Svjetski dan gradova 2025.: Pametni gradovi usmjereni na ljude

Svjetski dan gradova 2025.: Pametni gradovi usmjereni na ljude
Foto: Ágora - mjesto održavanja Globalnog obilježavanja Svjetskog dana gradova / ©Ágora Bogotá

Svjetski dan gradova, 31. listopada, obilježava se na inicijativu UN-a od 2014. godine. Cilj obilježavanja je podići međunarodnu svijest o trendovima urbanizacije, izazovima i vizijama održivog urbanog razvoja. Intencija je promovirati međunarodnu suradnju i doprinijeti globalnim naporima za izgradnju pravednih, prosperitetnih, održivih i uključivih gradova koji svojim zajednicama pružaju bolje životno okruženje i kvalitetu života.

Ove godine se Svjetski dan gradova globalno obilježava u Bogoti, Kolumbija, pod temom Pametni gradovi usmjereni na ljude. Ova tema odražava rastuće shvaćanje da transformativna moć digitalnih tehnologija mijenja urbani život diljem svijeta, nudeći velike mogućnosti za poboljšanje načina na koji se gradovi i ljudska naselja dizajniraju, planiraju, upravljaju i njima upravlja. U eri koju obilježavaju i urbane i digitalne tranzicije, gradovi sve više usvajaju digitalna tehnološka rješenja i podatke kako bi pružili bolje usluge stanovnicima i riješili ključne urbane izazove i prilike.

Pametni gradovi usmjereni na ljude

Pametni gradovi usmjereni na ljude koriste digitalne inovacije, a istovremeno osiguravaju da su dizajn i implementacija tehnologija vođeni potrebama ljudi i zajednica te da se u potpunosti uzimaju u obzir širi društveni i okolišni utjecaji. To je ključno za ubrzanje napretka u provedbi Nove urbane agende i Agende za održivi razvoj do 2030. godine.

Cilj je promovirati pametne gradove usmjerene na ljude i pokazati koliko je ključno da pametni gradovi daju prioritet ljudskim potrebama, uključivosti i pristupačnosti.

Obilježavanje će pružiti platformu gradovima za razmjenu najboljih praksi, iskustava i strategija u provedbi inicijativa pametnih gradova usmjerenih na ljude diljem svijeta, posebno u rješavanju ključnih izazova poput globalne stambene krize.

Povećanjem globalne svijesti o ulozi tehnologije i inovacija u unapređenju pristupa odgovarajućem stanovanju i postizanju urbanog razvoja, cilj je poticati međunarodnu suradnju među svim društvenim sektorima.

Svjetski dan gradova 2025

Digitalna transformacija za održivu urbanizaciju

Svjetski dan gradova 2025. poslužit će kao dinamičan katalizator za promicanje inovacija i digitalne transformacije za održivu urbanizaciju, stavljajući ljude u središte. Posebno služi kako bi se pokazalo kako je digitalna tehnologija nužno sredstvo za rješavanje nekih od najhitnijih izazova našeg vremena. Jedan od najhitnijih je globalna stambena kriza, u kojoj 2,8 milijardi ljudi nema pristup odgovarajućem stanovanju, 1,1 milijarda živi u neformalnim naseljima i slamovima, a preko 300 milijuna su beskućnici.

Iako je priznato kao ljudsko pravo, pravo na odgovarajuće stanovanje ostaje uglavnom neispunjeno, utječući na pojedince, zajednice i društva u njihovoj samoj srži. S obzirom na razmjere ove krize, digitalno omogućena rješenja ključna su za postizanje utjecaja na velikoj skali prema promicanju pristupa stanovanju, zemljištu i osnovnim uslugama diljem svijeta. To je također u skladu s obvezom svjetskih čelnika u Paktu za budućnost da osiguraju pristup svima na odgovarajuće, sigurno i pristupačno stanovanje.

UN-Habitatov novi strateški plan za razdoblje 2026.-2029., koji ima središnji fokus na stanovanje, zemljište i osnovne usluge, također će poslužiti kao glavno sredstvo za napredak prema odgovarajućem stanovanju i održivoj urbanizaciji diljem svijeta. Temelji se na razumijevanju da neuspjeh u osiguravanju odgovarajućeg stanovanja i pravovremenom rješavanju problema neformalnih naselja i sirotinjskih četvrti ima kaskadne negativne učinke koji potkopavaju održivi razvoj i pogoršavaju postojeće nejednakosti. Provedbom ovog plana, UN-Habitat nastoji postići učinak rješavanjem globalne stambene krize uz druge goruće izazove, uključujući siromaštvo, klimatske promjene i humanitarne krize.

Izvor: urbanoctober.unhabitat.org/wcd

Plastika na groblju, cvijeće i lampaši – neekološka i nefunkcionalna, bez smisla?!

plastika na groblju

U svakom boljem marketu u ponudi je i plastično/umjetno cvijeće. Ono je tamo u prolazu, kao što će u prolazu dotaknuti i groblje i onda otići nigdje, na otpad. Što mislite – kud idu sve te gomile cvijeća i lampaša od plastike nakon „odrađenog“ posla. Najvećim dijelom završe negdje nigdje, jer se i najveći dio te plastike ne oporabi. A iskreno, ako baš hoćete, – i svaki čin reciklaže zapravo je još jedan čin prljanja i sakaćenja Zemlje. Razdvajanje otpada, prikupljanje odvojenog otpada, transport, skladištenje, proces oporabe u tvornici… sve to traži energiju, sirovine, rad i energiju.

Samo jednostavniji i skromniji život je izlaz iz ovog našeg mučnog!

Praksu postavljanja plastičnog svijeća uz grobove teško je više pravdati. Zavređuje preispitivanje, što (kako je i sa mnogočim drugim), zasad ne ide… jer priječi ga ona starinska nedodirljivost „narodnih običaja“, „sveta“ pravila, a i komod, društvene rutine.

Sad, kada su promjene klime i klimatske nepogode postale stvarnost,… suše, poplave, topljenje ledenjaka … uništavanje imovine i ubijanje ljudi toliki… pomanjkanje vode i hrane… treba se početi preispitivati u svakom svom ljudskom djeliću!

Dobar izbor plastike u svakom boljem marketu
***

Sa žalošću ispraćamo naše bliske na groblja. S pijetetom se odnosimo prema uspomeni, obilazimo mjesta počinka. Izražavamo duboke osjećaje, ljubav, tugu, poštovanje, nedostajanje… ostavljajući uz humak neko cvijeće, šareno, ali… Ono ne potječe iz vrta, polja, šumice, kako je prije sto godina bilo. Od 60-ih godina 20. st. umjesto toga na groblja nosimo plastične tvorevine. Da su čim veće i upadljivije, kao da se pravdamo ako takve nisu … dodvoravajući se nečem i nekom, društvu. I palimo plastične lampaše da tinjaju dugo dulje za nama nakon našeg odlaska kući.

