„Samo sretan grad je pametan grad.“ Razgovor slikom i riječju – Edit Glavurtić, umjetnica i književnica

sretni grad
SRETNI GRAD 08, by Edit Glavurtić

“Teško se prilagođavam čudnim i agresivnim mijenama velikog svijeta s kojima smo konfrontirani u posljednje vrijeme, pa sam, kao i uvijek, zaklon potražila u svojoj kutiji s bojama. Priča o SRETNOM GRADU došla mi je sama od sebe, i u njoj sam uživala. Sama mogućnost da postoji mjesto na kojem žive sretni ljudi predstavljala je utjehu, pa makar to mjesto bilo izmaštano. Kako god, protekla dva mjeseca bila su plava, narančasta, zelena, žuta i sretna.” – Edit Glavurtić

sretni grad
SRETNI GRAD 01, by Edit Glavurtić

“Dakle, ovaj je grad bio tako sretan, da se je sunce, kad je nad njim izlazilo, pretvaralo u cvijet…” – Edit Glavurtić

sretni grad
SRETNI GRAD 02, by Edit Glavurtić

„Nitko nije znao reći gdje se SRETNI GRAD točno nalazi, neki su tvrdili da su ga vidjeli u oblacima, u trenucima kad je sunce kišne kapi pretvaralo u dugu.“ – Edit Glavurtić

sretni grad
SRETNI GRAD 03, by Edit Glavurtić

Drugi su pak vjerovali da se smjestio u gnijezdo na velikom razgranatom stablu. – Edit Glavurtić

sretni grad
SRETNI GRAD 04 by Edit Glavurtić

A bilo je i takvih koji su mislili da SRETNI GRAD pluta na brodu, između neba i mora. –
Edit Glavurtić

sretni grad
SRETNI GRAD 05 by Edit Glavurtić

…dok su drugi tvrdili da je na dnu mora, na divovskoj ribi, no nitko nije znao pouzdano. –
Edit Glavurtić

sretni grad
SRETNI GRAD 06 by Edit Glavurtić

SRETNI GRAD je, zavisno od dobra dana, godišnjeg doba i raspoloženja njegovih stanovnika, mijenjao boje. I nikad nije bio isti. – Edit Glavurtić

sretni grad
SRETNI GRAD 07 by Edit Glavurtić
sretni grad
SRETNI GRAD 08 by Edit Glavurtić
sretni grad
SRETNI GRAD 09 by Edit Glavurtić
sretni grad
SRETNI GRAD 10 by Edit Glavurtić
sretni grad
SRETNI GRAD 11 by Edit Glavurtić
sretni grad
SRETNI GRAD 12 by Edit Glavurtić

***

Nekoliko riječi o Edit Glavurtić, iz uredništva odgovorno.hr 

Edit Glavurtić je rođena Splićanka, a danas Zagrepčanka. Završila je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu pa  magistrirala slikarstvo u Beču. Kao mlada slikarica krajem 80-ih radila je scenografiju za kultnu seriju „Leteći medvjedići“. Njezino se lirsko slikarstvo postojano izražava (i) u vidu poznatih serijala, kao „Anđeli“, „Sretan grad“ (uguglajte, vidite) … 

Piše i poeziju, eseje, knjige. Danas se često javi lijepim esejom na portalu: radio gornji grad – Regionalni časopis za književnost, kulturu i društvena pitanja u prijelomu epohe.

Uživajte. 

Referenca: PAMETNI GRADOVI

DOBRA HRVATSKA
Ožujak, 2023

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Svjetski dan prava potrošača: podizanje svijesti o pravima i potrebama potrošača!

prava potrošača
Foto: Freepik

Ako ste ikada nešto kupili i onda to iz nekog razloga vratili, iskoristili ste jedno od svojih potrošačka prava. 

Svjetski dan prava potrošača, koji se obilježava 15. ožujka svake godine, globalni je događaj čiji je cilj podizanje svijesti o pravima i potrebama potrošača. Obilježavanje tog dana je i proslava solidarnosti unutar međunarodnog pokreta potrošača koji promiče osnovna prava svih potrošača, zahtijeva poštovanje i zaštitu tih prava i protestira protiv zloupotreba tržišta.

Povijest Svjetskog dana prava potrošača

Svjetskog dana prava potrošača uveo je Consumers International, međunarodna federacija potrošača osnovana 1960. godine, s ciljem borbe za pravednu, sigurnu i održivu budućnost za potrošače na globalnom tržištu kojim dominiraju međunarodne korporacije.

Svjetski dan prava potrošača prvi je put obilježen 1983., na isti datum kada je tadašnji predsjednik SAD-a John F. Kennedy održao važan govor u Kongresu SAD-a 1962. U toj “Deklaraciji o osnovnim pravima potrošača” J.F. Kennedy je skovao četiri ključna prava potrošača, a to su pravo na sigurnost roba i usluga, pravo na cjelovitu, istinitu i pravovremenu informaciju, pravo na izbor roba i usluga i pravo potrošača da se čuje njihov glas.

Predsjednik John F. Kennedy bio je pionir na mnogo načina. Kada se tog davnog 15.3.1962. obratio Kongresu i iznio svoj plan davanja prava potrošačima izvršio je utjecaj na svijet koji se i danas osjeća.

Od 1985. godine Svjetski dan prava potrošača prihvaćen je od strane Ujedinjenih naroda.

S vremenom je potrošački pokret radio na prepoznavanju 8 osnovnih potrošačkih prava. Ta prava uključuju ideje kao što su pravo na sigurnost, pravo na zadovoljenje osnovnih potreba, pravo na naknadu i pravo na informiranost.

Danas Consumers International ima preko 200 članova i obuhvaća 100 zemalja. Misija im je da budu glas i zagovornici potrošača na forumima za donošenje politika i na globalnom tržištu. Djeluju izvan bilo koje političke stranke i održavaju svoju neovisnost kako bi osigurali da se prema potrošačima postupa ispravno.

Kako se obilježava Svjetski dan prava potrošača

energetska učinkovitost
Foto: Freepik

Svake godine Svjetski dan prava potrošača donosi istaknutu temu. Za 2023. godinu tema je Osnaživanje potrošača kroz prijelaz na čistu energiju.

