Zagreb pionir u nas. Predmet ŠiZ ima za cilj razvoj sposobnosti i vrlina mladih za kvalitetno uključenje u zajednicu i život.

Objavio
Odgovorno
-

Zagreb je u ovome pionir u nas! Zagreb će od ove školske godine dobro “pošiziti”. Točnije, u 36 zagrebačkih srednjih škola, uvodi se, po prvi put uopće u nekom hrvatskom gradu, fakultativni predmet „Škola i zajednica“ (ŠiZ) koji će, kako smatra vodstvo Grada, učenike učiti demokraciji, biti zalog boljeg obrazovanja i boljeg društva.

„ŠiZ poučava učenike kako da budu aktivni i ravnopravni građani društva“, izjavio je gradonačelnik Tomislav Tomašević, napominjući da se time u Zagrebu po prvi put uvodi program građanskog odgoja i obrazovanja i to u 36 srednjih škola. Zapravo,  u Zagrebu se po prvi put uvodi bilo kakav fakultativni predmet na inicijativu Grada, koji će biti ponuđen svim zagrebačkim srednjim školama.

  • Zasad će program biti realiziran u najmanje 36 srednjih škola različitih profila, od strukovnih, preko medicinske do gimnazije. Obuhvatit će dvije trećine svih srednjih škola u gradu, a slušat će ga 816 učenika drugih i trećih razreda.
  • ŠiZ će se provoditi kroz 70 sati tijekom školske godine, dakle, dva sata tjedno
  • Za provođenje ŠiZ educiran je 91 nastavnik.

Zagrebački gradonačelnik Tomašević to smatra velikim uspjehom, i posebno napominje da je on sada u srednjoj školi svakako bi odabrao ŠiZ jer će se kroz taj predmet učenike obrazovati o modernim izazovima u kriznim vremenima i kako da se nose s njima.

Ono što je osobitost ovog novog školskog predmeta, kazao je Tomašević, je da učenici na demokratski način sami biraju probleme i teme na koje se žele fokusirati, a potom uz pomoć nastavnika sami odlučuju kako će adresirati njihovo rješavanje. Nada se da bi učenici mogli zakucati i na vrata Grada kako bi ih upozorili na neke probleme i zatražili od gradske vlasti da ih riješi na način koji oni smatraju optimalnim i primjerenim.

Vodstvo Grada vjeruje da će se u idućoj školskoj godini za ovaj pilot-projekt prijaviti još više škola.

Kako izgleda program ŠiZ-a

Prilikom prezentiranja programa ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, Boris Jokić, jedan od svojevremeno najangažiranijih u izradi novog kurikuluma u školama, naglasio je da je ŠiZ inovativan predmet kakav još nema nijedna škola u Hrvatskoj i Zagreb je u tome naš pionir.

Program je, kako kaže Jokić, značajan u svojim odlikama: 

  • Program nema fiksni sadržaj, i de facto će ga definirati sami učenici tako što će kroz 11 tematskih cjelina sami odlučiti koji su to problemi ili pojave za njih prioritetni i koji ih najviše zaokupljaju. 
  • Predmet je inovativan i po tome što nema ispita, ni usmenog ni pisanog.
  • Neke od tematskih cjelina vrlo su bliske mladim ljudima (fizička aktivnost, sport, mediji, kultura, migracije), neke su klasične (demokracija, ljudska prava, jednakost), a neke su one za koje se i ne bi na prvu reklo da mogu biti dio građanskog odgoja i obrazovanja (ekonomija, okoliš).

Sposobnosti, vrijednosti i vrline koje se podržava kroz program ŠiZ

„Učenike se od prvog dana prati koliko aktivno sudjeluju u raspravama, aktivnostima, koliko su odgovorni, samostalni, samoinicijativni, koliko dobro komuniciraju i surađuju, a na osnovu toga njihovi ih nastavnici prate i daju im određene ocjene“, objasnio je Jokić, ocjenjujući kako je jedna od najvećih dobrobiti ovog predmeta što se mladi međusobno povezuju, neovisno o njihovim ideološkim orijentacijama, i zajednički djeluju na dobrobit zajednice, a to bi, kaže, hrvatskoj školi moglo i trebalo dati novi karakter.

Izvor: TRIS neovisni novinski portal 

DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2022.
www.odgovorno.hr

Apel BIOM: Klonimo se… Divlje ptice nisu za fotografiranje s turistima, prijavite kršenje zakona!

Objavio
Odgovorno
-

 Apeliramo na građane da ne sudjeluju u aktivnostima koje zlorabe životinje te da svaku sumnjivu situaciju prijave policiji i državnom inspektoratu. Ovog ljeta „moda“ je fotografiranje sa sovama.

Ignorirajte ponuđenu turističku atrakciju. Obavijestite nadležne institucije države i udrugu BIOM (www.biom.hr).

Pitamo se – zašto sad i ovo? Pa mislili smo da jeizlaganje medvjeda i majmuna po kvartovima gradskih naselja i selima, lancima vezanim, sa sredine 20. stoljeća, stvar povijesti za sav uljuđeni i osviješteni svijet. 

Koliko je ova aktivnost ljudi (još jedna u nizu) atak na divlje životinje? Što sova, to biće prirode, nagonski osjeća u tim trenucima – okruženo ljudima i zgradama, vrevom, škljocanjem i bljeskanjem? Gdje je ostao sovin zeleni, sovin mirni šumski dom!?

***

Ovoga ljeta dobivamo brojne upite u vezi pojavljivanja osoba koje drže divlje ptice, točnije sove, i nude ih turistima u popularnim turističkim destinacijama na sjevernom i srednjem Jadranu kao atrakciju pri čemu naplaćuju fotografiranje s njima.

Prema informacijama koje građani dojavljuju, ptice su bile vidno uznemirene. Prije svega, udruga BIOM i javnost osuđuje takvo neetično postupanje sa životinjama, dovođenjem u situacije  gdje ih se izlaže stresu, drži u neprikladnim uvjetima i vezane.

Iako je strogo zaštićene životinje zabranjeno držati zatočene prema članku 153. stavku 2. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/2013, NN 127/19), u iznimnim slučajevima može se ishoditi posebna dozvola od strane Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (članak 155. stavak 2.). 

