteljstvu, jer imamo restoran s pansionom s 20-ak soba, pizzerijom i vilom. Jela koja nudimo dizajniramo na bazi biodinamičke proizvodnje hrane, imamo i proizvodnju vlastite hrane – uzgajamo voće, povrće, svinje mangulice, imamo i ribnjak, sve isključivo za potrebe restorana. U ugostiteljstvu trenutačno zapošljavamo 50-ak ljudi, no za potrebe hotela namjeravamo zaposliti još 20-ak ljudi, osobito na recepciji i za fizikalnu terapiju.
Kako će hotel u konačnici izgledati?
Bit će to hotel s 4 zvjezdice i 27 soba. Pansioni koje već sada imamo postat će depandanse, a gradit ćemo još i anekse, pa bi trebalo ukupno biti 60 soba sa 120 ležajeva.
Je li već poznat naziv hotela?
Nekako se sve vrti oko Bernarde, ljudima je to ime već poznato, pa je to i najvjerojatniji izbor imena budućeg hotela.
Nagrade kao potvrda uspjeha
Bernarda Cecelja je Vitez. Dobili ste i Danicu. Ukrcali ste se veoma uspješno u ARCU. Možete li pojasniti ove nazive. Jesu li vam nagrade važne kao potvrda vašeg rada?
Kad sam se uključila u Udrugu inovatora Hrvatske, počela sam odlaziti i na Međunarodnu izložbu inovacija Arcu, a odah potom uslijedili su sajmovi gdje su naše inovacije došle do izražaja. A zatim su došle i nagrade. Tako sam postala vitezica inovatorstva na svjetskom nivou na sajmu INNOVA u Bruxellesu, bivši predsjednik Ivo Josipović odlikovao me 2013. Redom Danice hrvatske s likom Nikole Tesle za zasluge u izumiteljstvu, a 2016. odlikovala me Redom hrvatskog pletera i bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Nekoliko sam puta bila proglašena poduzetnicom Hrvatske, čak sam dobila i priznanje za životno djelo za jugoistočnu Europu, a tu je još i niz drugih nagrada. Naravno, nagrade me uvijek vesele, osobito za naše proizvode, i znak su da sam na dobrom putu, da nešto dobro stvaram.
Poznati ste i po donacijama. Mnogima je vaša socijalna osjetljivost i spremnost tvrtke na konkretnu materijalnu potporu dragocjena. Kako, koliko i kome donirate?
Koliko? Nemojte me ni pitati. Doniramo puno, i novčano i materijalno. Uglavnom doniramo bolesnima i siromašnima, nevladinim udrugama, primjerice za Downov sindrom, udruzi slijepih, raznim sportskim i kulturnim udrugama, ali najviše me veseli ako mogu pomoći nekome donacijom jednog madraca koji će mu puno značiti u životu. Donirali smo i stradalima u potresu, pomagali smo opremiti Caritasove domove za prihvat izbjeglica iz Ukrajine, svojedobno smo poplavljenoj Gunji isporučili 700 madraca… Ne možemo pomoći svima, ali dajemo koliko god možemo.
Tvrtku ste osnovali po povratku iz inozemstva. Kako je sve počelo, jeste li se ikad pitali činite li pravu stvar?
Da sam ikada sumnjala u ono što radim, ne bih to napravila. U poduzetništvu uvijek postoji veliki rizik, ne znate što nosi budućnost i kako će se vaša ideja ostvariti. No, ja sam čvrsto stajala nogama na zemlji i točno sam znala što želim postići. I moje dotadašnje iskustvo pomoglo mi je na tome putu. Najprije sam radila u ugostiteljstvu u inozemstvu, pa sam se vratila i radila u tvornici opruga u Varaždinskim Toplicama. Tu sam se prvi put susrela s materijalima koje i danas ugrađujemo u naše krevete i madrace. Nakon toga radila sam kao predstavnica stranih firmi u Hrvatskoj, koje su se također bavile krevetnim sustavima. Prvi put smo u Hrvatsku doveli džepićaste jezgre, koje su tada i u Europi bile novost. I tako sam 1998. otvorila vlastitu tvrtku. Već sam imala dosta poznanstava i iskustva iako dotad nikada nisam radila u proizvodnji. Morala sam jako puno učiti. Ali, uz dobre suradnike i radnike te dobru vjeru u uspjeh, mislim da nakon 25 godina mogu reći da sam uspjela.
Ženama u poduzetništvu još uvijek je teže nego muškim kolegama. Kako to objašnjavate? Kakvo je vaše iskustvo žene u biznisu?
Muškarci još smatraju žene slabijim spolom te da one ne mogu biti poduzetnice. Rekla bih da ženama možda predstavlja problem fizički teško raditi, ali u umnim poslovima nema razlike između žena i muškaraca. Dapače, žene su suptilnije, discipliniranije i nisu površne. Ali, teško im je zbog obiteljskih obveza. Jer, ne kaže se uzalud da žena drži tri kuta kuće, a ja bih rekla i sva četiri. Zato je jako važna potpora familije. Uočila sam da su žene uspješnije kada nema pritiska partnera, kad su slobodne da se formiraju kao osobe.
Bernardi ste dali sve, čak i svoje ime kao ulog. Koliko je nužna ta velika predanost i posvećenost poslu i projektima? Što biste poručili mladima kako da uspješno neku svoju ideju pretvore u posao?
Ja stojim iza svoga imena, sve sam uložila u njega. I moram se ponašati tako da moje ime ostane neukaljano i čisto. A to znači da moram poslovati korektno, pošteno, sve svoje obveze izvršavati na vrijeme, i to i činim. Radim kao što radim i kod kuće, sve mora funkcionirati i svi moraju biti zadovoljni. Nastojim da iza moga imena stoje samo dobre stvari. Sigurno da to nije lako, ali može se. Svakom mladom poduzetniku ili poduzetnici rekla bih da najprije mora imati ideju i cilj, mora znati što hoće, mora imati potporu obitelji i okoline i mora imati neka financijska sredstva. Kad sam ja počela, uložila sam svu zaradu koju sam vani godinama stjecala, ali sam podigla i kredite, koji su tada bili vrlo nepovoljni s kamatama od 14-15 posto. Danas je to puno lakše. No, i dalje je važno imati ideju, imati cilj, ne odustati unatoč poteškoćama i nerazumijevanju, ali i cilj ostvariti pošteno i korektno.
Mirela Drkulec Miletić
DOBRA HRVATSKA Listopad, 2022. odgovorno@odgvorno.hr
Predsjednik Uprave CEMEX-a Hrvatska, Alen Voloder i voditelj zaštite na radu, Fabjan Ruščić / Foto: Cemex
CEMEX Hrvatska osvojio je Veliku nagradu sigurnosti koju dodjeljuje Hrvatska udruga menadžera sigurnosti na svojoj godišnjoj konferenciji Hrvatski dani sigurnosti. Značajno je što je ova nagrada došla kao četvrta za redom – 2019., 2020., 2021., 2022…
Ove je godine nagradu zaslužio CEMEX-ov projekt podizanja svijesti o sigurnosti na radu i sigurnosti na cestama “Sigurno i zdravo do cilja” u kategoriji najboljeg projekta poslovnog sektora u ostvarivanju sigurnosti zajednice. Nagradu su u ime CEMEX-a preuzeli predsjednik Uprave CEMEX-a Hrvatska, Alen Voloder te voditelj zaštite na radu, Fabjan Ruščić.
