Kako ćete hraniti ptice… zimi… ljeti

ptice
Foto: InspiredImages / Pixabay

Kad je dan kratak, tlo prekriveno snijegom, a temperatura ispod nule, i ptičicama je teško doći do hrane. Pogotovo kad su parkovi, vrtovi i druga zemljišta uređeni po mjeri čovjeka, a ne iskonske prirode. Ptice, poput ljudi i drugih sisavaca, toplokrvni su organizmi koji trebaju puno hrane, odnosno energije, kako bi održali tjelesnu temperaturu nužnu za preživljavanje. U toj situaciji ljudi im mogu itekako pomoći zimskim hranjenjem koje, naravno, ima pravila. Kako uopće hranimo ptice? Naizgled jednostavno pitanje, na koje većina ljudi misli da zna odgovoriti. No iz našeg ornitološkog iskustva, čini nam se da većini ljudi nisu poznata osnovna pravila. 

kucica za pticeZa početak, treba vam hranilica, postavljena tako da ptice do nje mogu doći lako i sigurno (da nije nadohvat mački). Hranilica može biti i obična plastična boca na čijem ćete donjem dijelu napraviti otvor dovoljno širok da ptica može zavući kljun i kljucnuti sjemenku. Pri dnu boce provucite grančicu ili štapić na koji ptica može sletjeti. Hranilica može biti i nešto konkretnija, npr. drvena kućica bez bočnih stranica. Postavite ju u blizini kakva grma ili objesite na donju granu stabla. Moguće ju je staviti i na balkone do visine trećeg kata, pogotovo ako je ispred balkona neko stablo. U zimskim mjesecima ptice će ju brzo otkriti i rado se njome poslužiti. Moći ćete se nagledati ptičica – velikih sjenica, plavetnih sjenica, crvendaća ili jelovih sjenica. Na veće hranilice sletjet će i zeba, batokljun, zelendura ili brgljez, a i poneki veliki djetlić.

Najbolja hrana za većinu ptica su oljušteno zrnje suncokreta, proso i drugo sjemenje te žitarice. Može se na granu objesiti i komad životinjskog loja (nesoljen), koji će privući sjenice i djetliće, a kosovi i drozdovi jako vole prerezanu jabuku, nabodenu na granu ili samo ostavljenu na tlu. Treba izbjeći klasične pogreške, poput stavljanja hrane u kućice za gniježđenje, davanje kruha, hranjenje ljeti… Ptice se hrane zimi i nije ih dobro navikavati na cjelogodišnji “gotov ručak”, da se ne ulijene, izgube nagon samoodržanja. Nemojte hraniti ptice selice neposredno prije odlaska jer se mogu zadržati i uginuti tijekom zime. Kad u kasnu jesen počnete hraniti ptice, bitno je zadržati kontinuitet do kraja zime. Ptice jako dobro nauče gdje su im izvori hrane, a kad zapadne snijeg i kad je najhladnije, ako im ljudi ne napune hranilice, dodatno se iscrpe. Plavetna sjenica, teška samo 8 – 9 grama, brzo izgubi ono malo energije uzalud tražeći hranu po mjestima na koja je navikla.

Velika je sreća imati ptice u blizini. Ako hranilicu postavite blizu prozora, iz topline svog doma moći ćete ih promatrati i uživati u osjećaju da činite dobro djelo. A ako se to događa blizu ureda, zna se da hranjenje ptica pozitivno djeluje i na radnu atmosferu. Zahvalnost pernatih bića čut ćete često, na njihovu poznatom i milozvučnom jeziku: cvrrr, piju, živ-živ, gu-gu…

Vedran Lucić 

COP28 ipak završava dogovorom o prijelazu s fosilnih goriva

COP28
Foto: Predsjednik COP28 Sultan Al Jaber (u sredini), šef UN-a za klimu Simon Stiell (četvrti slijeva) i drugi sudionici na pozornici tijekom Završne plenarne konferencije UN-a o klimatskim promjenama, COP28, u Expo Cityju u Dubaiju, Ujedinjeni Arapski Emirati. / COP28 - Christopher Pike

Danas ujutro je održana završna plenarna sjednica COP28, dan poslije planiranog završetka. Kao rezultat produženih pregovora koji su usljedili nakon što je prethodni prijedlog odbijen, ipak je usvojen dogovor o prijelazu s fosilnih goriva. Prvi put su fosilna goriva dospjela u globalni sporazum o klimi. Ovaj dogovor predstavlja značajan napredak za sve zemlje koje se žele uhvatiti u koštac s klimatskom krizom prije nego bude prekasno.

Reagirajući na usvajanje završnog dokumenta, glavni tajnik UN-a António Guterres rekao je da spominjanje vodećeg svjetskog doprinositelja klimatskim promjenama dolazi nakon mnogo godina u kojima je rasprava o ovom pitanju bila blokirana. Naglasio je da era fosilnih goriva mora završiti s pravdom i jednakošću.
„Onima koji su se protivili jasnom spominjanju postupnog ukidanja fosilnih goriva u tekstu COP28, želim reći da je postupno ukidanje fosilnih goriva neizbježno sviđalo se to njima ili ne. Nadajmo se da neće doći prekasno”, dodao je Guterres.

Od 30. studenoga u Dubaiju, najvećem gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata, održava se  godišnja konferencija UN-a o klimi. Što je COP28 i zašto je važan već smo pisali. Dok svijet hrli prema neizvjesnoj klimatskoj budućnosti, hitnost rješavanja globalne klimatske krize nikada nije bila očitija. Prepoznajući značaj i veličinu klimatske krize kao i priliku koju donosi COP28, Papa je u listopadu ove godine izdao apostolsku pobudnicu Laudate Deum. Velika očekivanja svijeta od uspjeha ovog samita možda je najbolje iskazao baš Papa Franjo u svom govoru na konferenciji. Ključni su bili pregovori oko završnog sporazuma o prijelazu s fosilnih goriva. No ovi su pregovori ogolili duboke podjele među kreatorima politike oko budućnosti ugljikovodika.

