Europski tjedan za smanjenje otpada (EWWR) 2024: Otpad od hrane – Bacanje hrane nije u modi!

Objavio
Odgovorno
-
Europski tjedan za smanjenje otpada (EWWR) 2024.

Europski tjedan za smanjenje otpada (EWWR) izrastao je iz projekta koji je 2009. godine organirirao program LIFE i Europska komisija. Cilj obilježavanja je organizirati akcije podizanja svijesti o prevenciji otpada tijekom istog tjedna diljem Europe.

Europski tjedan za smanjenje otpada ima za cilj:

  • podizanje svijesti o smanjenju otpada, ponovnoj uporabi proizvoda i strategijama recikliranja materijala, te povezanim politikama Europske unije i država članica,
  • istaknuti rad koji su obavili sudionici EWWR-a,
  • mobilizirati i potaknuti europske građane da se usredotoče na četiri ključne akcijske teme,
  • ojačati kapacitete dionika EWWR-a pružajući im ciljane komunikacijske alate i obuku.

Ovogodišnje šesnaesto obilježavanje održat će se od 16. do 24. studenoga 2024., naglašavajući važnost borbe protiv bacanja hrane.

Otpad od hrane

Otpad od hrane označava svu hranu (uključujući piće) i povezane nejestive dijelove uklonjene iz ljudskog lanca opskrbe hranom u sljedećim sektorima: proizvodnja prehrambenih proizvoda, maloprodaja hrane/mješovitom robom, usluživanje hrane i kućanstva.

Europski tjedan za smanjenje otpada (EWWR) 2024

Svake godine zemlje EU proizvedu preko 59,2 milijuna tona otpada od hrane, što odgovara 132 kg po stanovniku. Ovaj je podatak još dramatičniji ako uzmemo u obzir da si više od 37 milijuna ljudi ne može priuštiti kvalitetan obrok svaki drugi dan.

Žalosno prekomjerno bacanje hrane u Europi i svijetu

Na globalnoj razini jedna trećina sve hrane proizvedene za ljudsku prehranu se baca. Gledajući podatke UNEP-a, u 2019. proizvedeno je oko 931 milijun tona otpada od hrane, što se računa kao 17% ukupne svjetske proizvodnje hrane.

Gdje se sve baca hrana

Europski tjedan za smanjenje otpada (EWWR) 2024

A u kojem trenutku hrana postaje otpad? Velika većina otpada od hrane nastaje u kućanstvima (više od polovice proizvedenog otpada od hrane), u uslužnoj djelatnosti (restorani, catering) i maloprodaji (supermarketi, trgovine).

Europski tjedan za smanjenje otpada (EWWR) 2024.

Zemlje s najmanjom stopom otpada od hrane u 2022. bile su Slovenija, Hrvatska i Mađarska, dok su zemlje s najvećom stopom otpada po stanovniku bile Portugal, Danska i Cipar, što ukazuje na veliku razliku među zemljama EU (podaci nisu dostupni za sve zemlje).

Posljedice bacanja hrane

Europski tjedan za smanjenje otpada (EWWR) 2024

Iza ove količine otpada od hrane kriju se i ekonomski i ekološki utjecaji. Podaci procjenjuju da je tržišna vrijednost godišnje proizvedenog otpada od hrane u Europi 132 milijarde eura. Nadalje, bacanje hrane ima posljedice u pogledu emisija stakleničkih plinova povezanih, na primjer, s korištenjem zemljišta pod usjevima, slatkovodnih resursa i gnojiva za proizvodnju hrane.

Bacanje hrane nije u modi!

Stoga je ove godine Europski tjedan za smanjenje otpada odlučio udružiti snage kako bi promijenio način na koji proizvodimo, konzumiramo i distribuiramo hranu u Europi. Kroz radnje i inspirativne inicijative, koordinatori i cijela zajednica EWWR-a predani su usmjeravanju lokalnih i javnih vlasti, privatnih tvrtki, udruga, škola i građana da preispitaju svoj odnos s hranom i povećaju svoju svijest o ekološkom, gospodarskom i društvenom utjecaju bacanja hrane. Svi su pozvani sudjelovati.

DOBRA HRVATSKA

Žene i ženska prava u posebne vagone – NE! Quo vadis, Europa? Zašto ‘Zeleni’ predlažu posebne vagone za žene u berlinskoj podzemnoj željeznici

Objavio
Odgovorno
-
Zeleni predlažu posebne vagone za žene u berlinskoj podzemnoj željeznici
Foto: BVG - U2 Alexanderplatz / Andreas-Suess

Berlinski Zeleni predlažu posebne vagone za žene u berlinskoj podzemnoj željeznici koji bi bili raspoloživi u određeno vrijeme. Žele povećati sigurnost za putnice. Uzor im je glavni grad Japana Tokio.

Inicijativu je iznijela glasnogovornica za prometnu politiku Zelenih u berlinskom Senatu Antje Kapek. Prijedlog se temelji na iskustvu Tokija gdje su vagoni za žene rezervirani do 10 sati ujutro i od 21 sat navečer. U vagone za žene smiju se ukrcati samo još korisnici invalidskih kolica i dječaci do 12 godina.

Neposredni povod za prijedlog Zelenih bilo je silovanje u berlinskoj podzemnoj željeznici. Naime, ovog je proljeća muškarac (33) silovao ženu (63) na liniji U3 u četvrti Zehlendorf. Nakon zločina navodno je napustio vozilo i nastavio autobusom. Nakon javne potjere, osumnjičeni silovatelj je uhvaćen nekoliko tjedana kasnije.

