SAD protiv usvajanja deklaracije o pravima žena na UN-ovoj Komisiji za status žena

Foto: Sima Sami Bahous, izvršna direktorica UN Women, obraća se na otvaranju 70. sjednice UN-ove Komisije za status žena / Evan Schneider / UN Foto - dam.media.un

Jučer je UN-ova Komisija za status žena započela svoje godišnje dvotjedno okupljanje kontroverznim glasovanjem o usvajanju deklaracije o pravima žena. Američki zastupnik pokušao je blokirati usvajanje završnog dokumenta, deklaracije o pravima žena, no ona je unatoč toga usvojena. Ovogodišnja Deklaracija se bavi zaštitom ženskih prava putem pravosudnog sustava i ukidanjem diskriminirajućih zakona.

Moramo se ujediniti kako bismo ispunili obećanje Ciljeva održivog razvoja i Akcijske agende Peking+30. Borbom protiv diskriminirajućih zakona i praksi – i braneći već postignuti napredak – možemo osigurati dostojanstvo, priliku i slobodu koju sve žene zaslužuju.

– istaknuo je glavni tajnik UN-a, António Guterres, na otvaranju 70. sjednice UN-ove Komisije za status žena

Prije usvajanja završnog dokumenta, predstavnik Sjedinjenih Američkih Država prvo je predložio odgodu razmatranja, zatim povlačenje teksta, a potom je predložio osam amandmana na tekst. Na kraju je s 37 glasova za i 1 protiv (Sjedinjene Američke Države) te 6 suzdržanih, Komisija usvojila svoje Dogovorene zaključke (dokument E/CN.6/2026/L.2). 

Foto: Američki zastupnik pokušao je blokirati deklaraciju o pravima žena na UN-ovoj Komisiji za status žena. / ©UN Web TV

Činjenica da je uopće bilo potrebno glasanje bila je nezapamćena u 80-godišnjoj povijesti Komisije. Takve se deklaracije obično usvajaju konsenzusom putem aklamacije, čak i ako se pojedine države ne slažu 100 posto sa svakim odlomkom. Ovaj put to nije bio slučaj.

Američki predstavnik je izrazio prigovore jer je nacrt sadržavao “obmanjujući jezik koji promiče rodnu ideologiju”. Također je tvrdio da sadrži previše nejasne obveze u vezi sa seksualnim i reproduktivnim zdravljem, kao i dijelove koji bi, iz američke perspektive, mogli predstavljati cenzuru. To se odnosilo na potencijalne mjere protiv govora mržnje.

Novi normativni temelj ključan za očuvanje teško postignutog napretka u području rodne ravnopravnosti

Države članice i partneri okupljeni ovdje predstavljaju „najmoćnije biračko tijelo“, istaknula je Sima Bahous, izvršna direktorica UN-Women, dodajući: „Ta moć je više nego dovoljna da napravi razliku, više nego dovoljna da transformira živote.“ Globalno, napomenula je, žene imaju samo 64 posto zakonskih prava muškaraca. Dogovoreni zaključci nastoje stvoriti pravosudne sustave koji funkcioniraju za sve jednako.

„Nijedna zemlja nema potpunu pravnu jednakost – a žene diljem svijeta još uvijek imaju samo dvije trećine zakonskih prava koja uživaju muškarci“, istaknula je predsjedateljica u svojim uvodnim riječima jutros, prije usvajanja. Dogovoreni zaključci pomoći će u postavljanju novih normativnih temelja u tom području.

Ističući neke konkretne dobitke, ukazala je na nove obveze formalnog priznavanja aktera u pravosuđu zajednice, integracije rodno osjetljivog pristupa pravosuđu u svim sektorima i uvođenja novog jezika o digitalnom pravosuđu i upravljanju umjetnom inteligencijom. Tekst također unapređuje participativne i zajednički kreirane istraživačke pristupe, jača standardizirane sustave za podatke o nasilju temeljenom na spolu i promiče pristup cijelog društva koji prepoznaje ulogu civilnog društva.

Naglasila je da se teško postignuti napredak u području rodne ravnopravnosti ne smije poništiti: „Dugujemo to pionirima koji su nam utrli put i onima koji će slijediti naše korake. Našim majkama, bakama, kćerima i sestrama“.

Izvor: UN Komisija za status žena

EU pokreće platformu Žene u poljoprivredi

Žene u poljoprivredi
Foto: ArthurHidden / Freepik

Povodom Međunarodnog dana žena, Europska komisija pokrenula je platformu Žene u poljoprivredi. Nova je to inicijativa osmišljena za osnaživanje žena u poljoprivredi i jačanje jednakih mogućnosti u ovom sektoru i ruralnim zajednicama. Cilj joj je povećati broj žena uključenih u poljoprivredne poslove, potaknuti razmjenu i suradnju te poticati dijeljenje najboljih praksi. 

Žene igraju ključnu ulogu u europskoj poljoprivredi, potičući inovacije, održivost i diversifikaciju u ruralnim gospodarstvima. S manje od jedne trećine poljoprivrednih gospodarstava kojima upravljaju žene poljoprivrednice, one su i dalje nedovoljno zastupljene kao vlasnice, upraviteljice i voditeljice poljoprivrednih gospodarstava.

  • 32% poljoprivrednih gospodarstava u EU vode žene
  • 26% poljoprivrednika mlađih od 40 godina su žene
  • 3% nositeljica poljoprivrednih gospodarstava su žene mlađe od 40 godina
  • 9 hektara je prosječna veličina poljoprivrednog gospodarstva kojim upravljaju žene

Trenutna zajednička poljoprivredna politika (ZPP) izričito potiče sudjelovanje žena u poljoprivredi i ruralnom gospodarstvu. U svojim strateškim planovima ZPP-a, zemlje EU imaju veći prostor za uvođenje ciljanih mjera, uključujući poboljšanu financijsku potporu za žene poljoprivrednice. Samo u 2024. godini 55.300 mladih žena primilo je podršku za pokretanje poljoprivrednih poduzeća i koristilo dodatnu potporu za prihode.

Dodatan poticaj za isticanje žena uključenih u poljoprivredu, poboljšanje njihovog statusa kao i pomoć u njihovom suočavanju s izazovima donosi proglašavanje 2026. godinue Međunarodnom godinom žena poljoprivrednica od strane UN-a.

Ciljevi i buduće aktivnosti platforme ‘Žene u poljoprivredi’

Nova platforma nastoji osigurati da se doprinosi žena prepoznaju. Podržavat će nacionalne programe mentorstva i razmjenu dobrih praksi u zemljama EU-a, uključujući prekogranično mentorstvo. Poticat će umrežavanje među ženama poljoprivrednicama, istaknuti uspješne projekte iz kojih drugi mogu učiti te unijeti praktična iskustva odozdo prema gore u donošenje nacionalnih i EU politika. Izgradnjom snažne kulture i mreže mentorstva, platforma ima za cilj osnažiti žene u poljoprivredi, povećati njihovo samopouzdanje i ojačati njihovu sposobnost za uspjeh unutar svojih nacionalnih konteksta i šire.

