Tema je svjetlosno zagađenje, i to ozbiljno smanjenje istog u našem glavnom gradu, što je za pohvaliti. Prema novom planu rasvjete u Zagrebu, neki dijelovi bit će u mraku, neki će i dalje „svijetliti kao u Betlehemu“, a uvodi se i režim svjetlostaja!
UVOD – DVIJE PRIČE KORADA KORLEVIĆA
Kao uvod spomenuti ću dvije pričice iz razgovora na radiju sa našim vodećim znanstvenikom i uglednim poklonikom zaštite prirode i razboritog razvoja i načina života čovjeka – Koradom Korlevićem.
U jednom je mjestu u unutrašnjosti Istre uvedena snažna rasvjeta duž kilometara glavne ceste. Tama noći na tom području – širokom centu mjesta, osjetno se smanjila. I dogodilo se nešto tragično. Obitelj kosova je „zaključila“ kako je više svjetla posljedica svjetslijih dana proljeća. I krenule su ženke nesti jaja, za novu generaciju. No kako je, zapravo, bilo doba zime, sva jaja su se pothladila i izostalo je podmlatka te godine.
Ili drugi primjer – sličan. Nakon uvedene rasvjete, ptice koje vole pjevati u polumraku sutona i zore, „pomislite“ su opet da je nastupa da. I pjevale su cijele noći, dok nisu iznemogle.
Plan rasvjete Zagreba, u kojem je grad podijeljen u pet zona, počevši od područja prirodne rasvijetljenosti u koja spadaju posebno zaštićena područja pa do visoke rasvijetljenosti, a koje obuhvaća 45.000 kvadrata u centru, bili su predmet javne rasprave u gradu u ožujku. Očekuju se znatne promjene, više reda, čemu će se veseliti mnogi, a posebno životinje.
Obuhvat Plana istovjetan je obuhvatu Prostornog plana Grada Zagreba a obuhvaća područje Zagreba površine oko 641,24 četvornih kilometara.
Mjesta potpunog mraka i najvećeg blještavila
Plan je grafički i tekstualno svaku ulicu smjestio u određenu zonu.
- Rezervati u Parku prirode Medvednica i područja značajnih krajobraza bit će gotovo potpuno u mraku.
- Trg bana Jelačića i okolne ulice imat će dopuštenje za najviše osvjetljenje.
- Između tih krajnosti tri su prijelazna područja
Negdje ćemo uživati u mraku, negdje u svjetlu
E0 ZONA nazvana je područjima tzv. prirodne rasvijetljenosti, u kojoj su sve površine posebnih rezervata i značajnih krajobraza. Radi se o područjima gdje vanjska rasvjeta ozbiljno i negativno utječe na prirodno okruženje.
Utjecaji ometaju biološke cikluse flore i faune i/ili onemogućuju ljude da uživaju i uvažavaju prirodni okoliš.
Ljudska aktivnost je podređena prirodi. Vizura ljudi i korisnika prilagođena je uvjetima mraka i očekuju da će vidjeti malo ili nimalo svjetla. U toj zoni će blaga rasvjeta temperatura boje do 2200 K (kelvina) biti jedino uz pješačka područja i prometnice. A ako nije potrebna, rasvjetu treba ugasiti. Na zonu E0 odnosi se 15,5 četvornih kilometara ili 2,43 posto. Tu spadaju primjerice Bliznec – Šumarev grob na Medvednici, Mikulić potok – Vrabečka gora, močvarni sustav Savica.
E 1 ZONA – Područja tamnog krajolika
U zonu E1, nazvanom područjima tamnog krajolika odnosi se 400 četvornih kilometara ili 62,7 posto.
U tom području mogu se koristiti svjetiljke maksimalne temperature do 2200 K.
Navodi se da su to područja u kojima vanjska rasvjeta negativno utječe na floru i faunu ili bitno remeti karakter zone.
Riječ je o ruralnim dijelovima Zagreba izvan naselja, primjerice ostatku Parka prirode Medvednice, šumama i park šumama, parkovima spomenicima parkovne arhitekture kao što su Zrinjevac, Ribnjak, Maksimir, te zeleni pojas uz rijeku Savu, zelenilo u podsljemenskoj zoni, groblja i vodocrpilišta kao i pojas u radijusu od 100 metara od zvjezdarnica.