COP28 je prema rasporedu trebao biti zatvoren u utorak 12.12.2023. No prethodni nacrt teksta objavljen u jeku završnih pregovora izazvao je brojne kritike jer nije uključio spominjanje prestanka korištenja fosilnih goriva. Nacrt prijedloga od ponedjeljka sugerirao je niz opcija da zemlje ubrzaju klimatske akcije, ali je izostavio iskaz koji se odnosi na “postupno ukidanje” ili “postupno smanjivanje” fosilnih goriva. Stoga su pregovori nastavljeni. Predsjednik ovogodišnjeg sumita, Sultan Al Jaber iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, posredovao je u postizanju sporazuma.

COP28 - DubaiRezultati samita COP28

Sporazum poziva zemlje da brzo preusmjere energetske sustave s fosilnih goriva na pravedan i ravnomjeran način. Prema sporazumu, zemlje su također pozvane da doprinesu naporima u globalnoj tranziciji – umjesto da budu izravno prisiljene same napraviti taj pomak. Iako ishod nije u skladu s postupnim ukidanjem koje je većina zemalja željela, on otvara nove temelje: nijedan prethodni tekst COP-a nije spominjao odustajanje od nafte i plina, goriva koja su desetljećima bila temelj globalnog gospodarstva.

U svojoj izjavi, glavni tajnik UN-a, António Guterres ističe kako je znanost jasna u tome da će ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5°C (jedan od temeljnih ciljeva postavljenih u prekretnici Pariškog sporazuma 2025.) “biti nemoguće bez postupnog ukidanja svih fosilnih goriva”.

Pregovarači na COP28 također su se složili oko obveza za utrostručenje kapaciteta obnovljivih izvora energije i udvostručenje energetske učinkovitosti do 2030. te su postigli napredak u vezi s prilagodbom i financiranjem. Postignuti napredak u vezi s prilagodbom i financiranjem uključuje operacionalizaciju Fonda za gubitke i štete, iako su te financijske obveze vrlo ograničene, prema mišljenju glavnog tajnika Guterresa.

Glavni tajnik UN-a naglasio je da je potrebno puno više kako bi se klimatska pravda ostvarila onima koji su na prvoj crti krize. – “Mnoge ranjive zemlje tonu u dugovima i u opasnosti su od utapanja u rastućem moru. Vrijeme je za porast financija, uključujući prilagodbu, gubitak i štetu i reformu međunarodne financijske arhitekture.” Rekao je da si svijet ne može priuštiti “kašnjenja, neodlučnost ili polovične mjere” i inzistirao da “multilateralizam ostaje najbolja nada čovječanstva. – Ključno je okupiti se oko stvarnih, praktičnih i značajnih klimatskih rješenja koja odgovaraju razmjerima klimatske krize.”

Izvršni tajnik UN-a za klimu, Simon Stiell, rekao je da su na COP28 napravljeni “istinski iskoraci naprijed”, ali inicijative najavljene u Dubaiju su “slamka spasa za klimatske akcije, a ne cilj”. Obraćajući se novinarima ispred glavne dvorane, g. Stiell je rekao da COP28 treba signalizirati oštro zaustavljanje temeljnog klimatskog problema čovječanstva – “fosilnih goriva i zagađenja njihovog planeta”. – “Iako nismo u potpunosti okrenuli stranicu fosilnih goriva ovdje u Dubaiju, ovo je očito početak kraja”. “Ovaj sporazum je ambiciozan prag, a ne plafon. Dakle, ključne godine koje dolaze moraju nastaviti jačati ambicije i klimatske akcije” – istaknuo je Stiell.

Mješovite reakcije

Unatoč višestrukom pljesku na plenarnoj sjednici, nisu sve delegacije bile zadovoljne ishodom razgovora o klimi. Predstavnici civilnog društva, aktivisti za klimu, kao i delegacije malih otočnih zemalja u razvoju bile su vidno nezadovoljne.

Mnogo je problema s ovim dogovorom. Zemlje u razvoju još uvijek trebaju stotine milijardi više financijskih sredstava, kako bi im se pomoglo u prijelazu s ugljena, nafte i plina. Razvijene zemlje i proizvođači nafte neće biti prisiljeni kretati se tako brzo kao što zahtijeva klimatska znanost.

SAD će se olako izvući od obveza iz dogovora, obećavši nešto više od 20 milijuna dolara novih financijskih sredstava za siromašni svijet, uz istovremeno netaknutu poziciju najvećeg svjetskog proizvođača nafte i plina. Kina će nastaviti širiti svoju proizvodnju ugljena, kao i obnovljivu energiju, a indijska industrija ugljena također se neće imati čega bojati.

S druge strane ovaj dogovor, koliko god bio nesavršen, naišao je na kolosalno protivljenje svjetskih zemalja proizvođača nafte. Saudijska Arabija pokušala je ukloniti sve reference na fosilna goriva, zatim je pokušala umetnuti reference na hvatanje i skladištenje ugljika, tehnologiju koju navodno podržava, ali ne ulaže u nju. Rusija je radila iza kulisa kako bi spriječila napredak, a učinit će to još više sljedeće godine kada se COP održava u Bakuu, Azerbajdžan…

Neposredno nakon objave završnog dokumenta, Harjeet Singh, voditelj globalne političke strategije u Climate Action Network International rekao je: “Nakon desetljeća izbjegavanja, COP28 konačno je bacio oštro svjetlo na prave krivce klimatske krize: fosilna goriva. Odavno planirani smjer odmicanja od ugljena, nafte i plina je postavljen… No rezoluciju kvare rupe u zakonu koje industriji fosilnih goriva nude brojne rute za bijeg, oslanjajući se na neprovjerene, nesigurne tehnologije. G. Singh također je ukazao na ono što je vidio kao “licemjerje bogatih nacija… koje nastavljaju masovno širiti operacije fosilnih goriva dok samo na riječima govore o zelenoj tranziciji”. Naglasio je da su zemlje u razvoju koje još uvijek ovise o fosilnim gorivima ostale bez čvrstih jamstava za odgovarajuću financijsku potporu u njihovom “hitnom i pravednom prijelazu na obnovljivu energiju”.