Grozna stvarnost. Sigurnost žena i djece, kao ljudsko pravo, propada. Žene se ‘štite’ separiranjem u vagonima. Javno zdravstvo nestaje. Klima već ubija ljude masovno. Migracije. Ratovi gdje ih nije bilo 70 godina. Umirovljenici postaju općenito siromašan stalež…
Ali, raste BDP, tehnologije napreduju, umjetna inteligencija smjenjuje ljude. Razvoj galopira. Ali, očito to nije onaj ODRŽIVI RAZVOJ, kojeg je svijet prihvatio s nadom. Ciljevi održivog razvoja, njih 17 u Agendi 2030 (usvojeni pred samo 9 godina) ugroženi su jednako kao i klima. (Evo, preciznije – ugroženi su ciljevi koji zagovaraju zdravlje, jednakost, ne siromaštvu, ne korupciji, dostojanstven rad, klima – voda, zrak…)
Je li termin ODRŽIVI RAZVOJ postao floskula, izgovor profiterskom kapitalizmu, „topla vodica“ iskreno važna samo nekima, entuzijastima, kakav je Antonio Antonio Guterres, predsjednik UN? DA! U pitanju su grijesi svjetskog poretka, grijeh struktura – onih koji imaju nadmoćnu moć nad drugima i svime. A Trump i Musk, pa vlasnici najvećih svjetskih kompanija, diktatori vladaoci… unutra su sigurno.
Kako se vidi ih podataka u članku, kojeg prenosimo iz njemačkog izvora www.rbb24.de, nesigurnost žena postaje totalna i globalna stvarnost. Prijetnja, kao i štošta drugo. Pa je dakle i uzrok ovog, kao i svega, svjetski poredak (moći). Ova vrsta kapitalizma, koji se oteo razumu.

Uredništvo odgovorno.hr

Broj seksualnih prijestupa u berlinskom javnom prijevozu porastao je 260 posto od 2014.

Prema trenutnom sigurnosnom izvješću BVG-a, u prosjeku se svaki dan dogodi više od jedanaest činova nasilja u podzemnim željeznicama, autobusima i željezničkim postajama kojima upravljaju. U prošloj godini bilo je ukupno 4.181 tjelesnih ozljeda, prisila, razbojništava i seksualnih delikata.

Pa ipak, berlinski javni prijevoznik Berliner Verkehrsbetriebe (BVG) skeptičan je prema prijedlogu Zelenih. Smatraju da su trenutne mjere opreza u njihovim vozilima dovoljne. “Radimo s punom predanošću kako bismo osigurali da svi putnici stignu na svoje odredište u svakom trenutku sigurno i s dobrim osjećajem”, odgovorili su iz tvrtke.

Štititi kćeri ili (pre)odgajati sinove?

Berlinski AfD ne podržava ovu inicijativu. “Zahtjev za samo ženskim vagonima u podzemnoj je apsurdan i zanemaruje problem. Sigurnost se ne stvara razdvajanjem kategorija žrtava, već dosljednim djelovanjem protiv kriminalaca i bržim presudama”, rekao je prometni stručnjak iz AfD-a, Rolf Wiedenhaupt.

Peter Langer, glavni tajnik berlinskog FDP-a, također je kritizirao prijedlog Zelenih. Svatko treba imati mogućnost slobodnog kretanja u Berlinu. Ne bi trebalo biti zabranjenih područja. “Umjesto stvaranja zasebnih vagona, svi vagoni podzemne željeznice moraju biti sigurni, posebno navečer i noću”, kaže Langer. “Na željezničkim stanicama ne bi trebalo biti mračnih kutova. Osim toga, potrebno je više hitnih stupova koji onda mogu funkcionirati bez problema u svakom trenutku”, dodaje Langer.

***

Naš komentar 

Sve su to mini-zahvati, u odnosu na dubinu i širinu problematike – prava svakog čovjeka na sigurnost, slobodu općenito, a slobodu kretanja specifično. Činovi nasilja na javnim mjestima nisu samo ovi, vagonski, da bi nas umirilo formalizirano PR priopćenje za javnost iz uprave berlinskog javnog prijevoznika. Nasilja ima tamo gdje ga nije prije bilo, u porastu je … na ulicama, u ugostiteljskim objektima, na zelenim površinama, igralištima… osnovnim školama. Izbija li to iz ljudi 21. stoljeća njihova animalna priroda više i brže od onog dobrog i razumnog zbog čega je, uostalom, ova humana civilizacija sama sebi i nadjenula ime „homo sapiens“ (mudri čovjek). Koji su činitelji koji to nameću? Sustav i vrijeme koji ih generiraju.

Uredništvo odgovorno.hr

Izvor: rbb24.de

Budućnost investiranja: Zelene obveznice su novi trend među ulagačima

Objavio
Odgovorno
-
Budućnost investiranja
Foto: Bloomberg Adria

Kako izgleda budućnost investiranja u Adria regiji, koja se suočava s vlastitim izazovima? Hrvati ulažu u nekretnine, umjetnine i ETF-ove, a odnedavno i u zelene obveznice. Tu je uvijek i zlato. Veća je greška pasivnost, a o vama ovisi hoćete li izabrati rizičnije ili sigurnije ulaganje.

Pametnim ulaganjima povećava se bogatstvo ljudi i razvija gospodarstvo. Držanje novaca u banci a vista nije štednja ni ulaganje jer on tamo zapravo gubi vrijednost. To je neracionalno – tu poruku želimo poslati – istaknuto je na konferenciji Budućnost investiranja, u organizaciji Bloomberg Adrije, koja se održala u petak, 8. studenog u Rochester Institute of Technologyju (RIT-u) u Zagrebu.

Ulaganje u zelene obveznice

U posljednje vrijeme sve veću pozornost investitora privlače zelene obveznice, a u SAD-u vrijednost njihova tržišta u deset je godina, odnosno od 2014. godine, porasla s 35 milijardi dolara na 633 milijardi dolara. Zelene obveznice postaju sve zanimljiviji segment investiranja, ali i jedan od ključnih faktora na koje investitori obraćaju pažnju.

“Ukupno ulaganje u zelene obveznice do sada nam iznosi oko 9,2 milijuna eura, što je osam posto portfelja ulaganja u obveznice. Cilj nam je da do 2030. godine 30 posto ovog portfelja bude u zelenim obveznicama”, naglasila je Vilma Učeta-Duzlevska na drugom panelu “Zelene investicije: Jesu li ESG regulativom konačno dozrele?”