Glavna aktivnost Platforme bit će mentorstvo. Od članica će se očekivati ​​da uspostave mentorsku mrežu koja će okupiti iskusne poljoprivrednice i one u ranijim fazama svog profesionalnog putovanja. Mentori će igrati središnju ulogu dijeljenjem praktičnog znanja, poslovne ekspertize i strateških smjernica prilagođenih poljoprivrednim kontekstima. Mentorske aktivnosti usredotočit će se na praktične, poslovno orijentirane teme prilagođene potrebama žena poljoprivrednica, kao što su:

  • razvoj poslovnih planova za poljoprivredu , razumijevanje operativnih troškova poljoprivrednog gospodarstva i upravljanje vremenom,
  • snalaženje na poljoprivrednim tržištima i ekonomskoj dinamici , inovacijama i tehnologiji,
  • širenje poljoprivrednog poslovanja izvan proizvodnje hrane,
  • marketing i promocija poljoprivrednih proizvoda , uključujući putem društvenih mreža,
  • savjeti o podršci, skrbi, planiranju obiteljskih potreba, uslugama pomoći, mirovinama i mirovinama, između ostalog.

Kako se prijaviti?

Kako biste izrazili svoj interes i prijavili se, trebate ispuniti prijavni obrazac do 30. travnja 2026. Članstvo je otvoreno za sve osobe koje žive u EU i rade u poljoprivredi ili području srodnom poljoprivredi.

Prijavite se

Za pristup online platformi, sudionici moraju imati aktivan Microsoft 365 račun koji omogućuje pristup SharePointu i Teamsu. Sudionici također moraju osigurati dostupnost odgovarajućih tehničkih sredstava, uključujući ažurirani web preglednik i stabilnu internetsku vezu.
Razmatrat će se samo prijave koje ispunjavaju ove uvjete. Poziv za prijave bit će ponovno otvoren u dogledno vrijeme, a Komisija će pružiti dodatne informacije u odgovarajuće vrijeme.

Nova platforma želi istaknuti uzorne poljoprivrednice. Vidljivost mijenja način razmišljanja. Predstavljanje uspješnih žena dovodi u pitanje stereotip o poljoprivredi kao muškom poslu i čini žensko vodstvo u poljoprivredi vidljivim i normalnim. Kada mlade žene vide druge kako upravljaju farmama, inoviraju i vode ruralna poduzeća, lakše im je zamisliti sebe u tim ulogama.

Izvor: Europska komisija

Sretan nam svima Dan žena! Hvala vam drage naše.

Sretan Dan žena!
Foto: Goran Tudor

Čestitam svima nama Dan žena, 8. ožujak, blagdan čovječanstva, slavlje humanosti. Toga dana upale se sve lampe svijeta da osvijetle veliku ulogu žena u ljudskoj zajednici, njihovu plemenitost, trud i žrtvu – obilježavaju se gospodarska, politička i društvena dostignuća žena. Jednom godišnje svjetla pozornice sjaje najjače.
Čestitamo veliki praznik, ženama prvo, a onda i muškarcima. Onima nekim posebno, koji zajedno sa ženama, sudjeluju u vjekovnom zalaganju za ravnopravnost sviju, jednakost šansi. Ravnopravnost je sreća društva.

Visine, podvizi, djela

S iznimnim poštovanjem zauvijek se sjećamo Britanke Eglantyne Jebb, koja se cijeli život borila za obranu prava djeteta na miran život i rast, do toga da je 1923. sama sročila i razglasila Deklaraciju o pravima djeteta, iz čega se kasnije razvila Konvencija o pravima djece, usvojena od UN 1989. 

Koliko poštovanja zavređuje Poljakinja Marie Curie, jedina žena sa dvije Nobelove nagrade, za otkriće prirodnog zakona radioaktivnosti, na kojem se znanju kasnije razvilo toliko toga čovječanstvu korisnog. Marie je svoje pokuse decenijama izvodila, onda još ne znajući da je izlaganje radioaktivnim zrakama pogibeljno. Umrla je od leukemije. 

Koliko se duboko nakloniti „Majci oceana“, Elizabethi Mann Borgese, koja se, okupljajući oko sebe mnoge progresivne osobe tog vremena, izborila da svjetska mora, oceani, postanu „vlasništvo“ čitavog čovječanstva, a ne svojina najjačih pomorskih sila. Na njenoj ideji i tekovinama Prve međunarodne konferencije Mir u oceanima iz 1970 (koju je ona organizirala), Ujedinjene nacije su 1982. usvojile Konvenciju o Zakonu o morima.

Ako ćemo, ipak, izdvojiti samo neke iz mase svjetskih žena zbog njihova utjecaja na povijesne događaje u vezi sa priznavanjem rodne ravnopravnosti, onda ćemo izraz divljenja i zahvalnosti posebno uputiti njima dvjema smjelima – Clari Zetkin i Rosi Luxemburg, koje su bile na čelu povijesnih zalaganja za ženska prava i kojima je uspjelo godine 1910. da se na konferenciji radničke Internacionale donese odluka o obilježavanju 8. ožujka Svjetskim danom žena. Rosu je 1919. na ulici kundacima ubila njemačka profašistička falanga – policija.

A Marija Jurić Zagorka! Koju joj državnu medalju dodijeliti?, za upornost da postane novinarka-profesionalka jednaka muškarcima, u onom vremenu kad je to bilo „muško zanimanje“. Koju medalju za podnošenje ruganja njezinoj niskoj fizičkoj figuri, odbacivanja i patnje? Koliko proganjanja je podnijela za svoj politički aktivizam, svoju ustrajnu borbu za oslobađanje Hrvata od mađarske dominacije!

U kultnoj, prelijepo pisanoj knjizi, koju ću čuvati uz sebe do svoga kraja, „Velebit se nadvio nad more“, Šime Balena, autor govori o ženama podvelebitskog naroda, primorskih Bunjevaca, s prve polovice 20. stoljeća. Piše otprilike ovako: „…Podgorci su ljeti selili zajedno sa svom stokom na više predjele Velebita, bogate sočnim pašnjacima i travnjacima… Stanovali su 3 mjeseca u improviziranim kućercima. Središnja osoba doma i obitelji bila je žena planinka. Ona vodi kućanstvo, rađa i podiže, odgaja djecu, radi u kući i povazdan je i na polju, pašnjacima i košanicama…  Svaki dan, do zadnjih dana svoje trudnoće, odlazila bi za poslom, po planini gore-dolje. Ne jednom porodile bi se na otvorenom, a žene iz grupe bi im srpom odrezale pupkovinu. 

I ovakvih je priča – iznimnih djela, bezbroj. I treba ih naglašavati. Kao što je iznimna i sama činjenica – koje sve uloge žena obnaša u ljudskoj zajednici. Zaposlenica, čuvarica zajednice i njezina sklada, domaćica, majka, supruga, prva učiteljica života djeci, mentorica sebi… To mogu raditi i izdržati samo ONE, od Prirode ili Boga vrlinama za to darovane.

Zbog čega ovo argumentiranje

I, dobro… pa zašto ja moram, opet i ovdje, nabrajati toliki niz velikih djela poznatih žena, ali i onih „običnih“ žena iz naroda?! Znam i odgovor – zbog potrebe stalnog podcrtavanja, argumentiranja, da su ONE – ŽENE svojim djelima već dokazale da zavrjeđuju poštovanje, jednakost. Ali, kad bi rodna ravnopravnost, prihvaćanje različitosti, ljudska empatija, vrijedila u svjetskoj zajednici kao „ono nešto normalno samo po sebi“, da je svim muškarcima i ženama ravnopravnost jednako zagarantirana, da li bih i tada ovu priču počeo isticanjem onih gigantskih ženskih djela. Bih – ali s osjećajem višestruke radosti.

