Svjetski dan meteorologije: Budućnost vremena, klime i vode kroz generacije

WMD 2023

Svjetski dan meteorologije obilježava se svake godine 23. ožujka. Datum je određen u spomen na 23. ožujka 1950. godine, kada je u Ženevi službeno osnovana Svjetska meteorološka organizacija (WMO). Ovim danom obilježava se bitan doprinos nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi sigurnosti i dobrobiti društva.

WMO je međuvladina organizacija i specijalizirana agencija Organizacije ujedinjenih naroda koja okuplja 185 članica. Osnovana je s ciljem osiguranja globalne suradnje na opažanju vremeskih prilika i brze razmjene meteoroloških informacija. Osim toga WMO, u suradnji s nacionalnim meteorološkim i hidrološkim službama, ima veliki udio u osiguranju hrane za svjetsko pučanstvo, kao i za zadovoljavanje zahtjeva za slatkom vodom kućanstava, poljodjelstva, industrije i drugog.

Jedinstvena mreža, koju čine tri svjetska meteorološka centra, 34 regionalna specijalizirana meterološka centra i 185 zemaljskih ili nacionalnih meteoroloških centara, skuplja, obrađuje i razmjenjuje oko 15 milijuna znakovnih informacija na dan i izrađuje 2000 vremenskih karata.

Hrvatska je od osnutka WMO-a surađivala s tom organizacijom, a nakon stjecanja samostalnosti i sama se učlanila u WMO u studenome 1992.

Što je meteorologija

Meteorologijom nazivamo znanstveno proučavanje atmosfere koje omogućuje prognozu vremena. Iako pokušaji progniziranja vremenskih uvjeta traju vjerojatno od kada je čovjek prisutan na Zemlji, znanstveni pristup mjerenja uz pomoć instrumenata zamjećuje se tek u 18. stoljeću. Zanimljivo je da su meteorološki instrumenati poput termometra, barometra, hidrometra, mjerača vjetra i kiše, izumljeni već krajem 16. stoljeća. Trebalo je nekoliko desetljeća da se te instrumente počne koristiti za sustavno promatranja i bilježenje vremena. Uporabom računala i satelita od druge polovice 20. stoljeća, meteorologia je poprimila neke sasvim nove razmjere. Pročitajte više: Moderna numerička vremenska prognoza slavi 70 godina…

Praćenje klimatskih promjena

Upravo su podaci WMO-a iz mreža posebnih meteorološko-ekologijskih postaja za mjerenje ozona, stakleničkih plinova i aerosola omogućili uzbunjivanje svjetske javnosti o mogućim, umjetno izazvanim globalnim promjenama klime. WMO je već 1975. izdao prvu znanstvenu objavu o promjenama ozonske ovojnice koja je bila preteča Bečkoj konvenciji, Montrealskom protokolu i njegovim naknadnim dopunama. Na poticaj Prve svjetske konferencije o klimi, održane 1976., tri godine kasnije ustanovljen je izvanredno važan Svjetski klimatski program.

Teme obilježavanja Svjetskog dana meteorologije

Od 1961. Svjetska meteorološka organizacija obilježava Svjetski dan meteorologije s drugom temom za svaku godinu. Odabrane teme odražavaju aktualna pitanja vezana uz vrijeme, klimu ili vodu.

Tema za 2022. bila je “Rano upozorenje i rana akcija” s naglaskom je na vitalnoj važnosti hidrometeoroloških i klimatskih informacija u svrhu smanjenja rizika od katastrofe.  –Vrijeme, klima i vodni ekstremi postaju sve češći i intenzivniji u mnogim dijelovima svijeta kao posljedica klimatskih promjena. Izloženiji smo više nego ikad brojnim katastrofama koje se pogoršavaju kao rezultat povećanja populacije, urbanizacije i degradacije okoliša. Vremenske prognoze koje nam govore kakvo će vrijeme biti više nam nisu dovoljne. Prognoze orijentirane na učinak, koje će javnost informirati o onome što će to vrijeme učiniti, presudne su u spašavanju ljudskih života i imovine. Unatoč tome, svaka treća osoba još uvijek nije adekvatno informirana sustavima ranog upozorenja.

Dobra je vijest da je brzi znanstveni i tehnološki napredak uvelike poboljšao točnost vremenske prognoze i ranih upozorenja koja spašavaju živote. Velike količine podataka razmjenjuju se među širom zajednicom slobodnije nego ikad prije, a tu su i novi alati koji uključuju strojno učenje i umjetnu inteligenciju. Ostvaren je značajan napredak u praćenju, simulaciji i projiciranju globalne klime u svrhu podrške donošenju odluka.

Budućnost vremena, klime i vode kroz generacije – tema za 2023.

Živimo na međusobno povezanoj planeti. Dijelimo jednu Zemlju, s jednom atmosferom i jednim oceanom. Naše vrijeme, klima i vodeni ciklus ne poznaju nacionalne ili političke granice. Međunarodna suradnja je neophodna.

Međunarodna meteorološka organizacija (IMO) – preteča Svjetske meteorološke organizacije – osnovana je 1873. godine u doba kada je zagađenje uzrokovano industrijskim i ljudskim aktivnostima bilo na samom početku.

Svjetski meteorološki dan 2023. obilježava se tijekom 150. obljetnice IMO-WMO-a. Ističe prošla postignuća, sadašnji napredak i budući potencijal – od telegrafa s kraja 19. stoljeća i pomorskih prognoza do superračunala i svemirske tehnologije.

Ova obljetnica također služi kao podsjetnik na našu klimu koja se mijenja. Prosječna globalna temperatura danas je viša za više od 1°C u usporedbi s prije 150 godina. Naše vrijeme je ekstremnije, naš ocean je topliji i kiseliji, razina mora je porasla, a ledenjaci i led se tope. Brzina promjena se ubrzava. Sada trebamo hitnu akciju kako bismo smanjili emisije i osigurali da buduće generacije mogu preživjeti i napredovati na našem planetu.

Naše vrijeme, klima i vodeni ciklus bit će drugačiji u budućnosti nego u prošlosti. Vremenske, klimatske i hidrološke usluge pomoći će nam da se uhvatimo u koštac s povezanim izazovima i iskoristimo prilike.

DOBRA HRVATSKA

Odgovoran građanin: Boravak u prirodi radost je, ali i test društvene odgovornosti. Nekoliko stručaka proljetnica, visibaba ili ljubičica… može vas koštati i 200.000 kuna.

Prva proljetnica, kukurijek; Foto: G. Tudor
Prva proljetnica, kukurijek; Foto: G. Tudor

Pazite koliko ćete cvjetova proljetnica ubrati! Najbolje za sve – ne berite. 

Zaštitimo prve proljetnice i autohtono cvijeće od sebe samih. Pustimo te čudesne cvjetove da se odmaraju u miru svog iskonskog doma. Ne berimo ih isuviše, a neke nikako… Jer njih štiti i zakon. Divimo se, pomirišimo, fotkajmo.. i neka na tome ostane. Svako uzimanje iz prirode izravno utječe na njihovu održivost. 


Doživimo Hrvatsku, hodom! Manje Googla, više prirode! Koliko ste hrvatskih nacionalnih parkova i parkova prirode obišli?


Visibabe

Mnoge su biljke zaštićene, odredbe Zakona su jasne i represivne. S buđenjem proljeća, puno je hodača i izletnika po brdima i livadama, uz vode, koji iz neznanja ili ne, posežu za nedopuštenim praksama koje su kažnjive. Zbog nježnog i atraktivnog izgleda PRVIH PROLJETNICA, mnogi ljudi ih često požele ubrati, a neki i trgovati. Ali pazite: Uberete li nekoliko stručaka više visibaba ili, na primjer, ljubičice, mogli biste biti kažnjeni s 25.000 do 200 tisuća kuna. Iz Državnog inspektorata upozoravaju kako su za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta u svrhu prerade i prodaje bez dopuštenja Ministarstva te branje i prodaju strogo zaštićenih vrsta propisane novčane kazne.