Većina gospodarstava suočava se sa sve dubljom energetskom krizom na globalnoj razini što se u konačnici reflektira na one najranjivije – krajnje potrošače. Globalne cijene energije rasle su tijekom 2022., a očekuje se da će ostati visoke i u 2023. godini. Izazov visokih cijena energije zajedno s značajnim povećanjem cijena hrane prisiljava potrošače posvuda u svijetu da mijenjaju svoj stil života kako bi zadovoljili osnovne potrebe. Stoga je 2023. godine cilj obilježavanja Svjetskog dana prava potrošača podržati potrošače kroz emanentnu krizu troškova života i sudjelovati u promicanju pristupa održivoj energiji na globalnoj razini.

DOBRA HRVATSKA

Povijesni Sporazum UN-a o svjetskim morima s ciljem: 30 % do 2030. Uspjeh Konferencije UN, New York, 2023!

Raduje se čitav svijet. Greeanpeace i mreže ekoloških udruga slave. A kako bi se tek radovala Elisabeth Mann Borgese – „Majka oceana“. 

Sporazum o morima velik je i značajan korak u zaštiti svjetskih mora do 2030., ali i važan pokazatelj da UN uspijevaju, da multilateralizam postoji u podijeljenom svijetu. Optimizam se ponovno budi. Sjećamo se danas i prve Međunarodne konferencija o oceanima iz 1972., koju je sama organizirala Elisabeth Mann Borgese. 

Ispred Republike Hrvatske u radu Konferencije sudjelovao je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

Autor Goran Tudor *
(zadnji zimski snijeg na Samoborskom gorju 2023.)

Naglasci o uspjehu: 

  • Od 2023 svjetska mora postaju zajednička briga čovječanstva.
  • Zaštićeni morski rezervati veličine 30 % svjetskih mora uspostavit će se do 2030. (tzv „cilj 30×30“)
  • Cilj „30×30“, usvojen je u Montrealu krajem 2022., kao važan korak za uspjeh u New Yorku 2023.
  • Morski rezervati bit će potpuno ili u velikoj mjeri zaštićeni, naročito u pogledu rudarenja i izlova ribe. 
  • Pregovaralo se intenzivno gotovo dva desetljeća. Mnogi od navodnih zagovornika zaštite oceana s tzv. globalnog sjevera odbijali su kompromis oko ključnih pitanja kao što su financiranje i raspodjela dobiti od tzv. morskih genetskih resursa sve do posljednjih dana 
  • Svijet se dogovara! Posebna sjednica UN u New Yorku, koja se održala veoma brzo nakon neuspješnog završetka pregovora u Montrealu, ipak daje nadu. 
sporazum o morima
Foto: © Stephanie Keith / Greenpeace

Važnost dogovaranja i dobre pripreme 

Koalicija visokih ambicija koja uključuje EU, SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo i Kinu bila je ključna za postizanje dogovora, iskazavši spremnost na kompromis u posljednjim danima pregovora, gradeći koaliciju umjesto stvaranja razdora. Male otočne zemlje pokazale su se dobrim vođama tijekom pregovora, a Skupina G77 pobrinula se da Sporazum bude provodiv u praksi na pravedan i pošten način.

Foto: © Stephanie Keith / Greenpeace

Sve je počela “Majka oceana” – Elisabeth Mann Borgese

Sama je inicirala i organizirala Prvu međunarodnu konferenciju „Mir u oceanima“ (Peace in the Oceans), 1972. Potom postala suosnivačicom i direktoricom Međunarodnog instituta za oceane na Malti, koji je od 1972. bio predvodnikom ideje o „oceanima za buduće generacije – oceanima imovini čovječanstva“. 

Za svoj rad dobila je ordenje mnogih zemalja, Organizacije Ujedinjenih naroda i Svjetske zajednice za očuvanje okoliša. Vitalna Elizabeth  je nenadano preminula u 84. godini.

Foto: © Stephanie Keith / Greenpeace

Pobjeda pokreta Greeenpeace – zadovoljstvo nakon duge borbe i zalaganja 

„Ovo je uistinu povijesni dan za zaštitu svjetskih mora i znak da u podijeljenom svijetu zaštita prirode i ljudi mogu pobijediti geopolitičke interese. Sve uključene države zaslužuju našu pohvalu zbog želje za postizanjem kompromisa i ostavljanja po strani različitih pogleda s ciljem donošenja sporazuma koji će zaštititi svjetska mora, ali i život i sredstva za život milijardi ljudi te povećati našu otpornost prema klimatskim promjenama.“ – izjavila je dr. Laura Meller, voditeljica kampanje za oceane Greenpeacea Nordic.

Foto: © Stephanie Keith / Greenpeace

„Svjetska mora pomažu sav život na Zemlji, a na tim će se pregovorima odlučiti o njihovoj sudbini. Znanost je jasna: zaštita 30 % svjetskih mora do 2030. apsolutni je minimum potreban za sprječavanje katastrofe. Bilo je ohrabrujuće vidjeti kako su vlade svih zemalja usvojile cilj 30×30 prošle godine. Posebna sjednica UN u New Yorku, koja se održava vrlo brzo nakon neuspješnog završetka pregovora u Montrealu, ipak daje nadu”, kazala je ususret početku pregovora dr. Laura Meller.

„Sada započinje težak posao ratifikacije sporazuma i djelatne zaštite svjetskih mora. Moramo se koncentrirati provedbu zaštite, mMoramo iskoristiti ovaj trenutak kako bismo zaustavili druge prijetnje, poput rudarenja u morskim dubinama i kompletnog izlova. Više od  5,5 milijuna ljudi potpisalo je Greenpeaceovu peticiju kojom se traži snažan Sporazum. Ovo je velika pobjeda svih njih!“, ističu u Greenpeaceu.

Zajedništvo svijeta iskazano na kraju rada Konferencije o svjetskim morima, presudilo je i ovaj put. Uspjet će i borba protiv klimatskih promjena, ako se opet pokažemo, samo uz zalaganje ove civilizacije – kao zajednice ljudi.