Koliko brzo će ovaj dogovor postati stvarnost neće odlučiti diplomatska trgovina koja ga je sklopila, već investitori, potrošači i nacionalne vlade. Podsjetimo samo kako je nakon obećanja o postupnom smanjenju ugljena u Glasgowu prije dvije godine, potrošnja  nažalost nastavila rasti.

Ipak, odluka iz Dubaija važan je pokazatelj o globalnom smjeru kretanja prema energetskom sustavu s niskom razinom ugljika. Svijet mora shvatiti ovaj signal kao početak kraja ere fosilnih goriva – sada, prije nego što se vrata pakla zatvore za nama.

Izvor: UN News

DOBRA HRVATSKA

Međunarodni dan planina 2023. – Obnova planinskih ekosustava

Međunarodni dan planina
Foto: Walkerssk / Pixabay

Međunarodni dan planina obilježava se svake godine 11. prosinca od 2003. kako bi se podigla svijest o važnosti planina za život. Cilj je istaknuti mogućnosti i ograničenja u razvoju te donijeti pozitivne promjene ljudima i okolišu u planinskim predijelima svijeta. 

Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) je koordinirajuća agencija za pripremu i poticanje ove proslave.

Planine i okoliš

Planine prekrivaju oko 27% zemljine kopnene površine i dom su za 15% svjetske populacije. Planine su ključne za ljudske živote i sredstva za život. Planine ne samo da pružaju prehranu i dobrobit za 1,1 milijardu ljudi koji žive u planinskim predijelima diljem svijeta, već također neizravno koriste još milijardama ljudi koji žive nizvodno. Ove regije pružaju slatku vodu, energiju i hranu – resurse koji će biti sve oskudniji u nadolazećim desetljećima. Na primjer, više od polovice čovječanstva oslanja se na planinsku slatku vodu za svakodnevni život.

U planinama se također nalazi oko polovica svjetskih žarišta bioraznolikosti i 30% svih ključnih područja biološke raznolikosti. Od 20 biljnih vrsta koje opskrbljuju 80% svjetske hrane, šest je nastalo i diverzificirano u planinama: kukuruz, krumpir, ječam, sirak, rajčice i jabuke. Stoga je očuvanje planinskih okoliša ključni čimbenik za održivi razvoj i dio je ciljeva održivog razvoja iz Agende 2030 (SDG15).

Nažalost danas svjedočimo kako su i planine ugrožene klimatskim promjenama te prekomjernim iskorištavanjem. Kako se globalna klima nastavlja zagrijavati, ljudi koji žive u planinama — neki od najsiromašnijih na svijetu — suočavaju se s još težom borbom za preživljavanje. Rastuće temperature također znače da se planinski ledenjaci tope neviđenom brzinom, što utječe na opskrbu slatkom vodom nizvodno za milijune ljudi.

Planine su također pod utjecajem onečišćenja i degradacije okoliša uzrokovane ljudskim aktivnostima. Na primjer, utjecaj plastičnog onečišćenja jako se osjeća u planinskim regijama. Plastika je najčešća vrsta otpada koja se nalazi u planinama, a taj trend u velikoj mjeri pokreće turizam. Širenje atmosferske mikroplastike povećava teret plastičnog otpada koji planine već nose.

medjunarodni dan planina

2023. Tema: Obnova planinskih ekosustava

Tema je odabrana da u potpunosti uključi planine u UN-ovo Desetljeće o obnovi ekosustava 2021. – 2030., koje zajedno vode Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu i UN-ov Program za okoliš. Desetljeće je to prilika za okupljanje političke podrške, znanstvenih istraživanja i financijskih resursa kako bi se značajno povećala obnova i spriječila daljnja degradacija planinskih ekosustava.

Nedavni sporazum o bioraznolikosti s Konferencije Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti 2022. – koji obvezuje zaštititi 30% kopna, oceana, obalnih područja i kopnenih voda na Zemlji do 2030. – daje poticaj za oživljavanje i zaštitu planinskih krajolika.

Opća skupština UN-a također je nedavno proglasila 2023. – 2027. „Pet godina akcije za razvoj planinskih regija” u svojoj trogodišnjoj rezoluciji o održivom razvoju planina. Ciljevi akcije su privući bespovratnu pomoć i ulaganja za planine, razviti „zelene“ ekonomije i tehnologije, stvoriti mehanizme za jačanje suradnje između planinskih zemalja te razviti znanost i obrazovanje u području održivog razvoja planina.

Međunarodni dan planina 2023. prilika je za povećanje svijesti o važnosti planinskih ekosustava i pozivanje na rješenja temeljena na prirodi, najbolje prakse i ulaganja koja grade otpornost, smanjuju ranjivost i povećavaju sposobnost planina da se prilagode svakodnevnim prijetnjama i ekstremnim klimatskim događajima.