Vrši li ta plastika neku funkcija na groblju? Barem neku? Onima kojih više nema ne znači ništa!!! Zemlji i nebu šteti. Treba nama, živom čovjeku – poradi naše psihološke dobrobiti, umirenja. Izvršili smo ono „što je red“ – posjetili groblja i mirni smo. A možemo li hodati mirno ostavljajući za sobom u daljini siluetu groblja? Eko-nered na groblju još je veći!

***

Što će biti s našim mladima?! Gostoljubivost ove Zemlje, da li će i njih ona dočekati širinom otvorenog zagrljaja? Ili kaznom za djela očeva i djedova?

Dođemo na groblje, do nekog svoga… Žalimo za generacijom koja odlazi, ugrožavajući pri tome generacije nakon.

***

Može i drugačije.

Trebamo pred sobom biti čisti, uspravni.

Ako treba zatitrati taj neki plamičak uz naš posjet, kao metafora treperenja jednog bivšeg srca, donesimo onu najmanju svijeću, dušicu. Ponesimo sa sobom jedan mali svijet, ali pravi. Ili ništa. Dođemo na groblje – odstojimo, zastanemo, ostanemo, popričamo sa sjećanjima, s njima.

Homo sapiens, te latinske riječi znače – razuman čovjek.

Na grob naših roditelja nikad nismo ponijeli ništa od plastike. Tako je 13 godina. Grančicu lovora, cvijet badema, nešto livadno i poljsko, sitno… to da. To bi se mami i tati svidjelo, da vide. I ono kad u primjerenoj posudi zasadimo neku otpornu trajnicu, cvjetonošicu.

***

Novi se izazovi valjaju prema suvremenom čovjeku. Izazovi koje donose i zahtjeve za manje resursa iz okruženja, manje zagađenja svega svojim suvremenim životom. Život s manje troška. Novi su izazovi jednostavnijeg života.

Svakoga se ovo tiče. I svaka tema danas je važna.

Na svemirskom brodu zvanom Zemlja nema kapetana i posade – svi smo kapetani!

Goran Tudor
DOBRA HRVATSKA
Rujna, 2024.

Ljetno i zimsko računanje vremena – Kada će Europa stati na kraj pomicanju satova?

zimsko računanje vremena
Foto: asier_relampagoestudio / Freepik

Ove 2026. godine ljetno računanje vremena počinje 29. ožujka u dva sata ujutro. Kazaljke se pomiču za jedan sat unaprijed pa dva sata postaje tri sata ujutro.

Ljetno računanje vremena trajat će sve do 25. listopada kada se kazaljke pomiču za jedan sat unatrag pa tri sata ujutro postaje dva sata ujutro. Tada počinje zimsko računanje vremena.

Vlada RH je Uredbom o ljetnom računanju vremena odredila ljetno i zimsko računanje vremena do 2026. godine. U pravilu promjena se uvijek događa posljednje nedjelje u ožujku, odnosno posljednje nedjelje u listopadu. Prema tome slijedeće 2027. godine ljetno računanje vremena u Europi počinje 28. ožujka, a završava 31. listopada.

Međutim svake godine najavljuje se da je to jedno od zadnjih pomicanja sata jer se očekuje skoro ukidanje ove prakse.

Europa je još 2019. izglasala ukidanje pomicanja satova

Podsjetimo se, zastupnici Europske unije izglasali su 2019. godine ukidanje promjene vremena u svim zemljama EU-a. Od tada redovito čujemo da bi svaki prelazak na ljetno ili zimsko računanje vremena mogao biti i posljednji.

Još u rujnu 2018. Europska komisija je predložila suspenziju ove polugodišnje promjene vremena jednom zauvijek 2021. godine. Za njeno ukidanje glasalo je čak 84% Europljana. Međutim, Europska komisija prepustila je svakoj članici na volju hoće li zadržati zimsko ili ljetno računanje vremena. Svaka država članica tada je morala donijeti svoju odluku do 1. travnja 2020. Međutim, zbog krize izazvane Covidom-19, to pitanje ostaje neriješeno. Tako je ukidanje promjene vremena, izvorno planirano za 2021., “na čekanju do daljnjeg”.

Što je to ljetno računanje vremena?

Ljetno računanje vremena (engl. DST – Daylight saving time) praksa je pomicanja satova jedan sat unaprijed u odnosu na standardno vrijeme i to tijekom ljetnih mjeseci. U jesen se satovi ponovo vraćaju na standardno vrijeme. Praksa je uvedena kako bi se bolje iskoristilo prirodno dnevno svjetlo. Ljetno računanje vremena odnosi se uglavnom na umjereni zemljopisni pojas. U tropskom pojasu razdoblje dnevnog svjetla ne mijenja se kroz godinu toliko da bi opravdalo promjenu računanja vremena.

Ljetno računanje vremena sada se koristi u više od 70 zemalja diljem svijeta i obuhvaća više od jedne milijarde ljudi svake godine. Datum početka i završetka razlikuje se od zemlje do zemlje.

Zamisao o ljetnom računanju vremena prvi je put ostvarena u Njemačkoj i Austro-Ugarskoj za Prvog svjetskog rata, od 30. travnja do 1. listopada 1916. godine. U roku od nekoliko tjedana, Velika Britanija, Francuska i mnoge druge zemlje slijedile su tu ideju. Većina ih se vratila na standardno vrijeme nakon Prvog svjetskog rata. S početkom II svjetskog rata i ljetno računanje vremena ponovo se vratilo u veći dio Europe da bi opet bilo ukinuto po okončanju rata. Ponovno je uvedeno 1970-ih zbog naftnog šoka, u nastojanju da se smanji potreba za umjetnim svjetlom, a time i potrošnja energije.

Na Hrvatskom tlu se ljetno računanje vremena prvi put koristilo od 1916. do 1918., za vrijeme austrougarske vladavine, potom za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, te za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske od 1941. do 1945. godine. Od 1983. godine u Jugoslaviji, pa tako i u Hrvatskoj, ponovno je uvedeno ljetno računanje vremena, a Hrvatska je tu praksu nastavila i nakon osamostaljenja.

Prednosti i mane ljetnog računanja vremena

Ljetno računanje vremena primarno je uvedeno radi štednje energije. No brojne studije pokazuju da u modernom društvu ono ima zanemariv utjecaj na potrošnju energije. Dijelom zahvaljujući napretku tehnologije. S druge strane sve je više dokaza da ljetno računanje vremena ima negativne učinke na zdravlje.