Ljubičica

Poručuju nam da kao osviješteni građani, poštujemo prirodu. Kažu: „Pazite koliko ćete cvjetova ubrati!“. Za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta u svrhu prerade/prodaje bez dopuštenja Ministarstva te branje i prodaju strogo zaštićenih vrsta propisani su posebni uvjeti i zapriječene ozbiljne novčane kazne.

Državni inspektorat podsjeća građane kako je zabranjeno brati i prodavati strogo zaštićene vrste proljetnica npr. velecvjetni kukurijek (Helleborus niger L.) dok je za branje proljetnica, poput visibaba (Galanthus nivalis L.), ljubice (Viola odorata L.), pasjeg zuba (Erythronium dens-canis L.) ili drijemovca  (Leucojum spp.) potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Sukladno čl. 64 Zakona o zaštiti prirode za sakupljanje/uzimanje iz prirode zavičajnih divljih vrsta u svrhu prerade/prodaje mora se ishoditi rješenje Ministarstva.

Sakupljanje za osobne potrebe – postoje granice!

Pasji zub

Za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta za osobne potrebe nije potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva, pri čemu se sakupljanjem biljaka za osobne potrebe smatra sakupljanje do ukupno 5 pojedinačnih komada podzemnih dijelova (lukovica, gomolja, korijena ili rizoma), 2 kg stabljika s listovima i cvjetovima, pet stručaka (obuhvat palca i kažiprsta) stabljika s listovima i/ili cvjetovima, 1 kg listova, 1 kg cvjetova, 0,5 kg sjemena, 10 kg plodova, 0,5 kg pupova i jedan busen mahovine dnevno.

Iako se branjem nadzemnih dijelova proljetnica iz prirode za osobne potrebe one skroz ne ugrožavaju, uvelike se degradira estetska vrijednost prirode. 

S druge strane sakupljanje cijelih biljaka dovodi do njihovog trajnog uklanjanja sa staništa čime se značajno utječe na veličinu njihovih prirodnih populacija.

Kazne za branje u svrhu prerade i trgovanja zavičajnih divljih vrsta

Za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta u svrhu prerade/prodaje bez dopuštenja Ministarstva te branje i prodaju strogo zaštićenih vrsta propisana je novčana kazna u iznosu:

Drijemovac
  • od 25.000,00 do 200.000,00 kn za pravnu osobu, 
  • od 7.000,00 do 30.000,00 kn za fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi te 
  • od 10.000,00 do 40.000,00 kn za fizičku osobu obrtnika.

Svako nelegalno branje i prodaju zavičajnih i strogo zaštićenih biljaka građani mogu prijaviti inspekciji zaštite prirode Državnog inspektorata ispunjavanjem elektroničkog obrasca „Podnošenje prijava“, slanjem prijave poštom na adresu Državni inspektorat, Šubićeva 29, 10 000 Zagreb ili telefonom na 01/2375-100.

Rreferenca: Državni inspektorat OVDJE

Fotografije preuzete sa TRIS.

DOBRA HRVATSKA
MA/GT

Serijal „Pogledaj ambalažu“: Prelaskom na meku ambalažu INA MAZIVA smanjila upotrebu plastike za 70 posto

Ususret Europskom tjednu održivog razvoja, prošle godine u rujnu, tvrtka INA Maziva predstavila je vrijedan projekt održive (održivije) ambalaže, potvrđujući time još jednom svoju ekološku osviještenost. Tvrtka je smanjila količinu plastike potrebne za pakiranje vlastitih proizvoda. Ujedno, ponudom inovativnih rješenja na tržištu potiče i druge da čine isto u Hrvatskoj i svijetu.

Prvi na tržištu

INA MAZIVA prva je kompanija na domaćem tržištu koja je pokrenula proizvodnju proizvoda u mekim pakiranjima, a osim što u meka pakiranja puni vlastite proizvode, uslugu punjenja nudi i kupcima koji žele na tržište plasirati vlastitu robnu marku, uz brendiranje ambalaže po želji. U skladu s novim i modernim trendovima prilagodili su strategiju punjenja proizvoda u ambalažu te su u jednom dijelu proizvodnog asortimana kanistre zamijenili mekim pakiranjima. Novim modernim pakiranjem smanjena je upotreba plastike za čak 70 posto, čime INA MAZIVA potvrđuju ekološku osviještenost i održivi smjer poslovanja zacrtan u strategiji INA Grupe. 

Proizvod u mekom pakiranju nakon upotrebe se smota i odloži u za to predviđenu kantu, pri čemu ne zauzima mnogo prostora. Logistički promatrano, proizvod je prihvatljiviji jer se 1000 vrećica prevozi u dvije kartonske kutije, a 1000 kantica u šleperu pa je samim time transport kantica skuplji. Svaka je vrećica prazna površina na kojoj se vizualno mogu iskazati sve želje proizvođača, tj. kupcu se mogu pružiti sve potrebne informacije. Proizvodni strojevi koje upotrebljavaju u INA Mazivima moderni su i potpuno zadovoljavaju trenutne potrebe te omogućuje da uz svoje proizvode i drugim kompanijama nude uslugu punjenja mekih pakiranja, čime i te kompanije direktno doprinose smanjenju plastike u svojem poslovanju.

INA MAZIVA je isporučila i prvu veliku količinu personaliziranih mekih pakiranja u šest inozemnih tržišta. 

INA Maziva - ambalaza
Proizvod u mekom pakiranju nakon upotrebe se smota i odloži u za to predviđenu kantu, pri čemu ne zauzima mnogo prostora. / Foto: INA Maziva

U planu i novi ekološki čišći proizvodi

Zoran Škrobonja, direktor INA MAZIVA kaže da je od ideje do provedbe prošlo otprilike godinu dana.

„Osnovni je cilj bio smanjiti potrošnju plastike u ambalaži i na tržište plasirati moderno pakiranje vodeći pritom brigu o okolišu. Ovim potezom udio plastike u proizvodnji smanjen je za čak 70 posto pa smo samo u prošloj godini na tržište plasirali 35 tona manje plastike. Tim naših stručnjaka prihvatio je ovaj izazov s oduševljenjem i na kraju smo pokrenuli pozitivnu priču za koju vjerujemo da će biti inspiracija i poticaj i ostalim kompanijama”, izjavio je Škrobonja dodavši da u INA Mazivima ne planiraju stati sa sličnim inicijativama jer uvijek postoji prostor za razvojem.

INA Maziva tim
Foto: Zoran Škrobonja, direktor INA MAZIVA s djelatnicima / INA Maziva

Inina tradicija u proizvodnji mazivih ulja i masti počela je još davne 1883. godine pa INA MAZIVA pripadaju omanjoj skupini najstarijih proizvođača maziva u ovom dijelu Europe. Svoje proizvode miješa u vlastitim pogonima (pogoni mješaonice, masti i aditiva) u skladu s visokim standardima koje im omogućuje vlastiti stručni tim Razvoja i kontrole kvalitete. 

„To u punoj mjeri uspijevamo, a uvjereni smo da ćemo se i ubuduće moći pohvaliti još boljim svojstvima ne samo postojećih, nego i novih proizvoda“, zaključuje Zoran Škrobonja.