Reference: Ekovjesnik.hr, Dnevnik.hr i drugi

Goran Tudor *
Poduzetnik, menadžer, konzultant, utemeljitelj Poslovne inicijative DOBRA HRVATSKA, urednik portala www.odgovorno.hr, direktor M.E.P. d.o.o., pokretač brendirane knjige-planera UM (1995.-2023.), koutemeljitelj CROME,  koutemeljitelj – predsjednik Udruge Mijelom CRO za podršku oboljelima od multiplog mijeloma. Višestruki autor sa 16 knjiga i 29 izdanja UM-a.
U privatno vrijeme, s veseljem: filantrop, planinar, aktivist-ekologist, slikar (ulje).  

DOBRA HRVATSKA
Ožujak, 2023.

odgovorno@odgovorno.hr
www.odgovorno.hr

Hrvatska ženska ekspedicija na Mt. Everestu – 11 neustrašivih koje su osvojile krov svijeta

prve Hrvatice na Mount Everestu
Foto: Hina

Svaka čast svim hrabrim i odvažnim ženama!

Mnogo je načina, sitnih i krupnih, kojima su žene kroz povijest dokazivale da su vrijedne kao i muškarci. Činjenica da su se četiri Hrvatice, u okviru ekspedicije od njih 11,  uspele na krov svijeta, 8850 metara visok Mount Everest, toliko je moćna i danas da, 14 godina kasnije, čujemo njezin gromki eho. 

Hrvatska ekspedicija na Mount Everest, 11 hrabrih žena

 Čak 14 mjeseci pripremale su se za taj naporan pothvat. Fizički i mentalno čvrste i odlučne u svom naumu, Darija Bostjančić, Iris Bostjančić, Milena Šijan, Ena Vrbek, Vedrana Simičević, Sanja Đurin, Jana Mijailović, Tea Đurek, Josipa Levar, dr. Lana Đonlagić i Sunčica Hrašćanec. Predvođene vođom ekspedicije, iskusnim Darkom Berljakom, hrabro su krenule u osvajanje zadivljujućeg, i zastrašujućeg, najvišega svjetskog vrha.

Ekspedicija je trajala 72 dana, a počela je krajem ožujka 2009. godine. Ekspedicija se utaborila u baznom logoru na  5380 metara visine. Unaprijed je bilo dogovoreno da se do samoga vrha vjerojatno neće uspeti sve članice ekspedicije, već samo one koje u tom trenutku budu u najboljoj formi, fizičkoj, psihičkoj, kognitivnoj. Radile su se tri tablice, svjedoči Darko Berljak, inače dugogodišnji profesionalni tajnik Hrvatskog planinarskog saveza i volonterski tajnik Hrvatske gorske službe spašavanja. Prvu je tablicu sa evaluacijom spremnosti članica  grupe radio on, drugu ekspedicijska liječnica dr. Đonlagić, a treću lokalni vodiči šerpe. U sve tri procjene najbolje su rezultate imale sestre Darija i Iris Bostjančić, pa je odlučeno da se one prve uspnu na vrh.

U tijeku ekspedicije, djevojke je posjetio i slavni Stipe Božić, jedini Hrvat koji je dvaput osvojio Mount Everest. 

“Bilo je to lijepo druženje i svi su nam dali veliku podršku“, priča Iris Bostjančić.

Uspon 

Uz pratnju vodiča šerpe Lakhpa Nurua iz baznog logora prve su 19. svibnja 2009. godine prema vrhu  krenule Riječanke, sestre Bostjančić, a dva dana kasnije i Splićanka Milena Šijan, najstarija članica ekspedicije koja je tada imala 40 godina te najmlađa članica, Zagrepčanka Ena Vrbek, tada 24-godišnjakinja.

Darija i Iris Bostjančić
Darija i Iris Bostjančić postale su prve žene 2009. godine na vrhu svijeta, ali i prve sestre u povijesti koje su istovremeno došle na vrh Mount Everesta

“Nikada neću zaboraviti zadnji greben prema vrhu i pogled na okolne planine i doline. Sjećam se šerpi koji su bili s nama na svakom usponu, javljanja s vrha, i kako smo Darija i ja jedva čekale javiti se doma mami i tati”, prisjetila se jednom prilikom Iris. 

Njezina dvije godine starija sestra Darija i ona bile su i na prethodnoj, prvoj hrvatskoj ženskoj ekspediciji na Himalaju 2007. godine te su se tada uspješno uspele na vrh Cho Oyu (8201 metara, šesti najviši na svijetu). 

“Sve smo mi bile tjelesno spremne, ali osim toga koliko smo brze, bilo je bitno da smo ‘gore’ zdrave i dobro aklimatizirane”, ispričala je Iris. 

To je možda i najvažnije jer na Mount Everestu ima oko 30 posto kisika u odnosu na uobičajenu količinu na koju su ljudi naviknuti. Koliko je mitska planina Himalaja opasna, dokazuje i činjenica da je šestero ljudi iz drugih ekspedicija poginulo samo za vrijeme dok je naša ekspedicija bila na Himalaji. Nakon napornog i dugotrajnog uspona, sestre Bostjančić uspjele su osvojiti i sam vrh Mount Everest te su se s vrha javile ekspediciji u logoru. 

“Darija se prva javila, onda ja. Nemam pojma što smo pričale drugim curama. Sjećam se samo da sam čula njihovo navijanje”, pripovijeda Iris. 

Neponovljiv je to osjećaj – biti na krovu svijeta! Bez zadržavanja, natrag.

Ushićenje, sreća, ponos i zadivljenost prirodom koja nam često daje do znanja koliko smo maleni i slabi u odnosu na njezinu snagu. Ipak, vremena za uživanje u pogledu s vrhunca i nema previše. Predugo zadržavanje na vrhu može biti kobno. Na povratku su susrele potpuno iznurenog planinara, koji je bio pred kolapsom. Darija i Iris su se zaustavile i pomogle mu davši mu injekciju koja mu je vratila snagu. 

Milena Šijan i Ena Vrbek prema vrhu krenule su 21. svibnja iz Logora 3 na Južnom sedlu. Trebalo im je osam i pol sati do vrha. A zatim ushit i veličanstveni pogled. Ena je kasnije pričala da joj se činilo da su i mjesec i zvijezde ispod nje. 

S njima se trebala popeti i Riječanka Vedrana Simičević, ali je zbog zdravstvenih tegoba odustala i vratila u bazni logor.

Iako pomalo razočarane što nisu stigle do vrha, ostalih sedam djevojaka činile su uigranu ekipu bez koje ova ekspedicija ne bi bila tako uspješna. Osim šala i veselog druženja u trenucima odmora, bilo je i uzbuđenja, pa i po život opasnih dogodovština. 