Užici života

Tako je lijepo pogledavati (uživati iz prikrajka) scenu sa 4-5 mladih žena, djevojaka, koje u grupi u kafiću, veselo nešto prepričavaju, smiju se, grleno i iskreno. (Ne znamo se mi muškarci tako skupno veseliti!)

Lijepo je raditi zajedno, u grupi kolegica i kolega, u uredu na zajedničkom svrhovitom poslu, gdje su svi jednaki – da uopće ne zamjećuješ tu činjenicu, muško-žensko.

Sa simpatijom bilježim kako u rekreacijskim dvoranama zajedno vježbaju žene i muškarci. Ali i to kako u mojoj likovnoj školi, na predavanju u gradskoj knjižnici, kazalištima… većinu čine žene.

Uvijek se veselim našim susretima u planinarskom društvu Kapela, kad svi na zajednički stol prinosimo „nešto za popiti i prigristi“. Ali znano je – planinarke će donijeti domaćih kolača.

Lijep je i jak opći osjećaj jednakosti!

Foto: freepik

O ishodištu prirodne ravnopravnosti i jednakosti

Je li s jednakom namjerom Priroda ili Bog stvorila i žene i muškarce?! I ne samo njih; i kukce i mačku i ribu, jelu i trešnju – da svi činimo ukupnost svijeta, jer samo tako njegova živost može opstati. Kroz bujnu raznolikost i različitost. I odakle, onda, to pravo i običaji u dijelu društva, dijelu svjetske muške populacije da idu protiv logike utemeljenja. Da zagovaraju i podržavaju svijet neravnopravnosti, nasilja, diskriminacije po spolu, kao i po rasi, boji kože, sposobnostima… „Oprosti im, ne znaju što čine“, kazano je.

***

Više od 100 godina Čovječanstvo obilježava Dan žena, slaveći rodnu jednakost, ravnopravnost žena, majki, sestara, kolegica u društvu. Milijarde žena slave taj dan – blagdan, Međunarodni dan žena, slave ga u zajedništvu s muškarcima. Nažalost, ipak ne sve; ravnopravnost osoba još nije prekrila ovaj svijet. Milijarde se žena i danas bore, trpe i podnose…, o rodnoj jednakosti tek sanjajući. U toj borbi, koja traje, svjetlom i radošću zrači ono najvrijednije: zajedništvo žena i muškaraca i u tome. 

Sretan nam svima Dan žena, 8. ožujak.

Goran Tudor

Nova EU strategija ugrađuje rodnu ravnopravnost u svaki aspekt života

Nova EU strategija ugrađuje rodnu ravnopravnost u svaki aspekt života
Foto: freepik

Iako je postignut napredak, sadašnjim tempom promjena trebalo bi 50 godina da EU postigne punu rodnu ravnopravnost. Razlike među zemljama EU-a i dalje postoje. A rodna ravnopravnost nije samo žensko pitanje nego se tiče svih nas i koristi svima.

Europska komisija danas, uoči Međunarodnog dana žena, predstavlja svoju novu Strategiju za ravnopravnost spolova od 2026. do 2030. godine. Strategija ugrađuje ravnopravnost spolova u svaki aspekt života. Online i offline, od obrazovanja i zdravstva do posla i javnog života. Posebno se bavi modernim prijetnjama poput kibernetičkog nasilja i rizika povezanih s umjetnom inteligencijom, koji posebno pogađaju žene.

Nova Strategija nadovezuje se na prekretničko zakonodavstvo usvojeno u okviru Strategije za ravnopravnost spolova 2020.-2025. Uključujući tu pravila o borbi protiv nasilja nad ženama, o transparentnosti plaća i poboljšanju rodne ravnoteže u upravnim odborima, kao i provedbu pravila o ravnoteži između poslovnog i privatnog života radi promicanja jednake podjele odgovornosti za skrb. 

Strategija pretvara ciljeve Komisijinog plana za ženska prava, koji su 2025. godine podržale sve zemlje EU-a, u konkretne akcije za osnaživanje žena i djevojčica. Ali i za angažiranje muškaraca i dječaka, snažno  protivljenje svakom nazadovanju u pogledu temeljnih prava i  ubrzanje napretka prema istinski rodno ravnopravnoj Europi

Područja djelovanja nove strategije

Glavna područja djelovanja nove strategije su: 

  • Nastavak borbe protiv rodno uvjetovanog nasilja s naglaskom na borbu protiv kibernetičkog nasilja, koje nesrazmjerno utječe na žene i djevojčice, s mjerama za borbu protiv seksualno eksplicitnih deepfakeova i deepnudeova te poboljšanje zaštite žena na internetu.
  • Uključivanje muškaraca i dječaka u borbu za rodnu ravnopravnost, prepoznavanje njihove važne uloge u postizanju društvenih promjena, s naglaskom na načine suzbijanja manipulacije informacijama i dezinformacija kako bi se izbjegla rastuća polarizacija između žena i muškaraca, posebno među mladima.
  • Promicanje najviših standarda zdravstva i zdravstvenih sustava izgrađenih za sve uključivanjem inicijative zajedno sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom poboljšati kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite žena.
  • Poticanje prosperiteta promicanjem rodne ravnopravnosti u svim gospodarskim sektorima akcijama za privlačenje više žena u istraživanje, inovacije, startupove te u karijere u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici (STEM) te poticanje muškaraca na studiranje i rad u zdravstvu, obrazovanju, administraciji i pismenosti.
  • Rješavanje problema razlika u plaćama i mirovinama među spolovima, uključujući podršku zemljama EU-a u potpunoj provedbi Direktive o transparentnosti plaća, te suradnja s Europskom investicijskom bankom radi poboljšanja pristupa financiranju za žene poduzetnice i povećanja zastupljenosti žena u financijskom sektoru.
  • Poduzimanje daljnjih koraka za podršku ravnopravnom i sigurnom sudjelovanju žena u politici, uključujući borbu protiv manipulacije informacijama i uplitanja na internetu, što često potiče polarizaciju između žena i muškaraca.
  • Nastavak promicanja rodne ravnopravnosti na globalnoj sceni novim akcijskim planom za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2028.-2034. i novim akcijskim planom za žene, mir i sigurnost. EU će također pokrenuti novu vodeću inicijativu „SHIELD“ koja će se usredotočiti na poboljšanje pristupa seksualnom i reproduktivnom zdravlju i podršku žrtvama rodno uvjetovanog nasilja. 

Europska komisija ostaje posvećena stvaranju pravednog i ravnopravnog društva, osiguravajući da se rodna ravnopravnost ostvari na svim razinama. 