E2 ZONA – područja niske ambijentalne rasvijetljenosti.
Obuhvaća područja ljudske aktivnosti u kojima je vizura ljudi i korisnika prilagođena umjerenoj rasvijetljenosti. U toj zoni su parkovi koji nisu u zoni E1, zelene površine u urbanom dijelu Zagreba, Jarun, ugostiteljsko-turističke zone na Sljemenu. To su područja koja se često posjećuju.
ZONA E3 – područja srednje ambijentalne rasvijetljenosti.
U tu zonu pripadaju područja ljudske aktivnosti u kojima je vizura ljudi i korisnika prilagođena umjerenim do srednje jakim razinama rasvijetljenosti.
Odnosi se na poslovne zone, terminale javnog prijevoza i na sve prometnice koje nisu u zonama E2 i E4.
U zonama E2 i E3 mogu se koristiti svjetiljke temperature boje do 3000 K.
Područja visoke ambijentalne rasvijetljenosti
ZONA E4 su područja visoke ambijentalne rasvijetljenosti.
U tu zonu su klasificirane samo ulice i trgovi u užem centru Zagreba s pojačanom noćnom aktivnosti. Obuhvaća Trg bana Josipa Jelačića, te područje Ilice, od Trga bana Josipa Jelačića do Frankopanske ulice te Frankopansku, Prašku, Jurišićevu i Draškovićevu ulicu.
U njima ograničenja topline svjetiljki nisu navedena. Riječ je o zoni za područja ljudske aktivnosti u kojima je vizura ljudi i korisnika prilagođena umjereno visokim razinama rasvijetljenosti.
Navodi se kako je u toj zoni vanjska rasvjeta potrebna za sigurnost, ugođaj, udobnost te je često jednolična i kontinuirana.
***
Što je to svjetlostaj i koga će ograničiti – natjerati na poštivanje prirodnog osvjetljenja i zaštitu faune?
U Planu rasvjete Grada Zagreba uvodi se i svjetlostaj. Riječ je o razdoblju u kojem se vanjska rasvjeta gasi ili smanjuje na propisanu razinu.
Počinje sredinom noći i traje tri sata, a tada se intenzitet dekorativne, krajobrazne i prigodne rasvjete te oglasnih ploča mora smanjiti na 50 posto od početnog intenziteta ili se mora ugasiti. Oglasne ploče veće od 20 četvornih metara moraju se isključiti.
Plan propisuje i druga ograničenja, pa se nakon 23 sata treba ugasiti rasvjeta na javnim igralištima i sportskim površinama. Rasvjeta se treba smanjiti ili ugasiti najkasnije sat vremena nakon završetka radnog vremena u blizini ugostiteljskih, turističkih i poslovnih objekata.
U Planu se navodi i da se pravila ne primjenjuju na manifestacijama kao što su Advent, Festival svjetla, javne priredbe, veliki događaji.
Sva vanjska rasvjeta postavljena prije 1. travnja 2019. s Planom se mora uskladiti do 4. ožujka 2035., a sva rasvjeta postavljena nakon 1. travnja 2019. se mora uskladiti odmah nakon što stupi na snagu.
Cilj Plana rasvjete Grada Zagreba je smanjiti svjetlosno onečišćenje ali i potrošnju električne energije.
Zaključno
Građani su sretni i zahvalni, a ptice i druge životinje posebno, često dosad izluđene životom u blizini ljudi. Tome ludilu, prema ptičjoj logici, treba pribrojiti i onečišćenje bukom, koje bi također trebalo doći pod povećalo.
Neka nam bude da nam život (opet) postane manje umjetan, a više prirodan, i bit ćemo sretniji. Jer i mi ljudi zamišljeni samo kao dio prirode. Ni više ni manje važan, od na primjer, kosa, sjenice, leptira ili travke, hrasta.
Referenca: T portal
Napomena: Uvodnik, naslov, podnaslovi i zaključne poruke, dorada je izvodnog članka od ovog uredništva.
DOBRA HRVATSKA
Travnja 2025
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.