Ključne poruke

  • Usluge planinskog ekosustava ključne su za život – Kao prirodni vodeni tornjevi, planine opskrbljuju slatkom vodom približno polovicu čovječanstva. Uloga planina u hvatanju, skladištenju i ispuštanju vode održava ekosustave, podupire poljoprivredu i osigurava čistu energiju i lijekove.
  • Zdrave planine bitne su za biološku raznolikost – Planine prekrivaju oko 27% zemljine kopnene površine, udomljujući 25 od 34 žarišta svjetske bioraznolikosti, kao i rijetke biljke i životinje kao što su snježni leopardi i planinske gorile.
  • Otporni planinski ekosustavi ključni su za prilagodbu klimatskim promjenama – Zdravi planinski ekosustavi pomažu u ublažavanju utjecaja klimatskih promjena i povezanih rizika. Od globalnog planinskog područja, šume pokrivaju 39%. Planinske šume i travnjaci snižavaju lokalne temperature, povećavaju zadržavanje vode, osiguravaju vitalno skladište ugljika i smanjuju rizik od erozije i klizišta.
  • Planinsko stanovništvo negativno utječe na degradaciju zemljišta  – Najmanje 311 milijuna ruralnih planinskih ljudi u zemljama u razvoju živi u područjima izloženim progresivnoj degradaciji zemljišta, od kojih se 178 milijuna smatra ranjivim na nesigurnost hrane.
  • Planinski ekosustavi ugroženi su onečišćenjem – Planinski ekosustavi ugroženi su nekontroliranim odlaganjem i otvorenim spaljivanjem otpada, uključujući plastični otpad. Mikroplastika je pronađena čak i do vrha Mt. Everesta.
  • Planinski poljoprivrednici i stočari ključni su za održivo upravljanje planinskim ekosustavima – Planinari su upravitelji bioraznolikosti. Autohtono i lokalno stanovništvo u planinama ima jedinstveno i vrijedno lokalno znanje, tradiciju i kulturnu praksu koja doprinosi učinkovitim strategijama upravljanja zemljištem i održivim prehrambenim sustavima.

Ljepota i raznolikost hrvatskih planina

Hrvatske su planine jedinstvene u svijetu upravo po svojoj velikoj raznolikosti na relativno malom prostoru. Najviše hrvatske planine pripadaju Dinarskom gorju i karakterizira ih ekološki iznimno osjetljiv krški reljef. Protežu se smjerom sjeverozapad – jugoistok, uzduž jadranske obale u nekoliko usporednih nizova, koji počinju s otočnim planinama. Za razliku od Dinarida, planine i gore panonskog i peripanonskog prostora uglavnom su stare geološke građe, blažih strmina, razmjerno niske te bogate vodom i vegetacijom. Njihov smjer pružanja nije jedinstven, ali se nigdje ne podudara s dinarskim.

Odlikuje ih brojnost vodenih tokova koji su kroz stoljeća usjekli duboke doline i tako stvorili šarolik reljef. Zbog male visine u odnosu na svjetska velegorja, većina je naših vrhova planinarski razmjerno lako dostupna, što hrvatske planine čini vrlo pogodnim, praktički idealnim za planinarenje.

Ljepota i raznolikost hrvatskih planina, ali i rano prepoznavanje njihova značaja i vrednovanje, ujedno su i razlozi što se organizirano planinarstvo u Hrvatskoj počelo razvijati vrlo rano (još 1874.), po čemu smo bili među prvima u Europi, te što su prve inicijative za zaštitu okoliša u Hrvatskoj nastale u upravo u okvirima planinarske udruge. Tako je i danas Hrvatski planinarski savez najveća hrvatska udruga posvećena zaštiti planinskog okoliša.

DOBRA HRVATSKA

Dan ljudskih prava i 75. godišnjica Opće deklaracije o ljudskim pravima

Dan ljudskih prava
Foto: ELEANOR ROOSEVELT drži poster s Općom deklaracijom o ljudskim pravima. Lake Success, NY, studeni 1949. / Fotografija UN-a

Dan ljudskih prava međunarodna zajednica obilježava svake godine 10. prosinca, u znak sjećanja na dan usvajanja Opće deklaracije o ljudskim pravima. Ova Deklaracija čini okosnicu arhitekture ljudskih prava u našim društvima. Jamči da svatko od nas – bez diskriminacije – ima pravo živjeti i napredovati u miru i sigurnosti.

75. godišnjica Opće deklaracije o ljudskim pravima

Ove 2023. godine obilježava se 75. godišnjica jednog od najrevolucionarnijih globalnih obećanja u svijetu: Opće deklaracije o ljudskim pravima. Deklaraciju je proglasila Opća skupština UN-a u Parizu 10. prosinca 1948. U Deklaraciji se po prvi put utvrđuju temeljna ljudska prava koja treba univerzalno štititi. Dostupna je na više od 500 jezika i  najprevođeniji je dokument na svijetu.

Opća deklaracija o ljudskim pravima postavlja širok raspon temeljnih prava i sloboda na koje svi imamo pravo. Jamči prava svakog pojedinca svugdje, bez razlike na temelju nacionalnosti, mjesta stanovanja, spola, nacionalnog ili etničkog podrijetla, vjere, jezika ili bilo kojeg drugog statusa.

75. godišnjica Opće deklaracije o ljudskim pravimaIako Deklaracija nije obvezujući dokument, inspirirala je više od 60  instrumenata ljudskih prava  koji zajedno čine međunarodni standard ljudskih prava. Danas opća suglasnost svih država članica Ujedinjenih naroda o osnovnim ljudskim pravima utvrđenim u Deklaraciji čini je još jačom i naglašava važnost ljudskih prava u našim svakodnevnim životima.