DOBRA HRVATSKA
www.odgovorno.hr

VODE, VODE, velika vam hvala. Uz Svjetski dan voda, 22. ožujka

vode
Foto: rawpixel.com / Freepik

Ima jedna svečana pjesma, međimurska pjesma: „Šume, šume, najljepša vam hvala…“. Trebali bismo imati, a nema još je nema, i pjesmu „VODE, VODE, VELIKA VAM HVALA“. U vodi su naši korijeni, od vode samo sazdani, s vodom svaki dan živimo…

Pjesmu „Šume, šume…“, pjevali su međimurski partizani 1944. godine u ozračju borbi protiv mađarskih okupatorskih jedinica. 

Pjesmu „Vode, vode…“ mogao bi pjevati hor milijardi ljudi, čitav ljudski svijet. Kad jednom tako bude, vode će biti zaštićene, zbrinute.

Zemljo, Zemljo, najljepša ti hvala!

***

Republika Hrvatska među najbogatijim je vodom u EU, ali vodu nije ustavom zaštitila!

***

Stoga podržimo poruke Svjetskog dana voda kako bi cio svijet postao bolje mjesto za život, a nestašica vode zauvijek otišla u povijest i prije 2030. godine.

***

Svake godine, 22. ožujka, obilježavamo Svjetski dan voda. Pokrenut na inicijativu Konferencije Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju (UNCED) u Rio De Janeiru 1992. godine, a službeno utemeljen 1993., ovaj važan datum želi skrenuti pozornost svijeta na važnost voda te upravljanje i održavanje vodnih resursa. Svaka godina od 1993. ima svoju temu; tako je npr. 1995. godine Svjetski dan vode obilježen pod motom: “Žene i voda”, 2004. godine: “Voda i katastrofe”, a 2007. godine: “Kako se nositi s oskudicom”, itd.

Projekt Svjetski dan voda na 22. ožujka želi upozoriti na činjenicu da je pristup vodi temeljno ljudsko pravo. Voda je iznimno važna za javno zdravlje i od kritične je važnosti za održivi razvoj društva te stabilnost i napredak u svijetu. Za globalno društvo nema napretka sve dok je svima voda ne bude osigurana, do je toliki broj ljudi zakinut za siguran pristup vodi.

Nitko bez vode! – Globalni cilj održivog razvoja (COR 16) 

Godine 2015. Organizacija UN proklamirala je 17 Globalnih ciljeva održivog razvoja do 2030. (Agenda 2030), pri čemu je cilj broj 6 posvećen dostupnosti vode svim ljudima, kao i održivom upravljanju vodnim resursima. 

Pojam „sigurne vode“ kreirao je UN kako bi njime označio „uslugu dopreme pitke vode“ koja je dostupna kućanstvima ili ustanovama, a koja je slobodna od kontaminacije i ima je u dovoljnoj količini za sve.

Nitko ne bi smio ostati zakinut u dostupnosti vodi, a daleko smo od toga (vidite dolje – činjenice). Pa je i Svjetski dan voda toliko važan dan.

Pitka voda – temeljno ljudsko pravo

UN je još 2010. prepoznao pravo na sigurnu i čistu vodu kao temeljno ljudsko pravo koje je preduvjet za život dostojan čovjeka. Sva ljudska bića, odlučan je stav UN-a, trebaju bez iznimke imati pristup dovoljnim, sigurnim i pristupačnim izvorima  vode za svoju osobnu i kućnu upotrebu koja uključuje vodu za piće, vodu za osobnu higijenu, pranje odjeće, pripremu objeda te održavanje čistoće doma.

Neminovno se nameće i pitanje: Što je potrebno učiniti kako nitko ne bi ostao na „cjedilu“ u pogledu pristupa pitkoj ili sigurnoj vodi? Mnogo toga:

  • bogati bi trebali iskazivati više suosjećanja i solidarnosti, ne proglašavati „američki način života“ ili „europski način života“ onim „životnim snom“, jer mnogi u susjedstvu nemaju ni običan san, zbog nestašice vode. 
  • trebali bismo raditi na inkluziji ljudi koji su na margini društva ili su isključeni iz odlučivanja o dostupnosti vode u društvu. 

Pravni i zakonodavni okviri, ističe UN, trebaju osigurati pravo na vodu svim ljudima, a dovoljna financijska sredstva trebala bi učinkovito i pošteno osigurati pristup svima onima kojima je voda najpotrebnija.

Nestašica vode najviše pogađa siromašne i marginalizirane

Trenutna situacija još uvijek je daleko od proklamiranog cilja. Prema službenoj stranici www.worldwaterday.org naveden je podatak po kojem 2,1 milijarde ljudi živi bez sigurnog pristupa izvorima vode. Nedostatkom su pogođeni svi – obiteljski domovi, škole, radna mjesta, tvornice…

Nestašici su posebno podložne marginalizirane skupine – urođeničko stanovništvo, klimatske i druge izbjeglice, hendikepirane osobe, ali i žene i djeca. Čak 80% žena i djevojčica u određenim dijelovima svijeta zadužene su u obiteljima da pronalaze vodu ili ih dopremaju u kućanstvo. Na njih se zaboravlja, podvrgnute diskriminaciji dok pokušavaju pristupiti izvorima vode. 

Naša Lijepa naša najbogatija vodom u EU, ali vodu nije ustavom zaštitila…

Hrvatska je po podacima Eurostata prva zemlja u Europskoj Uniji po zalihama pitke vode, ispred Finske i Švedske. I po tome se čini da imamo puno razloga za zadovoljstvo. Pa ipak, ravnamo li se po proklamiranim proklamacijama World Water Day projekta, valja istaknuti da naša zemlja još uvijek nije ustavom zaštitila pravo građana na pitku vodu kao primjerice Slovenija. Rasprava je o tom pitanju u Hrvatskoj doduše pokrenuta, ali ostaje da se vidi kako će se i ustavom regulirati pravo na „crno zlato 21. stoljeća“.  

I na kraju zaključimo: pravo na pristup vodi temeljno je ljudsko pravo kojeg još uvijek ne uživa veliki dio čovječanstva. 

***

NEKOLIKO VAŽNIH ČINJENICA – DOBRO JE ZNATI O VODI 

Oblici vode na Zemlji

97,5 posto zaliha vode na Zemlji nalazi se u obliku morske vode. Voda kojom se svakodnevno koristi čovječanstvo iznosi samo 0,01 posto zaliha vode na Zemlji. Preostali dio vode nalazi se u vidu snijega i leda.

Raspored slatke vode u svijetu

Zalihe slatke vode nisu ravnomjerno raspodijeljene – Azija je ima najviše, a Australija najmanje. U 20. stoljeću potrošnja vode povećala se deseterostruko, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 1,1 milijarda ljudi nema pitku vodu, dok 2,4 milijarde nemaju dovoljno vode za održavanje osnovnih higijenskih potreba.

Sve što radimo i što jedemo utječe na potrošnju vode

Za uzgoj samo jednog kilograma rajčice potrebno je 1.000 litara vode, a riže 3.450 litara.

Za kilogram piletine potroši se 4.600 litara vode, a za kilogram govedine čak 42.500 litara!

Koliko je vode dostatno za dnevni život čovjeka? Koliko ljudi to nema?

Smatra se da je 50 litara po osobi dnevno dovoljno za zadovoljavanje potreba, no i 30 litara bilo bi zadovoljavajuće – pet litara za piće i kuhanje te 25 litara za higijenu. No, na Zapadu dana prosječno kućanstvo potroši svaki dan oko 50 litara vode na ispiranje wc-a. 

Jedan od šest ljudi na Zemlji nema dnevnih 20-50 litara osigurane svježe vode, a svakodnevno od posljedica nedostatka vode umire 3.800 djece. 