Anamarija Staničić, članica upravnog vijeća HANFA-e, smatra da je investiranje u zelene obveznice u Hrvatskoj tek na počecima. No, slaže se da je segment održivosti sve važniji kada je u pitanju investiranje. Istaknula je da je normalno da investitore sve više zanima koliko će neka kompanija i njezino poslovanje biti pod utjecanjem klimatskih promjena.

Iako manje kompanije nemaju obavezu izvještavanja o ESG-u, bilo bi dobro kada bi to radili. Jer, prije ili kasnije, ti će kriteriji postati važni za sve kompanije u situacijama kada će tražiti kredite u bankama ili slične investicije, istaknula je Suzana Audić Vuletić, direktorica Renaissance Capitala. Osim toga, investitori više vrednuju kompanije koje imaju viši ESG rejting, što u konačnici znači da one dobivaju više kapitala.

Budućnost investiranja
Foto: Bloomberg Adria

Hrvatski kapitalci: Divovi koji privlače novac i razvijaju regije

Deset najvrjednijih hrvatskih tvrtki u ovom trenutku, prema podacima Zagrebačke burze, vrijedi 18,5 milijarde eura. Drugim riječima, deset najvećih domaćih kompanija vrjednije je od cijelog državnog proračuna.

Na trećem panelu „Hrvatski kapitalci: Divovi koji privlače novac i razvijaju regije“, Iva Bobinac Šercer, rukovoditeljica Odjela za M&A i odnose s investitorima u KONČAR-u naglasila je da ta kompanija u čistoj energiji vidi prirodni smjer za nastavak svog znatnog rasta u zadnjih nekoliko godina.

Taj rast, Bobinac Šercer, pripisuje eksternim i internim faktorima. Eksterni su digitalizacija, zelena tranzicija i geopolitika koja je pokazala nužnost energetske neovisnosti i važnost ulaganju u infrastrukturu energetskog sektora.

Konferenciju Budućnost investiranja podržali su: Bosqar Invest, Finax, Goldman Graff, HEP, PCC, Renaissance Capital, Triglav osiguranje, HBOR i Grad Osijek.

Izvor: Bloomberg Adria – pročitajte cijeli članak

DOBRA HRVATSKA

Kad se održivost i kvaliteta susretnu

Objavio
Odgovorno
-
održivost i kvaliteta
Foto: creativeart / Freepik

Kad je riječ o održivosti, svi su dionici. Bilo da su toga svjesni ili ne, svi imaju koristi od održivog života i pogođeni su nedostatkom istog. Naše društvo, neposredna okolina, pa čak i naša individualna i zajednička dobrobit, svi zahtijevaju ne samo održivost okoliša, već i društvenu i ekonomsku održivost kako bismo preživjeli i napredovali.

Održivost postaje sve važnija za potrošače. U industriji se dogodio pomak od čistog maksimiziranja profita prošlih decenija na novu definiciju rasta koja osim profita uzima u obzir zdravlje društva i planeta. Ovaj novi pristup uzima u obzir ono što se naziva trostruka krajnja vrijednost (ekonomska, ekološka i društvena) i preoblikuje svijet svojim dodatnim fokusom na korištenje održivih procesa i proizvoda i osiguravanje odgovornog društvenog angažmana. Ovu definiciju trostruke neto dobiti (triple bottom line) usvojili su Ujedinjeni narodi 2015. godine kada su izdali svoju općeprihvaćenu definiciju održivosti kao “zadovoljavanja potreba sadašnjosti bez ugrožavanja sposobnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe” i objavili 17 ciljeva održivog razvoja (SDG) koji kategoriziraju održivost u ekološke, društvene i ekonomske ciljeve održivosti.

Održivost nije samo ekološka inicijativa

Iako ga mnogi još uvijek povezuju samo s okolišem, održivost nije samo ekološka inicijativa. To je širi koncept koji ima za cilj osigurati da se mora postići napredak prema održivosti poslovanja i da se održivost poslovanja ne može osigurati bez osiguravanja održivosti šireg okruženja u kojem ono mora postojati.

Svjetski tjedan kvalitete i Svjetski dan kvalitete

Jedan od načina za implementaciju održivosti je integracija ekoloških, društvenih i ekonomskih razmatranja u postojeće operacije kvalitete i upravljanja, strategije i procese donošenja odluka organizacije. Ovaj integrirani pristup sugerira da organizacije mogu postići povećanu učinkovitost i uštedu troškova ako koriste svoje postojeće sustave upravljanja i koriste pristupe upravljanju kvalitetom (metode i alate) za postizanje ciljeva održivosti.

Budući da se na površini čini da koncepti održivosti i kvalitete imaju različite ciljeve, mnoge organizacije odlučuju ih implementirati u silosima. Međutim, kada pogledamo zajedništvo značajki i ciljeva inicijativa za kvalitetu i održivost, ima smisla razmotriti ih holistički i implementirati održivost koristeći čvrsto uspostavljena i ukorijenjena načela i metode upravljanja kvalitetom.

Područja u kojima se kvaliteta i održivost izravno spajaju

1. Održivost okoliša

Održivost okoliša povijesno se smatrala izoliranim ciljem, ali integracija svjetski priznatih standarda kao što su ISO-9001 (za sustave upravljanja kvalitetom) i ISO-14001 (za sustave upravljanja okolišem) pokazala je da je to moguće graditi na postojećim procesima funkcioniranja koji su timu poznati kroz njihov sustav upravljanja kvalitetom. Umjesto ponovnog izuma kotača, jednostavno dodavanje zahtjeva upravljanja okolišem QMS-u čini ga sustavom upravljanja kvalitetom i okolišem (QEMS). Moguće je implementirati aspekte sustava upravljanja koji su zajednički za oba sustava.

Uz usklađenost s okolišem, sustavi upravljanja mogu se organizirati za druge standarde kao što su ISO-50001 (sustavi upravljanja energijom) i ISO-37101 (održivi razvoj u zajednicama) koji su također dostupni za organizaciju programa održivosti okoliša u podpodručjima u način koji nadopunjuje sustav upravljanja kvalitetom organizacije.