Deklaracija postavlja univerzalne vrijednosti i zajednički standard postignuća za sve ljude i sve nacije. Uspostavlja jednako dostojanstvo i vrijednost svake osobe. Zahvaljujući Deklaraciji i predanosti država njezinim načelima, podignuto je dostojanstvo milijuna i postavljeni su temelji za pravedniji svijet. Iako njegovo obećanje tek treba biti u potpunosti ostvareno, sama činjenica da je izdržao test vremena svjedoči o trajnoj univerzalnosti njegovih trajnih vrijednosti jednakosti, pravde i ljudskog dostojanstva.

Opća deklaracija o ljudskim pravima sve nas osnažuje. Načela sadržana u Deklaraciji jednako su relevantna danas kao što su bila 1948. Moramo se zauzeti za vlastita prava i prava drugih. Možemo djelovati u našim vlastitim svakodnevnim životima, podržati prava koja nas sve štite i time promicati srodstvo svih ljudskih bića.

Prvih 10 članaka koji temelje naša prava i slobode

  • Članak 1: Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima
  • Članak 2: Svatko ima pravo na sva prava i slobode navedene u ovoj Deklaraciji, bez razlike bilo koje vrste, kao što su rasa, boja kože, spol, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovina, rođenje ili drugi status
  • Članak 3: Svatko ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost
  • Članak 4: Nitko se ne smije držati u ropstvu ili potčinjenosti
  • Članak 5. Nitko ne smije biti podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju
  • Članak 6: Svatko ima pravo da svugdje bude priznat kao osoba pred zakonom
  • Članak 7: Svi su pred zakonom jednaki i imaju pravo bez ikakve diskriminacije na jednaku zaštitu zakona
  • Članak 8. Svatko ima pravo na djelotvoran pravni lijek pred nadležnim nacionalnim sudovima za djela kojima se krše temeljna prava zajamčena mu ustavom ili zakonom
  • Članak 9. Nitko ne smije biti podvrgnut proizvoljnom uhićenju, pritvaranju ili progonstvu
  • Članak 10. Svatko ima potpuno jednako pravo na pošteno i javno suđenje pred neovisnim i nepristranim sudom, u odlučivanju o njegovim pravima i obvezama te o bilo kojoj kaznenoj optužbi protiv njega

Tema 2023.: Sloboda, jednakost i pravda za sve

Opća deklaracija pokazuje put do zajedničkih vrijednosti i pristupa koji mogu pomoći u rješavanju napetosti i stvaranju sigurnosti i stabilnosti za kojom naš svijet žudi.

Glavni tajnik UN-a António Guterres

U desetljećima nakon  usvajanja Opće deklaracije o ljudskim pravima  daleke 1948. godine, ljudska prava postala su više priznata i zajamčena diljem svijeta. Deklaracija je od tada služila kao temelj za sve širi sustav zaštite ljudskih prava koji se danas također usredotočuje na ranjive skupine kao što su osobe s invaliditetom, autohtoni narodi i migranti.

Međutim, obećanje Deklaracije o dostojanstvu i jednakosti u pravima, posljednjih je godina pod neprestanim napadima. Dok se svijet suočava s novim i stalnim izazovima – pandemijama, sukobima, eksplozivnim nejednakostima, moralno bankrotiranim globalnim financijskim sustavom, rasizmom, klimatskim promjenama – vrijednosti i prava ugrađena u Deklaraciju pružaju smjernice za zajedničke akcije koje nikoga ne izostavljaju.

Zakoni i politike koje se odnose na ljudska prava učinile su nas slobodnijima. Djeca mogu ostvariti svoje potrebe, žene mogu donositi vlastite izbore, osobe s invaliditetom mogu živjeti neovisnije, a svi mi uživamo zaštitu od tiranije i zlostavljanja. Ali ova pravna stečevina nije samo po sebi razumljiva i stalno je pod prijetnjom.

Nažalost i danas postoje ljudi zarobljeni u zonama sukoba; muškarci, žene i djeca koji umiru tražeći našu zaštitu; ljudi koji su ostavljeni na margini društva i diskriminirani; ljudi koji se nastavljaju potiskivati, tući ili ubijati jer traže istinu ili se samo izražavaju. Ljudi koji su još uvijek zatvoreni u svom invaliditetu ili koji su žrtve trgovine i iskorištavanja…

Ali ništa od toga nije neizbježno i svi mi imamo ključnu ulogu, koliko god mala bila. Ovog Dana ljudskih prava, razmislite koliko su ljudska prava bitna za svaku osobu i koristimo ih svaki dan kao naš kompas u traženju pravde, jednakosti, mira i slobode za sve.

Cjelogodišnja inicijativa Human Rights 75 nastoji pomaknuti razumijevanje i djelovanje prema većem poznavanju univerzalnosti UDHR-a i aktivizma povezanog s njom.

Ljudska prava u Hrvatskoj

Tijela u Republici Hrvatskoj koja se bave uspostavom i kontrolom sustava zaštite ljudskih prava su: Hrvatski sabor, Ustavni sud, Pučki pravobranitelj i druge institucije koje štite i promiču ljudska prava. Važnost ljudskih prava i sloboda potvrđena je i ustavnom odredbom prema kojoj, za razliku od uobičajene relativne većine, Hrvatski sabor donosi zakone kojima se razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode većinom glasova svih zastupnika (apsolutna većina); dok zakone kojima se uređuju prava nacionalnih manjina Sabor donosi dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika (kvalificirana većina).

Ratifikacijom Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Republika Hrvatska priznala je i nadležnost Europskog suda za ljudska prava u ocjenjivanju zahtjeva bilo koje fizičke osobe, organizacije civilnoga društva ili skupine pojedinaca koji tvrde da su žrtve povrede prava priznatih u Konvenciji, a koje je počinila Republika Hrvatska.

Provjerite i godišnji izvještaj Kuće ljudskih prava Zagreb – Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2022. godinu.