Držanje, uzgoj, uvoz i trgovinu zaštićenim vrstama nadzire inspekcija zaštite prirode, prema članku 220. istog zakona. 

  • Uvoz strogo zaštićenih vrsta također je moguć ako je u skladu sa Zakonom o prekograničnom prometu i trgovini divljim vrstama (NN 94/2013).
  • Međutim, i uz posjedovanje relevantne dokumentacije sukladno gore navedenim aktima može doći do kršenja Zakona o zaštiti životinja (NN 102/2017, NN 32/2019).
  • Korištenje životinja pri snimanju filmova i televizijskih emisija te za izložbe, smotre, natjecanja životinja, predstave i u druge svrhe s ciljem predstavljanja životinja može se obavljati nakon što nadležni veterinarski inspektor izda suglasnost (članak 60. stavak 1.).
Foto: Susanne Jutzeler, Schweiz, / Pixabay

Članak 5. stavak 2. točka 34. ovog Zakona o zaštiti prirode zabranjuje držanje i korištenje divljih životinja u svrhu prikazivanja javnosti, osim u zoološkim vrtovima te u skladu s člankom 60. stavkom 5. ovoga Zakona (uz suglasnost veterinarskog inspektora). 

U Hrvatskoj je propisano da se divlje životinje ne smiju držati vezane, osim zbog veterinarsko-zdravstvenih ili sigurnosnih razloga, a članak 47. nalaže da se pri držanju i uzgoju divljih životinja mora osigurati potrebna skrb s obzirom na klimatske uvjete, način držanja i prehrane, potrebu za slobodnim kretanjem i stupanj prilagodbe. 

Za nadzor je nadležna Veterinarska inspekcija (članak 75. stavak 2.), a kazne za kršenje ovog Zakona kreću se od 15.000,00 do 30.000,00 kuna za fizičku osobu (članak 86. stavak 1. točka 69. i stavak 3. istog članka).

Apeliramo na građane da ne sudjeluju u aktivnostima koje zlorabe životinje te da svaku sumnjivu situaciju prijave policiji i državnom inspektoratu.

Udruga BIOM

Reference: Udruga BIOM – OVDJE 

DOBRA HRVATSKA
Kolovoz, 2022.

www. odgovorno.hr

Menadžer koji potiče, a ne komandira – Jos De Blok

Objavio
Odgovorno
-

Počelo je s timom od četiri medicinske sestre u Enchedeu, a danas samoorganizirana udruga Buurtzoog („sestrinstvo u susjedstvu“) ima više od 14.000 sestara u 800 timova u Nizozemskoj. 

Osnivač je Jos de Blok, među menadžerima sigurno „crna ovca”, koji sebe ne smatra menadžerom, ali ipak je jedan od najradije viđenih edukatora kolega menadžera od Japana i Indije do Britanije.

Jos de Blok nema menadžersko obrazovanje

Stekao je diplomu medicinskog tehničara i zalaže se za timove koji upravljaju sami sobom. Smatra da se menadžerske elite odvajaju od djelatnika i nemaju povjerenja u njihovu sposobnost da sami organiziraju posao. A zapravo ljudi koji se bave nekim poslom najbolje znaju kako poboljšati organizaciju i uvesti nove ideje. Zato Buurtzoog nema tolike menadžere, sastančenja, pozivni centar, bonuse pa su i troškovi manji, zbog čega medicinske sestre imaju veće plaće nego u državnim bolnicama. Ali najvažnije je izrazito zadovoljstvo osoba kojima pružaju stručnu i ljudsku njegu u domu, kao i motivacija samih sestara. Zaposlenici koji su zadovoljni poslom i tvrtkom puno su motiviraniji od onih koji rade samo za plaću (intrinzična, unutranja motivacija umjesto vanjske).

Buurtzoog ima internu web-stranicu kako bi zaposlenici mogli razmjenjivati iskustva, a timovi koji imaju do 20 članova sami raspolažu sredstvima za edukaciju. Papirologiju i računovodstvo obavlja centrala. Svaka skupina od 50-ak timova ima svog voditelja koji pomaže savjetom kad to timovi zatraže. Unutar svakog tima postoji sedam uloga: 1. temeljna uloga – stručna briga za klijenta. ). Temeljnom ulogom bave se svi, a s ostalima se svatko bavi prema svom afinitetu, uz povremene rotacije. Ostale uloge su: 2. kućepazitelj (brine se o uredu i potrepštinama), 3. informator (informira o poslovima i financijama tima), 4. razvojna uloga (brine se o razvoju tima, suradnji i razmjeni iskustava s drugim timovima), 5. planer (planira i djeluje proaktivno kako bi sve teklo po planu), 6. timski igrač (brine se o unutarnjoj dinamici i klimi, o načelu „jedan za sve, svi za jednoga“,), 7. mentor (uvodi nove sestre u posao).

U slučaju modela De Blok vidi se koliko je za uspjeh posla važna timska organizacija. Ali, još i više, model očituje: nikad se i nitko ne smije izgubiti iz vida kvalitetnu uslugu koju dobivaju klijenti.

De Blokova „antimenadžerska” logika ima moto: 

Lako je nešto učiniti težim – teško je nešto učiniti lakšim!

Blok smatra da menadžeri vole komplicirati. I, naravno, stvar se često rješava tako da raste broj šefova i službenika umjesto onih koji obavljaju stvarni posao. A ako se želite nasmijati na tu temu, pročitajte dramu Policija najpoznatijeg poljskog satiričara Sławomira Mrożeka, koja završava zaključkom da policija ima pune ruke posla koji je sama izmislila…

Dr. sc. Predrag Zarevski

Opasnost nestašice vode: EU Komisija pokušava organizirati društvo za ponovnu upotrebe vode

Objavio
Odgovorno
-
voda

Uvod o Izraelu

Izreal osigurava 90 posto svojih potreba za vodom procesom desalinizacije mora. Izrael tri puta upotrijebi vodu, prije nego ona postane doista otpadna. Ta pustinjska država ima vode „za izvoz“, tako da vodom snabdijeva i susjedni arapski Jordan (na komercijalnoj osnovi), što je jedna od osnova dobrog suživota tih država.