Iskusni vođa Berljak, dotad 11 puta na veličanstvenoj i opasnoj Himalaji

Ono što će svi pamtiti do kraja života bila je iznenadna lavina u kojoj su se našle četiri članice ekspedicije: Jana Mijailović, Vedrana Simičević, Josipa Levar i Ena Vrbek. Ostale su bile u baznom logoru i mogle su samo bespomoćno gledati u planinu. Nakon dugih trenutaka neizvjesnosti, u stanicu se javila Jana: „Žive smo!“

“U toj minuti ostario sam valjda deset, petnaest godina. Nisam mogao vjerovati da su žive. Bile su točno u sredini lavine. Ali, kad smo kasnije pričali, vidjelo se da su napravile sve kako treba. Sreća bi im bez znanja slabo pomogla“, prisjetio se Darko Berljak. 

Berljak je, uz ponos na hrabrost alpinistica, osobito sretan što se nikome nije dogodilo ništa loše i što „ova ekspedicija, u 72 dana koliko je trajala, nije imala nijednu visinsku bolest, ni jednu ozeblinu, pa čak niti jedan slomljeni nokat“, kako je rekao. O svojim je iskustvima sa ženskom ekspedicijom Berljak je napisao i knjigu „Više od Everesta“ u kojoj su tekstove o trijumfalnom usponu objavile i četiri alpinistice koje su se uspele na vrh.

Darko Berljak bio je prije toga vođa 11 ekspedicija na himalajske vrhunce iznad 8000 metara.

Na kraju, recimo i to koja je žena došla prva na krov svijeta.

Prva žena na najvišem vrhu svijeta, Mt. Everestu, bila je Japanka Junko Tabei, 1975., koja je ujedno svladala i svih sedam najviših vrhova na svijetu na sedam kontinenata. 

SVAKA ČAST SVIM HRABRIM I ODVAŽNIM ŽENAMA! 

SRETAN NAM 8. OŽUJAK!

 

Mirela Drkulec Miletić
DOBRA HRVATSKA
Ožujak, 2023.

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Sretan nam Dan žena, 8. ožujak simbol jednakosti! UN ima cilj u 2030: „50 – 50“.

Mimoza je simbol Međunarodnog dana žena
Mimoza je simbol Međunarodnog dana žena u Ukrajini i Italiji

Toliko je sreće u zajedništvu, jednakosti žena i muškaraca, nas Zemljana. Milijarde ljudi u ožujku svake godine slave povijesne događaje i zalaganja manjine – onih hrabrih pokretačica i pokretača povijesti, a posebno Carle Zetkin i Rose Luxemburg. Čovječanstvo već 100 godina slavi te dane, jer imamo rodnu jednakost, ravnopravnost žena, majki, sestara, kolegica s muškarcima, u kojoj svi uživamo. Nažalost, ne svi; ravnopravnost još nije prekrila i zahvatila cijeli svijet. Na Međunarodni dan žena zahvaljujemo se ljepšem spolu za svu dobrobit koje su svijetu dale i daju. Na 8. ožujka žene dobivaju darove i cvijeće, gestu sveopćeg poštovanja.

Međunarodni dan žena obilježava se 8. ožujka svake godine. Toga dana u suvremenom osviještenom svijetu slave se ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnica ženskog spola. U temeljima tog blagdana jednakosti među ljudima utkane su deklaracije, akcije, zalaganja, demonstracije, stradanja pa i životi eksploatiranih radnica i radnika, feministkinja, osviještenih liderica i lidera, u povijesnoj borbi čovjeka za ljudski boljitak svima, za pravedno društvo. Ako ćemo ipak poći izdvojiti  neke iz mase mnogih ljudi, izraz divljenja i zahvalnosti uputit ćemo posebno njima dvjema – smjelima: Clari Zetkin (1857.-1933.) i Rosi Luxemburg (1870.-1919.). Rosu je 1919. kundacima na ulici ubila njemačka profastitička falanga – policija.

Što sve predstavlja jedan datum, taj 8. ožujka, Dan žena

Međunarodni dan žena, dan je u ožujku kad iskazujemo zahvalnost i poštovanje ženama općenito, posebno i lidericama, nositeljicama iskre, obespravljenim ženama i majkama, na njihovu zalaganju, borbi, idealizmu i žrtvi… njima koje su dovele do ovog što većinski svijet danas uživa – ravnopravnost i jednakost ljudi. I sjećamo se na taj 8. ožujka nekih važnih događaja u povijesti, i tragičnih i herojskih, koji su označavali stepenice čovjekova uspinjanja.

Na Dan žena čovječanstvo odaje priznanje i zahvalu svim ženama svijeta na njihovu trudu i odricanju, za uloge koje višestruko obnašaju u društvu, kao majke, odgajateljice, domaćice, radnice. Žene su čuvarice obitelji i zajednice.

Dan žena ima političko i ekonomsko značenje. Stasao je kao inicijativa socijalističkih organizacija u razdoblju uoči Prvog svjetskog rata, u dugoj borbi za jednakost, pravo glasa i emancipaciju žena. I, nažalost, u raznim oblicima ta borba, živi i danas.

Na taj dan, i dan-danas, mnoge žene svijeta okupljaju se na trgovima i ulicama, ujedinjene u trajajućoj borbi za jednakost društva muškaraca i žena. Mnoga istraživanja, naime, kazuju kako se žene teže uzdižu u poslovnoj karijeri, da su potplaćene za 15-25% (Zapad) prema muškarcima za isti posao. Da su seksualno uznemiravane.

Obilježavanjem Dana Žena skreće se pažnja svijeta i na nasilje nad ženama, pa i na nužnu pomoć ženama koje ulaze u prisilne brakove, kojih je na milijune. Oko žena-radnica i danas se sreću njihova nejaka djeca-radnici, s 8 ili 10 godina starosti (da starosti – jer mladosti nemaju i nisu imala).

Danas se sve zemlje – članice UN bore kampanjom „50 – 50“ za cilj: da se do 2030. postigne da djevojčice i dječaci imaju jednako pravo/ šanse na obrazovanje, što je u skladu sa ciljem održivog razvoja broj 5 „Rodna ravnopravnost“, Agende UN 2030. 