Prednosti ljetnog računanja vremena:

  • Dulje trajanje dana promiče sigurnost:
    – dulji dnevni sati čine vožnju sigurnijom, smanjuju stope prometnih nesreća i rizik od udara automobila u pješake,
    – ekonomisti Jennifer Doleac i Nicholas Sanders otkrili su da se pljačke ukupno smanjuju za oko 7%, a u večernjim satima za 27%.
  • Dulji dani dobri su za gospodarstvo i turizam:
    – više ljudi u kupovini nakon posla dovodi do povećanja maloprodaje. Potrošnja raste tijekom ljetnog računanja vremena, što daje poticaj gospodarstvu,
    – više dnevnog svjetla u večernjim satima povećava vjerojatnost da će ljudi posjećivati ​​parkove i druge atrakcije,
    – smatra se da ljetno računanje vremena može produžiti proljetnu i jesensku sezonu za turističku industriju
  • Dulji dani promoviraju aktivan stil života – oko 3% je više ljudi koji se rekreiraju na otvorenom, a manje gledaju televiziju u zatvorenom prostoru…

Negativnosti ljetnog računanja vremena:

  • Ljetno računanje vremena je loše za zdravlje – protivi se prirodnom cirkadijalnom ritmu osobe i ima negativne posljedice za zdravlje. Na primjer, ima više srčanih udara i probavnih i imunoloških bolesti u tjednu nakon prijelaza na ljetno računanje vremena. Dugoročni zdravstveni učinci uključuju depresiju, usporeni metabolizam, debljanje i cluster glavobolje.
  • Ljetno računanje vremena smanjuje produktivnost – u tjednu nakon prelaska na ljetno računanje vremena bilježi se smanjena produktivnost.
  • Ljetno računanje vremena je skupo:
    – u SAD su utvrdili da pomicanje kazaljki unaprijed ima ukupni trošak za američko gospodarstvo od 434 milijuna dolara na nacionalnoj razini, uključujući zdravstvene probleme, smanjenu produktivnost i ozljede na radnom mjestu;
    – Udruga zračnog prometa procijenila je da je ljetno računanje vremena koštalo zrakoplovnu industriju 147 milijuna dolara u 2007. godini zahvaljujući pobrkanim vremenskim rasporedima sa zemljama koje ne sudjeluju u promjeni vremena.

Za više informacija pogledajte i brošuru s odgovorima na pitanja oko promjene vremena koju je izradila Barcelonska inicijativa za korištenje vremena.

Zimsko računanje vremena u Europi

Zimsko računanje vremena u stvari znači povratak na standardno vrijeme. No što to zapravo znači? Logično, vrijeme bi trebalo biti postavljeno na temelju meridijana kako bi čim bolje bilo usklađeno sa Suncem. Geografski se podne definira kao vrijeme kada je Sunce na najvišoj točki iznad horizonta, tj. kad zenit Sunca prolazi kroz meridijan određenog mjesta. Ujedinjeno Kraljevstvo i Maroko su, na primjer, poravnati, ali su europske zemlje geografski između njih na istim meridijanima, uključujući Francusku, Njemačku i Beneluks, sat vremena ispred.

Ova anomalija datira iz Drugog svjetskog rata. Kada su nacističke trupe napale Nizozemsku, Belgiju i Francusku, zahtijevale su da se prebace na njemačko vrijeme. Španjolski diktator Francisco Franco u međuvremenu je svoju zemlju uskladio s njemačkim vremenom po dogovoru s Hitlerom. Nakon poraza nacističke Njemačke povratak tih zemalja u prijašnje vremenske zone smatrao se previše ometajućim. Tako sad u Europi imamo sljedeće vremenske zone:

Europske vremenske zone
svijetlo plavo Zapadnoeuropsko vrijeme (UTC; bez prelaska na ljetno vrijeme).
plavo Zapadnoeuropsko vrijeme (UTC; UTC+1 ljeti).
crveno Srednjoeuropsko vrijeme (UTC+1; UTC+2 ljeti).
žuto Kaliningradsko ljetno vrijeme (UTC+2)
tamno žuto Istočnoeuropsko vrijeme (UTC+2; UTC+3 ljeti).
svijetlo zeleno Moskovsko ljetno vrijeme (UTC+3)

Vrijeme je za promjenu?

Nastavno na odluku EU o ukidanju promjene vremena iz 2019. sve zemlje unije moraju uskladiti svoj izbor zakonskog vremena, kako bi se izbjegle pretjerano restriktivne vremenske razlike. No da bi 27-orica postigli dogovor, moraju se voditi dugotrajne rasprave. Tim više što se neke južne zemlje ne slažu s tim da se ukine ova promjena vremena.

Barcelonska inicijativa za korištenje vremena osmislila je svoj prijedlog prema kojem bi se europske zemlje podijelile u četiri različite vremenske zone, uglavnom na temelju svog geograskog položaja i trenutnog standardnog tj. zimskog vremena.

Preporučene vremenske zone za europski kontinent prema Barcelonskoj inicijativi za korištenje vremena:
zeleno – Zapadnoeuropsko vrijeme
plavo – Srednjoeuropsko vrijeme
crveno – Istočnoeuropsko vrijeme
žuto – Azorska vremenska zona

I sad se ponovno vraćamo na pitanje kada će Europa stati na kraj pomicanju satova? Kako bi se rasprave nastavile, tu temu treba staviti na dnevni red zemlja koja predsjeda rotirajuće predsjedateljstvo Europskog vijeća.

Inicijativa za korištenje vremena započinje proces konzultacija s ključnim europskim dionicima kako bi potvrdila potrebu da se pravo na vrijeme stavi na europski dnevni red i provede prijedlog o prestanku pomicanja sata u Europskoj uniji, koji je izradila skupina međunarodnih stručnjaka i predstavila ga u listopadu 2022.

Zadnji put se o ovoj temi raspravljalo tijekom finskog predsjedanja u drugoj polovici 2019. Kad će ova tema ponovno na dnevni red još nije poznato. Ono što se zna je da će vjerojatno biti potrebno razdoblje od jedne do dvije godine nakon sporazuma do primjene. Prije svega kako bi se osiguralo da prijevozne usluge, uključujući vlakove i letove, mogu prilagoditi svoj raspored.

I tako do daljnjeg ostaje sve po starom…

DOBRA HRVATSKA

Dan Ujedinjenih naroda 2025. obilježava 80. obljetnicu UN-a: Gradimo našu budućnost zajedno

Dan Ujedinjenih naroda 2025
Foto: s lijeva na desno - ©WHO/Daniel Hodgson, ©UN Photo/Marco Dormino, ©UNICEF/Aliaga Ticona, ©WFP/Arete/Fredrik Lerneryd, ©UN Photo/Martine Perret.

Dan Ujedinjenih naroda, 24. listopada, obilježava obljetnicu stupanja na snagu Povelje UN-a 1945. godine. Ratifikacijom ovog osnivačkog dokumenta Ujedinjeni narodi su službeno osnovani prije 80 godina.