Izvor: Europska komisija – Priopćenje za medije

Međunarodni dan žena 2026.: Prava. Pravda. Akcija. Za SVE žene i djevojke

Dan žena 2026
Foto: Međunarodni dan žena 2026.: Prava. Pravda. Akcija. Za SVE žene i djevojke / UN Women

Dan žena slavi se svake godine 8. ožujka i naglašava stalne prepreke i izazove s kojima se suočavaju milijuni žena i djevojčica diljem svijeta. Već više od stotinu godina, od 1911. godine zalaže se za ravnopravnost žena i pripada svima kojima je do nje stalo. Priznat od strane Ujedinjenih naroda 1977. godine, dan je postao globalni poziv za poticanje napretka u području rodne ravnopravnosti. 

Stoljećima su se žene borile za jednaka prava, mogućnosti i slobodu. Od sufražetkinja do digitalnih aktivistica. Svaka je generacija pomicala granice, rušila barijere i odbijala odstupiti. Iza svake promjene politike i pravne pobjede stajale su neustrašive žene koje su se organizirale, prosvjedovale i zahtijevale akciju.

Zahvaljujući njihovoj borbi svijet je danas ravnopravniji za žene i djevojčice nego ikad prije. Ali napredak je i dalje prespor, prekrhak i preneravnomjeran. Svakih 10 minuta ženu ubije netko iz vlastite obitelji. Zastupljenost žena u radnoj snazi ​​ostala je nepromijenjena desetljećima. Žene i djevojčice najmanje doprinose klimatskim promjenama, a ipak trpe najgore posljedice. Ovim tempom, djevojčica rođena danas imat će 40 godina prije nego što će žene imati jednako mnogo mjesta u parlamentu kao i muškarci.

  • Žene imaju samo 64% zakonskih prava koja muškarci imaju diljem svijeta.
  • Ako se napredak nastavi sadašnjim tempom, trebat će 286 godina da se zatvore praznine u pravnoj zaštiti
  • U mnogim zemljama zakon dopušta rane i dječje brakove, što godišnje narušava puni potencijal oko 12 milijuna djevojčica.

Godine 1995. svjetski su se čelnici obvezali na ravnopravnost spolova Pekinškom deklaracijom i platformom za djelovanje, revolucionarnim planom koji je postavio smjele ciljeve za ženska prava. Dva desetljeća kasnije, Ciljevi održivog razvoja (SDG) pojačali su tu obvezu s nadolazećim rokom 2030. godine.

No koliko je postignuti napredak krhak i koliko brzo i lako se ostvarena prava gube ilustrira i novo globalno istraživanje koje pokazuje da mladi muškarci i dječaci imaju tradicionalnije stavove o rodnim ulogama od starijih generacija. Pogledajte sve rezultate ovog istraživanja provedenog povodom Međunarodnog dana žena 2026.

Prava. Pravda. Akcija. Za SVE žene i djevojke

Međunarodni dan žena 2026. dolazi u presudnom trenutku: Žene i djevojčice nikada nisu bile bliže jednakosti, ali i nikada bliže tome da je izgube. Pravna zaštita od obiteljskog nasilja formalno je proširena u mnogim zemljama. Ipak, realna prava žena i djevojčica se očigledno smanjuju.

Diljem svijeta žene još uvijek ne uživaju ista zakonska prava kao muškarci. I dalje se milijuni žena i djevojčica diljem svijeta suočavaju s nasiljem, diskriminacijom i zlostavljanjem. Prečesto je poruka koju primaju ista: Pravda i pomoć nisu im dostupni. Zakoni postoje, ali sami po sebi ne donose pravdu ili zaštitu.

Stoga ovogodišnja tema Međunarodnog dana žena 2026. stavlja naglasak na uklanjanje prepreka jednakim pravima i pravdi za žene i djevojke diljem svijeta. Poziv je to na djelovanje kako bi se uklonile strukturne prepreke jednakoj pravdi. Fokus je na pravnoj zaštiti, jednakom pristupu pravdi i konkretnoj promjeni politika koje poboljšavaju živote žena. Tema ističe ključne globalne prioritete:

  • Jačanje pravne zaštite od nasilja temeljenog na spolu
  • Provođenje zakona o jednakoj plaći i jednakosti na radnom mjestu
  • Povećanje zastupljenosti žena u političkom i korporativnom vodstvu
  • Proširenje pristupa obrazovanju i razvoju vještina
  • Poboljšanje pristupa financijskim resursima i ekonomskim prilikama
  • Uklanjanje strukturnih prepreka koje ograničavaju moć žena u donošenju odluka

Stručnjaci kažu da, iako je postignut napredak, sistemske nejednakosti i dalje ograničavaju puno sudjelovanje žena u vodstvu i ekonomskim prostorima.

Hoće li svijet djelovati

Dana 4. ožujka, uoči 70. sjednice Komisije za status žena, UN Women objavit će izvješće u kojem upozorava da sustavi namijenjeni zaštiti žena i djevojčica ne funkcioniraju, ostavljajući milijune izloženima diskriminaciji, nasilju i nekažnjivosti. Istovremeno se reakcije protiv rodne ravnopravnosti pojačavaju, a kršenja temeljnih prava žena rastu diljem svijeta.

Od 9. do 19. ožujka svijet će se okupiti u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku na 70. sjednici Komisije za status žena – najvećem godišnjem forumu Ujedinjenih naroda posvećenom ravnopravnosti spolova i pravima žena. Ono što se događa na Komisiji za status žena utječe na zakone, politike, financiranje i odgovornost u svim zemljama i generacijama. Potpuni popis i raspored sesija možete pronaći na web stranici UN Women.

Predstojeća 70. sjednica Komisije za status žena je odlučujući test. Hoće li svijet odlučiti djelovati zajedno i osigurati jednakost pred zakonom za sve žene i djevojčice ili će dopustiti da nepravda i dalje traje nekažnjeno. UN Women poziva vlade, partnere, institucije i zajednice diljem svijeta da ustanu, pojave se i založe se za prava, pravdu i djelovanje. Kako bi sve žene i djevojčice mogle živjeti sigurno, slobodno govoriti i postojati ravnopravno.

Izvor: UN Women

Međunarodni dan žena – Slavna povijest: sjećanje na godine 1857., 1908., 1910. … 1977. … 2023…

Međunarodni dan žena

Slavna povijest zalaganja za ženska prava u muškom svijetu datira vjerojatno oduvijek. No, organizirani pokret žena-radnica koji je izravno doveo do utemeljenja Međunarodnog dana žena seže do dana 8. ožujka 1857. godine, kad su žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila u New Yorku javno demonstrirale, protestirajući zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća. 

Demonstracije je rastjerala policija. No, zakratko – te iste žene osnovale su svoj sindikat dva mjeseca kasnije.

Protesti 8. ožujka događali su se i narednih godina, od kojih je najpoznatiji bio onaj u 1908. godini, kada je 15.000 žena marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa. 

1909. u SAD po prvi put obilježen Dan žena – spomen na demonstracije, zalaganja, žrtvu žena 

Deklaraciju o tome donijela je Socijalistička partija Amerike. 

Između ostalih važnih povijesnih događaja, koji su poticali na razvoj ravnopravnosti i položaja žena, sjećamo se i požara u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku 1911. godine kada su poginule 123 žene i djevojčice.

Ideja za obilježavanjem Međunarodnog dana žena pojavila se prvi put početkom 20. stoljeća u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do protesta zbog loših radnih uvjeta. 