Izazov Europi

Vodni resursi Europe su pod sve su većim pritiskom, što za posljedicu ima nestašicu vode i pogoršanje njezine kvalitete. Stalni rast (pa i neracionalne) potrošnje, urbani razvoj i poljoprivreda, klimatske promjene, nepredvidivi vremenski obrasci i suše znatno utječu na pritisak na raspoloživost slatke vode. 

Ponovna upotreba vode sve više postaje ključna za osiguravanje dodatnog izvora sigurne i dostupne vode. Zbog toga je Europska komisija, suočavajući se s izazovom narednih desetljeća, izdala krajem lipnja smjernice o sigurnoj ponovnoj upotrebi pročišćenih komunalnih otpadnih voda, i to u svrhu poljoprivrednog navodnjavanja. 

Povjerenik Komisije za okoliš, ribarstvo i oceane Virginijus Sinkevičius izjavio je u svibnju 2022.: „Slatkovodni resursi su oskudni i pod sve većim opterećenjem. U vremenima dosad nezabilježenog rasta temperatura, naša je dužnost zaustaviti rasipanje vode i učinkovitije upotrebljavati taj resurs kako bismo se prilagodili klimatskim promjenama i osigurali sigurnost i održivost naše poljoprivredne opskrbe. Ove smjernice mogu nam pomoći da to postignemo i osigurati sigurno kretanje prehrambenih proizvoda uzgojenih recikliranom vodom u cijeloj Europskoj uniji.“ 

Uredbom o ponovnoj upotrebi vode – koja će se u EU-u primjenjivati od lipnja 2023. – utvrđuju se minimalni zahtjevi za kvalitetu vode, upravljanje i praćenje rizika kako bi se osigurala sigurna ponovna upotreba vode. 

Slično tome, nedavnim prijedlogom Komisije o reviziji Direktive o industrijskim emisijama potiče se i učinkovitija potrošnja vode u svim industrijskim procesima, između ostalog i ponovnom upotrebom vode. 

                                                             ***

NAGLASCI  IZ SMJERNICA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

O minimalnim zahtjevima za ponovnu upotrebu vode

Sposobnost Unije da odgovori na sve veće pritiske na vodne resurse mogla bi se poboljšati širom ponovnom upotrebom pročišćenih otpadnih voda, ograničavanjem crpljenja iz tijela površinske vode i tijela podzemne vode, smanjenjem utjecaja ispuštanja pročišćenih otpadnih voda u vodna tijela te promicanjem ušteda vode, uz istodobno osiguravanje visoke razine zaštite okoliša te promicanjem vodno ekonomičnih tehnologija u industriji i tehnika navodnjavanja koje štede vodu. EU zahtijeva se da se pročišćene otpadne vode ponovno upotrijebe kad god je to primjereno.

Primjena ove Uredbe je obećavajuća opcija za države članice EU, pogotovu za one koje to više trebaju i žele .  

Smatra se da se ponovnom upotrebom adekvatno pročišćenih otpadnih voda, na primjer iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, manje utječe na okoliš nego drugim alternativnim metodama opskrbe vodom, kao što su transport vode ili desalinizacija. Ponovnom upotrebom vode moglo bi se doprinijeti rekuperaciji hranjivih tvari koje se nalaze u pročišćenim komunalnim otpadnim vodama. Upotreba obrađene vode za navodnjavanje u poljoprivredi ili šumarstvu mogla bi biti način vraćanja hranjivih tvari kao što su dušik, fosfor i kalij u prirodne biogeokemijske cikluse.

Upravljanje rizicima

Za potrebe proizvodnje obrađene vode i opskrbe njome te njezine upotrebe nadležno tijelo osigurava uspostavu plana upravljanja rizicima za ponovnu upotrebu vode.

Plan upravljanja rizicima za ponovnu upotrebu vode pripremaju operater postrojenja za obradu vode, druge odgovorne strane te krajnji korisnici prema potrebi. Odgovorne strane koje pripremaju plan upravljanja rizicima za ponovnu upotrebu vode savjetuju se sa svim drugim relevantnim odgovornim stranama te krajnjim korisnicima prema potrebi.

Najvažniji podaci će biti dostupni javnosti 

Države članice EU u kojima se obrađena voda upotrebljava za navodnjavanje poljoprivrednih površina, osiguravaju javnu dostupnost primjerenih i ažuriranih informacija o ponovnoj upotrebi vode na internetu ili drugim načinima. Te informacije uključuju sljedeće javne podatke: količinu i kvalitetu vode u ponovnoj upotrebi, postotak ponovno korištene vode u odnosu na ukupnu količinu otpadnih voda zemlje, i drugo. 

Sankcije

Države članice utvrđuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju na kršenja ove Uredbe i poduzimaju sve potrebne mjere radi osiguranja njihove provedbe. Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće. Države članice dužne su po prvi put, do 26. lipnja 2024. obavijestiti Komisiju o primjeni smjernica EU, o usvojenim pravilima i mjerama kod sebe. 

Referenca: Dokumenti EU

DOBRA HRVATSKA
Kolovoz, 2022.
www.odgovorno.hr

Praksu udruge BIOM Europa uvrstila u 19 uzor-projekta restauracije prirode!

Objavio
Odgovorno
-

Projekt Dinara back to LIFE Europska je komisija uvrstila među 19 uspješnih projekata obnove prirode iz cijele EU, prilikom predstavljanja dugo očekivanog prijedloga iznimno važnog Propisa o restauraciji prirode.
Propis o restauraciji prirode prvi je ovakav, sveobuhvatni zakon koji se odnosi na gotovo cijeli kontinent, te je ključni element Strategije bioraznolikosti Europske unije, a koji poziva na obvezujuće ciljeve za obnovu ugroženih ekosustava. Ovaj prijedlog Propisa predviđa, među ostalim, poboljšanje i ponovno oformljavanje staništa važnih za biološku raznolikost u velikim razmjerima te povratak divljih vrsta kroz poboljšanje stanja staništa i njihovog povećanja.
Jedan od ciljeva prijedloga Propisa o restauraciji prirode, predstavljenog u lipnju, obnova je suhih travnjaka te je u tom kontekstu Dinara back to LIFE izdvojen kao primjer uspjeha u obnovi prirode i bioraznolikosti, kroz podršku razvoju ekstenzivnog stočarstva u krškim dinarskim planinama. Cilj projekta je restauracija travnjaka na Dinari kako bi se povećalo stanište za tri ciljne vrste ptica – ćukavicu, kratkoprstu ševu i vrtnu strnadicu. U dosadašnjem dijelu projekta ručnim uklanjanjem u povoljno stanje dovedeno je 47,6 hektara travnjaka, kontroliranim paljenjem na 7 hektara uspješno je testirana i ova restauracijska metoda, te je oformljeno projektno stado koje će održavati restaurirane travnjake.