Enormne razlike u potrošnji vode po stanovniku svijeta

U nekim državama jedna osoba dnevno potroši manje od nama nezamislivih 10 litara vode. Prva na toj crnoj listi je Gambija sa 4,5 litara po osobi dnevno, a slijede je Mali, Somalija, Mozambik, Uganda, Kambodža te Tanzanija sa 10,1 litru.
Prosječni američki građanin potroši 500 litara vode dnevno.Zapanjuje podatak da svaka četvrta osnovna škola na svijetu nema pristup sigurnoj vodi, zbog čega učenici koriste sumnjive izvore vode ili ostaju žedni tijekom nastave.

Bolesti zbog nedovoljne količine vode

Svake godine od ‘običnog’ proljeva umre 2,3 milijuna ljudi, što znači jedna osoba svakih 14 sekundi. A kad bi ti ljudi imali mogućnost oprati ruke u čistoj vodi, smrtnost bi se smanjila za čak 35 posto.

Izmještaj stanovnika iz zavičaja zbog nestašice vode

Prema procjenama čak 1,1 milijarda ljudi nema pristup pitkoj vodi, a 2,4 milijarde živi bez osnovnih sanitarnih uvjeta.

Procjenjuje se da bi više od 700 milijuna ljudi moglo biti izmješteno iz svojih domova zbog nestašice vode.

***

Ostaje poruka:

Poštujući Zemlju, poštujemo sebe. Poštujmo i čuvajmo ono najvrijednije što imamo dati nasljednicima – vode, zrak,kopno.

Reference:
Adiva – OVDJE 
Hrvatske vode – OVDJE

DOBRA HRVATSKA
Ožujak, 2022.

„Pjesnici su čuđenje u svijetu“ – uz Svjetski dan poezije, 21. ožujka

Svjetski dan poezije
Foto: Thought Catalog / Pixabay

PJESNICI SU ČUĐENJE U SVIJETU

Oni idu zemljom i njihove oči
velike i nijeme rastu pored stvari

Naslonivši uho
na ćutanje što ih okružuje i muči
pjesnici su vječno treptanje u svijetu
(A.B. Šimić – Pjesnici)

Pisanjem poezije mnogi su pjesnici izražavali svoje osjećaje i misli… Svi znamo kako pjesma u nama budi posebne osjećaje i teško je nekada ne zaljubiti se u neke stihove. Zato danas uzmimo olovku u ruke, iskažimo svoje osjećaje stihovima i pronađimo pjesnika koji se negdje duboko skriva u nama…

Svjetski dan poezije (engl. World Poetry Day) UNESCO je proglasio 21. ožujka 1999. godine radi promicanja čitanja, pisanja, objavljivanja i poučavanja poezije širom svijeta. Istaknuto je kako treba dati priznanje i poticaj nacionalnim, regionalnim i internacionalnim pjesničkim nastojanjima.

Prema podatcima koje posjeduje Nacionalni odbor za proslavu Dana poezije koji je od 1990-ih smješten na Floridi, Svjetski dan poezije slavio se još od 1505. godine. Obilježavao se uglavnom u listopadu, najčešće 15. listopada, u čast i na rođendan velikoga rimskog pjesnika Vergilija. 

Sve do UNESCO-ova službenog proglašenja, praznik je naizmjenično slavljen u listopadu i studenome. Ta tradicija obilježavanja održala se do danas u mnogim zemljama.

Osim što se na današnji dan slavi Svjetski dan poezije i prvi dan proljeća, on je za nas u Hrvatskoj značajan i zato što se 21. ožujka 1913. godine u Gorskome kotaru rodio veliki hrvatski pjesnik, esejist, pripovjedač, kritičar, partizan i antifašist, Ivan Goran Kovačić. 

U čast Goran obilježava se Hrvatski dan pjesništva i već desetljećima održava festival poezije u Luvodolu – Goranovo proljeće, koji je za pjesnike najveći dan u godini. Uz Novu godinu, „kad počinje još jedna godina mog stvaranja“, dodao je netko, očito pjesnik. Ali – svi ljudi u sebi nose crticu pjesničkog. Zato je poezija tako voljena i prihvaćena.

Poezija je ono što se sanja, ono što se zamišlja, ono što se želi,
i ono što se često dogodi. Poezija, to je stvarnije i korisnije ime života.
(Jacques Prévert)



TRČI, TRČI, MOJ ŽIVOTE

Trči, trči, moj živote,
raspukni se od ljepote;
budi brži od rakete,
nećeš valjda još ko dijete
zastati na prvom činu
a sve zove u daljinu;
nećeš valjda stati ludo
a pred tobom svijet ko čudo;
pusti nek te slavuj budi,
nek ti sunce pozdrav nudi,
nek ti ljubav san okruni,
nek te vrijeme sveg ispuni;
odlučiš li ipak stati
ljubav nećeš upoznati;
trči, trči, moj živote,
raspukni se od ljepote;
trči, budi svjetlost sama,
zvjezdica nad zvjezdicama.
(Jakša Fiamengo)

Referenca:  NSK 

Goran Tudor
DOBRA HRVATSKA
Ožujak, 2023. 

Svjetski dan šuma: Zdrave šume za zdrave ljude

Svake godine 21. ožujka obilježavamo Svjetski dan šuma kako bi podigli svijest o važnosti šuma. Očuvanje i održivo korištenje šuma jedan je od najboljih načina zaštite našeg planeta i nas samih. Zdrave šume su ključne za sve aspekte zdravog planeta, od sredstava za život i prehrane do bioraznolikosti i okoliša. Nažalost šume su ugrožene. Na nama je da zaštitimo te dragocjene prirodne resurse.

Svjetski dan šuma proglasila je Opća skupština Ujedinjenih naroda 2012. godine kako bi proslavila i podigla svijest o važnosti svih vrsta šuma. Zemlje se potiču da poduzmu lokalne, nacionalne i međunarodne napore za organiziranje aktivnosti koje uključuju šume i drveće. Organizatori su Forum Ujedinjenih naroda za šume i Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), u suradnji s vladama, Suradničkim partnerstvom za šume i drugim relevantnim organizacijama na tom području.

Važnost zaštite šuma

Foto: G. Tudor

Održivo gospodarenje šumama ključno je za borbu protiv klimatskih promjena i za doprinos prosperitetu i dobrobiti sadašnjih i budućih generacija. Šume igraju ključnu ulogu u smanjenju siromaštva i postizanju ciljeva održivog razvoja. Ipak, unatoč svim ovim neprocjenjivim ekološkim, ekonomskim, društvenim i zdravstvenim dobrobitima, šume su ugrožene požarima, štetočinama, sušama i krčenjem šuma bez presedana.

U Agendi UN 2030, cilj 15, označen kao Život na kopnu, odnosi se na održivo korištenje kopnenih ekosustava, održivo upravljanje šumama, borbu protiv dezertifikacije i preokretanje zemljišta degradacija. Cilj 15 nastoji obnoviti i očuvati kopnene ekosustave, npr. močvare, šume i planine do 2030. godine.

Šume prekrivaju gotovo jednu trećinu zemljine površine. One su pluća svijeta jer proizvode kisik koji udišemo, a stručnjaci su izračunali kako jedno stablo s površinom lišća od 150 četvornih metara za 100 godina proizvede kisika koliko je čovjeku potrebno za 20 godina života. Šume su biološki najraznovrsniji ekosustavi na kopnu, dom za više od 80% kopnenih vrsta životinja i biljaka.

Važnost šuma je višestruka: sudjeluju u pročišćavanju podzemnih i površinskih voda, štite akumulacije pitke vode od zagađenja, imaju važnu ulogu zaštite od poplava, štite tlo od erozije, klizanja, sprječavaju nastanak lavina i klizanje snježnih masa. Ipak, unatoč neprocjenjivim ekološkim, ekonomskim, društvenim i zdravstvenim dobrobitima, danas je šuma na Zemlji sve manje. Stoljećima se nemilosrdno krče da bi se stvorio prostor za nova naselja, poljoprivredne površine, tvornice i prometnice. Nerazumno i pretjerano se sijeku i koriste za drvenu građu, ogrjev i industrijsku preradu. Nestajanje šuma nije samo nestajanje samog drveća: cijeli ekosustavi su uništeni, a svi mi, ljudi i životinje, trpimo posljedice.