Naime, s ciljem promicanja zdravlja i sigurnosti u prometu dvojica zaposlenika CEMEX-a Hrvatska biciklima su kroz tri dana u lipnju 2022. prešli više od 450 kilometara i obišli sve CEMEX-ove betonare u Zagrebu, Zadru i Kaštelima. Bila je to izvrsna prilika za podizanje svijesti o tome koliko je važno sigurno kretanje prometu i svijest o svim drugim sudionicima prometa, kao i usvajati ponašanja koja omogućavaju siguran rad u pogonima poput Visible Felt Leadership.
„Sigurnost je naš prvi poslovni prioritet te kontinuirano ulažemo velik trud u stvaranje uvjeta i izgradnju ponašanja koji omogućavaju da se svi oni koji rade u našim pogonima, na kraju dana, vrate svojim obiteljima neozlijeđeni. No jednako tako nam je važno raditi i na podizanju svijesti ne samo naših zaposlenika, već i kooperanata, partnera i zajednica u kojim poslujemo o važnosti stvaranja sigurnog okruženja. Upravo je ovaj projekt nastao kao inicijativa naših zaposlenika, na što smo posebno ponosi jer najbolje pokazuje koliko je kultura sigurnosti važna za sve nas u CEMEX-u“, rekao je ovom prilikom Alen Voloder.
CEMEX je Veliku nagrada sigurnosti osvojio i 2019. godine, i to za najbolje projekte društvene odgovornosti usmjerene na sigurnost za inicijative brige o školarcima u prometu te akciju “Ne riskiraj – pogledaj prije nego iskoračiš“, kao i za 2020. za inovativna objedinjena tehnološka rješenja u funkciji sigurnog i učinkovitog cestovnog prijevoza. Prošle je pak godine participirao u grupnoj nagradi koju je osvojila PU splitsko-dalmatinska s partnerima za projekt “Smanji brzinu i guštaj u litu”.
Bjeloglavi sup / Foto: Autor Thermos - Self-published work by Thermos, CC BY-SA 2.5, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=657030
U rujnu 2022. dm je Javnoj ustanovi Park Prirode Učka službeno predao donaciju kojom je osigurana hrana za bjeloglave supove na hranilištu, čime se omogućava stručno praćenje jedinki ove ugrožene vrste koje slijeću na hranilište. U sklopu projekta koji je dm odabrao u natječaju {ZAJEDNO} za zelene ideje razvit će se i novi edukativni sadržaji za djecu i javnost kako bi se podigla razina svijesti o značaju i ugroženosti ove vrste.
Maja Bernardić (dm), Egon Vasilić, Martina Markota (dm) / Foto: dm
„Bjeloglavi supovi se na hranilištu pojavljuju svakodnevno u periodu gniježđenja, od ožujka do kolovoza. U takozvanom „restoran za supove“, otprilike jednom tjedno, dopremaju se ostatci životinja koji im služe kao hrana. Idealna planirana količina hrane je 15 tona godišnje, a redovan rad hranilišta osigurava pouzdan izvor hrane te uvelike doprinosi očuvanju, održavanju i osnaženju postojeće populacije supova. Zato smo iznimno sretni i zahvalni dm-u na donaciji koja će omogućiti dostavu hrane na hranilište u ovom važnom trenutku. Naime, u posljednjih nekoliko mjeseci svjedočimo pozitivnim rezultatima rada hranilišta, čija je prvenstvena namjena bila reintrodukcija vrste, odnosno povratak gnijezdeće populacije na Učku. S ponosom možemo reći da smo u tome uspjeli!“ istaknuo je Egon Vasilić, ravnatelj Javne ustanove Park prirode Učka.
Projekt Javne ustanove Park prirode Učka „Hranilište za supove“ jedan je od 17 ekoloških projekata koje je dm odabrao i u čiju će realizaciju u 2022. uložiti više od 800.000 kuna.
Na dm-ov natječaj {ZAJEDNO} za zelene ideje pristiglo je gotovo 300 prijava u kategorijama zaštite okoliša i održivosti, edukacije te poticaja održivom poduzetništvu i proizvodnji.
Vesna Ahel, biologinja / Foto: dm
„Zaštita životinjskih vrsta i očuvanje bioraznolikosti dugoročan su izazov koji iziskuje posvećenost i ustrajnost. Mi u dm-u izrazito smo ponosni što smo postali dijelom projekta „Hranilište za supove“ koji je dokazao da se upornost i zajednički trud na očuvanju okoliša isplate i daju rezultate. Uime dm-a zahvaljujem Javnoj ustanovi Park prirode Učka što su se prijavili na naš natječaj i omogućili nam da iz prve ruke saznamo vijest o povratku supova na Učku. Ovaj projekt i vaš trud bit će inspiracija svima da daju svoj doprinos očuvanju okoliša jer ste rezultatima svog rada dokazali da zajedno možemo stvoriti održiviju i bolju budućnost“, izjavila je Martina Markota, voditeljica dm natječaja {ZAJEDNO} za zelene ideje.
Natječajem i realizacijom ekoloških projekata dm želi pokazati da je svaki korak prema stvaranju održivije budućnosti bitan te potaknuti što veći broj građana da razmišljaju i djeluju održivo u svakodnevnom životu.
Sve detalje o odabranim projektima možete pronaći na internetskoj stranici jednizadrugezajedno.hr.
Ognjen Zlatev, voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj
Je li Covid pridonio (i) rastu fake newsa? Spašava li nas jačanje gatekepeera ifact-checkera? Da, potvrdilo se, dosad najrječitije, da su digitalni kanali poput društvenih mreža postali dominantne platforme javne komunikacije Međutim, dok, s jedne strane, takve platforme svojim korisnicima osiguravaju najšire javno informiranje te slobodu izražavanja i nove prilike da brojne društvene skupine izraze svoje mišljenje, zabrinutost ili jednostavno podijele vijesti, njihova popularizacija donijela je sa sobom i brojne problematične trendove, kao što je značajan porast neprovjerenih i neistinitih informacija – lažnih vijesti, fake newsa, tzv. teorija zavjere…
Kako ograničiti poplavu neprovjerenih informacija bez ograničavanja slobode govora izazov je i još jedna od zamki s kojima se danas susreće Hrvatska i Europa. Kakav regulatorni okvir napraviti, koja su optimalna rubna ograničenja dopustiva u ovoj fazi. Društvo je u novoj etapi pokušaja da se uhvati u koštac s ovim gorućim problemom, izazova od općeg značenja.