Pametne organizacije koriste kvalitetne alate za usporedbu svojih osnovnih vrijednosti s ekološkim ciljevima koje organizacija želi postići. Grafikoni procesnih odluka, mape procesa, dijagrami odnosa, popisi za provjeru, Pareto dijagrami, stratifikacijski predlošci i niz drugih alata za kvalitetu mogu se koristiti za postizanje, praćenje i predstavljanje rezultata ekološke održivosti uz kvalitetu proizvoda. kao Procesi. Upotreba kvalitetnih metoda i alata za postizanje ekološke održivosti nije samo moguća, već su to postigle mnoge organizacije.

2. Društvena održivost

Društveni aspekti održivosti mjere ono što se ponekad naziva i “kvalitetom života”. To uključuje mjerenje dobrobiti društva. To je prilično teško mjerilo za praćenje, ali primjenom kvalitetnih metoda i alata moguće je raščlaniti društvenu održivost na praktične i mjerljive radnje koje se mogu izvijestiti o uspješnosti i izvrsnosti.

Društvena održivost može se postići poboljšanjem javnog zdravlja i sigurnosti, minimiziranjem razina onečišćenja, poboljšanjem kvalitete zraka i poboljšanjem mobilnosti zajednice putem održivih metoda prijevoza (kao što je zajedničko korištenje automobila i praktičniji javni prijevoz). Sve su to aspekti održivosti koji izravno utječu na društvenu dobrobit zaposlenika i dionika, a mogu se mjeriti i izvijestiti korištenjem vremenski testiranih alata za kvalitetu.

Slično ekološkoj održivosti, ISO-26000 (društvena odgovornost) i ISO-20400 (održiva nabava) formalni su standardi koje organizacije mogu učinkovito implementirati kako bi nadopunile svoje postojeće sustave upravljanja kvalitetom i postigle veću suradnju unutar ranije razmatranih silosnih inicijativa.

3. Ekonomska održivost

Ekonomska održivost odnosi se na prakse koje podržavaju dugoročni ekonomski rast bez negativnog utjecaja na društvene, ekološke i druge aspekte dobrobiti zajednice. Od tri primarna aspekta održivosti, ovaj je najlakši za praćenje i izvješćivanje jer slijedi tradicionalni model mjerenja poslovnog uspjeha samo u smislu financijske dobiti (ili gubitaka).

Mjerenje ekonomske održivosti i njezino kontinuirano praćenje i izvješćivanje također mogu koristiti kvalitetne alate i metode koji su uspješno korišteni za upravljanje kvalitetom i sustavima upravljanja poslovanjem diljem svijeta.

Važnost sustava upravljanja kvalitetom u provedbi održivosti

Uzimanje u obzir metrike učinka ekoloških i društvenih atributa uz financijski učinak noviji je koncept u organizacijskom menadžmentu. Ovaj koncept osnažuje organizacije da postignu napredak i ubrzaju rast poslovanja, a istovremeno osiguravaju da ekološki i društveni sustavi ostanu sposobni za održivi život. To predstavlja “sistemsko razmišljanje” koje je osnova upravljanja kvalitetom i stalnog poboljšanja.

Koristeći pristup sustavima upravljanja kvalitetom, organizacije mogu uskladiti sve komponente u istom smjeru i stvoriti veću vrijednost implementacijom najboljih praksi i dokazanih metoda i alata kvalitete za provedbu društvene i ekološke održivosti. Gore navedeni ISO standardi koji su izdani za sustave upravljanja održivošću, okolišem i kvalitetom mogu se učinkovito integrirati umjesto da se te funkcije razmatraju kao samostalne inicijative. To iskorištava sposobnost organizacija da pojednostave svoje procese i nudi praktičniju i održiviju budućnost u svim aspektima njihove poslovne izvedbe.

Pročitajte cijeli članak…

Izvor: Quality Magazine / autor: Tariq Masud

DOBRA HRVATSKA

Svjetski tjedan kvalitete i Svjetski dan kvalitete

Objavio
Odgovorno
-

Svjetski dan kvalitete obilježava se svake godine drugog četvrtka u studenom, a od 11. do 15. studenog 2024. obilježava se i Svjetski tjedan kvalitete #WorldQualityWeek. Svrha obilježavanja je podizanje svijesti o kvaliteti i pružanje podrške pojedincima i organizacijama za postizanje gospodarskog prosperiteta i usvajanje standarda visoke kvalitete. Prvi Svjetski dan kvalitete održan je u Londonu 2008. godine.

Svjetski dan kvalitete ima svoje začetke u 1990. godini kada su Ujedinjeni narodi istaknuli važnost upravljanja kvalitetom. No ideja se javlja još 1960. godine na čelu s Japanskim savezom znanstvenika i inženjera (JUSE). Oni su uvidjeli potrebu za usredotočenošću na kvalitetu potaknuti naglim rastom japanskih tvrtki nakon Drugog svjetskog rata. Može se čak reči da je na određeni način upravo praksa upravljanja kvalitetom pomogla oblikovati japansko poslijeratno gospodarsko čudo.

Obilježavanje Svjetskog dana i tjedna kvalitete organizira Ovlašteni institut za kvalitetu (CQI). Osnovan 1919., CQI je ovlašteno profesionalno tijelo stručnjaka za poboljšanje kvalitete usluga, projekata i proizvoda. Od svog početka, CQI je postavio standard za zagovaranje organizacijske izvrsnosti u upravljanju kvalitetom diljem svijeta.

Svjetski dan i tjedan kvalitete

Kvaliteta: od usklađenosti do izvedbe

Ove godine se Svjetski tjedan kvalitete održava pod temom Kvaliteta: od usklađenosti do izvedbe.