DOBRA HRVATSKA

Međunarodni dan borbe protiv korupcije 2023. – Ujedinjeni protiv korupcije

Međunarodni dan borbe protiv korupcije obilježava se svake godine 9. prosinca kako bi se podigla svijest o negativnim učincima korupcije na sva područja života. Iako ju je teško izmjeriti, korupcija ne podrazumijeva samo ekonomske već i socijalne i političke troškove. Međunarodni i EU napori u borbi protiv korupcije pretočeni su u višeslojnu politiku i pravni okvir. 

Zašto je korupcija toliki problem?

Transparency International definira korupciju kao “zlouporabu povjerene ovlasti za privatnu korist”. Ističu da “korupcija nagriza povjerenje, slabi demokraciju, koči gospodarski razvoj i dodatno pogoršava nejednakost, siromaštvo, društvene podjele i ekološku krizu”.

Koruptivno ponašanje može uključivati:

  • javne službenike koji traže ili uzimaju novac u zamjenu za usluge;
  • političare koji zlorabe javni novac ili dodjeljuju poslove i ugovore tvrtkama i ljudima koji su im prijatelji ili obitelj;
  • tvrtke koje podmićuju dužnosnike kako bi dobile poslove ili ishode koji im idu u korist.

Korupcija može uključiti bilo koga, od političara, preko poslovnih ljudi do javnosti.

Korupcija je složen društveni, politički i ekonomski fenomen koji pogađa sve zemlje. Korupcija potkopava demokratske institucije, usporava gospodarski razvoj i doprinosi nestabilnosti vlada.

Korupcija je globalni problem
Slika: Korupcija je globalni problem. / Transparency International

Troškovi korupcije su također višestrani te utječu na:

  • vladavinu prava;
  • povjerenje u vladu i institucije;
  • okoliš i održivu budućnost;
  • gospodarstvo i prilike za rast bogatstva.

Korupcija napada temelje demokratskih institucija iskrivljujući izborne procese. Izopačuje vladavinu prava stvarajući birokratske močvare, čiji je jedini razlog postojanja traženje mita. Korupcija zaustavlja gospodarski razvoj jer se izravna strana ulaganja obeshrabruju. Zbog korupcije mala poduzeća unutar zemlje često ne mogu prevladati potrebne “početne troškove”.

Borba protiv korupcije

Opća skupština UN-a usvojila je 31. listopada 2003. Konvenciju Ujedinjenih naroda protiv korupcije i zatražila od glavnog tajnika da imenuje Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) kao tajništvo Konferencije država stranaka Konvencije (rezolucija 58/4 ). Od tada se 190 država obvezalo na antikorupcijske obveze iz Konvencije, pokazujući gotovo univerzalno priznanje važnosti dobrog upravljanja, odgovornosti i političke predanosti.

Skupština je također odredila 9. prosinca kao Međunarodni dan borbe protiv korupcije, kako bi se podigla svijest o korupciji i ulozi Konvencije u njezinoj borbi i sprječavanju. Konvencija je stupila na snagu u prosincu 2005. godine.

U svojoj dvadesetoj obljetnici, ova Konvencija i vrijednosti koje promiče važnije su nego ikad, što od svih zahtijeva udruživanje napora u borbi protiv ovog zločina. Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) i Tajništvo Konferencije država stranaka Konvencije pri tome prednjače.

Napori za borbu protiv korupcije također su uključeni u UN-ove ciljeve održivog razvoja (SDG). SDG 16 — koji promiče pravedna, miroljubiva i uključiva društva — poziva na smanjenje “korupcije i mita u svim njihovim oblicima”.

“Jačanje vladavine prava i promicanje ljudskih prava ključni su za ovaj proces, kao što je smanjenje protoka ilegalnog oružja, borba protiv korupcije i osiguranje uključivog sudjelovanja u svakom trenutku”

navodi se u SDG 16.

Međunarodni dan borbe protiv korupcije
Koristite hashtagove #UnitedAgainstCorruption i #UNCAC20 kako biste UNCAC označili kao 20. tijekom 2023. na svim digitalnim platformama.

Utjecaj borbe protiv korupcije na mir, sigurnost i razvoj

Ove 2023. godine obilježava se 20 godina od usvajanja Konvencije protiv korupcije, što nudi perspektivu za razmišljanje o njezinom utjecaju na globalne napore u borbi protiv korupcije.

Današnji svijet suočava se s nekim od najvećih izazova u mnogim generacijama – izazovima koji prijete prosperitetu i stabilnosti za ljude diljem svijeta. U većini njih isprepletena je pošast korupcije.

Korupcija ima negativan učinak na svaki aspekt društva i duboko je isprepletena sa sukobima i nestabilnošću, ugrožavajući društveni i gospodarski razvoj i potkopavajući demokratske institucije i vladavinu prava. Korupcija ne samo da slijedi sukob, već je često i jedan od njegovih temeljnih uzroka. Potiče sukobe i koči mirovne procese potkopavajući vladavinu prava, pogoršavajući siromaštvo, omogućavajući nezakonitu upotrebu resursa i osiguravajući financiranje oružanih sukoba.

Međunarodni dan borbe protiv korupcije 2023. nastoji istaknuti ključnu vezu između borbe protiv korupcije i mira, sigurnosti i razvoja. U osnovi je shvaćanje da je suzbijanje ovog kriminala pravo i odgovornost svih te da samo suradnjom i angažmanom svih osoba i institucija možemo prevladati negativne posljedice ovog kriminala. Države, državni službenici, državni službenici, službenici za provedbu zakona, predstavnici medija, privatni sektor, civilno društvo, akademska zajednica, javnost i mladi, podjednako, svi imaju ulogu u zajedničkoj borbi protiv korupcije.

Sprečavanje korupcije, promicanje transparentnosti i jačanje institucija ključni su ako se žele ispuniti ciljevi predviđeni u ciljevima održivog razvoja.