Svake godine, na dan 8. ožujka, čovječanstvo slavi Međunarodni dan žena, simbol jednakosti među ljudima.
Milijarde žena danas su zahvalne nekolicini
i događajima za postignuti status jednakih u društvu…
Milijarde se još bore i nadaju.
Milijarde žena slave taj Dan, zajedno s muškarcima.
I milijarde su onih koje o rodnoj jednakosti još sanjaju.

O povijesti pokreta koji je doveo do utemeljenja i slavljenja Dana žena čitajte OVDJE …. 

DOBRA HRVATSKA/GT
Ožujak 2023.

Odgovorno@odgovorno.hr
www.odgovorno.hr

Nove (stare) nevolje s IT divovima. Protumonopolski postupak EU protiv Apple-a

Apple company
Foto: Matias Cruz / Pixabay

Jednom riječju: nepošten, egoističan odnos Apple-a prema vjernim kupcima svojih brendiranih uređaja, jednako kao i prema konkurentima na tržištu aplikacija! Europska komisija poslala je Apple-u obavijest o utvrđenim činjenicama kojom pojašnjava svoju zabrinutost u pogledu pravila trgovine App Store za pružatelje usluga streaminga glazbe.

U obavijesti Komisije iznesene su utvrđene činjenice iz kojih je razvidno Apple zloupotrebljava svoj vladajući položaj na sljedeći način: 

  1. Nametanje vlastite tehnologije plaćanja unutar aplikacije za programere aplikacija za streaming glazbe („dalje u tekstu: obveza IAP”) 
  2. Ograničavanje mogućnosti programera aplikacija da obavijeste korisnike iPhonea i iPada o alternativnim uslugama pretplate na glazbu, koji bi mogli, naravno, biti jeftiniji od Applea

Konkretno, Apple je nametnuo programerima aplikacija za internetski prijenos glazbe obavezna pravila koja sprječavaju te programere da informiraju potrošače o tome gdje se i kako mogu pretplatiti na druge usluge streaminga, a koje mogu biti po znato nižim cijenama od onih od Applea. Ako programeri ipak informiraju potrošača, plaćaju za to naknadu Appleu, kao kaznu… I to se onda prenosi u vidi povećanja krajnje cijene za kupca.

Priopćenje za medije dostupno je na internetu.

Izvršna potpredsjednica EU Komisije Margrethe Vestager, zadužena za politiku tržišnog natjecanja, izjavila je: “Trgovine aplikacijama igraju središnju ulogu u današnjem digitalnom gospodarstvu. Sada možemo kupovati, pristupati vijestima, glazbi ili filmovima putem aplikacija umjesto da posjećujemo web stranice. Naše preliminarno otkriće je da je Apple apsolutni nadzornik pristupa korisnicima iPhonea i iPada putem App Storea, koju poziciju iskorištava na više načina sebi u korist, a na svjesnu štetu drugih – konkurenata i krajnjih potrošača. 

Što pokazuje Izjava o prigovorima na Apple-ova  pravila

Evropska komisija
Foto: Dimitris Vetsikas / Pixabay

Komisija preliminarno utvrđuje da Apple ima dominantan položaj na tržištu distribucije aplikacija za streaming glazbe putem svojeg App Storea.

Appleovi uređaji i softver čine “zatvoreni ekosustav” u kojem Apple kontrolira svaki aspekt korisničkog iskustva za iPhone i iPad.

Komisija je utvrdila da su korisnici Apple-ovih uređaja vrlo odani marki i da se ne mijenjaju lako, ali da Apple ne uzvraća istim; dapače nije uopće odan niti ih poštuje. 

U slučaju da oni ipak pokušaju naći određenu aplikaciju po nižoj cijeni, mimo Applea, platit će na koncu još i više, jer će u maloprodajnu cijenu aplikacije ući i Appleov porez za nelojalnost programera (30%). O Appleovim obveznim pravilima i pravilima ne se može pregovarati. 

Dakle, Appleova pravila narušavaju tržišno natjecanje na tržištu usluga streaminga glazbe povećanjem troškova konkurentskih programera aplikacija za streaming glazbe. 

Dva Apple-ova monopolska uvjeta drugima 

Zabrinutost Komisije, kako je navedeno u Izjavi o prigovorima, odnosi se na kombinaciju sljedeća dvaju pravila koja Apple nameće u svojim sporazumima s programerima aplikacija za streaming glazbe:

  1. Obvezno korištenje Appleovog vlasničkog sustava kupnje putem aplikacije (“IAP”) za distribuciju plaćenog digitalnog sadržaja. Apple programerima aplikacija naplaćuje naknadu za proviziju od 30% za sve pretplate kupljene putem obveznog IAP-a. Istraga Komisije pokazala je da je većina pružatelja usluga streaminga tu naknadu prenijela na krajnje korisnike podizanjem cijena.
  2. “Odredbe protiv upravljanja” koje ograničavaju mogućnost programera aplikacija da informiraju korisnike o alternativnim mogućnostima kupnje izvan aplikacija. Iako Apple korisnicima omogućuje korištenje glazbenih pretplata kupljenih negdje drugdje, njegova pravila sprječavaju programere da informiraju korisnike o takvim mogućnostima kupnje, koje su obično jeftinije. 

Istražni postupak

Ako se potvrdi, tim bi se postupanjem povrijedio članak 102.

Komisija je 16. lipnja 2020. pokrenula temeljitu istragu o Appleovim pravilima trgovine App Store. Ne postoje zakonski rokovi za okončanje protumonopolske istrage. Trajanje protumonopolskog ispitnog postupka ovisi o nizu čimbenika, uključujući složenost predmeta.

Pročitajte više: Revolucionarni zakon EU za obuzdavanje snage IT divova, usprkos otporu i lobiranju

Reference: EU komisija

DOBRA HRVATSKA
Ožujak, 2023.

odgovorno@odgovorno.hr
www.odgovorno.hr

Svijet danas treba velike državnike – lidere, kakav je bio Thomas Woodrow Wilson!

President Woodrow Wilson 1913
Foto: Službeni predsjednički portret Woodrowa Wilsona 1913.

Za slavu najvećih ljudskih vrlina!
Da, u slavu onoga koji je vjerovao i radio trpno, kao nitko prije i poslije, za ostvarenje sretne svjetske ljudske zajednice! 