Unatoč svim prijeporima i manjkavostima ne postoji nijedna druga globalna organizacija s legitimnošću, okupljajućom moći i normativnim utjecajem Ujedinjenih naroda. Nijedna druga globalna organizacija ne daje nadu tolikom broju ljudi za bolji svijet i ne može ostvariti željenu budućnost. A danas je hitnost da se sve zemlje ujedine, kako bi ispunile obećanje ujedinjenih nacija, rijetko bila veća. 

Osamdeset godina nakon osnutka, Ujedinjeni narodi suočavaju se s novim izazovima. Organizacija radi na načinima prilagodbe i jačanja. S Agendom 2030, Paktom za budućnost i inicijativom UN80, UN želi obnoviti temelje međunarodne suradnje i osigurati mogućnost djelovanja u korist ljudi diljem svijeta.

Dan UN-a, koji se obilježava svake godine, nudi priliku za proširenje zajedničkog programa i ponovno potvrđivanje ciljeva i načela Povelje UN-a koja su svijet vodila posljednjih 80 godina. Promicanjem mira, ljudskih prava i društvenog napretka, uključujući pristup zdravstvenoj skrbi i obrazovanju, Ujedinjeni narodi poboljšali su živote ljudi diljem svijeta, stvarajući bolji životni standard za sve.

UN je neophodan za svjetski mir, pravdu i jednakost

UN trenutno raspoređuje desetke tisuća mirovnih snaga u 11 operacija kako bi pomogao zemljama da se snađu na teškom putu od sukoba do mira. Omogućio je usvajanje gotovo 30 ugovora o razoružanju i osigurao uništenje preko 55 milijuna nagaznih mina. UN ostaje ključno, jedinstveno mjesto susreta za unapređenje mira, održivog razvoja i ljudskih prava.

UN radi na tome da pomogne zemljama da okončaju užase sukoba i stvore održivi mir. Zalaže se za pravdu i poštivanje ljudskih prava. Dokumentira kršenja ljudskih prava diljem svijeta, zalaže se za snažnu zaštitu ljudskih prava, potiče poštivanje međunarodnih zakona i standarda te podržava vlade u njihovim reformskim naporima kroz rad u više od 90 zemalja.

UN doprinosi globalnom prosperitetu i održivosti

UN pomaže i štiti više od 100 milijuna ljudi svake godine putem humanitarnih programa. UN ima legitimitet, znanje, vještine i logističke kapacitete za postizanje rezultata na načine na koje nijedna druga organizacija ne može. Zajedno sa svojim specijaliziranim agencijama bori se protiv siromaštva, gladi i bolesti te pruža humanitarnu pomoć u hitnim slučajevima i krizama.

Tijekom posljednjih osam desetljeća, zdravstvene agencije UN-a uvelike su smanjile smrtnost djece i majki, spasile milijune života imunizacijom te spriječile i kontrolirale širenje smrtonosnih bolesti poput malarije, tuberkuloze i HIV-a/AIDS-a.

UN podržava zemlje u razvoju njihovih gospodarskih i društvenih resursa, istovremeno postavljajući standarde za održivost.

Izvor: UN

Rekordan porast CO2 u atmosferi

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) bilježi rekordan porast CO2 u atmosferi tijekom 2024. Koncentracija klimatski štetnog CO2 u atmosferi dosegla je novi maksimum. Povećanje u 2024. bilo je najoštrije ikad – uzrokovano, između ostalog, brojnim šumskim požarima. Sustav se urušava.

Prema novom Biltenu o stakleničkim plinovima WMO-a, objavljenom 15. listopada 2025., atmosferske razine tri glavna staklenička plina – ugljikovog dioksida, metana i dušikovog oksida – dosegle su nove rekordne razine u 2024. godini.

Staklenički plinovi u atmosferi zadržavaju infracrveno zračenje Zemlje, održavajući je toplom, što je poznato kao efekt staklenika. Emisije stakleničkih plinova iz ljudskih aktivnosti dale su najveći doprinos globalnom zagrijavanju.

Postoje dva efekta stakleničkih plinova – prirodni i pojačani.
  • Prirodni efekt staklenika uzrokovan je prirodnim količinama stakleničkih plinova i ključan je za život na Zemlji. Kad ne bi bilo prirodnog efekta staklenika, površina Zemlje bila bi otprilike 33°C hladnija.
  • Pojačani efekt staklenika odnosi se na dodatno radijacijsko djelovanje koje proizlazi iz povećanih koncentracija stakleničkih plinova uzrokovanih ljudskim aktivnostima.

Glavni staklenički plinovi s rastućim atmosferskim koncentracijama su ugljikov dioksid (CO2), metan (CH4), dušikov oksid (N2O), hidroklorofluorougljici (HCFC), hidrofluorougljici (HFC). Zbog dugog životnog vijeka glavnih stakleničkih plinova, oni se akumuliraju u atmosferi.

Emisije iz ljudskih aktivnosti potiču pojačani efekt staklenika i uzrokuju klimatske promjene. Svijet se sada zagrijava brže nego ikad u zabilježenoj povijesti. Ova promjena kemijskog sastava atmosfere dovodi do promjena vremenskih obrazaca i prirodnih neravnoteža. To predstavlja ogroman rizik za ljude i sav život na Zemlji.

Godišnji porast CO2 utrostručio se od 1960-ih

Stope rasta CO2 utrostručile su se od 1960-ih. Ubrzale su se s prosječnog godišnjeg povećanja od 0,8 ppm godišnje na 2,4 ppm godišnje u desetljeću od 2011. do 2020. Od 2023. do 2024. globalna prosječna koncentracija CO2 porasla je za 3,5 ppm. To je najveći porast od početka modernih mjerenja 1957. godine. Koncentracije metana i dušikovog oksida – drugog i trećeg najvažnijeg dugovječnog stakleničkog plina povezanog s ljudskim aktivnostima – također su porasle na rekordne razine.

WMO bilten o stakleničkim plinovima 2025
Graf a) i b): Globalno prosječna koncentracija CO2 (a) i njezina stopa rasta (b) od 1984. do 2024. Povećanja u uzastopnim godišnjim srednjim vrijednostima prikazana su kao zasjenjeni stupci u (b). Crvena linija u (a) predstavlja mjesečnu srednju vrijednost bez sezonskih varijacija; plave točke i plava linija u (a) prikazuju mjesečne prosjeke. Za ovu analizu korištena su opažanja sa 179 postaja.

Otprilike polovica ukupnog CO2 koji se emitira svake godine ostaje u atmosferi, a ostatak apsorbiraju Zemljini kopneni ekosustavi i oceani. Međutim, ovo skladištenje nije trajno. Kako globalna temperatura raste, oceani apsorbiraju manje CO2 zbog smanjene topljivosti na višim temperaturama, dok su kopneni ponori pogođeni na više načina, uključujući mogućnost dugotrajnije suše.