***
Ognjen Zlatev, voditelj PredstavništvaEuropske komisije u Hrvatskoj, dao nam je presjek razmišljanja i akcije koje provodi Europska zajednica. S njim smo razgovarali u okviru Weekend Media Festivalu i njegovom sudjelovanju na panelu „Smrt činjenica“ krajem rujna.
Ključne informacije – poruke iz razgovora su:
Lažne vijesti čine stvarnu štetu zaštiti zdravlja, okoliša ili sigurnosti, ali su i suštinska prijetnja demokraciji.
Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija za internetske platforme iz lipnja 2022. na nov način obvezuje najveće kao što su Meta, Google, Twitter, Mozilla, Microsoft ili Tik Tok
Slijede nam veća ulaganja u sustavno razvijanje neovisne europske mreže fact-checkera radi otkrivanja dezinformacijskih kampanja
Aktom o digitalnim uslugama usvojenim u srpnju 2022. definiraju se novi kriteriji za nadzor na europskoj razini.
Kreće stroži nadzor na internetskim sadržajima, edukacija, podrška razvoju vjerodostojnih medija…
***
Smatrate li da je moguće ograničiti širenje informacija bez zadiranja u slobodu govora?
Sloboda govora bit je demokracije i temeljno ljudsko pravo. Europska komisija naglašava potrebu braniti pravo na slobodu izražavanja, a ono se, prema odlukama Europskog suda za ljudska prava, ne primjenjuje samo na pozitivne i neuvredljive informacije.
No dezinformacije su nešto drugo. One su osmišljene i proširene s namjerom obmanjivanja javnosti radi ostvarenja neke koristi. Mogu prouzročiti stvarnu štetu zaštiti zdravlja, okoliša ili sigurnosti, ali su i suštinska prijetnja demokraciji. Kao i govor mržnje, tako i je širenje lažnih informacija na tuđu štetu ili vlastitu korist nespojivo sa slobodom izražavanja.
Europska komisija zato se sustavno protiv dezinformacija bori na više područja: od zaštite osobnih podataka online, do otvorene i djelotvorne podrške kvalitetnom novinarstvu.
Smatrate li poplavu lažnih vijesti nedavnim fenomenom ili nečim protiv čega se javni diskurs bori još prije porasta popularnosti društvenih medija?
Dezinformacije su prisutne u ljudskoj komunikaciji od početaka stvaranja organiziranih društava. Ono što se promijenilo posljednjih godina njihova je količina i brzina mogu doprijeti do ciljane, ali i nenamjerne publike kroz društvene medije i nove tehnologije.
Europska komisija zato je još 2018. predstavila, a u lipnju 2022. revidirala Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija za internetske platforme i ključne aktere u sektoru oglašavanja kako bi se obvezali raditi na poboljšavanju svojih uredničkih politika na internetu. Među 34 potpisnika Kodeksa su i velike platforme kao što je Meta, Google, Twitter, Mozilla, Microsoft ili Tik Tok. Neke od njih formalizirale su u međuvremenu suradnju s fact-checking organizacijama radi otkrivanja i označavanja sadržaja kojima nedostaje činjenične utemeljenosti.
Smatrate li da nepostojanje tradicionalnih gatekepeera (čuvara i pročistača ulaznih informacija) na društvenim mrežama predstavlja prijetnju činjeničnoj točnosti objavljenih vijesti i informacija na takvim kanalima?
Osim spomenutog Kodeksa usmjerenog na samoreguliranje internetskih platformi, Komisija potiče ulaganja država članica u medijsku pismenost, ali i sustavno razvijanje neovisne europske mreže fact-checkera radi otkrivanja dezinformacijskih kampanja u digitalnim medijima i na društvenim mrežama.
Hrvatska je u tome dobar primjer i drugim europskim državama kroz Agenciju za elektroničke medije i Ministarstvo kulture i medija. Oni u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti rade na uspostavi provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka, projektu vrijednom 45 milijuna kuna. Novac je predviđen iz EU fondova putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a njegov najvažniji dio uspostava je hrvatske mreže fact-checkera za provjeru činjenične točnosti vijesti u medijskom prostoru.
Po Vašem mišljenju, kako je pandemija COVID-19 utjecala na porast lažnih vijesti?
Tijekom pandemije Europska komisija dezinformacije je prepoznala kao ozbiljnu prijetnju javnom zdravlju i zatražila od internetskih platformi pojačan angažman kroz samoregulaciju.
Poticalo ih se na promicanje vjerodostojnih izvora, niže rangiranje provjereno netočnih sadržaja ili sadržaja koji dovode u zabludu, ali i na uklanjanje nezakonitog i sadržaja potencijalno štetnog za zdravlje. Jedna od ključnih mjera koju su platforme dogovorile na inicijativu Europske komisije bilo je osiguravanje veće vidljivosti za informacije čiji su izvor nacionalne i međunarodne zdravstvene organizacije te profesionalni mediji.
Kako se nadležna EU tijela bore protiv dezinformacija i koji su najveći izazovi kada je riječ o uklanjanju lažnih vijesti iz virtualnih medija?
Kao izvršno tijelo EU-a, Europska komisija sistematski se protiv dezinformacija bori na više područja, a osobito kroz nastojanja da mediji ostanu stup demokracije. Aktom Europske komisije o digitalnim uslugama usvojenim u srpnju 2022. definiraju se novi kriteriji za europskoj razini nadzor nad internetskim sadržajem. U rujnu usvojen je Europski akt o slobodi medija, jedna od najvažnijih legislativnih inicijativa Unije u posljednje vrijeme. Cilj mu je očuvati pluralizam i neovisnost medija na unutarnjem tržištu EU-a i ojačati europsku demokraciju.
Preuzeto: 24 sata
U prilog razumijevanju teme – nove politike, možete pročitati:
NEKE TEMELJNE POSTAVKE AKTA EU O DIGITALNIM MEDIJIMA (srpanj 2022.)
Kakav je učinak novih obveza?
Aktom o digitalnim uslugama znatno se poboljšavaju mehanizmi za uklanjanje nezakonitog sadržaja i učinkovitu zaštitu temeljnih prava korisnika na internetu, uključujući slobodu govora. Osim toga, omogućuje se stroži javni nadzor internetskih platformi, posebice platformi koje koristi više od 10 % stanovništva EU-a.