„Međunarodni dan žena“ ustanovljen je 1910., ali već sljedeće godine milijuni žena opet marširaju

Clara Zetkin i Rosa Luxemburg, 1910.
Foto: Clara Zetkin i Rosa Luxemburg, 1910. / Wikimedia

Godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija bila je održana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale te ustanovila ‘Međunarodni dan žena’ na prijedlog slavne njemačke socijalistkinje Clare Zetkin. Sljedeće godine Međunarodni dan žena obilježilo je preko milijun ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Ti događaji koincidirali su s požarom u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku za čiji su veliki broj žrtava bile okrivljene slabe mjere sigurnosti na radu. 

Početkom Prvog svjetskog rata žene širom Europe su 8. ožujka 1913. održale demonstracije za mir.

Demonstracije povodom Međunarodnog dana žena u Rusiji bile su prvi stadij ruske revolucije. Nakon oktobarske revolucije, boljševička feministkinja Aleksandra Kolontaj nagovorila je Lenjina da 8. ožujka postane državni praznik, te se tijekom sovjetskog razdoblja koristio za obilježavanje “herojstva radnica”.

Međutim, u mnogim komunističkim državama taj je praznik izgubio svoju ideološku osnovu i postao prilika muškarcima za iskazivanje ljubavi i poštovanja prema pripadnicama suprotnog spola, posluživši kao svojevrsni pandan Majčinog dana i Valentinova u zapadnim državama.

U Čehoslovačkoj se Dan žena za vrijeme komunističkog režima pretvorio u parodiju, te je ukinut nakon baršunaste revolucije. U Mađarskoj se, pak, običaj poklanjanja cvijeća ženama zadržao i nakon pada komunizma. U Italiji je grančica mimoze simbol Dana žena.

Dan žena u novije vrijeme 

Na zapadnom svijetu se Međunarodni dan žena uglavnom prestao obilježavati 1930-ih, dijelom i zbog toga što ga se povezivalo s komunizmom. Majčin dan se kao blagdan u čast majki i majčinstva obilježava u tim zemljama svake druge nedjelje u svibnju.

Dan žena je ostao državnim praznikom u Rusiji, Bjelorusiji, Ukrajini, Kazahstanu, Kirgistanu, Moldaviji, Mongoliji i Tadžikistanu, a obilježava se cvijećem i poklonima. Međutim, 1960-ih su ga ponovno počele slaviti feministkinje.

Pobjeda čovječnosti i pravde 1977. – UN pozvali svijet na slavljenje 8. ožujka kao svjetskog blagdana

Ujedinjeni narodi počeli su obilježavati Međunarodni dan žena 1975. godine, koja je bila proglašena Međunarodnom godinom žena. Godine 1977. Opća skupština Ujedinjenih naroda pozvala je države članice da 8. marta proglase službenim UN-ovim praznikom za ženska prava i svjetski mir. Od tada se Međunarodni dan žena obilježava svake godine i od strane UN-a i u brojnim zemljama, a svake godine obilježavanje je usredotočeno na određenu temu ili pitanje u okviru ženskih prava.

Svake godine, na dan 8. ožujka, čovječanstvo slavi Međunarodni dan žena, simbol jednakosti među ljudima.
Milijarde žena danas su zahvalne nekolicini
i događajima za postignuti status jednakih u društvu…
Milijarde se još bore i nadaju.
Milijarde žena slave taj Dan, zajedno s muškarcima.
I milijarde su onih koje o rodnoj jednakosti još sanjaju.

O značenju i značaju Međunarodnog dana žena, čitajte OVDJE …. 

DOBRA HRVATSKA/GT
Ožujak 2023.

Odgovorno@odgovorno.hr
www.odgovorno.hr

Priča za navečer: Inspiracija za gledanje zvjezdanog neba

Foto: freepik

Učitelj povede razred u noćnu šetnju. Išli su šutke livadom, držeći se za ruke. Objasnio im je idući zadatak: „Noćas ćemo vježbati gledanje u nebo. Lezite na travu, utišajte misli i zagledajte se u nebeski svod. Jednog po jednog pitat ću što je vidio i dati mu ocjenu.“ Polijegaše, a on se obrati prvom: „Što vidiš?“ „Vidim Mjesec. Vidim Sjevernjaču.“ Drugi odgovori da vidi božansku planetu Jupiter i daleki Sirius te tri zvijezde Oriona. Učenik do njega javi se: „Ja vidim crvenu planetu boga rata, Mars. Velika Kola. Cijeli Mliječni put.“ 

Ali jedan je učenik šutio. Nije vidio ništa određeno da bi to mogao nabrojiti. 

„Gledam beskraj iskričave tamne ljepote. Svaka zvijezda dio je te ljepote. I niže od toga, noćni obrisi predjela, isto. Pa niže… Gledam sebe i sve vas. Vidim i tebe, učitelju. Gledam velik čar Svemira. Sretan sam.“

***

Istovremeno na drugoj strani Velebita, onoj morskoj, zvjezdice su sjale al’ drugačije. Edo Popović i njegov drug Željko Žarak upravo su spremali logor za noćenje na planini tijekom višednevnog planinskog hodanja. Šator su podignuli na istom mjestu kao i prije dva dana. Zalazeće sunce snažno je bojilo dolinu u zlatnožuto, a po okolnim dolcima zgušnjavao se mrak. Tišina, potpuna. „To planina razmišlja“, objasnio je jednom kultni Ante Vukušić, dugogodišnji voditelj meteorološke stanice na Zavižanu. 

„U međuvremenu je pala noć“, opisuje Popović u knjizi „U Velebitu“ iz 2013. „Sjedim uz logorsku vatru i iznenada začuh dozivanje – svoje ime. Brzo sam krenuo do čistine i shvatio zašto me planinski suputnik Žarak glasnim zovom tako uzbuđeno otrgnuo od sveopćeg mira. Gore, visoko iznad nas, svjetlucalo je bezbroj zvijezda, a dolje ispod nas bezbroj svjetala podvelebitskih naselja uz more. Nebo i kopno bili su crni, nije se moglo odrediti gdje završava nebo, a gdje započinje kopno. Nije se znalo: svijetle li ono tamo svjetiljke ili zvjezdice“. Što nego reći: hodači planinom imaju posebnu sreću, mogu gledati zvijezde spojene odozgo i odozdo. 

A tko voli knjige, naučit će još jedan užitak o zvijezdama. Posljednjeg dana svog boravka na Zemlji Mali Princ poučavao je o noći i zvijezdama na nebu svog novog prijatelja-pilota, ovako: „Kad ja odem natrag na svoj asteroid, a ti pogledaš u milijarde treperećih zvjezdica, znaj, to se noćno nebo smije. Sutra ću ja biti na jednoj od tih zvijezda, onoj mojoj, i smijat ću ti se. Ti nećeš znati na kojoj sam i mislit ćeš: čitavo nebo se smije.“

Tih smo večeri bili zajedno: oni, Edo Popović, Mudri učitelj, Mali princ, i ja. Učio sam od njih kako gledati zvijezde. Odeš izvan grada, sjedneš negdje, zabaciš glavu i čuđenje počinje, koje kao da želi trajati kao i zvjezdice, a one su vječne i beskrajne.

„Zvjezdana neba kao i plemenita čovjeka nikad se nagledati“, podsjeća na se Ivo Andrić, naš nobelovac.