Popratna karta Europske komisije s uspješnim projektima restauracije prirode u EU
Popratna karta Europske komisije s uspješnim projektima restauracije prirode u EU

Projekt Dinara back to LIFE, koji vodi Udruga Biom uz projektne partnere (Hrvatske šume, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Lokalna akcijska grupa Cetinska krajina), tako se zatekao među malobrojnim projektima izdvojenim na karti primjera uspješnih projekata restauracije prirode u cijeloj EU te je jedini izdvojeni projekt iz Hrvatske.
Zahvaljujemo se Europskoj komisiji jer je prepoznala vrijednost hrvatskog projekta i praksu veoma uspješne i agilne udruge BIOM, koja ovo uvrštavanje vidi kao dodatni poticaj i obavezu da nastavi onako kako je i dosad planirala i uspješno provodila.
Detalje o zakonu možete pronaći na ovom linku, a popratnu kartu s uspješnim projektima u EU, uključujući Dinara back to LIFE, na ovom linku.

Izvor: Udruga BIOM 

DOBRA HRVATSKA
Srpanj, 2022.

Odmarajte se ozbiljno, kako i radite (Churchill)

Objavio
Odgovorno
-
winston churchill

U pedeset godina bavljenja politikom Winston Churchill je bio: jednom podministar, sedam puta ministar u raznim ministarstvima i dva puta britanski premijer. Dobio je i Nobelovu nagradu za književnost, 1953.

Bio je veliki državnik i pobjednik u dva rata, slavno ime svjetske povijesti. Prolazio je teška iskušenja, donosio odluke presudne za Veliku Britaniju i svijet, nosio se s golemim pritiscima i zastrašujućim događajima. Tijekom Drugog svjetskog rata preživio je dva infarkta i zamalo umro od upale pluća. Zapadao je u razdoblja crnih misli, malodušja i depresije (a tko ne bi?). O njegovu tadašnjem normalnom tjelesnom, emocionalnom, mentalnom i duhovnom funkcioniranju, ovisili su mnogi veliki povijesni događaji i on sâm.

A što bi bilo, da nije bio stabilan, optimist, hrabar i dosljedan? Da nije umio vladati sobom, znao odrediti prioritete, odolijevao svakoj žurbi i panici… redovito se opuštao, odmarao i ponekad veselio? Znao je reći, i tog se načela pridržavao:

„Ne postoji pravo vrijeme za odmor… Zato ga ipak uzmite.”

Nosio je titulu „majstora radnog odmora”, provodio filozofiju rada i odmora svakoga dana. Američkom direktoru koji mu se požalio kako bez odmora radi deset sati na dan, „objasnio” je: „Vaš je način – najbolji recept za kratak život koji sam ikad čuo.” I dodao: „Nemojte misliti da ćete uraditi manje ako popodne odspavate. To je budalasto mišljenje ljudi koji nemaju mašte. Poslušajte me i bit ćete u stanju postizati više. Dobivate dva dana u jednom…“ I završio: „Već na početku rata zaključio sam kako je odmor važan. Samo zahvaljujući tome, bio sam u stanju savladati sve dužnosti.“ „Neprekidnom upotrebom čovjek će istrošiti svoj um, kao što će istrošiti i laktove na rukavima svog kaputa.“ Diktirao je pisma iz kreveta ujutro ili iz kade navečer, drijemao svako popodne. Mrzio je podlijeganje žurbi, panici, jadikovkama. Savjetovao je mladima: „Nikad ne dopustite da vide kako se znojite.“ i „Golemom količinom posla najbolje ćete vladati sačuvate li mir u sebi.“

Promjene ritma i odmor trebaju duši, umu i tijelu. Churchill je imao važan ispušni ventil – slikanje. O njegovu talentu, Picasso je kazao: „I samo od slikanja mogao je dobro živjeti.“ Churchill je smatrao da čovjek treba imati dva, tri hobija i da oni moraju biti stvarni, da bi bio zaštićen i sretan. O izboru boja i svom stavu, pisao je: „Radujem se slikati blistavim bojama, a iskreno mi je žao onih smeđih i tamnih.“ Volio je stih: „Hodaš ulicom. Prijeđi na sunčanu stranu.“

Ta svijetla strana Churchillove psihe, ta iznimna odlika, bila je veoma važna i velika podrška njemu samom, suradnicima i britanskom narodu, čitavom svijetu u najtežim trenucima.

Goran Tudor

DOBRA HRVATSKA
Srpanj, 2022.

Apel za zajedničku akciju: ENERGIJU ŠTEDI! Test tvojih navika. (Odgovoran građanin)

Objavio
Goran Tudor
-
Foto: Gerd Altmann / Pixabay

Energija je sve skuplja. Potrošnja je decenijama stalno rasla. Ratni i civilni profiteri dižu cijene u nebo. Navike rastrošnosti prekrile su razvijeni svijet. Planet Zemlja jedva podnosi ove Zemljane. Naposlijetku, došlo je vrijeme za promjene ponašanja – građana, organizacija, društva, civilizacije. Ali, motivi za to mogu biti različiti. Prisila nam i ovog puta dolazi izvana (pandemija, Ukrajina, recesija na vidiku). No, u dijelu društva, ipak, motivi za promjene su intrizične, unutrašnje, prirode: zasnivaju se na novom svjetonazoru i vrijednostima, novom identitetu. Na osjećaju odgovornosti građanina prema Društvu/Sebi i Prirodi. 

Cilj članka „50 savjeta kako razumno koristiti eleketričnu energiju“ je poticaj na osobni razvoj. Biti bolja osoba. 