U našem sve više međusobno povezanom svijetu koji se brzo mijenja, upravljanje dinamičnim okruženjima rizika i održavanje operativne otpornosti presudno je za organizacije da ostanu konkurentne. No da bi ostale relevantne i napredovale, organizacije također moraju inovirati i prilagođavati svoje poslovne modele, proizvode i usluge kulturi kvalitete koja predvodi promjenu.

Mnoge se organizacije danas suočavaju sa značajnim izazovima, uključujući nedostatak vještina i ranjivosti u globalnim lancima opskrbe. Usred ovih izazova, digitalna transformacija, posebno integracija umjetne inteligencije (AI), nudi ogroman potencijal za poboljšanje performansi. Međutim, to također uvodi nove rizike kojima se mora pažljivo upravljati.

Kad se održivost i kvaliteta susretnu

Osim toga društvo danas očekuje da organizacije vode brigu o klimatskim i društvenim pitanjima. Rješavanje ekoloških i društvenih problema sve je važnije. Program održivosti znači da organizacije moraju isporučiti vrhunsku vrijednost za kupce i potrošače i jednako uzeti u obzir sva tri stupa (ekološki, društveni, ekonomski), ali i osigurati održive proizvode, usluge i procese. Sve su veća i očekivanja kupaca u pogledu načina na koji surađuju s organizacijama na stvaranju i pristupu održivoj vrijednosti. Imajući to na umu, treba razmotriti kako načela i metode upravljanja kvalitetom omogućuju organizacijama da odgovore na izvanredna vremena, stvarajući kulturu usklađenosti kroz kulturu učenja i poboljšanja.

Izvor: CQI

DOBRA HRVATSKA

Hrabri telefon i Wiener osiguranje predstavili Dnevnik ‘Imam neki feeling’, vodič kroz osjećaje za djecu i mlade

Objavio
Odgovorno
-
Imam neki feeling
Foto: Goran Hrubi

Na drugom meet-upu u sklopu projekta Mentalna higijena1, predstavljen je dnevnik „Imam neki feeling“ – dnevnik za bolju mentalnu higijenu. Radni je to materijal specifično osmišljen za jačanje emocionalne otpornosti djece i mladih. Time je Hrabri telefon svoja velika iskustva prenio u prijeko potreban edukativni materijal.

Kroz otvoreni dijalog, djeca i mladi podijelili su izazove s kojima se susreću, dok su stručnjaci ponudili savjete za očuvanje mentalnog zdravlja i progovorili o situacijama u kojima je potrebno potražiti stručnu pomoć. 

Imam neki feeling
Foto: Goran Hrubi

Dnevnik kao podrška iznutra i izvana

Sadržaj dnevnika osmislio je stručni tim Hrabrog telefona na temelju dugogodišnjeg iskustva u radu s djecom i mladima te uvida iz društveno odgovornog projekta Wiener osiguranja Mentalna higijena. Kako bi pomogli što većem broju djecu i mladih sadržaj dnevnika dostupan je na linku potpuno besplatno, dok je limitirano tiskano izdanje predstavljeno na događanju.

Imam neki feeling
Foto: Goran Hrubi

Dnevnik je podijeljen je na dva dijela – „Ja prema UNUTRA” i „Ja prema VAN”. Prvi dio usmjeren je na sliku o sebi i suočavanje s različitim emocijama kroz vježbe koje pomažu u njihovom prepoznavanju, prihvaćanju i regulaciji. Drugi dio usmjeren je na odnose i održavanje zdravih granica između obaveza i vremena za odmor. Dnevnik se može koristiti individualno ili uz vodstvo odrasle osobe, a namijenjen je učenicima viših razreda osnovne škole.

Imam neki feeling
Foto: Goran Hrubi

Generacije Z i Alfa o navikama za bolje mentalno zdravlje

Na prvom panelu ambasadori projekta Adrian Krajcar i Dorotea Prosnik razgovarali su s učenicima osmog razreda Kiarom Dragić (OŠ Špansko Oranice) i Adamom Naglićem (OŠ Eugena Kvaternika, Velika Gorica) o utjecaju društvenih mreža na mentalno zdravlje, balansiranju privatnog i online svijeta te o pritiscima koje donose očekivanja u školi te aktivnosti izvan nje, kao i o ispitnoj anksioznosti i perfekcionizmu.

„Znam da je puno mladih i tinejdžera pod stresom zbog škole, osjećaju pritisak zbog ocjena. Njima savjetujem da daju sve od sebe, ali i da ne razmišljaju samo o rezultatima, kao i da ne zanemare svoje slobodno vrijeme, poput druženja s prijateljima i hobija. Mislim da je jako važno da pričamo sa svojim roditeljima i prijateljima“, rekla je Dorotea Prosnik. S njom se složio Adrian Krajcar, ali i učenici Kiara i Adam.

„Meni je uvijek pomagala podrška obitelji i vrijeme provedeno s njima. Važno je pričati s prijateljima, a mislim da je jako korisno zapisati sve što osjećaš. Kad napišeš svoje misli i osjećaje ili ih nekome kažeš, kao da si dio problema već riješio, vidiš da nije tako loše kao što si mislio“, rekao je Adrian.

Imam neki feeling
Foto: Goran Hrubi

Što kada samopomoć nije dovoljna?

Iako vođenje dnevnika i slične metode mogu biti korisni za bolje razumijevanje sebe, neki problemi zahtijevaju dodatnu podršku. Postoje situacije u kojima razgovor s bliskim osobama ili stručnjacima može pomoći u rasvjetljavanju dubljih problema koji često nadilaze mogućnosti samopomoći.

Na važnost uspostavljanja povjerenja između mladih i stručnjaka te poticanje otvorenosti prema terapiji ukazali su Hana Hrpka, izvršna direktorica i predsjednica Hrabrog telefona, Tena Sakar Vukić, influencerica, glumica i ambasadorica projekta te Tomislav Jeleković, magistar psihologije s bogatim iskustvom u radu s mladima. 