Korupcija u Hrvatskoj

Hrvatska je završila proces tranzicije i usklađivanja zakonodavstva s relevantnim međunarodnim dokumentima, 2013. godine je postala članica Europske unije, a 2023. i članica eurozone i Šengenskog prostora. Međutim, zbog rata i turbulentnog postjugoslavenskog razdoblja te zbog tegobnog procesa privatizacije i njegovog utjecaja na socioekonomske strukture, percepcija korupcije među hrvatskim građanima i dalje je visoka.

Prema percepcijama građana 2022. godine korupcija je postala problem broj jedan u RH. Čak niti pristupanje EU-u od kojega se dosta očekivalo u ‘uvođenju reda’ i smanjenju korupcije nije dalo rezultata jer je Hrvatska po Indeksu percepcije korupcije (Transparency International, 2022) na samom začelju država EU-a, tek malo bolja od Rumunjske, Bugarske i Mađarske. Opterećeni starom pričom o korumpiranosti, prije svega političkih aktera (Vlade RH i ministarstava, Sabora RH te sudstva), građani pod dojmom novootkrivenih afera zadržavaju percepciju visoke prisutnosti korupcije.

Borba protiv korupcije je borba za Hrvatsku u kojoj od vlastitog rada pošteno žive njeni građani, uključeni u procese odlučivanja. Uz nositelje vlasti koji neće zloupotrijebiti svoju poziciju kako bi uništili prevenciju i integritet neovisnih tijela u borbi protiv nje ili bi tu borbu iskoristili isključivo za političke obračune i dolazak na vlast.

– Davorka Budimir, predsjednica Transparency International Hrvatska.

DOBRA HRVATSKA

Svjetski dan tla 2023.: Tlo i voda, izvor života

Svjetski dan tla održava se svake godine 5. prosinca kao sredstvo usmjeravanja pozornosti na važnost zdravog tla i zagovaranja održivog upravljanja resursima tla.

Uspostavu međunarodnog dana za obilježavanje tla preporučila je Međunarodna unija znanosti o tlu (IUSS) 2002. Konferencija FAO-a jednoglasno je potvrdila Svjetski dan tla u lipnju 2013. i zatražila njegovo službeno usvajanje na 68. Općoj skupštini UN-a. U prosincu 2013. Opća skupština UN-a odredila je 5. prosinca 2014. kao prvi službeni Svjetski dan tla.

Tlo i voda, izvor života

Opstanak našeg planeta ovisi o dragocjenoj vezi između tla i vode. Preko 95 posto naše hrane potječe iz ova dva temeljna izvora. Voda u tlu, vitalna za apsorpciju hranjivih tvari u biljkama, povezuje naše ekosustave. Ovaj simbiotski odnos temelj je naših poljoprivrednih sustava.

Međutim, suočena s klimatskim promjenama i ljudskim djelovanjem, naša tla se degradiraju, stavljajući prekomjeran pritisak na naše vodne resurse. Erozija remeti prirodnu ravnotežu, smanjujući infiltraciju vode i dostupnost za sve oblike života. Prakse održivog upravljanja tlom, kao što je minimalna obrada tla, rotacija usjeva, dodavanje organske tvari i pokrovni usjevi, poboljšavaju zdravlje tla, smanjuju eroziju i onečišćenje te poboljšavaju infiltraciju i skladištenje vode . Ove prakse također čuvaju biološku raznolikost tla, poboljšavaju plodnost i doprinose sekvestraciji ugljika, igrajući ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena.

  • 95% naše hrane dolazi iz tla.
  • 33% tala je degradirano.
  • Može proći i do 1000 godina da se proizvede samo 2-3 cm tla.
  • Tlo opskrbljuje 15 od 18 prirodnih kemijskih elemenata bitnih za biljke.
  • U žlici zemlje ima više živih organizama nego ljudi na Zemlji.
  • U posljednjih 70 godina razina vitamina i hranjivih tvari u hrani drastično se smanjila.
  • 2 milijarde ljudi diljem svijeta pati od nedostatka mikronutrijenata, poznatog kao skrivena glad.
  • Poljoprivredna proizvodnja morat će se povećati za 60% kako bi zadovoljila globalnu potražnju za hranom 2050.
  • Održivim upravljanjem tlom moglo bi se proizvesti do 58% više hrane.
  • Skoro 1/2 našeg kućnog otpada mogla bi se kompostirati kako bi se njegovalo tlo.

Svjetski dan tla 2023-Svjetski dan tla 2023. i njegova kampanja imaju za cilj podići svijest o važnosti i odnosu između tla i vode u postizanju održivih i otpornih poljoprivredno-prehrambenih sustava. To je jedinstvena globalna platforma koja ne samo da slavi tlo, već također osnažuje i angažira građane diljem svijeta da poboljšaju zdravlje tla.

Ključne poruke za 2023.