***

WWW.ODGOVORNO.HR – portal za afirmaciju i praćenje razvoja društvene odgovornosti poziva vas na trojaku akciju: 

  1. Ocijenite sebe gdje ste u održivim navikama – temeljem podsjetnika-upitnika „50 savjeta kako koristiti el. energiju“. 
  2. Uvedite u život nove navike razumnog korištenja električne energije.
  3. Javite nam na adresu odgovorno@odgovorno.hr. Vaše navike, a koje nismo spomenuli u popisu „50“. U rujnu ćemo objaviti proširenu listu savjeta (Verzija 2.)

***

Prije se moglo čuti jedino ovo: štedi struju pa će ti računi biti manji. Onda se počelo govoriti: ne zagađuj i ne troši prirodu previše. Danas se već čuje: manje troši da ti se stric – koji živi na moru – ne bi utopio u naraslom moru, zajedno s kućom. 

Klimatske promjene dotiču nas već na mnogo načina, i prisiljeni smo na stvari gledati  proaktivno. Stvarnost se mijenja – na gore! U toku je promjena paradigmi – dakle, vladajućih  stavova o istini. Nekad je bilo da se dizel mogao kupiti jeftino, trošiti i razmišljati pri tome o ičem. Primjerice, u vrijeme Račanove Vlade, dizel je koštao oko 2,5 kn /l. U samo godinu dana, od 2021. do 2022., gorivo na američkim pumpama poskupilo je 40-50%. Nekad je prelazak sa drva ili gorivih ulja na plin bilo „IN“. A sad…? Nekad je čovječanstvu trebalo osjetno manje energije za normalno življenje nego sad. Nekad je bilo tako da nismo znali za pojmove „održivo“, „društveno odgovorno“, „klimatske promjene“, „biti Prirodi dobar susjed“. Prije 30, 10, 2 godine. 

A što će biti za 30 godina, zna li to sa sigurnošću itko?!

***

U javnosti se snažno apelira na promjene naših navika, običaja, društvenih obrazaca. Postati odgovoran i razborit. Manje biti egoističan, površan i lakomislen.

Čekamo da se i Vlada, Crkva, gospodarski subjekti i druge institucije u društvu iskažu. Kad će, u novim okolnostima, prestati, „stoljetna“ praksa raskošnog noćnog osvjetljenja zgrade Sabora i Katedrale… 

Lakše je mijenjati sebe, kad si dobrom društvu.

Goran Tudor, urednik
DOBRA HRVATSKA
Srpanj, 2022.
odgovorno@odgovorno.hr

Energiju štedi, 1500 kn zavrijedi, Zemlju razvedri – 50 savjeta!“ (Odgovoran građanin)

Objavio
Odgovorno
-
Foto:www.slon.pics - www.freepik.com

Razborita upotreba električne energije mora u budućnosti postati naša nova navika, na korist Zemlji i ljudskom društvu. Ukoliko to ne poduzmemo, tko će?

Temeljna načela i ciljevi odgovornog ponašanja:

  • Smanjite korištenje trošila na ono što je doista potrebno
  • Skratite vrijeme korištenja
  • Razborito koristite trošila (režim upotrebe) 
  • Koristite trošila što više u vrijeme jeftinije energije
  • Snizite kriterije ugode i udobnosti, odustanite od onog bez čega se može, da ne bismo ostali bez onog što nam je doista potrebno.
  • Uštedite svom kućanstvu iznos od 1500, 2000 kn, na godišnjoj razini. Počastimo se i nazdravimo u to ime! 

50 SAVJETA KAKO RAZUMNO KORISTITI ELEKTRIČNU ENERGIJU

Zaokružite broj pored prakse koju koristite – ocijenite se!

Klima uređaji

1 Dok je uključen uređaj, minimalno otvarajte prozor i vrata *2 Povisite temperaturu hlađenja sa 21 na podnosivih 25 C. * 3 Zamjenom starog klima uređaja s novim visokotlačnim iste snage (SEER 8,5, umjesto SEER 3,6), može se ostvariti ušteda u energiji i preko 50% *. Umjesto SER 4,6 nabavite SEER 8,5 i štedite do 46%

Električni bojler

4 Ekonomičan rad je kad se voda grije na 55 do 60 stupnjeva C * 5 Zagrijavajte vodu noću, kad je cijena energije niža * 6 Očistite povremeno kamenac iz kotla i sa grijača (kamen je toplinski izolator). 4A Ako trebate 1 litru tople vode, zagrijte je na štednjaku, a ne uključujte bojler za to.

Kuhanje hrane

7 Ako kuhate u loncu s poklopcem, štedite cca 20% (brže se sadržaj zagrije) * 8 Podesite veličinu posude sadržaju. Priprema male količine hrane u velikoj posudi nosi gubitak * 9 Mali lonac na velikoj grijaćoj ploči znači gubitak i do 50% . Dakle, podesite veličinu posude grijaćoj ploči. * 10 Kad tekućina proključa, smanjite snagu na nižu jer i ploča ima neku akumuliranu toplinu najnižu potrebnu) * 11 Prilikom kuhanja koristite minimalnu potrebnu snagu. *12 Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku, pazite da plamen ne ide po stijenki posude, što može biti i opasno, mimo osjetnog gubitka energije. 13 Vrata pećnice držite otvorenim minimalno vrijeme (pripremite se za brzo vađenje rerne/ posude). 13A Natočite toplu vodu iz sustava u posudu ako ćete nešto kuhati (naime, jeftinija je prigrijana voda iz gradske toplane ili vašeg bojlera, nego grijati hladnu vodu s 20 na 70 st. C.

Rasvjeta

14 Koristite odgovarajuću led  žarulju umjesto klasične, pogotovu u slučaju kad je rasvjeta potrebna dulje i češće i dulje * 15 Podesite snagu žarulje potrebnoj razini rasvjete * 16 Gasite svjetla u prostoriji kad svjetlo nije potrebno * 17 Bojite zidove prostorije u bijelo ili svjetlo, jer tamne boje upijaju svjetlo * 18 Ugradite automatske prekidače u prolaze i hodnike, ili senzorske svjetiljke koje se pale kad uđete u prostoriju (poznato je da svjetlo u kuhinju gori stalno, pa i onda kad vas satima nema u njoj) * 19 Ako gradite kuću, neki prozori mogu biti veći * 20 koristite dnevno svjetlo, kad god možete (dokle god možete)

Kućanski uređaji

21 Nabavite uređaje čim boljeg energetskog razreda ( A, B, C). Nova perilica rublja može davati uštedu do 45%, hladnjak i televizor mogu 60 do 65%.