To konkretno znači:
mjere za suzbijanje nezakonite robe, usluga i sadržaja na internetu, kao što je mehanizam kojim se korisnicima omogućuje označivanje takvog sadržaja, a platformama suradnja s „provjerenim označivačima”
nove obveze o sljedivosti poslovnih korisnika u internetskim trgovinama kako bi se olakšala identifikacija prodavača nezakonite robe ili razumni napori internetskih trgovina da nasumično provjere jesu li proizvodi ili usluge označeni kao nezakoniti u bilo kojoj službenoj bazi podataka
učinkovitu zaštitu korisnika, uključujući mogućnost pritužbe na odluke platforme o moderiranju sadržaja
zabranu određenih vrsta ciljanih oglasa na internetskim platformama (ako su usmjereni na djecu ili kada upotrebljavaju posebne kategorije osobnih podataka, primjerice podatke o etničkoj pripadnosti, političkim stajalištima, seksualnoj orijentaciji)
mjere za veću transparentnost internetskih platformi u različitim područjima, među ostalim kad je riječ o algoritmima koji se koriste za preporučivanje
obveze vrlo velikih platformi da spriječe zlouporabu svojih sustava poduzimanjem mjera koje se temelje na procjeni rizika i neovisnim revizijama njihova upravljanja rizicima
pristup istraživača ključnim podacima najvećih platformi radi razumijevanja razvoja rizika na internetu
nadzornu strukturu prikladnu za složenost internetskog prostora: države članice EU-a imat će primarnu ulogu, a podupirat će ih novi Europski odbor za digitalne usluge; kad je riječ o vrlo velikim internetskim platformama, nadzor i provedba od strane Komisije.
Koji su glavni ciljevi Akta o digitalnim uslugama?
Nova pravila su razmjerna, potiču inovacije, rast i konkurentnost te olakšavaju širenje manjih platformi, MSP-ova i novoosnovanih poduzeća. Zahvaljujući preraspodjeli odgovornosti između korisnika, platformi i javnih tijela u skladu s europskim vrijednostima, u prvi plan dolaze građani. Ciljevi novih pravila su:
bolja zaštita potrošača i njihovih temeljnih prava na internetu
uspostava učinkovitog i jasnog okvira za transparentnost i odgovornost internetskih platformi
poticanje inovacija, rasta i konkurentnosti na jedinstvenom tržištu
Za građane
Bolja zaštita temeljnih prava
Veći izbor po nižim cijenama
Manja izloženost nezakonitom sadržaju
Za pružatelje digitalnih usluga
Pravna sigurnost, usklađivanje pravila
Lakše osnivanje i širenje poduzeća u Europi
Za poslovne korisnike digitalnih usluga
Veći izbor po nižim cijenama
Pristup tržištima na razini EU-a putem platformi
Ravnopravniji uvjeti u odnosu na pružatelje nezakonitog sadržaja
Za društvo općenito
Veća demokratska kontrola i nadzor sistemskih platformi
Suzbijanje sistemskih rizika kao što su manipulacije ili dezinformacije
Kakav je učinak novih obveza?
Aktom o digitalnim uslugama znatno se poboljšavaju mehanizmi za uklanjanje nezakonitog sadržaja i učinkovitu zaštitu temeljnih prava korisnika na internetu, uključujući slobodu govora. Osim toga, omogućuje se stroži javni nadzor internetskih platformi, posebice platformi koje koristi više od 10 % stanovništva EU-a.
To konkretno znači:
mjere za suzbijanje nezakonite robe, usluga i sadržaja na internetu, kao što je mehanizam kojim se korisnicima omogućuje označivanje takvog sadržaja, a platformama suradnja s „provjerenim označivačima”
nove obveze o sljedivosti poslovnih korisnika u internetskim trgovinama kako bi se olakšala identifikacija prodavača nezakonite robe ili razumni napori internetskih trgovina da nasumično provjere jesu li proizvodi ili usluge označeni kao nezakoniti u bilo kojoj službenoj bazi podataka
učinkovitu zaštitu korisnika, uključujući mogućnost pritužbe na odluke platforme o moderiranju sadržaja
zabranu određenih vrsta ciljanih oglasa na internetskim platformama (ako su usmjereni na djecu ili kada upotrebljavaju posebne kategorije osobnih podataka, primjerice podatke o etničkoj pripadnosti, političkim stajalištima, seksualnoj orijentaciji)
mjere za veću transparentnost internetskih platformi u različitim područjima, među ostalim kad je riječ o algoritmima koji se koriste za preporučivanje
obveze vrlo velikih platformi da spriječe zlouporabu svojih sustava poduzimanjem mjera koje se temelje na procjeni rizika i neovisnim revizijama njihova upravljanja rizicima
pristup istraživača ključnim podacima najvećih platformi radi razumijevanja razvoja rizika na internetu
nadzornu strukturu prikladnu za složenost internetskog prostora: države članice EU-a imat će primarnu ulogu, a podupirat će ih novi Europski odbor za digitalne usluge; kad je riječ o vrlo velikim internetskim platformama, nadzor i provedba od strane Komisije.
U tijeku su pripremne aktivnosti za kolektivne pregovore o radu na daljinu i pravu na isključenju (right to disconnect) za područje Europske unije (dalje: EU) zbog čega je Hrvatska udruga poslodavaca oformila internu radnu skupinu i pozvala zainteresirane da se prijave za zajednički rad.
Pregovore će voditi BusinessEurope (udruga poslodavaca EU razine) i ETUC (konfederacija sindikata EU razine). Pregovore će promatrati i predstavnici Europske komisije te je namjera tekst koji dogovore socijalni partneri transponirati u direktivu EU.
Ističe se kako su davne 2002. godine europski socijalni partneri postigli Okvirni sporazum o radu na daljinu koji se odnosio na pitanja kao što su opskrba opremom, zdravlje i sigurnost te pravo radnika na daljinu na iste uvjete zapošljavanja kao i radnici koji rade u prostorijama poslodavca. U vezi prava na isključenje, temelj za pregovore biti će Okvirni sporazum o digitalizaciji iz 2020. godine.
Temeljem toga i informacija iz BusinessEurope, trenutačno se predviđa kako će se pregovarati o:
definiciji „rada na daljini“ iz Okvirnog sporazuma o radu na daljinu
identificiranju onih zanimanja koje je moguće obavljati putem rada na daljinu;
opremi za rad na daljinu, kao i o naknadi troškova nastalih obavljanjem posla radom na daljinu;
provedbi i uređenju pravila o zaštiti na radu tijekom rada na daljinu;
provedbi prava na isključenje.
Vjerujemo kako će se tijekom pregovora razgovarati i o ostalim temama koje su važne za područje rada na daljinu i prava na isključenje.
HUP, kao član BusinessEurope, bio je pozvan imenovati jednog predstavnika u radnu skupinu formiranu unutar BusinessEurope te je imenovan Dario Ćorić, pravni savjetnik u HUP-u. Cilj nam je kroz prijedloge i stavove članica HUP-a formirati stavove hrvatskih poslodavaca te tako utjecati na tekst budućeg sporazuma između BusinessEurope i ETUC.
Ovim putem pozivamo članove HUP-a koji imaju interesa po ovim temama da se prijave na hup@hup.hr ili na dario.coric@hup.hr do petka, 23. rujna 2022. godine. Osobe koje se prijave biti će informirane o daljnjim aktivnostima, kako unutar HUP-ove radne skupine, tako i o kolektivnim pregovorima na EU razini.
Hrvatska udruga poslodavaca, 19. rujna 2022.
OKVIRNI SPORAZUM O RADU NA DALJINU (2002.)