Goran Tudor
(tekst objavljen u tradicionalnoj ediciji knjizi-planeru UM 2015/ Znanje i vrijednosti)

Većina robe kupljene putem interneta iz trećih zemalja krši EU standarde

Foto: zinkevych / Freepik

Nedavna velika carinska operacija EU-a otkrila je da većina robe kupljene putem interneta iz trećih zemalja, ne udovoljava pravilima EU o proizvodima i sigurnosnim standardima.

Carinske vlasti obrađuju ogroman i sve veći broj robe kupljene putem interneta i uvezene izravno potrošačima u EU. One igraju ključnu ulogu na granicama EU-a kontrolirajući robu koja dolazi iz trećih zemalja i osiguravajući da do potrošača dođu samo sigurni proizvodi te da konkurencija na jedinstvenom tržištu ostane poštena.

Ovaj posao postao je sve zahtjevniji jer carinske vlasti obrađuju brzo rastući broj malih paketa potaknut globalnom e-trgovinom. Od 2022. godine, količina malih paketa poslanih u EU udvostručuje se svake godine. U 2024. godini, 4,6 milijardi paketa preplavilo je tržište EU. Krajem 2025. godine, taj je volumen dosegao 5,8 milijardi, što je više od četvrtine povećanja u odnosu na prethodnu godinu.

Većina te robe koja se izravno šalje potrošačima u EU iz trećih zemalja ne udovoljava pravilima EU o proizvodima i sigurnosnim standardima. To je utvrđeno novom velikom carinskom kontrolom diljem EU koja je provedena u suradnji s tijelima za nadzor tržišta (MSA) i tijelima za sigurnost hrane (FSA).

Ova trenutna akcije nastavak je prve faze prioritetnog područja kontrole, koja se provodila od travnja do lipnja 2025. i u kojoj je provjereno 20.000 igračaka i male elektronike. Tada je utvrđeno da više od polovice njih nije bilo u skladu s EU standardima proizvoda. Dio tih proizvoda također je laboratorijski testiran na sigurnost, a 84% testiranih proizvoda utvrđeno je opasnima.

U ovoj drugoj fazi tzv. područja prioritetne kontrole, 27 carinskih tijela, u suradnji s tijelima za nadzor tržišta i sigurnost hrane, provelo je intenzivne kontrole kako bi procijenilo sukladnost proizvoda uvezenih putem e-trgovine tijekom definiranog razdoblja od listopada do prosinca 2025.

Druga faza carinske kontrole

Tijekom određenih dana, odabrali su i kontrolirali kozmetičke proizvode (npr. šminku i kreme), osobnu zaštitnu opremu (npr. kacige i prsluke za spašavanje) i dodatke prehrani (npr. proteinski prah i vitamine) koji su dolazili od subjekata iz trećih zemalja izravno potrošačima u EU. Ukupno je provjereno 11.338 komada.

Države članice usmjerile su svoje kontrole (za kozmetiku i osobnu zaštitnu opremu) na četiri glavna tržišta koja predstavljaju više od 90 % pošiljki niske vrijednosti unesenih u EU.

Rezultati su zapanjujući. Većina tih proizvoda nije bila u skladu s pravilima EU-a i standardima proizvoda (netočno ili nedostajuće označavanje ili označavanje, nedostatak potrebne dokumentacije, uključivanje zabranjenih sastojaka itd.). Kada ti elementi nedostaju, proizvod ne sadrži potrebne poruke upozorenja, dokumentaciju o sigurnoj upotrebi proizvoda i druge standarde koje trgovci iz EU-a moraju poštivati ​​ako žele prodavati svoje proizvode na tržištu EU-a.

Kozmetika

Pregledano je gotovo 6.000 kozmetičkih proizvoda, uključujući na primjer proizvode za njegu kože, paste za zube, šminku, proizvode za kosu i nokte. 65% tih proizvoda nije bilo u skladu sa standardima EU-a za proizvode. Najveći udio (63%) tih neusklađenih kozmetičkih proizvoda bio je kineskog podrijetla, a slijede Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države, što zajedno predstavlja 93% neusklađenih kozmetičkih proizvoda pronađenih tijekom kontrolne akcije.

Kozmetika – Globalna stopa neusklađenosti B2C pošiljki – diljem EU-a

Osobna zaštitna oprema

Također je provjereno više od 2.000 komada osobne zaštitne opreme. To uključuje, na primjer, biciklističke kacige, rukavice, zaštitu za uši, sunčane naočale, naočale za plivanje ili prsluke za spašavanje. Čak 60% tih proizvoda nije bilo u skladu sa standardima EU-a za proizvode. Utvrđeno je da je 91% neusklađene osobne zaštitne opreme kineskog podrijetla, a dodatnih 6% podrijetlom je iz Sjedinjenih Američkih Država.

Osobna zaštitna oprema – Globalna stopa neusklađenosti B2C pošiljki – diljem EU-a

Dodaci prehrani

Pregledano je gotovo 3.500 komada dodataka prehrani, uključujući na primjer proteinski prah, dodatke prehrani za pojačavanje, dodatke prehrani, biljne pripravke i vitamine. Sjedinjene Američke Države, Kina i Ujedinjeno Kraljevstvo bile su vodeće zemlje podrijetla neusklađenih dodataka prehrani, s neznatno većim udjelom u Sjedinjenim Državama. Indija, Hong Kong i Koreja činili su ostatak.

Dodaci prehrani prodaju se putem raznolikijeg raspona online platformi. To rezultira fragmentiranijim online tržištem, gdje su proizvodi raspršeni po mnogim različitim web stranicama. Međutim, podaci pokazuju da je neusklađenost problem na cijelom online tržištu dodataka prehrani, a čak 63% tih proizvoda nije bilo u skladu sa standardima EU-a.

Dodaci prehrani – Globalna stopa neusklađenosti B2C pošiljki – diljem EU-a

Potrebno je hitno djelovati

Ovi rezultati jasno pokazuju potrebu za hitnijim djelovanjem u obrani potrošača i poštene konkurencije. Prikupljeni podaci pružaju ključne lekcije za poboljšanje i jačanje kontrola.

Carina će kontinuirano pratiti usklađenost uvoza e-trgovine, u suradnji s tijelima za nadzor tržišta i sigurnost hrane. Nadalje, mogu se odlučiti o dodatnim mjerama upravljanja rizikom, poput pojačanih ciljanih kontrola, u odnosu na proizvode i subjekte za koje je utvrđeno da je rizik od neusklađenosti posebno visok. Ti se podaci mogli dalje koristiti za mjerenje razine usklađenosti platformi koje su označene kao vrlo velika internetska tržišta (VLOP) s njihovim obvezama prema Zakonu o digitalnim uslugama (DSA). Osim toga, financiranje carinskih laboratorija i određivanje prioriteta prema Instrumentu za opremu za carinsku kontrolu (CCEI) već je povećano kako bi se ojačala njihova sposobnost analize i otkrivanja proizvoda koji nisu usklađeni.

Carinske mjere provedbe u potpunosti su usklađene i djeluju zajedno s inicijativama Europske komisije u okviru Zakona o digitalnim uslugama, osiguravajući da proizvodi koji se prodaju putem interneta budu u skladu s pravilima EU-a i da su potrošači učinkovito zaštićeni na cijelom jedinstvenom tržištu.