Začarani krug klimatskih promjena

Vjerojatni razlog rekordnog rasta između 2023. i 2024. bio je veliki doprinos emisija šumskih požara i smanjena apsorpcija CO2 od strane kopna i oceana u 2024. – najtoplijoj godini u povijesti mjerenja, s jakim El Niñom.

Učinkovitost ponora ugljika na kopnu smanjuje se zbog sve učestalije pojave suše i šumskih požara – kao što je bio slučaj s iznimnom sušom i požarima u Amazoni i južnoj Africi 2024. godine.

Današnje emisije CO2 u atmosferu ne utječu samo na globalnu klimu danas, već će to činiti još stotinama godina zbog njegovog dugog životnog vijeka u atmosferi.

Svjetska meteorološka organizacija upozorava na začarani krug. Toplina pohranjena u CO2 i drugim stakleničkim plinovima ubrzava klimatske promjene i dovodi do ekstremnih vremenskih uvjeta, čiji učinci zauzvrat potiču globalno zatopljenje.

Izvor: WMO

Međunarodni dan borbe protiv siromaštva 2025.: Podrška obiteljima

Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti 2025
Foto: © United Nations/Blossom Srl

Međunarodni dan borbe protiv siromaštva se obilježava svake godine 17. listopada. Posvećen je podizanju svijesti o stalnim izazovima siromaštva diljem svijeta.

Ovaj dan priznaje hrabrost i otpornost onih koji žive u ekstremnom siromaštvu. Poziva na djelovanje za rješavanje temeljnih uzroka nejednakosti. Ustanovljen je od strane Ujedinjenih naroda 1992. godine. Nadovezuje se na nasljeđe oca Josepha Wresinskog, osnivača Međunarodnog pokreta ATD Četvrti svijet, koji je prvi put obilježio ovaj dan 1987. godine u Parizu.

Prvo obilježavanje, poznato kao “Svjetski dan borbe protiv siromaštva”, održano je 17. listopada 1987. u Trocadéru u Parizu. Tada se okupilo 100 000 ljudi kako bi odali počast žrtvama siromaštva, gladi i nasilja. Na tom mjestu danas stoji spomen-kamen s ugraviranom snažnom izjavom Wresinskog: “Gdje god su muškarci i žene osuđeni na život u ekstremnom siromaštvu, krše se ljudska prava.”

Temeljna misija obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva je stvaranje prostora za dijalog između pojedinaca koji žive u siromaštvu i šire zajednice. Pojačavanjem glasova marginaliziranih, nastoji se osigurati da se njihove borbe prepoznaju i da njihovi uvidi oblikuju politike. Svake godine Međunarodni odbor za 17. listopada odabire temu u suradnji s pojedincima koji su iskusili siromaštvo, potičući participativan pristup zagovaranju.

Siromaštvo nije samo ekonomsko nego i moralno pitanje

Međunarodni dan borbe protiv siromaštva naglašava da je iskorjenjivanje siromaštva pitanje dostojanstva, pravde i pripadnosti, a ne samo prihoda.

  • Preko 690 milijuna ljudi živi u ekstremnom siromaštvu (manje od 2,15 dolara dnevno), a gotovo polovica svijeta živi ispod 6,85 dolara dnevno, ostavljajući mnoge samo jedan šok udaljenima od teškoća.
  • Siromaštvo je dinamično: kućanstva se često sele u siromaštvo i iz njega, mnogi bijegovi su privremeni, a sprječavanje ljudi da padnu u siromaštvo jednako je važno kao i izvlačenje iz njega.
  • Oko 1,1 milijardi ljudi suočava se s akutnim višedimenzionalnim siromaštvom, doživljavajući preklapajuće deprivacije u zdravstvu, obrazovanju i životnom standardu; razlike unutar zemalja mogu premašiti razlike između zemalja.
  • Klimatski šokovi najteže pogađaju siromašne: najsiromašnija polovica svijeta doprinosi malom udjelu emisija, ali snosi veliki udio gubitaka prihoda zbog klimatskih opasnosti.
  • Sukob produbljuje siromaštvo: udio ljudi u ekstremnom siromaštvu koji žive u nestabilnim i sukobima pogođenim okruženjima naglo je porastao, a velike populacije redovito su izložene nasilju i nestabilnosti.

izvor: Svjetsko socijalno izvješće 2025.

Ukidanje društvenog i institucionalnog zlostavljanja osiguravanjem poštovanja i učinkovite podrške obiteljima

Ovogodišnja tema usmjerena je na okončanje društvenog i institucionalnog zlostavljanja osiguravanjem poštovanja i učinkovite podrške obiteljima. Cilj je najudaljenije staviti na prvo mjesto i izgraditi institucije koje pomažu obiteljima da ostanu zajedno, napreduju i oblikuju vlastitu budućnost.

Obitelji u siromaštvu često se suočavaju sa stigmom i kažnjavajućim praksama. I to na mjestima koja su namijenjena pomoći: školama, klinikama, uredima za socijalnu skrb i sustavima zaštite djece. Samohrane majke, autohtone obitelji i povijesno diskriminirane skupine prijavljuju osudu i kontrolu. To narušava povjerenje i sposobnost djelovanja, a ponekad kulminira razdvajanjem obitelji s trajnom emocionalnom i socijalnom štetom za djecu i roditelje.

Za promjenu kursa, tema Dana potiče tri promjene:

  1. Od kontrole do skrbi: Osmislite usluge koje počinju s povjerenjem. Smanjite kaznene uvjete, pojednostavite dokumentaciju i dajte prioritet interakcijama usmjerenim na osobu koje su pune poštovanja.
  2. Od nadzora do podrške: Preusmjeriti ulaganja s praćenja i uklanjanja prema uslugama koje jačaju obitelj: potpora prihodima, kvalitetna skrb o djeci, odgovarajući smještaj, skrb za mentalno zdravlje, podrška roditeljstvu i pristup pravdi.
  3. Od vrha prema dolje do zajednički stvorenih rješenja: Uključite obitelji koje žive u siromaštvu u svakoj fazi – procjenu, dizajn, proračun, provedbu i evaluaciju – kako bi politike odražavale stvarne potrebe i ograničenja.

Podržavanje obitelji unapređuje više ciljeva održivog razvoja kroz koherentne, zajednički provedene politike u području socijalne zaštite, obrazovanja, zdravstva, stanovanja i zapošljavanja. Razvoj usmjerenim na ljude dobiva na zamahu uoči Drugog svjetskog summita o socijalnom razvoju u Dohi (4. – 6. studenog 2025.). Ovaj program prevodi obveze u konkretne, mjerljive promjene poštovanjem, zaštitom i podrškom obiteljima.

Za više informacija pročitajte Konceptualnu notu od 17. listopada 2025.

Provjerite ima li u vašoj blizini neki događaj 17. listopada ili pogledajte događaj u UN-u.