Imam neki feeling
Foto: Goran Hrubi

„Godišnje na savjetodavne kanale Hrabrog telefona primimo više od 4.000 upita. U pandemijskom periodu došlo je do značajnog porasta tema vezanih za depresivnost i anksioznost kod mladih, koje su zamijenile ranije dominantne teme vršnjačkog nasilja. Danas su mentalno zdravlje i odnosi u obitelji, osobito pitanja razvoda, među najčešćim razlozima kontaktiranja Hrabrog telefona. Roditelji sve više traže savjete o tome kako biti podrška djeci te primjećuju utjecaj obiteljskih odnosa na mentalno zdravlje djece“, istaknula je Hana Hrpka.

Društveno odgovorna inicijativa s misijom

Mentalna higijena društveno je odgovorna inicijativa koju je Wiener osiguranje VIG pokrenulo 2022. godine u suradnji sa stručnim partnerom Hrabrim telefonom te partnerskim agencijama Señor, iProspect i Go2Digital, uz medijsko pokroviteljstvo 24sata. Projekt se od 2023. održava pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja te Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. 

Središnja misija projekta je pružiti podršku što većem broju djece i mladih koji se suočavaju s izazovima u području mentalnog zdravlja. U Hrvatskoj gotovo 12 % mladih od 10 do 19 godina, odnosno oko 50.000 djece, ima poteškoće s mentalnim zdravljem, što dodatno naglašava važnost ove inicijative.

„Mentalno zdravlje temelj je osobnog razvoja, kvalitetnih odnosa i dugoročnog uspjeha, zbog čega smo izuzetno ponosni na projekt Mentalna higijena. Prve reakcije na dnevnik „Imam neki feeling“ su jako pozitivne, što nas motivira da radimo na prijevodu kako bismo ga učinili dostupnim i članicama naše matične grupe Vienna Insurance Group. Naš je cilj pružiti podršku djeci u razvijanju zdravih navika za očuvanje mentalnog zdravlja, povećati svijest o njegovoj važnosti i osigurati da nijedno dijete ne ostane samo u suočavanju s izazovima s kojima se susreće. A imam neki feeling da će vježbe i zadaci iz dnevnika biti korisni i nama odraslima“, istaknula je Tamara Rendić, predsjednica uprave Wiener osiguranja.

  • Mentalna higijena je projekt Wiener osiguranja VIG pokrenut u suradnji s Hrabrim telefonom, uz partnerstvo digitalne agencije iProspect, kreativne agencije Señor, agencije za digitalno oglašavanje Go2Digital te pod medijskim pokroviteljstvom 24sata. Glavni fokus projekta je pružanje znanja i pomoći u području mentalnog zdravlja djeci i mladima (a i svakoj drugoj osobi) u potrazi za podrškom, razumijevanjem, kao i korisnim savjetima.
    Projekt se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja te Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

DOBRA HRVATSKA
Studeni, 2024.

Copernicus: Gotovo je sigurno da će 2024. biti najtoplija godina i prva iznad 1,5°C

Objavio
Odgovorno
-
Godišnje globalne anomalije površinske temperature zraka
Godišnje globalne anomalije površinske temperature zraka (°C) u odnosu na 1850. – 1900. od 1940. do 2024. Procjena za 2024. je privremena i temelji se na podacima od siječnja do listopada. Izvor podataka: ERA5. Zasluge: Copernicus Climate Change Service /ECMWF.

“Nakon 10 mjeseci 2024. sada je gotovo sigurno da će 2024. biti najtoplija godina zabilježena i prva godina iznad 1,5ºC iznad predindustrijske razine prema skupu podataka ERA5 Ovo označava novu prekretnicu u globalnim temperaturnim rekordima i trebalo bi poslužiti kao katalizator za povećanje ambicija za nadolazeću konferenciju o klimatskim promjenama, COP29.” – Izjavila je Samantha Burgess, zamjenica direktora Službe za klimatske promjene Copernicus (C3S)

Mjesečne globalne anomalije površinske temperature zraka (°C) u odnosu na 1850. – 1900. od siječnja 1940. do listopada 2024., ucrtane kao vremenske serije za svaku godinu. 2024. prikazana je debelom crvenom linijom, 2023. debelom narančastom linijom, a sve ostale godine tankim sivim linijama. Izvor podataka: ERA5. Zasluge: Copernicus Climate Change Service /ECMWF.

Copernicus Climate Change Service (C3S), koju provodi Europski centar za srednjeročne vremenske prognoze u ime Europske komisije uz financiranje EU-a, redovito objavljuje mjesečne klimatske biltene s izvješćima o promjenama uočenim u globalnoj površinskoj temperaturi zraka i mora, morski ledeni pokrivač i hidrološke varijable . Svi prijavljeni nalazi temelje se na računalno generiranim analizama i prema skupu podataka ERA5 , koristeći milijarde mjerenja sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških stanica diljem svijeta.

COP29: Ususret globalnom klimatskom samitu

Objavio
Odgovorno
-
Konferencija UN-a o klimatskim promjenama Baku - studeni 2024.
Konferencija UN-a o klimatskim promjenama Baku - studeni 2024.

Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP29) 2024. otvara se sljedeći tjedan u Bakuu, glavnom gradu Azerbajdžana. Samit se održava između 11. i 22. studenog, a odluke koje se tamo donesu utjecat će na sve nas.

Svjedočimo kako klimatske promjene uzrokuju dramatično povećanje učestalosti ekstremnih temperatura. Znanstvenici očekuju da će 2024. biti najtoplija godina otkako postoje mjerenja. Diljem svijeta ljudi su raseljeni zbog poplava, uragana, suša, ali i ratova te drugih katastrofa. Domorodački narodi i zajednice ovisne o zemljištu i dalje snose najteži teret gubitka bioraznolikosti. Životi su izgubljeni; sredstva za život, jezici i cijele kulture su u opasnosti; a bolest, glad i raseljavanje uzrokuju ekstremnu patnju. Trošak tih gubitaka iznosi trilijune dolara štete.

Nažalost, do danas međunarodna zajednica nije uspjela obuzdati industriju fosilnih goriva, koja nastavlja zagađivati. COP29 kritična je prilika za svjetske vođe da raskinu s ovim prošlim neuspjesima.