OPĆA RAZMATRANJA U okviru Europske strategije zapošljavanja, Europsko vijeće pozvalo je socijalne partnere na pregovore o sporazumima kojima bi se modernizirala organizacija rada, uključujući fleksibilne radne odnose, s ciljem postizanja produktivnosti i konkurentnosti poduzeća i ostvarivanja potrebne uravnoteženosti između fleksibilnosti i sigurnosti. U drugom krugu konzultacija sa socijalnim partnerima o modernizaciji i unaprjeđenju radnih odnosa, Europska komisija pozvala je socijalne partnere da započnu pregovore o radu na daljinu. 20. rujna 2001. ETUC (i odbor za vezu EUROCADRES / Komisija Europskih zajednica), UNICE / UEAPME CEEP1 objavili su svoju namjeru da otpočnu pregovore usmjerene na postizanje sporazuma koji bi primjenjivali članovi strana potpisnica u državama članicama i u državama europske ekonomske zone. Preko njih su te tri strane željele doprinijeti pripremama za prelazak u gospodarstvo i društvo znanja, koje je u Lisabonu zacrtalo Europsko vijeće. Rad na daljinu pokriva široki spektar uvjeta i praksi koje se brzo razvijaju. Zbog toga su socijalni partneri odabrali definiciju rada na daljinu koja omogućava obuhvaćanje raznih oblika redovitoga rada na daljinu. Socijalni partneri vide rad na daljinu i kao način na koji tvrtke i organizacije javne uprave mogu modernizirati organizaciju posla i kao način na koji radnici mogu uskladiti poslovni i društveni život, koji im daje veću autonomiju u ispunjavanju njihovih zadaća. Kako bi Europa dobila najviše koristi od informacijskog društva, mora poticati ovaj novi oblik organizacije rada tako da fleksibilnost i sigurnost idu zajedno, kvaliteta radnih mjesta bude poboljšana te da se poboljšaju mogućnosti za osobe s invaliditetom na tržištu rada. Ovaj dobrovoljni sporazum teži uspostaviti opći okvir na europskoj razini koji bi provodili članovi strana potpisnica u skladu s nacionalnim postupcima i praksama poslodavaca i radnika. Strane potpisnice također pozivaju svoje organizacije članice u državama kandidatkinjama na primjenu ovog sporazuma. Provedba odredbi ovog sporazuma ne predstavlja valjani temelj za smanjivanje općenite razine odobrene zaštite radnika u području obuhvaćenim ovim sporazumom. Pri provedbi ovoga sporazuma, članovi strana potpisnica izbjegavaju nametanje nepotrebnih opterećenja malim i srednjim poduzećima. Ovaj sporazum ne utječe na pravo socijalnih partnera da na odgovarajućoj razini, uključujući europsku razinu, zaključuju sporazume koji prilagođavaju i/ili dopunjuju odredbe ovog sporazuma, a uzimaju u obzir posebne potrebe uključenih socijalnih partnera – Udruženje poslodavačkih i industrijskih konfederacija Europe (UNICE), Europska udruga obrta i MSP-a (UEAPME), Europski centar poduzeća u javnom vlasništvu ili od općeg gospodarskog interesa (CEEP) i Europska konfederacija sindikata (ETUC)
DEFINICIJA I OPSEG Rad na daljinu oblik je organizacije i/ili izvođenja rada uz uporabu informacijske tehnologije, u okviru ugovora o radu/radnom odnosu, u kojemu se posao koji bi se mogao obavljati u prostorima poslodavca redovito obavlja izvan tih prostora. Ovaj sporazum obuhvaća radnike na daljinu. Radnik na daljinu jest svaka osoba koja obavlja rad na daljinu definiran u prethodnom odjeljku.
DOBROVOLJNI KARAKTER Rad na daljinu dobrovoljan je i za uključenog radnika i za uključenog poslodavca. Rad na daljinu može biti uključen u radnikov originalni opis poslova ili se može naknadno otpočeti na dobrovoljnoj osnovi. U oba ta slučaja, poslodavac radniku na daljinu daje odgovarajuće pisane obavijesti u skladu s direktivom Vijeća 91/533/EEZ, što uključuje informacije o važećim kolektivnim ugovorima, opis posla koji će se obavljati itd. Posebnosti rada na daljinu uobičajeno zahtijevaju dodatne pisane informacije o pitanjima poput odjela poduzeća u kojemu radnik na daljinu radi, njegovog/njezinog izravnog nadređenog ili druge osobe kojima se može obratiti s pitanjima profesionalne ili osobne prirode, način izvještavanja i slično. Ako rad na daljinu nije uključen u originalni opis poslova, a poslodavac ponudi rad na daljinu, radnik tu ponudu može prihvatiti ili odbiti. Ako radnik izrazi želju da radi na daljinu, poslodavac taj zahtjev može prihvatiti ili odbiti. Budući da samo mijenja način izvođenja poslova, prelazak na rad na daljinu sam po sebi ne utječe na radni status radnika na daljinu. Radnikovo odbijanje da prijeđe na rad na daljinu samo po sebi ne predstavlja osnovu za prekidanje radnog odnosa ili mijenjanje uvjeta zaposlenja toga radnika. Ako rad na daljinu nije sadržan u originalnom opisu poslova, odluka o prelasku na rad na daljinu može se promijeniti individualnim i/ili kolektivnim ugovorom. Promjena može značiti povratak na rad u poslodavčevim prostorima na zahtjev radnika ili poslodavca. Načine provedbe ove promjene utvrđuju se individualnim i/ili kolektivnim ugovorima.
UVJETI ZAPOSLENJA U smislu uvjeta zaposlenja, radnici na daljinu uživaju ista prava koja im jamče važeći propisi i kolektivni ugovori, kao i usporedivi radnici koji rade u poslodavčevim prostorima. Međutim, da bi se u obzir uzele sve posebnosti rada na daljinu, mogu biti potrebni posebni dodatni kolektivni i/ili individualni ugovori.
ZAŠTITA PODATAKA Poslodavac je odgovoran za poduzimanje odgovarajućih mjera, posebice vezano uz softver, za osiguranje zaštite podataka koje radnik na daljinu koristi i obrađuje u profesionalne svrhe. Poslodavac obavještava radnika na daljinu o svim važećim zakonima i pravilima poduzeća o zaštiti podataka. Obveza je radnika na daljinu pridržavati se tih pravila. Poslodavac obavještava radnika na daljinu o slijedećem: – – svim ograničenjima uporabe informacijske opreme ili alata, poput interneta, kaznama u slučaju ne-pridržavanja ograničenja.
ZAŠTITA PRIVATNOSTI Poslodavac poštuje privatnost radnika na daljinu. Ako se primjenjuje neka vrsta sustava nadzora, ona mora odgovarati svrsi i mora biti uvedena u skladu s Direktivom 90/270 o opremi sa zaslonom.