28. američki predsjednik (1913.-1921.), Thomas Woodrow Wilson zalagao se i za nacionalne interese SAD-a i za suradnju među narodima. Tražio je da se 1. svjetski rat okonča i svijet uredi prema načelima pravde i transparentnosti. Nošen idealima napisao je program „Četrnaest Wilsonovih načela”, o poslijeratnoj izgradnji svjetskog poretka i razrješenju međudržavnih pitanja. 

Wilson je hrabro protiv prakse tajnih diplomatskih dogovora, pobjedničkoga grabeža, nasilnog krojenja granica, nametanja poraženoj strani društvenog uređenja i sebi lojalnih vođa – politike bliske mnogim pobjednicima u povijesti (ne kaže se tek tako: „Pobjednici pišu povijest.”). Willson je bio nošen svojom vizijom – iluzijom da će narodi ubuduće živjeti u miru i suradnji. To govori i dio važan dio njegove oporuke. 

RIJEČI  WILSONOVE OPORUKE
Prijateljstvo je jedini spoj koji će ljude i narode držati na okupu!
Zadnja, 14. točka Wilsonova programa, odnosila se na osnivanje Društva naroda, preteču Ujedinjenih nacija, svjetsku organizaciju koja bi trebala biti jamac suradnje među narodima, političke i teritorijalne neovisnosti svih država, ali i općeg mira u svijetu. Kazao je o tome: „Svi smo mi građani svijeta, a tragedija je našeg vremena što nismo toga svjesni.” Zemlje Istočne Europe i druge slavile su program „14“. 

Nažalost, u SAD-u nije uživao veću popularnost, a s prestankom rata izrazito pada zanimanje javnosti za međunarodnu politiku, a posebno za „nekakve apstraktne Wilsonove ideale”. Kad su nakon izbora 1918. u Senat ušli republikanci, čak je i odbijena ratifikacija Versajskog ugovora i pristupanje SAD-a Društvu naroda. Bio je to udarac gradnji preduvjeta za trajniji mir u svijetu, ali i samom Wilsonu. Razočaran, 1919. doživljava moždani udar i oduzetost. Njegova samosvjesna supruga Edith odlučuje to sakriti od javnosti i on ostaje predsjednikom do kraja mandata u 1921. No, Wilson je to bio samo formalno jer je ulogu stvarne predsjednice iz pozadine igrala Edith. 

Na kraju, usamljen, Wilson umire 1924. u 68-oj godini, sanjareći i tada i prije o ljudskoj suradnji i sreći.

SAN THOMASA WOODROWA WILSONA 
Od snova najbrže rastemo. Svi su veliki ljudi sanjari. Oni sagledavaju stvari u mekoj sumaglici proljetnoga dana ili u crvenoj vatri dugih zimskih večeri. Neki od nas dopuštaju da im snovi umru, ali drugi se o njima brinu i štite ih, njeguju u slabim danima, sve dok ih opet ne izvedu na sunce i svjetlo. 

U konačnici pravda uvijek pobjeđuje, pa i ono dobro nadvlada svekoliko ljudsko zlo (uz gorko pitanje-komentar: Koliko je znoja, krvi i suza proliveno za to, koliko je vremena izgubljeno da bi se čovječanstvo pomaklo naprijed?!) 

Wilsonov trg
Foto: Grafička zbirka NSK • Zbirka razglednica / Naklada S. Marković, Zagreb / autor: J. Donegani, Zagreb, 1925.

Da pravda pobjeđuje, potvrđeno je i 1919., kad Wilson dobiva Nobelovu nagradu za mir. Kazališni trg u Zagrebu nosio je njegovo ime – Wilsonov trg, od 1917. do 1927. – u čast velikom, idealističkom, svjetskom vođi – Thomasu Woodrowu Wilsonu.

Ali, ironija povijesti nikad ne miruje, pa nakon Wilsona Amerika čini ogroman korak nazad. Poslije angažiranog Wilsona, Amerikanci za 29. predsjednika biraju Warrena Hardinga, hednonista, neradnika, „šarmera bez pokrića” i po mnogima najgoreg predsjednika u povijesti. 

Goran Tudor

Dobra Hrvatska,
Veljača, 2023.

odgovorno@odgovorno.hr

Nedjelja bez rada: U Švicarskoj je nedjelja „sveti“ dan mira i odmora.

Zürich
Foto: Jörg Vieli / Pixabay

Nedjelja je tradicionalni dan odmora u Švicarskoj i u najvećem dijelu zemlje trgovine su uglavnom zatvorene. Inače užurbana gradska središta, nedjeljom su čudesno mirna i pusta. U pravilu je rad nedjeljom zakonom zabranjen, a nedjeljni mir i tišinu ne bi smio narušiti nikakav glasan zvuk — poput kosilice, rezača živice, usisavača, čavla zakucanog u zid ili čak zvuka bacanja staklenih boca u kontejnere za recikliranje stakla1. 

Trgovine u Švicarskoj rade općenito od ponedjeljka do subote. Nedjelja se smatra poput državnog praznika, kada je većina trgovina zatvorena. Radno vrijeme trgovina neznatno se razlikuje od regije do regije. Po zakonu, švicarske tvrtke – uključujući trgovine – mogu biti otvorene od ponedjeljka do petka između 6 ujutro i 21 sat, a subotom do 18 sati. No, čak i unutar ovih parametara, rijetko koja trgovina radi do 21 sat.

Trgovine se, uobičajeno, otvaraju u 9 ujutro i zatvaraju u 18:30

  • Trgovine rade puno vrijeme od ponedjeljka do petka, dok su subotom otvorene od 9 do 17 sati.
  • U manjim trgovinama uobičajene su i pauze za ručak pa su najčešće zatvorene od 12 do 14 sati.
  • Iznimno zakon dopušta rad nedjeljom trgovinama koje su vezane uz zračne luke ili javni prijevoz. Naravno artikli u tim trgovinama u pravilu će biti dosta skuplji od onih u običnim trgovinama i supermarketima.
  • Iznimno i veće trgovine, tj. shopping centri, mogu biti otvorene određenim nedeljama tijekom godine, primjerice uoči božićnih ili uskršnjih blagdana.
  • Također iznimno, rad nedjeljom dozvoljen je i u nekoliko manjih turističkih gradova i skijališta.
Foto: Migros, najveći maloprodajni lanac u Švicarskoj – informacija o radnom vremenu / autor: Thomas Benkö

Zašto su trgovine u Švicarskoj nedjeljom zatvorene?