Evo što trebate znati o predstojećem najvažnijem klimatskom događaju ove godine:

Tko sudjeluje?

Očekuje se da će COP29 prisustvovati između 40.000 i 50.000 delegata. To će uključivati ​​predstavnike vlada svih država članica UN-a, kao i Države Palestine, Svete Stolice, Niuea, Cookovih Otoka i Europske unije. Sve su one stranke Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) iz 1992., a većina se pridružila i Pariškom sporazumu o klimi iz 2015. COP29 također će ugostiti diplomate, dužnosnike UN-a, novinare, klimatske znanstvenike, sindikalne vođe i političke stručnjake. Nevladine organizacije, aktivisti i starosjedilački vođe također planiraju sudjelovati – iako je uključenost neovisnih medijskih djelatnika i branitelja ljudskih prava iz samog Azerbajdžana obuzdana tekućim vladinim represijama.

Koji je cilj COP29?

Opći cilj COP29 je da se države dogovore, razviju i razmijene planove za rješavanje klimatskih promjena. To znači spriječiti daljnje globalno zagrijavanje, ali i pomoći onima koji su do sada bili najviše pogođeni da se prilagode ili ponovno izgrade svoje živote.

Godine 2015. Pariški sporazum postavio je pravni zahtjev za sve države da postave ciljeve za smanjenje svojih emisija stakleničkih plinova, kako bi se ograničilo povećanje globalne temperature na 2°C u odnosu na predindustrijske razine. Međutim, od tada je Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) naglasio da se najkatastrofalniji učinci klimatskih promjena mogu izbjeći samo ako ograničimo globalno zagrijavanje na 1,5°C do kraja ovog stoljeća.

Na COP29 napredak zemalja u rješavanju klimatskih promjena mjerit će se u odnosu na cilj od 1,5°C. Važno je napomenuti da će čak i 1,5°C zagrijavanja dovesti do masovnog raseljavanja, štete na živote i gubitka života, a najgore će biti pogođene zemlje s nižim prihodima. Trenutačno je svijet na putu povećanja od 2,6 do 3,1°C u ovom stoljeću.

Što je na dnevnom redu ove godine?

COP29 nazvan je “financijski COP” zbog svog fokusa na povećanje financiranja klimatskih promjena. Financiranje klimatskih promjena odnosi se na financiranje koje je potrebno za pomoć zemljama s nižim dohotkom u prijelazu na gospodarstva s nultom emisijom ugljika i za pomoć najugroženijim zajednicama u prilagodbi učincima klimatskih promjena. Glavni cilj COP29 je povećati ovo financiranje i stvoriti novi cilj za buduće financiranje klimatskih promjena.

Odakle novac?

Prema UNFCCC-u i Pariškom sporazumu, financiranje mora doći od zemalja s visokim dohotkom koje su povijesno najodgovornije za klimatske promjene. Osim toga, prema međunarodnom pravu o ljudskim pravima, sve države koje to mogu učiniti također moraju dati doprinos.

Osim postavljanja financijskog cilja, pregovarači COP29 također moraju dogovoriti jasne vremenske okvire za pružanje sredstava zemljama s nižim prihodima. Novac treba davati u obliku bespovratnih sredstava, a ne zajmova, kako bi se izbjeglo pogoršanje postojeće dužničke krize.

Kamo novac ide?

Ovaj bi cilj također trebao sadržavati podciljeve kako bi se razjasnilo kamo bi novac trebao ići. Jedan od pozitivnijih poteza azerbajdžanskog predsjedništva bio je da prilagodba, koja je dugo bila po strani u pregovorima o klimi, postane prioritet razgovora. Iako je sprječavanje daljnjih klimatskih promjena kroz potpuno, brzo pravedno i financirano postupno ukidanje fosilnih goriva ključno, stvarnost je da su klimatske promjene već ovdje. Pomaganje ljudima u prilagodbi na postojeće i buduće utjecaje globalnog zatopljenja ključan je dio klimatske pravde.

Koliko je novca potrebno?

Potrebni su bilijuni dolara kako bi se državama s nižim prihodima pomoglo da provedu potrebne klimatske mjere, uključujući prelazak s fosilnih goriva na način koji štiti prava ljudi. Pokret za klimatsku pravdu poziva na cilj od najmanje 1 trilijun USD godišnje.

Kontroverze oko Azerbajdžana

Fosilna goriva čine oko polovicu azerbajdžanskog gospodarstva i veliku većinu njegovih izvoznih prihoda. Državna naftna i plinska tvrtka, SOCAR, glavni je izvor prihoda za vladu predsjednika Ilhama Aliyeva. Unatoč tome, Azerbajdžan također mora dati pošteni udio u postizanju brzog i pravednog postupnog ukidanja fosilnih goriva; to znači da nigdje nema novih projekata fosilnih goriva. Ali ranije ove godine, predsjednik Aliyev je najavio planove za proširenje proizvodnje plina koji su u velikoj suprotnosti s obvezama Azerbajdžana prema Pariškom sporazumu.

Kao i prethodni klimatski sastanci, COP29 ugostit će mnoge sudionike čiji su programi u ozbiljnom sukobu s klimatskom pravednošću. Očekuje se da će nazočiti tisuće lobista za fosilna goriva, zajedno s čelnicima naftnih divova poput Shella i BP-a. Ovi su sudionici koristili prethodne sastanke na vrhu kako bi unaprijedili vlastite interese.