OPREMA Sva pitanja vezana uz opremu, odgovornost i troškove moraju biti jasno definirana prije početka rada na daljinu. Općenito je pravilo da je poslodavac odgovoran za osiguravanje, instalaciju i održavanje opreme potrebne za redovit rad na daljinu, osim u slučaju da radnik na daljinu koristi svoju opremu. Ako se rad na daljinu obavlja redovito, poslodavac plaća naknadu ili pokriva troškove izravno nastale zbog obavljanja posla, posebice one koji se odnose na komunikaciju. Poslodavac radniku na daljinu mora osigurati odgovarajuću tehničku potporu. U skladu s državnim zakonima i kolektivnim ugovorima, poslodavac je odgovoran za troškove gubitka i štete na opremi i podacima koje radnik na daljinu koristi. Radnik na daljinu dobro se brine za opremu koja mu/joj je dana na raspolaganje i ne prikuplja niti raspačava ilegalne materijale internetom.
ZAŠTITA ZDRAVLJA I SIGURNOST NA RADU Poslodavac je dužan primjenjivati pravila za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu radnika na daljinu u skladu s Direktivom 89/391 i važećim, iz nje proizašlim, direktivama, nacionalnim zakonodavstvom i kolektivnim ugovorima. Poslodavac je dužan izvijestiti radnika na daljinu o politici poduzeća o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu, posebice o zahtjevima vezanim za opremu sa zaslonom. Radnik na daljinu dužan je ispravno provoditi politike sigurnosti na radu. Da bi potvrdili ispravnu provedbu važećih propisa zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, poslodavac, predstavnici radnika i/ili nadležne vlasti imaju pravo pristupa mjestu obavljanja rada na daljinu, u okviru državnoga zakonodavstva i kolektivnih ugovora. Poslodavac je dužan izvijestiti radnika na daljinu o politici poduzeća o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu, posebice o zahtjevima vezanim za opremu sa zaslonom. Radnik na daljinu dužan je ispravno provoditi politike sigurnosti na radu. Da bi potvrdili ispravnu provedbu važećih propisa zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, poslodavac, predstavnici radnika i/ili nadležne vlasti imaju pravo pristupa mjestu obavljanja rada na daljinu, u okviru državnoga zakonodavstva i kolektivnih ugovora. Ako radnik na daljinu radi u svome domu, pravo pristupa uvjetovano je prethodnom obavijesti i suglasnosti radnika. Radnik na daljinu ima pravo zahtijevati inspekcijske posjete.
ORGANIZACIJA RADA U okviru važećeg zakonodavstva, kolektivnih ugovora i pravila poduzeća, radnik na daljinu sam upravlja organizacijom svoga radnoga vremena. Količina posla i norme kvalitete obavljanja posla radnika na daljinu jednake su onima postavljenima usporedivim radnicima koji posao obavljaju u prostorima poslodavca. Poslodavac je dužan osigurati provedbu mjera kojima se sprječava izoliranje radnika na daljinu od ostatka radne zajednice u poduzeću, poput pružanja prilika za redovite susrete s kolegama ili osiguravanja pristupa informacijama u poduzeću.
EDUKACIJA Radnici na daljinu imaju jednako pravo na edukaciju i mogućnosti napredovanja kao i usporedivi radnici koji rade u prostorima poslodavca i podložni su istim politikama ocjenjivanja kao i ti radnici. Radnici na daljinu moraju proći prikladnu edukaciju o tehničkoj opremi koja im je na raspolaganju i o značajkama ovoga oblika organizacije rada. Nadređenima i/ili izravnim suradnicima radnika na daljinu također može trebati izobrazba o ovom obliku rada i načinu upravljanja njime.
PITANJA KOLEKTIVNIH PRAVA. Radnici na daljinu imaju ista kolektivna prava kao i radnici koji rad obavljaju u prostorima poslodavca. Ne smije biti zapreka komunikaciji s predstavnicima radnika. Za radnike na daljinu vrijede isti uvjeti za sudjelovanje i kandidiranje na izborima za tijela koja predstavljaju radnike ili osiguravaju predstavljanje radnika. Radnici na daljinu uključeni su u izračune za određivanje pragova za tijela u kojima su prisutni predstavnici radnika u skladu s europskim i nacionalnim zakonodavstvom, kolektivnim ugovorima ili praksom. Organizacijski dio kojemu je radnik na daljinu pridružen s ciljem ostvarivanja kolektivnih prava određuje se na početku. Predstavnike radnika obavještava se i konzultira o uvođenju rada na daljinu u skladu s europskim i nacionalnim zakonodavstvom, kolektivnim ugovorima i praksom.
PROVEDBA I KONTROLA U smislu Članka 139. Ugovora, ovaj europski okvirni sporazum provode članovi UNICE/UEAPME-a, CEEP-a i ETUC-a (i odbor za vezu EUROCADRES/CEC) u skladu s postupcima i praksama koje primjenjuju socijalni partneri u državama članicama. Sporazum mora biti proveden u roku od tri godine nakon datuma potpisivanja ovoga sporazuma. Organizacije članice o provedbi sporazuma izvještavaju ad hoc skupinu koju će strane potpisnice osnovati, a koja će biti u nadležnosti odbora za socijalni dijalog. Ta ad hoc skupina priprema zajedničko izvješće o poduzetim aktivnostima provedbe. Izvješće mora biti pripremljeno u roku od četiri godine nakon datuma potpisivanja ovoga sporazuma. U slučaju pitanja vezanih uz sadržaj ovoga sporazuma, organizacije članice u pitanju mogu ih zasebno ili zajednički uputiti stranama potpisnicama. Strane potpisnice revidirat će ovaj sporazum pet godina nakon datuma potpisivanja ako to zahtjeva jedna od strana potpisnica.
U Bruxellesu, 16. srpnja 2002.
Emilio GABAGLIO, Glavni tajnik ETUC-a Georges JACOBS, Predsjednik UNICE-a Andrea BONETTI, Predsjednik UEAPME-a Rainer PLASSMANN, Glavni tajnik CEEP-a
Svi koji zagađuju zrak moraju se zaustavljati. Posljedice nečistog zraka mjere se na mnogo načina – ali jedan je nama ljudima najvažniji – brojem umrlih. Svake godine bilježe se milijuni smrti koje su se mogle izbjeći da se više vodilo računa o kvaliteti zraka koji udišemo. Alarmantni podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO ) govore da gotovo cjelokupno svjetsko stanovništvo udiše zagađeni zrak.
Provedeno veliko istraživanje pa se zna skoro sve
Velikim istraživanjem bilo je obuhvaćeno oko šest tisuća naseljenih mjesta iz 117 zemalja. Podaci koje objavljuje WHO, temelje se na satelitskim snimkama i informacijama iz velikog broja gradova, mjesta i sela širom svijeta. Pokazalo se:
99 posto svjetske populacije ugroženo onečišćenim zrakom često prepunim otrovnih čestica koje mogu prodrijeti u pluća, vene i arterije i izazvati brojne teške bolesti.
Godišnje od posljedica onečišćenja zraka, umre više od 7 milijuna ljudi u svijetu, ističe voditeljica WHO za zaštitu okoliš, klimatske promjene i zdravlje, Maria Neira.