Tradicija neradne nedjelje u svijetu, pa tako i ovdje u Švicarskoj, svoje korijene ima u kršćanstvu koje nedjelju smatra danom odmora kada bi svi trebali prestati s radom, odmoriti se i otići u crkvu. To je tako još od 7. ožujka 321. godine kada je rimski car Konstantin izdao građanski dekret kojim je nedjelja postala dan odmora od rada – tradicija koja je ostala u Švicarskoj do danas.

Iako se s vremenom vjerski aspekt neradne nedjelje dosta smanjio, kao i odlazak u crkvu, mnogi Švicarci i dalje smatraju da je neradna nedjelja njihovo temeljno pravo. Pod pritiskom zainteresiranih šoping centara, pitanje otvaranja trgovina i nedjeljom, često se postavlja na referendumu u raznim kantonima i općinama, a koje predvode Zürich, Ticino i Luzern, no birači te inicijative i dalje uporno odbijaju. Sindikati podupiru stav građana, i sami vodeći kampanje protiv radne nedjelje u trgovinama, jer to onemogućuje maloprodajnom osoblju da uživa u danu odmora provedenom sa svojom obitelji. Ravnoteža između poslovnog i privatnog života za maloprodajne radnike ima i snažnu podršku većine švicarskih potrošača.

Što Švicarci rade nedjeljom?

Kako velika većina ljudi u Švicarskoj ima slobodnu nedjelju, a većina trgovina je zatvorena, mnoge švicarske obitelji taj dan koriste kao priliku za zajedničko vrijeme i odlazak na izlete. Pješačenje, planinarenje, izleti biciklom i posjeti švicarskim povijesnim znamenitostima neke su od najpopularnijih aktivnosti. Mirnije gradske ulice također omogućuju ljudima da posjete rođake i prijatelje u gradovima ili odu u turističko razgledavanje bez prometne gužve i stresa.

RHEINFALL
Foto: Omiljeno izletište RHEINFALL – Slapovi Rajne, najveći vodopad u Europi / ZUERICH TOURISMUS

Detaljnije o zakonskoj regulativi rada nedjeljom u Švicarskoj

Rad nedjeljom i noću u Švicarskoj je zakonom zabranjen. Naravno neki nužni sektori ne podliježu toj zabrani. U svim drugim sektorima poslodavci mogu podnijeti zahtjev za odobrenje rada nedjeljom i noću.

Zakon u Švicarskoj razlikuje povremeni i redovni rad nedjeljom:

  • Povremeni rad nedjeljom podrazumijeva rad do šest nedjelja godišnje, odnosno u slučaju iznimnog rada na određeno vrijeme do 12 nedjelja u tijeku tri mjeseca. U nedjelje se računaju i državni praznici.
  • Svaki rad koji traje duže od šest ili 12 nedjelja/državnih praznika smatra se redovnim radom nedjeljom.

Važno je znati i ovo:

  • Rad nedjeljom je moguć samo uz posebno odobrenje i suglasnost zaposlenika.
  • Za zapošljavanje radnika za povremeni rad nedjeljom, poslodavac je dužan podnijeti zahtjev nadležnom kantonalnom organu u kojem obrazlaže zašto je rad neophodan, dok se za redovni rad nedjeljom treba obratiti Državnom tajništvu za gospodarstvo.
Prava radnika za povremeni rad nedjeljom:
Osobe koje rade do šest nedjelja godišnje imaju pravo na 50% dodatka na plaću kao i na naknadu za odmor koja varira ovisno o broju odrađenih sati:
– Osobe koje nedjeljom rade pet sati ili manje imaju pravo na odsustvo u istom trajanju unutar četiri tjedna.
– Osobe koje rade nedjeljom duže od pet sati imaju pravo na jedan dan odmora od najmanje 24 sata neprekidno (pored dnevnog odmora , tj. vremena odmora od najmanje 11 sati između dva radna dana, što predstavlja vrijeme odmora od ukupno 35 sati), tijekom tekućeg ili sljedećeg tjedna.
Prava radnika za redovan rad nedjeljom:
Osobe koje redovito rade nedjeljom imaju pravo na odsustvo kao naknadu, a koje varira ovisno o broju odrađenih sati.
– Osobe koje nedjeljom rade pet sati ili manje imaju pravo na odsustvo u istom trajanju unutar četiri tjedna.
– Naknada za rad duži od pet sati je dan odmora od najmanje 24 sata neprekidno (uz dnevni odmor tj. odmor od najmanje 11 sati između dva radna dana, što predstavlja naknadu od ukupno 35 sati). ), tijekom tekućeg ili sljedećeg tjedna.

Protuzakonito je u Švicarskoj  isplaćivati novčanu naknadu umjesto odobravanja slobodnog vremena, jer je svrha slobodnog vremena omogućiti radnicima da nadoknade izgubljeno vrijeme za odmor u nedjelju/državni praznik na kojem su radili.

——
(1) “mirni sati” definirani su kantonalnim propisima i mogu se malo razlikovati, no uobičajeno se primjenjuje: podnevni mir – radnim danom od 12 do 13 sati / noćna tišina – radnim danom od 20 ili 22 do 6 ili 7 ujutro / mir nedjeljom i praznicima – cijeli dan

Snježana Lisica
DOBRA HRVATSKA
Ožujak, 2023.

odgovorno@odgovorno.hr

WOLT, izjava generalnog direktora za javnost

wolt
Foto: wolt.com

Portal odgovorno.hr dobio je izjavu generalnog direktora Wolta Zagreb, koju prenosimo čitateljima u cijelosti:

Poštovani,

s obzirom na brojne neistine i optužbe koje je danas iznijela saborska zastupnica Radničke fronte Katarina Peović, predsjednik Novog sindikata Mario Iveković, kao i neki partneri dostavljači tijekom prosvjeda ispred ureda Wolta u Zagrebu, dužni smo reagirati zbog interesa javnosti, kao i svih naših partnera i korisnika.