Zdrave šume za zdrave ljude

Šume nam daju puno za naše zdravlje. One pročišćavaju vodu, čiste zrak, hvataju ugljik za borbu protiv klimatskih promjena, daju hranu i lijekove koji spašavaju živote i poboljšavaju naše blagostanje. Tema obilježavanja Svjetskog dana zaštite šuma za 2023. je ” Šume i zdravlje .” Time je obuhvaćen i cilj 3 Agende UN 2030 – zdravlje i blagostanje ljudi.

  • Studija provedena u 43.000 kućanstava u 27 zemalja Afrike pokazala je da je raznolikost prehrane djece koja su bila okružena šumama najmanje 25% veća od one djece koja nisu bila.
  • Ukupno se u medicinske svrhe koristi čak 50.000 biljnih vrsta.
  • Nekoliko je studija dokazalo da posjet šumskom okruženju snižava krvni tlak i puls te smanjuje razinu kortizola.
  • Svijet gubi 10 milijuna hektara šuma svake godine zbog krčenja – otprilike veličine Islanda.

Izvor: FAO 2020

Šume pružaju dobra i usluge, posao i prihod za možda 2,5 milijarde ljudi diljem svijeta. Prepoznavanje važnosti šuma za prehranu ljudi značajno je poraslo posljednjih godina. Prehrana i zdravlje su suštinski povezani: dobra prehrana ne može se postići bez dobrog zdravlja i obrnuto.

Osim osiguravanja hrane, šume pružaju druge brojne dobrobiti za ljudsko zdravlje. Nedavna pandemija COVID-19 podsjeća nas kako su zdravlje i dobrobit ljudi, životinja i okoliša usko povezani i da su potrebne promjene u načinu na koji ljudi komuniciraju s prirodom. Podizanje svijesti da su šume ključne za dobrobit svih ljudi i stvaranje poticajnog okruženja u kojem ljudi mogu imati koristi od šuma, može pomoći u transformaciji interakcije ljudi s ovim ekosustavima, posebno u svijetu koji se brzo urbanizira.

Više:
Doživimo i uživajmo Hrvatsku: naše blago ŠUME!
Naši članci na temu zaštite šuma

Dobra Hrvatska

IPCC: Još možemo osigurati održivu budućnost i prihvatljiv život za sve!

Postoje višestruke, izvedive i učinkovite opcije za smanjenje emisija stakleničkih plinova i prilagodbu klimatskim promjenama uzrokovanim ljudskim djelovanjem, a one su sada dostupne, rekli su znanstvenici na najnovijem Međuvladinom panelu o klimatskim promjenama (IPCC) održanom u švicarskom Interlakenu, u Sumarnom izvješću (Synthesis Report) objavljenom 20. ožujka 2023.

“Uključivanje učinkovite i pravedne klimatske akcije neće samo smanjiti gubitke i štete za prirodu i ljude, već će također pružiti šire koristi”, rekao je predsjedavajući IPCC-a Hoesung Lee. “Ovo sumarno izvješće naglašava hitnost poduzimanja ambicioznijih mjera i pokazuje da, ako sada djelujemo, još uvijek možemo osigurati održivu budućnost i prihvatljiv život za sve.”

klimatske promjene
Foto: Enrique / Pixabay

IPCC je 2018. istaknuo neviđene razmjere izazova potrebnog za održavanje zagrijavanja na 1,5°C. Pet godina kasnije taj je izazov postao još veći zbog kontinuiranog povećanja emisija stakleničkih plinova. Brzina i opseg onoga što je do sada učinjeno, kao i trenutni planovi, nedostatni su za rješavanje klimatskih promjena.

Više od stoljeća izgaranja fosilnih goriva, kao i nejednako i neodrživo korištenje energije i zemljišta dovelo je do globalnog zagrijavanja za 1,1°C iznad predindustrijskih razina. To je rezultiralo sve češćim i intenzivnijim ekstremnim vremenskim pojavama koje su uzrokovale sve opasnije utjecaje na prirodu i ljude u svim regijama svijeta.

Svako povećanje zagrijavanja rezultira brzom eskalacijom opasnosti. Intenzivniji toplinski valovi, obilne padaline i drugi vremenski ekstremi dodatno povećavaju rizike za ljudsko zdravlje i ekosustave. U svakoj regiji ljudi umiru od ekstremne vrućine. Očekuje se da će nesigurnost hrane i vode zbog klime porasti s povećanjem zatopljenja. Kada se rizici kombiniraju s drugim nepovoljnim događajima, kao što su pandemije ili sukobi, njima postaje još teže upravljati.


Klimatske promjene. Sedam ključnih točaka koje svi moraju isto razumjeti. Od njih kreće svjetska akcija!


Gubici i štete u fokusu Izvješća, odobrenog tijekom jednotjedne sjednice u Interlakenu, u fokus stavlja gubitke i štete koje već doživljavamo, a nastavit će se i u budućnosti posebno teško pogađajući najranjivije ljude i ekosustave. Poduzimanje pravih radnji sada moglo bi rezultirati transformacijskom promjenom koja je neophodna za održiv, pravedan svijet.
“Klimatska pravda je ključna jer su oni koji su najmanje doprinijeli klimatskim promjenama nerazmjerno pogođeni”, rekla je Aditi Mukherji, jedna od 93 autora ovog Sumarnog izvješća, završnog poglavlja šeste procjene Panela. “Gotovo polovica svjetske populacije živi u regijama koje su vrlo osjetljive na klimatske promjene. U posljednjem desetljeću smrtnost od poplava, suša i oluja bila je 15 puta veća u tim ranjivim regijama“, dodala je.

U ovom desetljeću, ubrzana akcija za prilagodbu klimatskim promjenama ključna je za uklanjanje jaza između postojeće prilagodbe i onoga što je potrebno. U međuvremenu, održavanje zagrijavanja na 1,5°C iznad predindustrijskih razina zahtijeva duboko, brzo i održivo smanjenje emisija stakleničkih plinova u svim sektorima. Emisije se moraju smanjiti gotovo za polovicu do 2030. ako se zagrijavanje želi ograničiti na 1,5°C.

Čist put naprijed

Rješenje leži u razvoju otpornom na klimatske promjene. To uključuje integriranje mjera za prilagodbu klimatskim promjenama s mjerama za smanjenje ili izbjegavanje emisija stakleničkih plinova na načine koji pružaju šire koristi. Na primjer: pristup čistoj energiji i tehnologijama poboljšava zdravlje, posebno žena i djece; elektrifikacija s niskom razinom ugljika, hodanje, vožnja biciklom i javni prijevoz poboljšavaju kvalitetu zraka, poboljšavaju zdravlje, mogućnosti zapošljavanja i osiguravaju pravednost. Ekonomske koristi za zdravlje ljudi samo od poboljšanja kvalitete zraka bile bi otprilike iste, ili možda čak i veće od troškova smanjenja ili izbjegavanja emisija. Razvoj otporan na klimu postaje sve veći izazov sa svakim porastom zatopljenja. Zbog toga će izbori doneseni u sljedećih nekoliko godina imati ključnu ulogu u odlučivanju o našoj budućnosti i budućnosti generacija koje dolaze.

Da bi bili učinkoviti, ovi izbori moraju biti ukorijenjeni u našim različitim vrijednostima, svjetonazorima i znanjima, uključujući znanstvena znanja, autohtono znanje i lokalno znanje. Ovaj pristup će olakšati razvoj otporan na klimatske promjene i omogućiti lokalno prikladna, društveno prihvatljiva rješenja.