Službe Komisije dovršavaju sveobuhvatno izvješće s nalazima PCA-a, uključujući naučene lekcije i prijedloge za pojačano praćenje i kontrolu usklađenosti uvoza e-trgovine, koje će biti javno objavljeno.

Carinska reforma EU-a: stvaranje jednakih uvjeta i sigurnije online kupovine

Pravila EU-a i standardi proizvoda štite građane i okoliš. Proizvođači koji ih se pridržavaju ne bi smjeli biti u nepovoljnom položaju.

Carinska reforma EU-a, koja je u završnoj fazi pregovora s Vijećem i Europskim parlamentom, bit će ključna za stvaranje jednakih uvjeta i poštene konkurencije pod istim uvjetima. Reforma će zaštititi veleprodaju i maloprodaju u EU-u te njezine radnike. S tim ciljem, države članice već su se složile ukinuti izuzeće od carina za pakete ispod 150 €, zamjenjujući ga jedinstvenom carinom od 3 € po artiklu koja će se primjenjivati ​​od 1. srpnja 2026.

Odredbe carinske reforme također štite potrošače EU-a i doprinose osiguravanju da na tržište EU-a i do naših građana ulaze samo usklađeni i sigurni proizvodi. Reformom će se platforme i prodavači smatrati „smatranim uvoznicima“. To znači da će online platforme i prodavači biti ključni akteri u osiguravanju da roba koja se prodaje online u EU-u ispunjava sve carinske obveze. Ovo je veliko odstupanje od trenutnog carinskog sustava, koji odgovornost stavlja na pojedinačnog potrošača i prijevoznike. S online platformama i prodavačima kao službenim uvoznicima, potrošači EU-a mogu biti sigurni da su svi porezi i carine plaćeni te da su njihove kupnje sigurne i u skladu s ekološkim, sigurnosnim i etičkim standardima EU-a.

Štoviše, carina EU-a nastavit će pratiti usklađenost uvoza putem e-trgovine u suradnji s tijelima za nadzor tržišta i drugim nadležnim tijelima, uključujući tijela za sigurnost hrane.

Izvor: Europska komisija

Svjetski dan divljih vrsta 2026.: Ljekovito i aromatično bilje

Svjetski dan divljih vrsta 2026.: Ljekovito i aromatično bilje: očuvanje zdravlja, baštine i sredstava za život
Svjetski dan divljih vrsta 2026.: Ljekovito i aromatično bilje: očuvanje zdravlja, baštine i sredstava za život

Svjetski dan divljih vrsta, 3. ožujka, prilika je za uvažavanje mnogobrojnih prekrasnih i raznolikih oblika divlje faune i flore. Cilj je podizanje svijesti o njihovom značaju za ljude i prirodu. Prilika je to i za podsjećanje na hitnu potrebu za pojačanom borbom protiv kriminala u području divljih vrsta. Upozorava nas da smanjenje broja vrsta uzrokovano ljudskim djelovanjem ima široke ekonomske, ekološke i društvene posljedice.

Ljudi diljem svijeta oslanjaju se na divlje vrste i prirodne resurse kako bi zadovoljili svoje potrebe – od hrane, preko goriva, lijekova, stanovanja i odjeće. Kako bismo uživali u blagodatima i ljepoti koju priroda donosi nama i našem planetu, ljudi trebaju surađivati. Jedino tako možemo osigurali da ekosustavi napreduju te da biljne i životinjske vrste opstanu za buduće generacije.

O CITES-u

Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore (CITES) potpisana je 3. ožujka 1973. i stupila je na snagu 1. srpnja 1975. Sa 185 stranaka (184 zemlje + Europska unija), ostaje jedan od najmoćnijih svjetskih alata za očuvanje divljih vrsta kroz regulaciju međunarodne trgovine s više od 40.900 vrsta divljih životinja i biljaka. Vrste s CITES-a koriste ljudi diljem svijeta u svakodnevnom životu za hranu, zdravstvenu skrb, namještaj, stanovanje, turističke suvenire, kozmetiku ili modu. CITES nastoji osigurati da je međunarodna trgovina takvim vrstama održiva, legalna i sljediva te da doprinosi i egzistenciji zajednica koje žive najbliže njima i nacionalnim gospodarstvima za zdrav planet i prosperitet ljudi u podršci Ciljevima održivog razvoja UN-a.

Ove će godine Svjetski dan divljih vrsta posebno istaknut ključnu ulogu ljekovitog i aromatičnog bilja pod temom: „Ljekovito i aromatično bilje: očuvanje zdravlja, baštine i sredstava za život“. Želi se istaknuti vitalna uloga ovih biljaka u održavanju ljudskog zdravlja, kulturne baštine i lokalnih sredstava za život. Pri tom se nastoji ukazati i na rastuće pritiske s kojima se ovo bilje suočava zbog gubitka staništa, prekomjerne sječe i klimatskih promjena.

Svjetski dan divljih vrsta 2026.: Ljekovito i aromatično bilje: očuvanje zdravlja, baštine i sredstava za život

Ljekovito i aromatično bilje: očuvanje zdravlja, baštine i sredstava za život

Ljekovito i aromatično bilje ključno je za ljudsko zdravlje i dobrobit te ekološku ravnotežu. Ove biljke čine temelj mnogih tradicionalnih zdravstvenih sustava, doprinose modernoj medicini i podržavaju raznolike industrije, od kozmetike i hrane do poljoprivrede i luksuzne robe.

Diljem svijeta se otprilike 50.000-70.000 vrsta ljekovitog bilja bere zbog njihovih ljekovitih svojstava, kulturnog značaja i ekonomske vrijednosti. Procjenjuje se da je od njih gotovo 1.300 navedeno u Dodacima Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore (CITES), uključujući preko 800 u Dodatku II.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da se 70-95 posto ljudske populacije u zemljama u razvoju oslanja na tradicionalnu medicinu za primarnu zdravstvenu zaštitu. Uzgoj i berba ljekovitog bilja osiguravaju vitalne resurse za mnoga kućanstva diljem svijeta. Jedna od pet osoba oslanja se na divlje biljke, alge i gljive za hranu i prihod.

Ipak, unatoč njihovoj važnosti, mnoge vrste ljekovitog bilja suočavaju se s rastućim prijetnjama gubitka staništa, prekomjernog branja i ilegalne trgovine. Znanstveni podaci o ljekovitom bilju često su ograničeni. Znanje autohtonog i lokalnog stanovništva nedovoljno se koristi u političkim i konzervacijskim naporima. Nadalje, otprilike 9 posto vrsta ljekovitog bilja globalno se smatra ugroženima izumiranjem na Crvenom popisu IUCN-a. To njihovo očuvanje čini globalnim prioritetom. Podizanje svijesti, jačanje propisa i osiguravanje održivosti branja i trgovine ključni su za preživljavanje ovih neprocjenjivih biljnih resursa u divljini.