Žao nam je što je Wolt iskorišten za prikupljanje političkih bodova određenih predstavnika političkih stranaka. Izrečene izjave mogu ozbiljno ugroziti našu reputaciju, a kako naše poslovanje ovisi o povjerenju korisnika koji se već sutra mogu okrenuti drugoj platformi, u tom slučaju bit će ugrožena i budućnost svih partner dostavljača, ne samo onih koji su izašli na prosvjed.

Wolt posluje u skladu sa zakonom i nije odgovoran što su stupanjem na snagu novih zakonskih regulativa dostavljači dužni plaćati doprinose državi u punom iznosu, tj. u skladu s brojem sati koje odrade. Napominjemo da Wolt Zagreb nije poslodavac dostavljačima već je to tvrtka posrednik koja s njima sklapa Ugovor o radu. 

Manja neto primanja partnera dostavljača rezultat su inicijative državnih institucija da se zakonski uredi rad platformi, čime će Hrvatska biti prva zemlja u EU koja u svom radnom pravu ima zakonsku regulativu rada putem platformi.

Na izjavu da ‘Wolt radije zapošljava strance umjesto hrvatskih radnika te da nije proveo test tržišta rada’ odgovaramo kako je test tržišta rada proveo Zavod za mirovinsko osiguranje nakon čega je dozvolio uvoz radne snage iz drugih zemalja budući da hrvatsko tržište ne može zadovoljiti potrebe za radnicima. Ovdje opet napominjemo da dostavljači nisu naši zaposlenici jer njih zapošljava tvrtka posrednik. Wolt ne radi razliku između stranih i domaćih radnika ni na koji način – plaćanja su ista za sve kao i način rada putem aplikacije.

Na izjavu ‘da agregatori ne postoje nigdje u svijetu’ odgovaramo da većina digitalnih platformi u svijetu posluje upravo preko tvrtki posrednika ili agregatora jer mi osiguravamo platformu koja je dostavljačima sredstvo za rad, a tvrtke posrednici nam pomažu oko regrutiranja i zapošljavanja dostavljača s obzirom da to iziskuje znatne operativne i administrativne kapacitete. Da je uloga tvrtki posrednika izuzetno važna u ovom poslovnom modelu potvrđuje da su uvršteni i u novi Zakon o radu.

Izjava da se radnici prikriveno zapošljavaju bez ikakvog ugovora je neistina jer svaki dostavljač s tvrtkama posrednicima ima Ugovor o radu i s njima direktno dogovara radne uvjete.

Na izjavu kako smo ‘samo danas preko platforme digli cijenu rada jer smo na taj način htjeli dostavljače odvratiti od prosvjeda’, odgovaramo kako je dizanje naknada standardna procedura onda kada postoji veća potražnja za uslugom dostave. Danas je u Zagrebu padala kiša što je povećalo potražnju preko naše platforme.

Razumijemo nezadovoljstvo nekih partnera dostavljača uslijed novih zakonskih odredbi budući da one značajno mijenjaju način na koji su do sada radili, no Wolt za to nije odgovoran i zbog toga ne možemo prihvatiti da se Wolt koristi u dnevno – političke svrhe i da se time nanosi šteta našem ugledu i našim zaposlenicima.

S poštovanjem,
Marin Šušnjar, generalni direktor Wolt Zagreb

(Opaska uredništva: portal odgovorno.hr prenosi dobivenu izjavu u izvornom obliku i u cijelosti. Uredništvo je istaknulo (boldalo) dijelove teksta koju, po nama, imaju veće činjenično značenje.)

Svjetski dan divljih vrsta

Svjetski dan divljih vrsta

Svjetski dan divljih vrsta (WWD) prilika je za slavljenje bioraznolikosti, mnogih prekrasnih i raznolikih oblika divlje faune i flore, te za podizanje svijesti o mnoštvu dobrobiti koje njihovo očuvanje pruža ljudima. Istovremeno nas i podsjeća na hitnu potrebu za pojačanom zaštitom divlje flore i faune. Smanjenje vrsta uzrokovano u velikoj mjeri ljudskim djelovanjem, ima širok raspon negativnih gospodarskih, ekoloških i društvenih učinaka. S obzirom na ove različite negativne učinke, cilj održivog razvoja 15 usmjeren je na zaustavljanje gubitka bioraznolikosti.

Dana 20. prosinca 2013., na svom 68. zasjedanju, Opća skupština Ujedinjenih naroda je 20.12.2013. proglasila 3. ožujka – Svjetskom danom divljih vrsta. Datum 3. ožujka izabran je jer je na taj dan 1973. potpisana Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore (CITES). Rezolucija Opće skupštine UN-a također je odredila Tajništvo CITES-a kao posrednika za globalno obilježavanje ovog posebnog dana za divlje vrste u kalendaru UN-a. Svjetski dan divljih vrsta sada je postao najvažniji globalni godišnji događaj posvećen divljim vrstama.

Ove godine tema je “Partnerstva za očuvanje divljih životinja”. To će nam omogućiti da slavimo sve napore za očuvanje, od međuvladinih do lokalnih razmjera. U okviru ove teme, dan ima fokus na dvije podteme:

  • Morski život i oceani – budući da je oko 70% našeg planeta prekriveno vodom, utjecaj očuvanja mora je nevjerojatno važan.
  • Posao i financije – na globalnoj razini, napori za očuvanje moraju se financirati i taj posao treba biti obavljen u suradnji s poduzetnicima – područje koje se u prošlosti smatralo eksploatatorskim i neodrživim. Uspješna partnerstva za očuvanje moraju pronaći načine za uključivanje gospodarstva ako želimo preokrenuti gubitak bioraznolikosti.

Ove godine, 3.3.2023., bit će vrlo poseban datum jer će se također obilježiti 50. obljetnica CITES-a. CITES je nastojao izgraditi partnerstva i pomiriti razlike između skupina koje primjenjuju i onih koje donose njegove propise. Na nacionalnoj i lokalnoj razini, ova su partnerstva bila ključna u svakoj zemlji diljem svijeta kako bi se usredotočili na očuvanje vrsta i ekosustava.

Tema ‘Partnerstva za očuvanje divljih životinja’ pružit će priliku da se istaknu ljudi koji čine razliku kao i da se proslavi most koji je CITES bio za formiranje ovih partnerstava, dajući značajan doprinos održivosti, očuvanju divljih životinja i bioraznolikosti.

NAJČITANIJE