Najgore je stanje u zemljama (regijama) jugoistočne Azije i istočnog Sredozemlja, a slijede ih potom afričke zemlje, navodi se u godišnjem izvješću UN-ovog zdravstvenog tijela.
Sarajevo u smogu / Foto preuzet s TrisComHr
Osim mjerenja čestica poznatih kao PM2,5 I PM10, prvi put je mjerena i razina dušikova dioksida na tlu, kojeg uglavnom proizvode motori s unutarnjim izgaranjem i izloženije su mu urbane sredine.
Posljedice ozbiljnije kontaminacije dušikovim dioksidom mogu biti bolesti poput astme, simptomi neprestanog nadražajnog kašlja i otežano disanje, zbog čega nerijetko ljudi moraju tražiti hitnu medicinsku pomoć ili završe na liječenju u bolnicama, priopćili su iz WHO.
U Kini gdje je razina opasne čestice PM2,5 veoma visoka, WHO upozorava na: prodor nečistoće u pluća i krvotok, što može izazvati kardiovaskularne, cerebrovaskularne i respiratorne probleme, a postoje dokazi, kažu, da čestice utječu i na druge organe te izazivaju i druge bolesti.
Tko i gdje se najviše zagađuje ?
Onečišćenje zraka najčešće uzrokuje promet i transport, elektrane, poljoprivreda, spaljivanje otpada i industrija, a tome se pridružuju i prirodne pojave poput pustinjske prašine.
Istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju i da su značajne razlike u kvaliteti zraka između bogatih i siromašnih regija:
17 % gradova u bogatim zemljama i regijama posvećenije veću brigu i provodi smjernice WHO u obuzdavanju onečišćenja zraka,
1 % gradova u siromašnim regijama brine sustavno o zraku
Najpogođeniji dio svijeta su zemlje u razvoju, poput Indije gdje je iznimno visoka razina PM10, dok je u Kinivisoka razina čestica PM2,5.
Smjernice za dugoročno promjenu stanja
Svijet, napose oni njegovi najugroženiji dijelovi, poput Indije, mora bitno promijeniti odnos prema okolišu i vlastitom zdravlju i obuzdati daljnje onečišćenje zraka prelaskom na električna vozila, masovnim povećanjem obnovljivih izvora enerije, umjesto fosilnih goriva, i domaćinstava u kojima se odvaja otpad, smatra Anumita Roychowdhury, ekspert iz Centra za znanost i okoliš iz New Delhija.
Ono što je, i s obzirom na stupanj zagađenja i ubrzane klimatske promjene, imperativ jesthitno smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima, sugerira WHO, pozivajući nadležne institucije da subvencioniraju kućanstva koja prelaze na čistu energiju, jer su upravo dim iz peći i kamina glavni onečišćivači zraka.
Što lideri i građani moraju
Svijet se mora temeljitije i dosljednije pobrinuti za vlastiti okoliš, za zrak koji udiše, za hranu koju konzumira, za vodu koju pije, jer nebriga i po ovom osnovu može rezultirati samouništenjem.
Novim modernim pakiranjem smanjena je upotreba plastike za čak 70 posto, čime INA Maziva potvrđuju ekološku osviještenost i održivi smjer poslovanja zacrtan u strategiji INA Grupe. / Foto: Ina Maziva
Ususret Europskom tjednu održivog razvoja, koji se obilježava od 18. rujna, INA Maziva predstavlja vrijedan projekt i potvrđuje svoju ekološku osviještenost i usmjerenost ka održivom poslovanju. Tvrtka smanjuje količinu plastike potrebne za pakiranje vlastitih proizvoda, a ponudom svojih inovativnih rješenja na tržištu potiče i druge na isto, u Hrvatskoj i svijetu.
Društveni standardi i održivo poslovanje podižu norme kada je riječ o ambalaži i zaštiti okoliša, a ekološki prihvatljiva ambalaža i u Hrvatskoj postaje imperativ. Brojni štetni utjecaji nerazgradivog otpada na okoliš doveli su do toga da je Europska unija izdala direktivu kojom se do 2030. godine očekuje potpuna zamjena plastike u proizvodnim pogonima i općenito u uporabi. Shodno tome, nije novost da će svako veće poduzeće morati voditi brigu o kvaliteti svojih usluga i proizvoda uključujući ambalažu, odnosno proizvoditi ekološki prihvatljive proizvode koji nemaju štetan utjecaj na okoliš. Iako je riječ o vrlo zastupljenoj temi, statistike govore da Hrvatska mora još puno napredovati po pitanju edukacije kada je riječ o reciklaži.
Mnoštvo je logističkih i birokracijskih prepreka za kompanije kod realizacije proizvodnje vlastite ambalaže.Iako postoje razni izvori o prihvatljivim načinima pakiranja i poslovanja, uvijek je bolje osloniti se na provjerene izvore koji dugom tradicijom poslovanja pomažu i drugima da se pridržavaju ekološki prihvatljivih pravila.
Radnici u proizvodnji / Foto: INA Maziva
Prvi na tržištu
INA MAZIVA prva je kompanija na domaćem tržištu koja je pokrenula proizvodnju proizvoda u mekim pakiranjima, a osim što u meka pakiranja puni vlastite proizvode, uslugu punjenja nudi i kupcima koji žele na tržište plasirati vlastitu robnu marku, uz brendiranje ambalaže po želji. U skladu s novim i modernim trendovima prilagodili su strategiju punjenja proizvoda u ambalažu te su u jednom dijelu proizvodnog asortimana kanistre zamijenili mekim pakiranjima. Novim modernim pakiranjem smanjena je upotreba plastike za čak 70 posto, čime INA MAZIVA potvrđuju ekološku osviještenost i održivi smjer poslovanja zacrtan u strategiji INA Grupe.
Proizvod u mekom pakiranju nakon upotrebe se smota i odloži u za to predviđenu kantu, pri čemu ne zauzima mnogo prostora. Logistički promatrano, proizvod je prihvatljiviji jer se 1000 vrećica prevozi u dvije kartonske kutije, a 1000 kantica u šleperu pa je samim time transport kantica skuplji. Svaka je vrećica prazna površina na kojoj se vizualno mogu iskazati sve želje proizvođača, tj. kupcu se mogu pružiti sve potrebne informacije. Proizvodni strojevi koje upotrebljavaju u INA Mazivima moderni su i potpuno zadovoljavaju trenutne potrebe te omogućuje da uz svoje proizvode i drugim kompanijama nude uslugu punjenja mekih pakiranja, čime i te kompanije direktno doprinose smanjenju plastike u svojem poslovanju.
Kompanija INA MAZIVA nedavno je isporučila prvu veliku količinu personaliziranih mekih pakiranja koja su distribuirana na čak šest inozemnih tržišta.