Domaćinsko postupanje u korištenju kućanskih uređaja (hladnjak, perilica, pegla)

22 Postavite hladnjak u hladniji prostor i veći prostor.* 23 Po upotrebu vrata hladnjaka odmah zatvarajte * 24 Ne stavljajte u hladnjak zagrijanu posudu ili jelo. 25 Prije stavljanja hrane u lednicu prvo je ohladite na sobnu temperaturu, zatim je stavite u hladnjak (gdje se dodatno hladi) i potom u lednicu * 25 Smanjite temperaturu u lednici (1 % niža temperatura = do 5% ušteda) * 25A koristite posude tanjih stijenki za stavljanje hrane u hladnjak * 26 Odaberite režim pranja rublja da temperatura bude najniža potrebna za učinkovito pranje * 27 Sušite rublje na otvorenom ili u prostoriji stana, kad god možete ( a ne u el. sušilici) * 28 Pranjem suđa u perilici štedite do  60% energije i do 85% vode u odnosu na ručno pojedinačno * 29 Ne stavljajte na režim pranja u perilici suđa ono što  treba samo isplahnuti – npr. posudu za čaj, čaše za vodu.. * 30 Koristite mikrovalnu pećnicu za dogrijavanje hrane (ušteda do 50%). * 31 Toplu vodu iz slavine koristite racionalno: nikad jaki mlaz, nikad isuviše toplu u odnosu na potrebe* 

Grijanje prostorija – sustavi & domaćinsko ponašanje

32 Poboljšanjem toplinske izolacije ovojnice zgrade (zidovi, prozori, vrata, krov) može se dobiti ušteda 50%. 33 Zamjenom toplinskih uređaja/sustava suvremenijim, ukupna ušteda može ići i do 80%* 34 Ako temperaturu zagrijavanja prostorije smanjite za 1% (npr., s 22 na 21 st.C), ušteda je do 5%.* 35 Navucite čarape, obucite lagani džemper dok ste u domu – to je puno ekonomičnije nego da grijete 40 kubnih metara zraka, uređaje i namještaj za dodatnih 3 stupnja C * 36 Prilikom prozračivanja prostorije isključite grijanje* 37 ne ostavljajte prozor na šiber – to znači bacati energiju i novac u okolni zrak * 38 Ugradnjom radijatorskih termostatskih ventila i razdjelnika topline ostvaruje se ušteda do 25%. 39 Razdjelnik ne štedi, no snažno  motivira na razumno postupanje s energijom* 40 Prilikom odlaska iz stana na posao (ili dulje) ne isključujte grijanje, već podesite režim na razumnu nižu razinu (ekonomičnije je prostoriju dogrijavati, nego grijati kad se skroz se ohladi..)* 41 Ne zaklanjajte radijatore zastorima. *42 odmaknite namještaj od radijatora. *43 Ne sušite rublje na radijatoru (time sprečavate prijelaz topline u prostoriju jer tkanina je vrlo dobar izolator) * 44 Obavezno odzračite radijatore na početku sezone grijanja (neki put zrak može zauzeti i 30 do 50% volumena radijatora)

Dugoročno ulaganje u sustave grijanja, tople vode i rashlađivanja

45 Neki sustavi se mogu isplatiti i za 7 – 10 godina, ali prosjek je 20 godina (nije to loše – 5% godišnji povrat imaju i hoteli). Osuvremenjavanje sustava starih 20 – 30 godina uvijek će se isplatiti – nađite nekog za stručnu podršku pri odluci. 

Referenca: Zagrebačka toplana – informativni materijali 

DOBRA HRVATSKA
Srpanj, 2022.
odgovorno@odgovorno.hr

Revolucionarni zakon EU za obuzdavanje snage IT divova, usprkos otporu i lobiranju

Objavio
Odgovorno
-
Sjedište EU komisije i "velika IT petorka" / Foto: de.wikipedia.org/wiki/Big_Tech

Usprkos intenzivnim lobiranjima tehnoloških divova, Evropska komisija, parlament i članice uspjele su se dogovoriti o ključnim detaljima zakona o tržišnom poslovanju on-line platformi s tržišnim kapitalom većim od 75 milijardi eura. Buduća zakonska regulativa trebala bi obuzdati moć i dominaciju divova, dati im novu (ne-monopolnu) poziciju na tržištu, prije svega kompanijama iz Silicijske doline, pišu svjetski mediji.

Naglasci iz članka:

  • Google, Amazon, Facebok, Microsoft, Alphabet, Booking.com i sl. od 2023. gube svoju moć monopolista u EU
  • Google drži oko 90 posto europskog tržišta internetskog pretraživanja. 
  • dosadašnji sustav bio je neučinkovit i blag; npr. Alphabet je kažnjen sa 10 milijardi dolara – dotle mu je dobit porasla 7 puta, na 300 milijardi dolara
  • očekuje se da će nova pravila biti na snazi već početkom 2023.
  • novi zakon ima za cilj obuzdati dominaciju i snagu velikih IT kompanija
  • velike tehnološke kompanije se prisiljava da potrošačima nude mogućnosti izbora
  • predviđene su rigorozne kazne koje se kreću od 4 do 20 posto godišnjeg prihoda kompanije
  • Apple je u godinu dana udvostručio svoja ulaganja u lobiranje, na oko sedam miliona eura (listopad 2020. – rujan 2021.).
  • samo pet tehnoloških divova potrošili su 29,5 milijuna eura na lobiranje u institucijama EU; nešto su sigurno uspjeli, ali ne presudno, kako se vidi.
  • novi zakoni u EU donose značajan pomak u regulatornom okruženju u kojem će morati svi jednako da se kreću, pa i oni dosad privilegirani.