“Najveći dobici u dobrobiti mogli bi doći od davanja prioriteta smanjenju klimatskih rizika za zajednice s niskim prihodima i marginalizirane zajednice, uključujući ljude koji žive u neformalnim naseljima”, rekao je Christopher Trisos, jedan od autora izvješća. “Ubrzane klimatske akcije dogodit će se samo ako dođe do višestrukog povećanja financijskih sredstava. Nedovoljno i neusklađeno financiranje koči napredak.”


Kolumna Matija Hlebar: Klimatske promjene iziskuju nužni i brzi početak prilagodbe u Republici Hrvatskoj! A toga još nema. Zašto?


Omogućavanje održivog razvoja

Postoji dovoljno globalnog kapitala za brzo smanjenje emisija stakleničkih plinova ako se smanje postojeće prepreke. Povećanje financiranja klimatskih ulaganja važno je za postizanje globalnih klimatskih ciljeva.

Vlade su putem javnog financiranja i jasnih signala ulagačima ključne u smanjenju tih prepreka. Investitori, središnje banke i financijski regulatori također mogu odigrati svoju ulogu. Postoje isprobane i testirane političke mjere koje mogu djelovati na postizanje dubokog smanjenja emisija i otpornosti na klimatske promjene ako se povećaju i šire primjenjuju. Politička predanost, koordinirane politike, međunarodna suradnja, upravljanje ekosustavom i uključivo upravljanje važni su za učinkovitu i pravednu klimatsku akciju.

Ako se tehnologija, znanje, iskustvo i prikladne mjere politike dijele te ako se odmah stave na raspolaganje odgovarajuća financijska sredstva, svaka zajednica može smanjiti ili izbjeći potrošnju intenzivnu ugljikom. Istodobno, značajnim ulaganjem u prilagodbu možemo spriječiti rastuće rizike, posebice za ranjive skupine i regije.


Osvrt: Klimatske promjene teže je vizualizirati i percipirati od koronavirusa. A jesu li manje opasne? Ili više? Buduće smrti 250.000 ljudi svake godine…


Klima, ekosustavi i društvo međusobno su povezani. Učinkovito i pravedno očuvanje približno 30-50% kopna, slatke vode i oceana na Zemlji pomoći će osigurati zdrav planet.
Urbana područja nude priliku na globalnoj razini za ambiciozno klimatsko djelovanje koje pridonosi održivom razvoju.

Promjene u prehrambenom sektoru, električnoj energiji, prometu, industriji, zgradama i korištenju zemljišta mogu smanjiti emisije stakleničkih plinova. U isto vrijeme, oni mogu olakšati ljudima da vode stil života s niskim udjelom ugljika, što će također poboljšati zdravlje i dobrobit. Bolje razumijevanje posljedica prekomjerne konzumacije može pomoći ljudima da donose informiranije odluke.

“Transformacijske promjene imaju veću vjerojatnost da će uspjeti tamo gdje postoji povjerenje, gdje svi rade zajedno na davanju prioriteta smanjenju rizika i gdje se dobrobiti i teret ravnomjerno dijele”, rekao je Lee. “Živimo u raznolikom svijetu u kojem svatko ima različite odgovornosti i različite mogućnosti da donese promjene. Neki mogu učiniti puno, dok će drugima trebati podrška koja će im pomoći u upravljanju promjenom.”

Pogledajte video poruku glavnog tajnika UN-a Antonia Guterresa na konferenciji za novinare Međuvladina panela za klimatske promjene (IPCC) u švicarskom gradu Interlakenu gdje je upravo predstavljen tzv. Synthesis Report IPCC-a.

O IPCC-u

Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) tijelo je Ujedinjenih naroda za procjenu znanosti vezane uz klimatske promjene. Osnovali su ga Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) i Svjetska meteorološka organizacija (WMO) 1988. kako bi političkim čelnicima pružili periodične znanstvene procjene o klimatskim promjenama. IPCC ima 195 država članica koje su i članice UN-a ili WMO-a.

Tisuće ljudi iz cijelog svijeta doprinose radu IPCC-a. Za izvješća o procjeni, stručnjaci dobrovoljno izdvajaju svoje vrijeme kao autori IPCC-a kako bi procijenili tisuće znanstvenih radova objavljenih svake godine te kako bi pružili sveobuhvatan sažetak onoga što se zna o pokretačima klimatskih promjena, njihovim utjecajima i budućim rizicima te kako prilagodba i ublažavanje mogu smanjiti te rizike. Otvorena i transparentna revizija od strane stručnjaka i vlada članica bitan je dio procesa IPCC-a kako bi se osigurala objektivna i potpuna procjena i odražavao raznolik raspon stajališta i stručnosti.

IPCC ima tri radne skupine: Radna skupina I, koja se bavi fizičkom znanošću klimatskih promjena; Radna skupina II, koja se fokusira na utjecaj, prilagodbu i ranjivost povezanu s klimatskim promjenama; i Radna skupina III koja se bavi ublažavanjem klimatskih promjena. Također ima Radnu skupinu za inventare stakleničkih plinova koja razvija metodologije za mjerenje emisija i uklanjanja.

Procjene IPCC-a daju vladama, na svim razinama, znanstvene informacije koje mogu koristiti za razvoj klimatskih politika. Procjene IPCC-a ključni su doprinos međunarodnim pregovorima o rješavanju klimatskih promjena. IPCC izvješća izrađuju se i pregledavaju u nekoliko faza kako bi se zajamčila točnost, objektivnost i transparentnost.

O šestom ciklusu ocjenjivanja

IPCC objavljuje sveobuhvatne znanstvene procjene svakih šest do sedam godina. Prethodno, Peto izvješće o procjeni, dovršeno je 2014. i dalo je glavni znanstveni doprinos Pariškom sporazumu.

Na svojoj 41. sjednici u veljači 2015. IPCC je odlučio izraditi Šesto izvješće o procjeni (AR6). Na svom 42. zasjedanju u listopadu 2015. izabrao je novi Odbor koji se sastoji od predsjedavajućeg IPCC-a, potpredsjedatelja IPCC-a, supredsjedatelja i potpredsjedatelja radnih skupina te supredsjedatelja Radne skupine. Na svom 43. zasjedanju u travnju 2016. IPCC je odlučio izraditi tri posebna izvješća, metodološko izvješće i AR6.

Doprinos Radne grupe I za AR6, Klimatske promjene 2021.: osnova fizičke znanosti, objavljen je 9. kolovoza 2021. Doprinos Radne grupe II, Klimatske promjene 2022.: Utjecaji, prilagodba i ranjivost, objavljen je 28. veljače 2022. Radna grupa III. prilog, Klimatske promjene 2022.: Ublažavanje klimatskih promjena, objavljen je 4. travnja 2022.

IPCC je također objavio sljedeća posebna izvješća o specifičnijim pitanjima tijekom šestog ciklusa procjene:
Globalno zagrijavanje od 1,5°C (2,7°F) u listopadu 2018.;
Klimatske promjene i zemljište u kolovozu 2019.; i
Posebno izvješće o oceanu i kriosferi u promjenjivoj klimi u rujnu 2019

U svibnju 2019. IPCC je objavio dopunu Smjernica IPCC-a iz 2006. o nacionalnim inventarima stakleničkih plinova za 2019.

Za više informacija, posjetite www.ipcc.ch. Većina videa koje je objavio IPCC može se pronaći na njegovom YouTube kanalu.

Priopćenje IPCC-a
DOBRA HRVATSKA

Sretan ovogodišnji Dan očeva! Ali, očevi su važni za obitelj svih 365 dana. Koji očevi preuzimaju nove uloge u kući?