Proizvod u mekom pakiranju nakon upotrebe se smota i odloži u za to predviđenu kantu, pri čemu ne zauzima mnogo prostora. / Foto: INA Maziva
U planu i novi ekološki čišći proizvodi
Zoran Škrobonja, direktor INA MAZIVA kaže da je od ideje do provedbe prošlo otprilike godinu dana.
„Osnovni je cilj bio smanjiti potrošnju plastike u ambalaži i na tržište plasirati moderno pakiranje vodeći pritom brigu o okolišu. Ovim potezom udio plastike u proizvodnji smanjen je za čak 70 posto pa smo samo u prošloj godini na tržište plasirali 35 tona manje plastike. Tim naših stručnjaka prihvatio je ovaj izazov s oduševljenjem i na kraju smo pokrenuli pozitivnu priču za koju vjerujemo da će biti inspiracija i poticaj i ostalim kompanijama”, izjavio je Škrobonja dodavši da u INA Mazivima ne planiraju stati sa sličnim inicijativama jer uvijek postoji prostor za razvojem.
Inina tradicija u proizvodnji mazivih ulja i masti počela je još davne 1883. godine pa INA MAZIVA pripadaju omanjoj skupini najstarijih proizvođača maziva u ovom dijelu Europe. Svoje proizvode miješa u vlastitim pogonima (pogoni mješaonice, masti i aditiva) u skladu s visokim standardima koje im omogućuje vlastiti stručni tim Razvoja i kontrole kvalitete.
Tradicija, koncentracija znanja i iskustva, razvoj i usavršavanje proizvoda i procesa te stalna skrb za tržište i korisnike rezultirala je vrhunskom kvalitetom proizvoda. INA MAZIVA u proizvodnji slijede sva svjetska iskustva i dostignuća kako bi proizvodi bili ekološki čišći i tako predstavljali manju opasnost za okoliš.
„To u punoj mjeri uspijevamo, a uvjereni smo da ćemo se i ubuduće moći pohvaliti još boljim svojstvima ne samo postojećih, nego i novih proizvoda“, zaključuje Zoran Škrobonja.
Pod sloganom „Korak za bolju budućnost“ , Sportske igre mladih, kao najveća amaterska sportska manifestacija mladih u Europi odvijaju se svake godine u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji, sa zajedničkom završnicom u Splitu. I tako već 26. godina, s masovnim odzivom djece i mladih; ukupno njih 2,5 milijuna!
Igre mladih predstavljaju značajnu alternativu ustaljenim stilovima života današnjeg čovjeka, sjedilačkom načinu života te premalom interesu djece za bavljenjem tjelesnom aktivnošću; misija Igara je promovirati rekreaciju i zdravlje te vrline i univerzalne vrijednosti u mladih ljudi, poput tolerancije, prijateljstva, solidarnosti i fer igre. Educirati mlade na njihovom početku o svim aspektima društvene i okolišne održivosti!
Najveća sportska amaterska manifestacija u Europi
O kolikom se dosegu i vrijednosti ovih igara radi, kazuju ova dva podatka:
na lokalnom, državnom i regionalnom te međunarodnom nivou (ZAVRŠNICI IGARA) u osam mjeseci 2022. godine sudjelovalo je ukupno 100.000 djece.
tijekom 26 godina održavanja Igre su okupile 2,5 milijuna djece
Sportska platforma tolerancije, prijateljstva i socijalne održivosti
Dok doba suvremenog čovjeka nerijetko rezultira stresom, užurbanošću, prolaskom sati „u prazno“, Igre mladih „iznjedrile“ su drugačiji način kvalitetne organizacije slobodnog vremena. Igre već 26 godina promiču zdrav način života, druženje i širenje vrijednosti i vrlina među djecom i roditeljima – multikulturalizam, zajedništvo, uvažavanje različitosti.
„Uspjela sam osvojiti treće mjesto. Iako nije bilo lako, turnir je bio zabavan i lijepo smo se družili. Upoznala sam cure iz Bosne i Hercegovine i Srbije“, podijelila je sa nama svoje impresije Marina Jelaska, natjecateljica iz Hrvatske.
Split – kolijevka igara mladih
Igre je pokrenuo regionalni predsjednik Zdravko Marić 1994. godine u Splitu u svrhu afirmacije sporta, kao svojevrsnog odgovora negativnom utjecaju narkotika na mlade, koji je tada preplavio grad i regiju. Nakon sedam godina „igranja“ u Splitu, Igre su se počele organizirati na području cijele Hrvatske. Znamo li da ono što vodi svijet nisu lokomotive nego ideje, ta velika ideja igara mladih zaživjela je uskoro – 2011., u Bosni i Hercegovini, a 2013. godine u Srbiji.
Natjecateljske aktivnosti odvijaju se od siječnja do kraja kolovoza u svakoj od triju država – partnera. U deset disciplina (mali nogomet, rukomet, odbojka, ulična košarka, tenis, stolni tenis, šah, odbojka na pijesku, graničar i utrka na 60 m), s pravom sudjelovanja djece od 7 do 18 godina starosti.
Sva natjecanja su besplatna, a organizatori se trude svake godine održati natjecanja u svim županijama. Ove godine, konkretno u Hrvatskoj, uz niz drugih gradova, Igre su se prvi puta „zaigrale“ i u Zlataru i Senju, a ceremonija zatvaranja 26.sezone pripala je opet i upravo Splitu.
Sportske igre mladih u našoj zemlji održavaju se pod pokroviteljstvom Vlade RH i Hrvatskog sabora, dok su pokrovitelji Igara na međunarodnoj razini Međunarodni Olimpijski odbor, Europska komisija i UEFA-a.
Ovaj brend podržale su i mnogobrojne svjetske kompanije (Ferrero, Coca Cola, Bambi, HŽ, Podravka i sl.) koje financijski osiguravaju besplatno natjecanje djece. Također, mnogi sportski autoriteti, u „službi“ su ambasadora i prijatelja igara, promovirajući sport i sudjelujući u direktnoj edukaciji djece.
***
Zdravko Marić, idejni pokretač i organizator Sportskih igara mladih
„Najveći pozdrav i aplauz uvijek ide djeci, koja se svake godine prijavljuju u sve većem broju. Hvala vam djeco i mladi što uvijek pokažete najviše koliko možete, ne samo u natjecateljskom dijelu, već i svojim ponašanjem; poštivanjem jedni drugih i druženjem šaljete divnu poruku diljem regije. Zahvale jednako idu i svim našim partnerima i sponzorima koji su godinama uz nas“, riječi su kojima je je Zdravko Marić zatvorio ovogodišnje igre u Splitu.
Pod sportskom zastavom, i na ovaj način, djeca i mladi izrastaju u cjelovite osobe, dajući svoj obol razvoju tolerantnog društva, artikulirajući univerzalne humane vrijednosti. Kao svjetionici osvjetljavaju put za „ulazak u bolje društvo“, jer na mladima svijet ostaje.
Međunarodni dan obitelji obilježava se svake godine 15. svibnja sukladno rezoluciji UN-a iz 1993. godine. Obilježavanje pruža priliku za promicanje svijesti o pitanjima vezanim...
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.