Izvor: Amnesty International

DOBRA HRVATSKA

UM 2025 – Planer s razlikom

Objavio
Odgovorno
-
UM 2025

Iz tiska upravo stiže novi UM 2025 – Planer s razlikom. Ovaj novi 31. broj UM-a donosi
multifunkcionalnu inovaciju: knjiga + tjedni planer + prostor za bilješke

A UM je i nadalje drugačiji i unikatan:

  • Najtraženija knjiga-planer uz Božić i Novu godinu. Jedinstven dar za klijente, zaposlenike, bližnje, sebe!
  • 31 godina unikatnog i najdugovječnijeg planera u Europi (od 1995.)
  • Broj stranica čak 208 (dosad 172)! Spiralni uvez.
  • Raskošan i inspirativan sadržaj: 60 stranica tekstova (priče, stručni članci, testovi, top-pravila …)
  • Tjedni planer na 53 stranice + cca 90 stranica za bilješke.
  • I još dodajemo: 75 aforizama i poruka mudrih ljudi + 4 color slike (fotke i likovna djela) + karikature Ivana Haramije Hansa + poezija za dušu + informacije (preporučene knjige za užitke čitanja… )
  • UM poučava, inspirira, zabavlja. UM je mentor i prijatelj.
  • Prati te u torbi, na noćnom ormariću, radnom stolu, putovanjima… I uvijek mu se vraćaš.

Pogledajte video      Prelistajte UM 2025

UM se stalno usavršava u interakciji s čitateljima

UM miri ono naizgled suprostavljeno – posao i privatni život, procese i ljude, kratkoročne uspjehe i dugoročnu stabilnost i sreću. UM okuplja dobre ljude-ideje-organizacije-projekte već više od 30 godina. Riječ je o popularnom planeru koji istovremeno poučava, inspirira, raspoložuje, prenosi vedrinu. Planeru s kojom se i planira dobro.

Tijekom dugog razdoblja izlaženja UM se stalno usavršava u interakciji čitatelji – nakladnik – autori.

Edicija UM je prepoznata po zalaganju za suvremena znanja, ali i univerzalne ljudske vrijednosti. Svaki broj UM-a dosljedno – u svim svojim člancima, crticama, slikama, pjesmama, aforizmima… afirmira civilizacijske vrijednost, kao – humanost, tolerancija, razumijevanje i solidarnost, učenje i čitanje, sloboda i pravednost, DOP, održivost i ekologija, podrška mladima, obitelji i specifičnim skupinama, jednakost i sloboda, osobna sreća, stvaralaštvo, osobni i poslovni razvoj i drugo.

I ove godine UM 2025 prati i Limitirano izdanje UM-a posebnih vrijednosti: naslovnica je reprodukcija umjetničkog djela na tvrdim koricama.

Također podsjećamo na mogućnost personalizacije naslovnice i zasebnih unutarnjih stranica na određene količine.

DOBRA HRVATSKA

Svjetski dan znanosti za mir i razvoj 2024: Mladi na čelu

Objavio
Odgovorno
-
Svjetski dan znanosti za mir i razvoj
Foto: rawpixel.com / Freepik

Svjetski dan znanosti za mir i razvoj koji se obilježava svakog 10. studenoga, naglašava značajnu ulogu znanosti u društvu.

Bližim povezivanjem znanosti s društvom, Svjetski dan znanosti za mir i razvoj ima za cilj osigurati da građani budu informirani o razvoju znanosti. Također naglašava ulogu koju znanstvenici igraju u širenju našeg razumijevanja planeta Zemlje i u tome da naša društva postanu održivija.

Ove godine tema obilježavanja je Mladi na čelu. Prilika je to za uključivanje široke publike, s fokusom na mlade ljude i neznanstvenike u otkrivanju i istraživanju uloge znanosti u našem digitaliziranom svijetu koji se brzo mijenja. Mladi će imati priliku postavljati pitanja istaknutim znanstvenicima o načinima na koje znanost utječe na naše svakodnevne živote i doprinosi pronalaženju rješenja za najhitnije izazove s kojima se svijet suočava od lokalne do globalne razine.

Međunarodni tjedan znanosti i mira

Svjetski dan znanosti za mir i razvoj uvod je u Međunarodni tjedan znanosti i mira. Međunarodni tjedan znanosti i mira daje važan doprinos promicanju mira. Tjedan potiče veću akademsku razmjenu te u javnosti promiće svijest o odnosu znanosti i mira. Cilj je jačanje međunarodnog razumijevanja i suradnje u primjeni znanosti za promicanje mira tijekom cijele godine.

Desetljeće znanosti za održivi razvoj

U kolovozu 2023. Opća skupština Ujedinjenih naroda (UNGA) proglasila je razdoblje 2024.-2033. Međunarodnim desetljećem znanosti za održivi razvoj. Ovo označava važan korak u globalnim naporima da se znanost iskoristi za održivu budućnost.

Znanost se pojavljuje kao moćan alat za rješavanje globalnih izazova kao što su klimatske promjene, nedostatak resursa i nejednakost u razvoju. Obrazovne inicijative, medicinska otkrića i napori u izgradnji kapaciteta vođeni znanošću mogu smanjiti globalne nejednakosti i poboljšati kvalitetu života u svim zemljama. Samo kroz znanstveno istraživanje i suradnju mogu se razviti izvediva rješenja za sve ciljeve održivog razvoja.

Naš planet ide prema globalnom zatopljenju za više od 1,5°C do 2100., što je cilj utvrđen Pariškim sporazumom 2015. Poremećaji uzrokovani klimatskim promjenama kao što su suše, poplave, oluje, toplinski valovi i druge opasnosti povezane s vremenom postaju sve češći i teži. Unatoč razmjerima izazova, rezultati istraživanja u vitalnim područjima za održivost ostaju marginalni.

Međunarodno desetljeće znanosti za održivi razvoj ima za cilj pronaći rješenja za te globalne izazove. Prepoznaje znanost kao opće dobro za čovječanstvo i ponovno potvrđuje njezinu temeljnu ulogu u potrazi čovječanstva za razvojnim modelom koji poboljšava ljudsko stanje uz očuvanje planeta o kojem ovisi naš opstanak. Pod vodstvom UNESCO-a, cilj Desetljeća je vratiti povjerenje u znanost, potaknuti kritičko i nijansirano razmišljanje te ojačati svjetsku znanstvenu suradnju. Čineći to, zajedno utiremo put za otporniji, pravedniji i prosvijetljeniji svijet.

DOBRA HRVATSKA

1...313233...182Stranica 32 od 182

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z