Uloga očeva u u ranoj fazi razvoja djece
Foto: StockSnap / Pixabay

U pojedinim zemljama, među kojima je i Hrvatska, 19. ožujka se obilježava kao Dan očeva, dok se u velikom broju preostalih zemalja Dan očeva slavi treće nedjelje u lipnju. Slavi se očinstvo, odaje zahvalnost za njihovo aktivno uključenje u život obitelji, doprinos rastu i razvoju djece, obitelji i društvu. Ali, na taj dan naglašeno se vodi društvena rasprava o preduvjetima za ravnotežu obiteljskog života i poslovnih obveza, na dobrobit životu i razvoju i djece i odraslih. Naši Zakoni to sve više podržavaju, a tako i sve veći broj poslodavaca

Povijesno smo skloniji tu važnu ulogu pripisivati majkama, dok se očeva uloga više gledala kroz prizmu hranitelja obitelji, što je kao što znamo važno, ali danas nije dovoljno. 

Danas su očevi, na sreću, sve prisutniji u svim aktivnostima skrbi o djeci, od najmanjih dana, preko odrastanja do završetka obrazovanja i uključenja mladih u život odraslih. Ima tu hranjenja, uspavljivanja do igranja, zajedničkog spremanja, pomoći oko školskih obaveza, odlaska u školu… do razgovora o važnim temama o djeci.

O važnosti tata u ranoj fazi razvoja djece govore rezultati brojnih istraživanja koji pokazuju da djeca angažiranih, aktivnih očeva bolje razvijaju socijalne vještine, manje su skloni sukobima te imaju više samopouzdanja. Uz to,  to razvoj roditeljskih kompetencija kod kuće primjetno utječe i na razvoj tatinih mekih vještina i kompetencija rukovođenja ljudima, što im znatno pomaže i u poslu.
Djeca uče gledajući roditelje. Kako bi dobili sve što im je potrebno za zdrav, ispunjen i sretan život, važno je da imaju priliku provoditi vrijeme i s mamom i s tatom, koji time razvijaju i zdravu emocionalnu povezanost sa svojom djecom.

Neravnopravnost spolova u RH: Podložni smo rodnim stereotipima – žene nose dom i obitelj, muškarci sudjeluju

Iako su se vremena promijenila, društvena su očekivanja, kako smo istakli, i dalje na strani toga da su djeca veća briga majke. Žene i same automatski preuzmu većinu obaveza, pa i bez stvarne potrebe i razloga. Usprkos tome da već desetljećima mame i tate jednako rade i priskrbljuju sredstva za život obitelji i usprkos tome što se zakonski okvir ozbiljno promijenio u prilog zajedničkoj brizi supružnika, mame i tate, za zdrav i skladan život obitelji. 

Kako MAME koriste zakonske dopuste i pridonose brizi za malu djecu

  • 99,7 % rodiljnog dopusta koji traje do šestog mjeseca života djeteta te 
  • 96 % roditeljskog dopusta, koji je predviđen za jednako podjelu među roditeljima od šestog mjeseca pa do 8. godine života djeteta.

Kako TATE koriste zakonske dopuste i pridonose brizi za malu djecu

  • Manje od 1 % očeva koristi mogućnost boravka s djecom u prvih šest mjeseci života 
  • samo 4 % tijekom drugih šest mjeseci života. Razlozi za tako malu participaciju očeva su brojni, od već spomenutog kulturalnog očekivanja („nije za muškarce da budu dadilje“) , do financijskih razloga kad muška plaća više doprinosi kućnom budžetu. 
  • Odnedavno je uveden i očinski dopust u trajanju od 10 dana kroz prvih šest mjeseci života djeteta i statistika pokazuje da veliki broj tata, čak njih 74 % to koristi. 

Ima, dakle, novijih i pozitivnih trendova iz čega razabiremo i dašak optimizma, jer daju naslutiti da ćemo brigu za djecu uskoro pripisivati i mamama i tatama.

VIŠE INFORMACIJA O ZAKONSKIM RJEŠENJIMA ZA USKLAĐENJE OBITELJSKOG ŽIVOTA I POSLA U HRVATSKOJ

Vrste dopusta za roditelje 

Kako bi i tate provodile više vremena sa svojom djecom, zakonski je predviđeno da već od najranije dobi mogu koristiti različite oblike dopusta. 

Sve zemlje EU uvele su u svoje zakonodavstvo „Direktivu o ravnoteži privatnog i poslovnog života“, što je Hrvatskoj donijelo slijedeće novosti:

  • Očinski dopust u trajanju od 10 dana je plaćen na nivou redovne plaće i može se koristiti do šestog mjeseca djeteta
  • Rodiljni dopust u trajanju od 6 mjeseci u prvih 70 dana predviđen je isključivo za rodilju (majku), a nakon toga majka može preostale dane prenijeti na oca djeteta. Ovaj dopust je također plaćen na nivou redovne plaće.
  • Roditeljski dopust u trajanju 4+4 mjeseca za svakog roditelja od kojih su dva neprenosiva, što znači da ukoliko jedan od roditelja ne iskoristi svoje dane dopusta dva mjeseca ostaju neiskorištena. Ovaj dopust je plaćen na nivou tzv. proračunske osnovice i trenutno ne može iznositi više od 995, 45 EUR. Dobro je za roditelje i djecu što se ovaj dopust može koristiti u dijelovima do 8. godine života djeteta.

Rodiljni i roditeljski dopust se može koristiti samo pojedinačno, odnosno ne mogu ih istodobno koristiti oba roditelja, dok se očinski dopust može koristiti i za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta majke.

Foto: prostooleh – www.freepik.com

Fleksibilno radno vrijeme

Sadašnji je trend da sve više poslodavaca daje roditeljima mogućnost fleksibilnost radnog vremena i mjesta. 

Zakonom su predviđeni i razni oblici rada kojima se izlazi u susret roditeljima koji mogu od svojih poslodavaca tražiti i fleksibilne oblike rada, također do 8. godine života djeteta, da bi lakše uskladili obiteljske i poslovne obaveze. 

Zakon omogućava korištenje bolovanja zbog bolesti djeteta koje je plaćeno najmanje na nivou 75% redovne plaće za prvih 45 dana bolovanja. Pojedini poslodavci među kojima su i mnoge MAMFORCE i DADFORCE kompanije bolovanje plaća na nivou pune plaće. Interesantno je da se realne stope bolovanja smanjuju te da se izjednačava broj bolovanja zbog djece među muškarcima i ženama.

Među dodatnim fleksibilnostima je i mogući rad u nepunom radnom vremenu što u praksi znači da je moguće npr. raditi 70, 85, 90 posto radnog vremena. Taj oblik rada se nažalost u Hrvatskoj rijetko koristi, iako je u razvijenim zemljama zapadne Europe u širokoj upotrebi. U ograničenom opsegu je u upotrebi model rada s polovicom radnog vremena, uglavnom zbog pojačane njege djeteta ili člana obitelji, kao i korištenje roditeljskog dopusta do 3. godine života u slučaju više djece u obitelji.

Kako biste dobili ideju što sve možete kao tata raditi sa svojom djecom pogledajte što o tome kažu tate i njihova djeca.