Aktivnosti ovogodišnjeg obilježavanja

Organizirane u suradnji s partnerima kao što su Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP)Međunarodni fond za dobrobit životinja (ifaw)Jackson Wild i drugi, aktivnosti Svjetskog dana divljih vrsta 2026. imaju za cilj: 

  • Slaviti napore u očuvanju prirode – Istaknuti inicijative održivog upravljanja kroz kreativne izraze poput umjetničkih djela mladih, fotografije i filma. 
  • Jačanje znanja i svijesti – Dijeliti uvide o ljekovitom bilju, istaknuti njihovu vitalnu ulogu u našem svakodnevnom životu, kao i izazove njihovog očuvanja i odredbe CITES-a koje reguliraju međunarodnu trgovinu.
  • Poticati istraživanje, inovacije i partnerstva – Poticati suradnju među dionicima kako bi se promovirala održiva upotreba ljekovitog bilja i dijelile lekcije naučene iz uspješnih modela očuvanja.

Izvor: wildlifeday.org

Europski dani oceana 2026.

Europski dani oceana 2026.

Europski dani oceana su godišnja manifestacija koja se održava u Briselu i okuplja ključne dionike morske i pomorske politike Europske unije. Dani služe kao platforma za raspravu o održivom plavom gospodarstvu, zaštiti morskih ekosustava i inovacijama.

Europski dani oceana traju tjedan dana tijekom kojeg se odvija niz dinamičnih i međusobno povezanih sesija usmjerenih na ključne teme vezane uz oceane. Sesije su osmišljene kako bi potaknule sudionike na angažman u različitim temama i doprinos zajedničkoj viziji prosperiteta, konkurentnosti, sigurnosti i održivosti našeg oceana.

Fokus ovogodišnjeg 3. izdanja Europskih dana oceana je na provedbi Europskog pakta za oceane (European Ocean Pact), s temama poput pomorske sigurnosti, održivog ribarstva i Digital Twin Ocean-a. Okupit će lidere industrije, startupove, investitore, kreatore politika, znanstvenike, mala i srednja poduzeća, predstavnike ribarstva i akvakulture, otoka i obalnih zajednica, zajednicu Misije Ocean and Waters te civilno društvo, uključujući glasove mladih. Sudionici će sudjelovati u konzultacijama, panel raspravama, radionicama i događajima u zajednici kako bi razmijenili ideje, raspravljali o nadolazećim izazovima, proširili inovativna rješenja i zajednički utrli put konkretnim akcijama koje podržavaju provedbu Europskog pakta o oceanima.

Provjerite tjedni raspored događanja.

Važnost mora i oceana

S više od 25 milijuna km², mora Europske Unije predstavljaju najveće morsko područje na svijetu. Oko 70.000 km prekrasne obale i 40% Europljana koji žive unutar 50 km od mora, čini ih vitalnim EU resursom. Ta su mora naša hrana, naš posao, naša kultura i naša pluća – ali ti resursi nisu beskrajni.

Danas se ocean suočava s ozbiljnim prijetnjama klimatskih promjena, zagađenja i prekomjernog izlova ribe. Zagrijavanje oceana, zakiseljavanje i invazivne vrste narušavaju morski život i ugrožavaju bioraznolikost. Rastuća razina mora ugrožava obalne zajednice, dok zagađenje šteti ekosustavima i prijeti sigurnosti hrane. Ilegalni i neregulirani ribolov dodatno iscrpljuje riblje zalihe. Zaštita oceana znači zajednički rad na očuvanju morskog života i osiguravanju egzistencije obalnih zajednica.

Zašto je važno da EU zaštiti ocean?

Ocean ne poznaje granice. Ribe slobodno plivaju morima, a plastična boca odbačena na jednom mjestu može se isprati stotinama kilometara dalje. Zato nijedna zemlja ne može sama zaštititi ocean – moramo surađivati.

EU osigurava da svi poštuju zajednička pravila održivog ribolova kako bi se osigurala regeneracija ribljih stokova, zaštitile ranjive vrste i spriječila šteta po okoliš u vodama EU-a. Također surađuje sa zemljama izvan EU-a kako bi uskladila njihove napore u zaštiti oceana i ojačala međunarodna pravila. Ova suradnja održava ocean zdravim, tako da se svi mogu osloniti na njega i uživati ​​u njemu.

Održivo plavo gospodarstvo

Plavo gospodarstvo obuhvaća sva radna mjesta i industrije koje ovise o oceanu. To su ribarstvo i turizam, ali i pomorski promet, obnovljivi izvori energije i istraživanje. To je glavni pokretač gospodarskog rasta i inovacija EU-a koji podržava gotovo 5 milijuna radnih mjesta.

EU radi na proizvodnji čiste, obnovljive energije iz svojih prostranih mora. Do 2050. godine, energija vjetra na moru, kao i energija valova, plime i čak algi, mogli bi postati glavni izvori energije u EU.

Ribarske zajednice i održivo ribarstvo

Ribarstvo je dugo bila tradicija duž europskih obala. Ribarske zajednice ovise o oceanu za svoju egzistenciju, donoseći ribu na naše stolove. Ali ocean je krhki živi ekosustav. Ako ulovimo previše ribe ili zagadimo vodu, neke vrste riba mogle bi se smanjiti ili čak izumrijeti. Zato EU regulira ribolovne prakse.

EU postavlja pravila o kvotama – koliko se ribe može uloviti na nekom mjestu ili tijekom određenog razdoblja, korištenju ribarskih plovila i alata te zaštićenim ribolovnim zonama. Bori se protiv ilegalnog ribolova i promiče održive prakse u sektoru ribarstva i akvakulture. Akvakultura, uzgoj ribe, školjaka, pa čak i algi u vodi, postaje važan izvor održive hrane. Zahvaljujući pravilima EU-a, etikete na ambalaži morskih plodova govore vam odakle proizvod dolazi i kako je proizveden.

Zdrav i raznolik morski život

Ocean je dom mnogim različitim stvorenjima. Zaštita morske bioraznolikosti ne odnosi se samo na zaštitu samih životinja, već i na osiguravanje zdravlja cijelog ekosustava. Pravila EU-a štite ranjive vrste poput morskih pasa, jegulja, morskih kornjača i dupina od štetnih praksi poput prekomjernog izlova i prilova.

Također se bave širenjem neautohtonih invazivnih vrsta, potaknutim klimatskim promjenama, kako bi se održala ravnoteža oceanskih ekosustava, što je važno za sektore poput ribarstva ili turizma.

Čiste plaže i napredne obalne zajednice

Obalni turizam glavna je industrija za mnoge europske zemlje. Bilo da se radi o ljetnom odmoru uz more ili samo danu na plaži, milijuni ljudi svake godine uživaju u europskim obalama. No onečišćenje, posebno plastični otpad, šteti našim plažama i obalnim gospodarstvima.

EU provodi stroga pravila za smanjenje onečišćenja mora, tako da plaže ostaju čiste i sigurne za kupanje i turizam. To također pomaže u očuvanju europskih prirodnih ljepota i podržava lokalne zajednice.

Ocean je naša budućnost, čuvajmo ga sigurnim

Ocean je neprocjenjiv resurs koji nam daje kisik, hranu, poslove i mjesto za uživanje i povezivanje s prirodom. Zajedničkim radom i donošenjem informiranih odluka možemo oceane održati zdravima i punima života za buduće generacije.

Svatko može pomoći u zaštiti oceana smanjenjem upotrebe plastike, odabirom održivih morskih plodova i sudjelovanjem u lokalnim aktivnostima čišćenja.

Izvor: Europska komisija

NAJČITANIJE