Najveće promjene u proteklih 20 godina – za Google, Amazon, Facebok, Microsoft, Alphabet, Booking.com i sl. znače mnogo

Bruxelles je spreman predstaviti i izboriti se za Zakon o digitalnim tržištima (The Digital Markets Act), koji treba obuzdati tržišnu i tehnološku moć velikih IT kompanija, piše The Financial Times. Dogovoreni okvir predstavlja za EU ključni napredak jer podrazumijeva najveću reviziju zakona koji reguliraju poslovanje najvećih svjetskih IT kompanija u zadnjih 20 godina. Zakon će po prvi put utvrditi nova pravila za koja se očekuje da će biti na snazi već početkom 2023. – o tome kakve i koliko velike smiju biti on-line platforme da bi se takmičile na tržištu EU.

Moćne internet grupe (“čuvari kapije”), koje su u fokusu novog zakona, morat će također imati najmanje 45.000 aktivnih korisnika, kazali su ljudi upoznati s temom. Google, Amazon, Facebook, Apple, Microsoft, Alphabet ispunjavaju taj standard, ali će zakon vjerojatno obuhvatiti i mnogo više grupa nego što se ranije mislilo, kao što su: stranice za smještaj Booking.com  ili grupa za e-trgovinu Alibaba.

Među detaljima o kojima su se dogovorila tijela EU je i mjera koja primorava velike tehnološke kompanije da potrošačima ponude mogućnost izbora aplikacije za e-poštu ili pretraživača prilikom neke kupovine.

Zakon će, također, zahtijevati od servisa za razmjenu poruka da omoguće korisnicima interakciju s konkurentskim servisima manjih rivala, razbijajući time “zatvoreni” model koji mnoge tehnološke grupe favoriziraju. 

Regulatori EU tvrde da će nova pravila imati značaj transformativnih, dakle revolucionarnih.

Razbijanje dominacije velikih, koji će u Eu od sada plesati posve novu igru

Do sada su regulatori (države) širom svijeta bili iznimno spori u pokušajima zaustavljanja dominacije koju odavana imaju velike tehnološke tvrtke. Novi zakon EU  bi mogao biti završen ljeti o.g. izjavili su iz Europske komisije. 

Kompanije koje se ne budu pridržavale novih pravila mogu biti kažnjene, dodaje Reuters,. Europski parlament je već najavio rigorozne kazne, od 4 do 20 posto godišnjeg prihoda. Istovremeno, od “čuvara vrata”, onih najčešće i sustavno krše obaveze, može se tražiti da raspuste poduzeća.

Dosadašnji pokušaji da se zakoči dominacija tehnoloških firmi bili su neuspješni. Primjer je borba Alphabeta sa Evropskom komisijom, koja je počela još 2010. godine i rezultirala s 10 milijardi dolara kazni IT industriji; no, ispalo je po onom starom: ujela muha slona. Naime, operativna dobit Alphabeta porasla je od tada čak sedam puta, na preko 300 milijardi dolara. Štaviše, Alphabetu tek predstoji da plati kazne i sve govori da će biti okapanja i s time, otezanja i izigravanja. 

Podsjetimo se: Google drži oko 90 posto europskog tržišta internetskog pretraživanja. Dakle, ne samo da ima većinski udjel, nego je i apsolutni monoplist, s ogromnim (presudnim) utjecajem na tržište pa i na države.

Usklađivanje sa novima zakonom može biti veoma skupa i bolna prilagodba za dosadašnje „berače vrhnja“. Kao primjer uzima se da bi marže Applea mogle osjetno pasti, što za kompaniju, koja u Europi zarađuje četvrtinu prihoda, može biti itekakav problem.

Predlagači i inicijatori novog zakona, među njima i Vestager, koja je sama inicirala nacrt Zakona o digitalnim tržištima, i to prije više od godinu dana, na kraju neće možda uspjeti u da u cilju da mjere budu striktne i oštre, koliko je željela, ali je Europa, ističe Reuters, sve bliža razbijanju dominacije moćnih lidera IT tehnologije.

Milijuni IT velikana za lobiranje u Bruxellesu, da se ne uvedu ovakve promjene 

Dok su se prošle godine zahuktavale rasprave o novim dugoročnim pravilima o digitalnim tržištima i obuzdavanju moći internet divova u Evropi, najveće svjetske tehnološke kompanije su povećale svoja ulaganja u aktivnosti lobiranja u Bruxellesu piše Politico , što pokazuju i mnogi konkretni podaci spremljeni u Registru transparentnosti EU.

Prema tim podacima, Apple je u godinu dana udvostručio svoja ulaganja u lobiranje, na oko sedam miliona eura (listopad 2020. – rujan 2021.). Povećanje je još upečatljivije ako se usporede najnoviji podaci s prethodnim godinama, ističu bruxelleski portali, dodajući kako je u 2014. godini, Appleova potrošnja na lobiranje bila manja od milijun eura.

Iznosi u Registru transparentnosti su prikazani u vidu ljestvice; u vrhu iste je pet tehnoloških divova koji su potrošili 29,5 milijuna eura na lobiranje u institucijama EU, što je povećanje od 25% u odnosu na raniji period.

“S ovim ažuriranjem konačno vidimo koliko troškova su velike tehnološke kompanije spremne podnijeti i koliko su prijavile za lobiranje u EU, dok su se pripremala nova ključna pravila, kao što su:

  • Zakon o digitalnim uslugama,
  • Zakon o digitalnim tržištima i 
  • Zakon o umjetno inteligenciji”, 

izjavila je za Politiko Margarida Silva, istraživačica u grupi za istraživanje i kampanju Opservatorija za korporativnu Evropu.

Novi podaci, ukazuje Politico, osvjetljavaju sve veća ulaganja koja su divovi iz Silicijske doline preduzeli s ciljem da utječu i skrenu u svoju korist nadolazeća tehnološka pravila u Bruxellesu u, koja donose značajan pomak u regulatornom okruženju u kojem će morati od sad svi jednako da se kreću.