Izvor: UN

Svjetski dan hrane 2025. i 80. obljetnica FAO-a

Svjetski dan hrane 2025

Svjetski dan hrane se obilježava svake godine 16. listopada s ciljem podizanja svijest o globalnoj nesigurnosti hrane i pothranjenosti. Ove se godine na taj dan obilježava i 80. obljetnica Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) specijalizirane agencije Ujedinjenih naroda koja predvodi međunarodne napore za borbu protiv gladi.

Cilj djelovanja FAO-a je postići sigurnost hrane za sve i osigurati da ljudi imaju redovit pristup dovoljnoj količini visokokvalitetne hrane kako bi vodili aktivan i zdrav život. Sa 195 članica – 194 zemlje i Europskom unijom, FAO djeluje u preko 130 zemalja diljem svijeta.

Posebno je to važno danas kada se poljoprivredno-prehrambeni sustavi suočavaju s neviđenim izazovima. Sukobi, utjecaji ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja, ekonomski šokovi i rastuća nejednakost vrše sve veći pritisak na zemlju koju obrađujemo, vodu o kojoj ovisimo i bioraznolikost koja podržava život. Lanci opskrbe ostaju krhki, a učinci poremećaja osjećaju se u domovima, na tržnicama i poljima diljem svijeta.

Rukom pod ruku za bolju hranu i bolju budućnost

Stoga ovogodišnji Svjetski dan hrane poziva na globalnu suradnju u stvaranju mirne, održive, prosperitetne i prehrambeno sigurne budućnosti. Zajedničkim radom, među vladama, organizacijama, sektorima i zajednicama, može se transformirati poljoprivredno-prehrambene sustave kako bi se osiguralo da svi imaju pristup zdravoj prehrani, živeći u skladu s planetom.

Način na koji proizvodimo i konzumiramo hranu duboko je povezan s našim okolišem. Iako je hrana, naravno, u središtu 2. cilja održivog razvoja, ona je također važna komponenta za postizanje svih ciljeva održivog razvoja. Transformacija naših prehrambenih sustava ključna je za rješavanje trostruke planetarne krize gubitka bioraznolikosti, klimatskih promjena i onečišćenja s kojom se danas suočavamo.

Ozbiljnost problema nesigurnosti opskrbe hranom je ogromna. Procjenjuje se da danas 673 milijuna ljudi gladuje. S druge strane istovremeno raste razina pretilosti i količine bačene hrane što ukazuje na sustav izvan ravnoteže. Obilje i nedostatak koegzistiraju, često tik jedno uz drugo.

Treba istaknuti i kako su poljoprivredno-prehrambeni sustavi također glavni izvor emisija stakleničkih plinova. Ipak, oni nude stvarni potencijal za smanjenje tih emisija kroz način na koji se hrana uzgaja, bere i dijeli.

FAO slavi 80. godišnjicu  #FAO80

Osamdeseta obljetnica FAO-a pokreće val slavlja diljem svijeta, a svaka regija donosi svoje priče, postignuća i duh ovom povijesnom prekretnici. Od povijesnih izložbi u Africi koje ističu desetljeća partnerstva u sigurnosti hrane i ruralnom razvoju, do sadnje 80 hektara šume u Kirgistanu u čast ekološke održivosti, te Latinske Amerike i Kariba koji se osvrću na naslijeđe kolektivne akcije za transformaciju, svaka inicijativa promatra FAO-ov rad s partnerima kako bi se postigla bolja proizvodnja, bolja prehrana, bolji okoliš i bolji život za sve. 

Zadovoljavanje potreba rastuće globalne populacije zahtijeva timski rad – preko granica, sektora i generacija.

Izvor: FAO 

Međunarodni dan e-otpada 2025.: Reciklirajte svoj elektronički otpad – to je ključno!

Međunarodni dan e-otpada 2025
Foto: weee-forum.org

Međunarodni dan e-otpada obilježava se svake godine 14. listopada. Prilika je to za razmišljanje o utjecajima elektroničkog otpada i potrebnim akcijama za poboljšanje kružnosti elektroničkih proizvoda. ​​​​​

Međunarodni dan elektroničkog otpada osmislio je 2018. godine WEEE Forum kako bi podigao javni profil recikliranja otpadne električne i elektroničke opreme i potaknuo potrošače na recikliranje.

O elektroničkom otpadu

Prema Općem monitoru e-otpada UN-a, u 2022. godini globalno je generirano 62 milijarde kg elektroničkog otpada. To je 1,55 milijuna kamiona punih elektroničkog otpada poredanih duž Zemljinog ekvatora. Očekuje se da će količina e-otpada porasti na 82 milijarde kg do 2030. godine. Trenutno, količina elektroničkog otpada raste pet puta brže od formalnih stopa prikupljanja recikliranja od 2010. godine.

Međunarodna telekomunikacijska unija (ITU) također navodi da je elektronički otpad jedan od najvećih i najsloženijih tokova otpada na svijetu. Elektronički otpad sadrži vrijedne materijale, ali i opasne toksine. Zbog toga je učinkovita oporaba materijala i sigurno recikliranje elektroničkog otpada izuzetno važno. Kako za ekonomsku vrijednost tako i za okoliš te ljudsko zdravlje. Razlika u količini proizvedenog elektroničkog otpada i količini elektroničkog otpada koji se pravilno reciklira odražava hitnu potrebu da se svi dionici pozabave ovim problemom.

Reciklirajte svoj elektronički otpad – to je ključno!

Kako potražnja za pametnim telefonima, električnim vozilima, solarnim panelima i drugom tehnologijom nastavlja rasti, raste i potreba za materijalima koji im omogućuju rad. Ove godine Međunarodni dan e-otpada stavlja u središte pozornosti ključne sirovine (CRM). To su elementi koji se iskopavaju u samo nekoliko zemalja i koji su ključni za poticanje zelene i digitalne tranzicije!

Geopolitika naglašava koliko su ovi materijali važni. No mnogo ljudi još nije svjesno da se ti elementi mogu dobiti iz nekorištenih ili pokvarenih elektroničkih proizvoda koji zatrpavaju njihove ladice i tavane. Zato će se 8. izdanje Međunarodnog dana elektroničkog otpada (#ewasteday) usredotočiti na podizanje svijesti o toj činjenici.

Međunarodni dan e-otpada 2025.

U Europi, nedavni Zakon o CRM-u postavlja ambiciozne ciljeve. Do 2030. godine 10% godišnje potrošnje CRM-a trebalo bi se nabavljati domaće, 40% bi se trebalo prerađivati ​​unutar EU, a 25% bi trebalo dolaziti iz recikliranja. Ovaj posljednji cilj ne može se postići bez većih količina prikupljenog elektroničkog otpada i razvoja specijaliziranije tehnologije.