Izvor-preuzeto: MAMFORCE

DOBRA HRVATSKA
Ožujak, 2023.
www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr 

Prava potrošača – ljudska prava u EU! Hrvatska udruga za zaštitu potrošača obilježava 25 godinu. Kako poboljšati prava potrošača?

okrugli stol na temu "Kako poboljšati prava potrošača u Hrvatskoj"
Foto: Okrugli stol na temu "Kako poboljšati prava potrošača u Hrvatskoj", Sanja Smoljak Katić - direktorica Sektora za trgovinu HGK, Ana Knežević - Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, Josip Zaher - predsjednik Komore Zagreb i savjetnik predsjednika HGK za trgovinu

Povijesni datumi zalaganja za prava potrošača u EU i Hrvatskoj sežu u godine 1973., 1985.  i 1998. Prvo, godine 2023. slavi se na razini Europske unije 50-a godina od donošenja Europske povelje o obavješćivanju i zaštiti potrošača o njihovim pravima (1973.), što se, općenito uzevši, smatra i počecima zaštite potrošača na razini Europske unije. Drugo, naravno za Europu i čitav svijet, veliku vrijednosti ima i obilježavanje Svjetskog dana prava potrošača, prihvaćeno u Ujedinjenim narodima 1985.

I na kraju, nama posebno važna činjenica – Hrvatska udruga za zaštitu potrošača u ožujku 2023 obilježava 25 godišnjicu svog rada (1998.-2023.)

***

Začeci zaštite potrošača u Hrvatskoj sežu u devedesete godine 20. st.  Godine 1993. HGK je izradila Uzance u trgovini, koje se mogu smatrati pretečom prvog dobrovoljnog Zakona o zaštiti potrošača. Pravni temelj izgradnje sustava zaštite potrošača u našoj zemlji veže se za jedno desetljeće kasnije, za 2003., kad je donesen prvi Zakon o zaštiti potrošača. U međuvremenu, doživio je brojne izmjene i dopune, prilagođavajući se pravnoj stečevini Europske unije.

zaštita potrošača
Foto: Victoria_Watercolor / Pixabay

***

Hrvatska udruga za zaštitu potrošača, svečano obilježavajući 25-u godina rada u ožujku 2023., organizirala je i okrugli stol na temu “Kako poboljšati prava potrošača u Hrvatskoj”, u partnerstvu s Hrvatskom gospodarskom komorom i Udruženjem trgovine HGK 

“Zaštita potrošača provodi se u javnom interesu i od velike je važnosti za potrošače, ali i za gospodarstvenike kojima bi  potrošač uvijek trebao biti na prvom mjestu, u kojoj nakani je nužno poduzimati široke kampanje educiranja – s jedne strane proizvođača i trgovaca, a s druge kupaca i krajnjih potrošača”, smatra Josip Zaher, predsjednik HGK Zagreb i savjetnik predsjednika HGK za trgovinu, dodatno još ističući  kako se danas svjetski i europski trendovi i razvojni planovi u različitim djelatnostima sve više fokusiraju na potrošače.

Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača (HUZP), Ana Knežević, predstavila je rezultate Potrošačkog semafora za 2021. godinu. 

Istraživanje koje provodi Europska komisija prati nacionalne uvjete za potrošače u trima područjima: 

  • znanje i povjerenje, 
  • usklađenost i provedba te 
  • pritužbe i rješavanje sporova. 

Uz navedeno, razmatra se i napredak u integraciji maloprodajnog tržišta EU-a i prihvaćanje e-trgovine.

***

KAKO DALJE?

Kako bi se zaštita potrošača poboljšala i prilagodila novim izazovima, podcrtalo se da bi Svjetski dan prava potrošača, koji se obilježava uvijek na dan 15. ožujka, trebao prerasti u dan mjerenja napretka na području prava potrošača u Hrvatskoj te kako bi Ministarstvo gospodarstva kao organizator toga trebalo svake godine okupiti sve dionike na stručnu raspravu i sačiniti temeljitu analizu godišnjeg napretka. U tom slučaju mogli bismo lako sagledati – napredujemo li ili nazadujemo u svim dimenzijama prava potrošača.

Lokalna samouprava, koja je za sada vrlo slabo uključena, iako ima jasno definiranu obvezu na području prava potrošača, trebala bi se aktivno uključiti u procese oko zaštite potrošača. 

Također, zaključeno je i da važna uloga u unapređenju prava potrošača leži i na HRT-u, kao javnom servisu građana, i to na način na način da se HRT u većoj mjeri uključi u informiranje i educiranje potrošača.

Uz već spomenute govornike, svoj doprinos raspravi na okruglom stolu dali su i predstavnici drugih institucija koje sudjeluju u kreiranju politika zaštite potrošača, koje su ujedno i dionici Nacionalnog vijeća za zaštitu potrošača pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

U iznošenju mišljenja, kao javnog zalaganja za prava potrošača, sudjelovali predstavnici  Hrvatske gospodarske komore, Državnog inspektorata, gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva pravosuđa i uprave, Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, HANFA-e, HAKOM-a i Centri za mirenje. 

***

Čestitamo Udruzi ZZP, svim pokretačima, upornim promicateljima i realizatorima akcija za afirmaciju i zaštitu prava potrošača, uz naš zajednički dan – Dan zaštite prava potrošača. 

Referenca: zastita.info

DOBRA HRVATSKA
Ožujak, 2023.
odgovorno@odgovorno.hr

Serijal „Pogledaj ambalažu“: Inovacijom na ambalaži JYSK uklanja 3 milijuna plastičnih ručki na godinu

JYSK
Foto: JYSK

Nisu to tek jednokratne pogodnosti, već trajna poboljšanje u korist svima – i Zemlji i potrošačima i JYSK-u. Novi JYSK-ovi WELLPUR ergonomski jastuci koriste unaprijeđenu ambalažu, na način da se s ambalaže i proizvoda uklanjaju, svi po redu, nepotrebni materijali i ekološki nepodesna rješenja. U ovom slučaju štedi se na milijune plastičnih ručki i metalnih patentnih zatvarača. 

Sukladno svojim strategijama, JYSK kontinuirano radi na razvoju inovativnih i održivih rješenja za pakiranja proizvoda, kako bi svojim kupcima osigurali kvalitetan proizvod – što uključuje i najmanji utjecaj na okoliš. Današnji kupci su sve više osviješteni za taj aspekt naše suvremenosti pa im je jedan od bitnih motiva pri kupnji proizvoda upravo i njegov ekološki trag, što se svakako reflektira i na ekologičnost ambalaže. Žele proizvode s ambalažom koja ne šteti našoj okolini! Potrošači sve više cijene društveno odgovorno poslovanje i zalaganje za održivost. 

Inovacije na ambalaži

Vođen time, JYSK je predstavio rješenje za ambalažu svojih proizvoda (za jastuke), na kojoj je uklonio plastične ručke s kartonskih kutija. Radi se o 3 milijuna plastičnih ručki na godinu.

Nadalje, zamjenom patentnih zatvarača inovativnim „tekstilnim“ rješenjem, uštedjeti će se i  milijun metalnih patentnih zatvarača na godinu . Zamjena patentnih zatvarača na jastucima je i praktično i trajnije rješenje, sve to na način da se dva sloja tkanine međusobno preklapaju i tako čine tzv. meko zatvaranje.

“Ponosna sam što smo, u dobroj suradnji s našim dobavljačima, uspjeli smanjiti upotrebu plastike i metala kod naših WELLPUR jastuka i pakiranja. Još uvijek imamo nerealiziranih potencijala za činiti i više, na čemu radimo,  te ovo danas vidimo kao prvi mali korak u pravom smjeru – ka smanjenju upotrebe nepotrebnih materijala iz naše svakodnevnice. Dobra je stvar kod ovakvih unaprjeđenja što se tu radi o trajnom rješenju. Nije to samo jednokratna pogodnost, već dugoročno poboljšanje,” kaže Berit Stokholm Christiansen, Voditeljica kategorije za poplune i jastuke u JYSK-u.

Referenca: Večernji list 

DOBRA HRVATSKA
Ožujak, 2023.

Odgovorno@odgovorno.hr
www.odgovorno.hr

NAJČITANIJE