Referenca – izvor: OVDJE

DOBRA HRVATSKA
Srpanj, 2022.
odgovorno@odgovorno.hr

Svojom odlukom dm podržava 17 projekata koji doprinose zaštiti okoliša i prirode

Objavio
Odgovorno
-
dm je uručio potvrde o odabiru 17 ekoloških projekata
U ponedjeljak, 11. srpnja, dm je uručio potvrde o odabiru 17 ekoloških projekata čiju će realizaciju podržati s više od 800.000 kuna.

dm se u srpnju o.g. odlučio za 17 ekoloških projekata koje će u realizaciji tijekom ove godine podržati s više od 800.000 kuna. Na dm-ov natječaj {ZAJEDNO} za zelene ideje pristiglo je gotovo 300 prijava u kategorijama zaštite okoliša i održivosti, edukacije te poticaja održivom poduzetništvu i proizvodnji. U odabiru, koji nije bio lak, dm se rukovodio kriterijima kvalitete i originalnosti te koji će u najvećoj mjeri doprinijeti zaštiti okoliša i prirode.

Među odabranim projektima su i oni usmjereni na korištenje solarne energije, zbrinjavanje otpada, očuvanje ugroženih životinjskih vrsta, uređenje i čišćenje okoliša te edukaciju. 

Natječajem i realizacijom ekoloških projekata dm želi pokazati da je svaki korak prema stvaranju održivije budućnosti bitan te potaknuti što veći broj građana da razmišljaju i djeluju održivo u svakodnevnom životu.

U nastavku prikazujemo, u par crtica,  neke od  17 doista vrijednih i zanimljivih projekata. Više o odabranim projektima možete naći na stranici jednizadrugezajedno.hr  

***

HRANILIŠTE ZA BJELOGLAVE SUPOVE U PARKA PRIRODE UČKA

Hranilište za bjeloglave supove s promatračnicom je na području Parka prirode Učka otvoreno u srpnju 2017. kroz projekt PARCS. Bjeloglavi sup (Gyps fulvus) je u Hrvatskoj jedina preostala vrsta nekrofagnih ptica, svojom biologijom prilagođenih hranjenjem isključivo uginulim životinjama. Upravo jer se hrane tijelima uginulih većih i srednje velikih sisavaca, bjeloglavi su supovi ekološki važna vrsta, održavaju okoliš čistim, sprječavaju pojavu zaraze i smanjuju troškove uklanjanja uginulih životinja.

ČIŠĆENJE I ZAŠTITA MORSKIH PRAŠUMA 

Projekt “Čišćenje i zaštita morskih prašuma” sastoji od ekoloških akcija čišćenja podmorskog staništa livada posidonije (Posidonia oceanica) i održavanja edukativnih predavanja. Organizirali bismo dvije eko-akcije čišćenja podmorja i predavanja na temu zaštite i važnosti morskih cvjetnica posidonija. Na eko-akcijama sudjelovali bi ronioci volonteri, a predavanja bi se održala u kampu Šimuni.

U ZAJEDNIŠTVU SA BESKUĆNICIMA – DAJMO ZEMLJI DA ONA MOŽE DATI NAMA

Udruga smo od velike važnosti za lokalnu zajednicu, brinući za beskućnike koje angažiramo kako bi korisno ispunili vrijeme i spriječili loš utjecaj lutanja po ulicama. Istodobno, kod korisnika – njih 60 – budimo svijest o očuvanju i zaštiti okoliša, tako što je površina zemlje oko centa obrađena i zasađena, a dodatno korisnici obavljaju i javne radove za potrebe lokalne zajednice. Na taj način ostvarujemo uštedu resursa, smanjenje količine otpada u okolišu i njegovog vraćanja u proizvodni proces.

KNINE, EVO TI ŠPINE

Projektom „Knine, evo ti Špine“ smanjit će se produkcija više milijuna plastičnih boca jer ćemo u Kninu postavit 5 javnih slavina s besplatnom pitkom vodom. S tim će se trajno i značajno smanjiti proizvodnja, upotreba, prikupljanje, deponiranje, transportiranje i oporaba plastične ambalaže, kao i onečišćenje okoliša i produkcija mikroplastike. Istodobno, svim građanima omogućit će se temeljno ljudsko pravo – na besplatnu pitku vodu. S obzirom na katastrofične predikcije klimatologa, u vrlo bliskoj budućnosti – to će biti nužnost.

PRIRODNI SAPUNI OD EKOLOŠKOG KOZJEG MLIJEKA

Stavljanje na tržište RH (može i šire ukoliko postoji mogućnost, na područje cijene EU), prirodnih certificiranih sapuna. Sapuni su već gotov proizvod, potpuno certificiran i spremni za tržište. Proces proizvodnje traje 6 tjedana, pa je to jedina mana u vezi početka projekta ukoliko ga prihvatite. Ovim projektom bismo željeli ostvariti suradnju s DM-om u svrhu stavljanja prirodnih sapuna proizvedenih u Hrvatskoj od certificiranog ekološkog kozjeg mlijeka na šire tržište, te bismo trebali mentorsku i financijsku pomoć oko marketinških aktivnosti u svrhu promocije prirodnih sapuna kao proizvoda koji njeguju kožu, koji su zdraviji izbor za tuširanje u odnosu na tekuća sredstva te proizvoda koji nema negativnog aspekta na okoliš.

***

Ivan Horvat, dm
Ivan Horvat, menadžer marketinga i odnosa s javnošću u dm-u.

„Danas je dm postao ponosan partner organizacija, ustanova, udruga, parkova prirode i proizvođača čije su nas ideje inspirirale i probudile dodatnu vjeru u zelenu budućnost sviju nas. Naš prvi korak prema stvaranju te budućnosti bit će da građanima 17 hrvatskih gradova i naselja omogućimo da otkriju prednosti održivog načina života te da uvide da, kada je u pitanju zaštita okoliša, ne postoje male i velike ideje. U ime dm-a zahvaljujem novim partnerima na povjerenju koje su nam ukazali, a svima koji su se prijavili na naš natječaj što su nam pomogli potvrditi kako Hrvatskoj ne nedostaje zelenih ideja“, izjavio je Ivan Horvat, menadžer marketinga i odnosa s javnošću u dm-u.

O detaljima svih 17 projekata možete više saznati na stranici jednizadrugezajedno.hr  

DOBRA HRVATSKA
Srpanj, 2022.

odgovorno@odgovorno.hr

1...757677...182Stranica 76 od 182

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z