Potaknuti ovim zakonodavstvom, trenutno se razvijaju nove inovativne tehnologije koje omogućuju učinkovito recikliranje CRM-ova, koji su dostupni samo u vrlo malim količinama u rabljenoj elektroničkoj opremi i zahtijevaju vrlo složen tretman. Međutim, dobro funkcionirajući procesi postoje već dugi niz godina za materijale poput bakra ili aluminija.

Nedavna studija koju je proveo TNO pokazuje da bi selektivno oporabljanje CRM-ova iz elektroničkog otpada moglo doprinijeti s do 31% trenutne potražnje za CRM-ovima u EU. Međutim, fokus zakonodavstva o WEEE-u temeljen na težini ne stvara poticaje za oporabu tih materijala. Trenutni sustavi daju prednost volumenu nad vrijednošću. Druga izvješća, poput nedavno objavljene studije Deloittea, također inzistiraju na promjenama ove Direktive kako bi se omogućili kružniji pristupi.

Što se može učiniti?

Zakonodavstvo i tehnologija neće biti od velike pomoći, osim ako potrošači ne poduzmu ključni korak i ne odnesu svoje električne uređaje na za to predviđena mjesta za prikupljanje. Studija WEEE Foruma i UNITAR-a pokazala je da kućanstva posjeduju u prosjeku 74 EE uređaja (isključujući žarulje i rasvjetna tijela), od kojih je 61 uređaj u upotrebi, devet je uskladišteno, ali je u ispravnom stanju, a četiri su uskladištena i ne rade. Ukupna masa predmeta u kućanstvima iznosi 90 milijuna tona (Mt), od čega je 7 Mt uskladišteno i u ispravnom stanju, a 3 Mt je uskladišteno i pokvareno.

Većina ljudi ima stare telefone, prijenosna računala, punjače ili druge elektroničke uređaje, čak i e-cigarete, zaboravljene u ladicama. Vraćanjem ovih predmeta putem službenih kanala za prikupljanje, potrošači igraju izravnu ulogu u održavanju ključnih resursa u toku i podržavanju kružnog gospodarstva. Organizatori Međunarodnog dana e-otpada pružit će smjernice, alate i lokalne događaje kako bi pomogli građanima da donesu informirane odluke i odgovorno odlože svoje električne uređaje. 

E-waste Challenge serija webinara
E-waste Challenge serija webinara

Kako bi svima pružili alate za učenje o smanjenju elektroničkog otpada koji stvaramo i uvidjeli prilike koje donosi pametno gospodarenje elektroničkim otpadom, Baselska, Rotterdamska i Stockholmska konvencija; EIT RawMaterials; Sveučilište u Leuvenu (KU Leuven, Belgija); Svjetska zdravstvena organizacija; Međunarodna telekomunikacijska unija; i Svjetski forum za resurse pokreću treće izdanje MOOC-a E-waste Challenge. Serija webinara koja traje pet tjedana i pruža angažman, raspravu i uvid u stvarnom vremenu s vodećim stručnjacima i kolegama učenicima usredotočit će se na ključni aspekt gospodarenja elektroničkim otpadom.

Izvor: weee-forum.org

Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa 2025.: Financirajte otpornost, a ne katastrofe

Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa poziva ljude i zajednice diljem svijeta da smanjuju svoju izloženost katastrofama i podižu svijest o važnosti obuzdavanja rizika s kojima se sve češće suočavaju. Obilježava se svakog 13. listopada od kada je 1989. utemeljen rezolucijom Opće skupštine Ujedinjenih naroda. 

Posljednjih desetljeća svjedočimo kako pod utjecajem klimatskih promjena prirodne katastrofe postaju sve češće, skuplje i razornije. Vremenski uvjeti poput poplava, oluja, suša i ekstremnih vrućina do velikih opasnosti poput potresa – već imaju značajan makroekonomski utjecaj. Rastući troškovi katastrofa odražavaju rastući utjecaj klimatskih promjena i loših razvojnih odluka.



Izravni troškovi katastrofa porasli su na otprilike 202 milijarde dolara godišnje. Globalno izvješće o procjeni smanjenja rizika od katastrofa za 2025. procjenjuje da su stvarni troškovi 11 puta veći, gotovo 2,3 bilijuna dolara. Zemlje u razvoju najviše pate, dok se bogatije zemlje suočavaju s velikim financijskim gubicima.

Unatoč tome, ulaganja u smanjenje rizika od katastrofa i dalje su premala u nacionalnim proračunima i međunarodnoj pomoći. Pod temom Financirajte otpornost, a ne katastrofe, Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa 2025. poziva na odlučnu promjenu. Financirajte otpornost sada kako biste izbjegli kasnije plaćanje za katastrofe.

Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa 2025

Financirajte otpornost, a ne katastrofe

Ključne poruke ovogodišnje teme

  • Katastrofe su sve veća prijetnja gospodarskom prosperitetu i održivom razvoju, a troškovi su podcijenjeni i neodrživi.
  • Troškovi katastrofa guraju zemlje u spirale povećanog duga, nižih prihoda, povećane osiguranosti i ponovljenih humanitarnih kriza.
  • Smanjenje međunarodne pomoći čini još važnijim smanjenje gubitaka od katastrofa kroz ulaganja u smanjenje rizika od katastrofa.
  • Smanjenje financiranja za smanjenje rizika od katastrofa dovodi do skupljih katastrofa u budućnosti, uz veće humanitarne potrebe.
  • Kako bi smanjile troškove katastrofa, zemlje moraju povećati financiranje za smanjenje rizika od katastrofa i osigurati da su sva razvojna ulaganja informirana o riziku.

Manje od 1% javnih proračuna dodjeljuje se za smanjenje rizika od katastrofa, a samo 2% projekata službene razvojne pomoći uključivalo je ciljeve smanjenja rizika od katastrofa između 2019. i 2023. Humanitarno financiranje za pripravnost također se smanjuje.

Glavni problem je što i javne i privatne ekonomske strategije često ignoriraju rizike od katastrofa. Privatni sektor, koji kontrolira 75% ulaganja, često previđa klimatske prijetnje, povećavajući ranjivost i potencijalne gubitke.

Kako bi se to riješilo, nacionalne strategije moraju uključivati ​​smanjenje rizika od katastrofa i prilagodbu klimatskim promjenama. Vlade bi trebale osnažiti privatni sektor propisima, podacima o rizicima i poticajima za promicanje otpornih ulaganja.

Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa 2025. poziva stoga na dvije akcije:

  1. povećanje financiranja za smanjenje rizika od katastrofa u javnim i međunarodnim proračunima i
  2. osiguranje da su sva razvojna i privatna ulaganja informirana o riziku i otporna.

Izvor: UN i UNDRR

Međunarodni dan djevojčica 2025.: Djevojke i djevojčice na prvim crtama krize

Međunarodni dan djevojčica globalno se obilježava svake godine 11. listopada kako bi se prepoznala prava djevojčica i jedinstveni izazovi s kojima se one suočavaju diljem svijeta.

Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila je 2011. Rezoluciju 66/170  kojom se 11. listopada proglašava Međunarodnim danom djevojčica. Cilj obilježavanja je usmjeriti pozornost na potrebu rješavanja izazova s ​​kojima se djevojčice suočavaju te ih osnažiti u ostvarivanju njihovih ljudskih prava.

Žene i djevojčice predstavljaju polovicu svjetske populacije, a time i polovicu njezina potencijala. Rodna ravnopravnost, osim što je temeljno ljudsko pravo, ključna je za postizanje mirnih društava, s punim ljudskim potencijalom i održivim razvojem. Štoviše, pokazalo se da osnaživanje žena potiče produktivnost i gospodarski rast.

Analize pokazuju da ulaganje u adolescentice nije samo pravi izbor za unapređenje rodne ravnopravnosti i prava djevojčica i žena, već i pametna ekonomska odluka. Strateško ulaganje u djevojčice ključno je za izgradnju pravednijeg, prosperitetnijeg i rodno ravnopravnijeg svijeta.

30 godina od Pekinške deklaracije i Platforme za djelovanje

Ciljevi djevojčica: Što se promijenilo za djevojčice? Prava adolescentica tijekom 30 godina
Ciljevi djevojčica: Što se promijenilo za djevojčice? Prava adolescentica tijekom 30 godina

Na Svjetskoj konferenciji o ženama 1995. u Pekingu, zemlje su jednoglasno usvojile Pekinšku deklaraciju i Platformu za djelovanje – najprogresivniji nacrt ikad za unapređenje prava ne samo žena već i djevojčica. Pekinška deklaracija je prva koja posebno spominje prava djevojčica. Bila je to prekretnička obveza za rodnu ravnopravnost, s adolescenticama u središtu vizije za pravedniji svijet. Trideset godina kasnije, napredak je neosporan – no izazovi i dalje postoje.

Od 1995. godine više djevojčica nego ikad prije pohađa školu, uz značajan porast upisa u osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Globalne stope dječjih brakova su se smanjile, a adolescentne trudnoće su se smanjile u mnogim regijama zbog proširenog pristupa uslugama reproduktivnog zdravlja. Pravna zaštita od nasilja temeljenog na spolu je ojačana, a digitalna tehnologija je djevojčicama pružila nove platforme za zagovaranje i ekonomske prilike.

Međutim, napredak je neravnomjeran. Djevojke u konfliktnim zonama, marginaliziranim zajednicama i one koje žive u siromaštvu i dalje se suočavaju sa značajnim preprekama u obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i ekonomskom osnaživanju.

  • 133 milijuna djevojčica danas ne ide u školu.
  • Adolescentkinje u dobi od 15 do 19 godina dvostruko češće nisu u sustavu obrazovanja, zaposlenja ili osposobljavanja nego njihovi muški vršnjaci.
  • Gotovo 4 od 10 adolescentica i mladih žena ne završi višu srednju školu.
  • Gotovo svaka četvrta adolescentica u dobi od 15 do 19 godina koja je bila u braku ili u partnerskom odnosu doživjela je nasilje od strane intimnog partnera tijekom života.
  • Više od trećine adolescentkinja i adolescenata u dobi od 15 do 19 godina smatra da muž ima pravo udariti svoju ženu pod određenim okolnostima.
  • Postotak pothranjenih djevojaka u dobi od 10 do 19 godina samo se neznatno smanjio u posljednja tri desetljeća, s 10 posto na 8 posto.

Ciljevi za djevojčice: Što se promijenilo za djevojčice? Prava adolescentica tijekom 30 godina

Klimatska kriza, ratni sukobi, migracije te nedavna pandemija COVID-19 pogoršale su nejednakosti. Povećana je stopa napuštanja škole i ranjivost na rodno uvjetovano nasilje. Također treba naglasiti da iako sve prisutnija digitalizacija stvara nove prilike, stvara i nove prijetnje za žene i djevojčice, uključujući online uznemiravanje i iskorištavanje.

Tema za 2025.: Djevojčica koja jesam, promjena koju predvodim –  Djevojčice na prvim crtama krize

Međunarodni dan djevojčica prilika je da se prepozna neograničen potencijal djevojčica. Ovogodišnja tema poziva na priznanje ženskog vodstva suočenog s višestrukim krizama. Jer djevojke ne čekaju bolji svijet, one ga grade.

Diljem svijeta djevojke se suočavaju s najvećim izazovima današnjice. Organiziraju se u svojim zajednicama, bore se za klimatsku pravdu i zahtijevaju kraj nasilja. Djevojke traže da ih se vidi ne samo zbog izazova s ​​kojima se suočavaju, već i zbog toga tko su i rješenja koja donose. Ipak, prečesto se njihovi glasovi ne čuju, njihovi postupci se ignoriraju, a njihove potrebe i prava guraju se u stranu.

Unatoč izazovima s kojima se suočavaju, djevojke već prednjače u pozivanju na promjene, pronalaženju rješenja i zahtijevanju svojih prava.

UNICEF diljem svijeta surađuje s grupama i mrežama koje vode djevojke kako bi radio na svijetu u kojem se glasovi djevojčica ne samo čuju, već se i djeluju na temelju njih – u donošenju politika, programiranju i humanitarnom odgovoru. Kada su djevojčice uključene, svi imaju koristi.

I vaš glas je važan

Na ovaj Međunarodni dan djevojčica, budite uz djevojčice i podržite njihovo vodstvo.

  • Podijelite priče djevojčica i djevojaka. Slavite njihova postignuća i pojačajte njihov glas.
  • Zagovarajte promjene. Pozivajte na politike koje štite prava djevojčica i omogućuju im liderstvo.
  • Stvorite prostore za djevojke. Gdje god imate utjecaj, podržite sigurne prostore gdje se djevojčice i djevojke mogu povezati, učiti i dobiti potrebnu podršku.
  • Dajte svoj glas. Pozovite na namjensko financiranje i programe koji zadovoljavaju jedinstvene potrebe djevojčica u kriznim situacijama, uključujući zdravstvo, obrazovanje, mentalno blagostanje i podršku adolescentnim majkama.

Budući napredak prava žena i djevojčica zahtijeva obnovljenu predanost politikama koje uklanjaju strukturne barijere i potiču vodstvo djevojčica i djevojaka te osiguravaju da se njihovi glasovi čuju. Ključna će biti ulaganja u multisektorske projekte koji se bave nizom ishoda i koji se mogu proširiti. Postizanje rodne ravnopravnosti zahtijeva osiguravanje da svaka djevojčica – bez obzira na podrijetlo – ima alate, prava i prilike za napredak u sljedećih 30 godina i dalje.

Izvor: UN, UNICEF

NAJČITANIJE