Tlo i voda ključni su resursi za održavanje života na Zemlji.
  • Tlo i voda temelj su proizvodnje hrane, ekosustava i dobrobiti ljudi. Prepoznajući njihovu neprocjenjivu ulogu, možemo poduzeti proaktivne mjere za očuvanje ovih resursa za buduće generacije.
  • Erozija i zbijanje tla ometaju sposobnost tla za skladištenje, odvodnju i filtriranje vode i povećavaju rizik od poplava, klizišta i pješčanih/prašnih oluja.
  • Tlo i voda su medij u kojem biljke rastu i dobivaju bitne hranjive tvari.
  • Zdravo tlo igra ključnu ulogu kao prirodni filtar, pročišćavajući i pohranjujući vodu dok se infiltrira u tlo.
  • Sustavi kišne poljoprivrede čine 80 posto obradivih površina, pridonoseći 60 posto globalne proizvodnje hrane. Ovi sustavi uvelike se oslanjaju na učinkovite prakse upravljanja vlagom u tlu.
  • Sustavi navodnjavane poljoprivrede povlače 70% svjetske slatke vode i čine 20% obradivih površina.
Tlo i voda međusobno su povezani resursi kojima je potrebno integrirano upravljanje.
  • Zdravlje tla te kvaliteta i dostupnost vode međusobno su povezani.
  • Primjena praksi održivog upravljanja tlom povećava dostupnost vode za poljoprivredu. Zdrava tla, obogaćena organskom tvari, igraju ključnu ulogu u regulaciji zadržavanja i dostupnosti vode.
  • Učinkovito korištenje kvalitetne vode, promicanje održive upotrebe gnojiva i pesticida, primjena odgovarajućih metoda navodnjavanja, poboljšanje sustava odvodnje, kontrola crpljenja i praćenje razine slanosti tla i podzemne vode ključni su za održavanje održive poljoprivredne prakse.
  • Održivo upravljanje tlom ključno je za poboljšanje produktivnosti vode u sustavima navodnjavanja.
Neodgovarajuće prakse upravljanja tlom i vodom utječu na eroziju tla, biološku raznolikost tla, plodnost tla te kvalitetu i količinu vode .
  • Nedostatak vode dovodi do gubitka bioraznolikosti tla, dok ispiranje i eutrofikacija zbog poljoprivrednih praksi dovode do gubitka bioraznolikosti u vodnim tijelima.
  • Loše upravljanje pesticidima i gnojivima ne samo da ugrožava kvalitetu tla i vode, već predstavlja i značajne rizike za ljudsko zdravlje i ekosustave.​
  • Loše prakse navodnjavanja i odvodnje neki su od glavnih pokretača salinizacije tla​​.
  • Porast razine mora pridonosi gubitku zemljišta, povećavajući rizik od salinizacije tla i sodifikacije, što može negativno utjecati na poljoprivrednu produktivnost.
Očuvanje tla i vode doprinosi ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi.
  • Poboljšano upravljanje tlom i vodom poboljšava sposobnost zemlje da izdrži ekstremne klimatske događaje kao što su suše, poplave i pješčane/prašnate oluje.​
  • Prakse integriranog upravljanja tlom i vodom pružaju osnovne usluge ekosustava, podržavaju život na zemlji i povećavaju otpornost ekosustava.
  • Zdravo tlo djeluje kao skladište ugljika izdvajanjem ugljika iz atmosfere, čime pridonosi i prilagodbi klimatskim promjenama i naporima za ublažavanje.

DOBRA HRVATSKA

Međunarodni dan volontera – Kad bi svi volontirali, svijet bi bio bolje mjesto.

Međunarodni dan volontera

Međunarodni dan volontera se obilježava svake godine 5. prosinca. Prilika je to za brojne volontere, zajednice i organizacije da promoviraju svoj doprinos razvoju na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Dan je utemeljila Opća skupština UN rezolucijom od 17. prosinca 1985.

Na ovaj važan dan, ponovno se posvetimo tome da svi ljudi mogu dati svoju energiju na oblikovanje bolje budućnosti za sve ljude i planet koji dijelimo. Budimo uz volontere, posvuda.

António Guterres

Osim što svake godine mobilizira tisuće volontera,  program Volontera Ujedinjenih naroda (UNV)  doprinosi miru i razvoju zagovaranjem priznavanja volontera i radom s partnerima na integraciji volonterstva u razvojne programe.

Više od jedne milijarde ljudi volontira širom svijeta za solidarnost i humanost, za ljude i planet. Međunarodni dan volontera, 5. prosinca, prilika je da se oda počast volonterima diljem svijeta i da se prepozna vrijednost volonterstva u unapređenju mira i razvoja.

Volonteri inspiriraju

Volonterizam je jedan od najvažnijih mehanizama za društvenu, ekološku i ekonomsku transformaciju. Osigurava trajan učinak svojom sposobnošću da promijeni način razmišljanja, stavove i ponašanja ljudi. Ljudi postaju akteri promjene i ravnopravni partneri u postizanju lokalnog, nacionalnog i međunarodnog napretka prema održivom ljudskom razvoju i globalnom miru. Program Volontera Ujedinjenih naroda (UNV) prepoznaje zajedničke univerzalne vrijednosti koje podupiru volonterstvo – slobodnu volju, predanost, jednakost, angažman, solidarnost, suosjećanje, empatiju i poštovanje prema drugima.

Stanje volonterstva u svijetu

Izvješće o stanju volonterstva u svijetu (SWVR) vodeća je publikacija Ujedinjenih naroda koja jača razumijevanje volonterstva i pokazuje njegovu univerzalnost, opseg i doseg u dvadeset prvom stoljeću. Izrađuje se svake tri godine, SWVR ispituje doprinos volonterstva miru i razvoju na temelju određene teme. Najnovije izdanje izvješća SWVR-a, pod naslovom Izgradnja ravnopravnih i uključivih društava, pokazuje da su volonteri i državna tijela partneri ključni za postizanje Agende održivog razvoja do 2030. i ciljeva održivog razvoja.

  • Mjesečni broj volontera u dobi od 15 i više godina diljem svijeta iznosi 862,4 milijuna.
  • Većina volonterskog rada i dalje se neformalno dogovara između pojedinaca, a u njemu sudjeluje 14,3% globalne populacije, dok se 6,5% radno sposobnih ljudi diljem svijeta uključuje u formalno volontiranje putem organizacije ili udruge. Značajan postotak ljudi obavlja više vrsta volonterskog rada.
  • Dok su formalni volonteri uglavnom muškarci, neformalni volonteri češće su žene.

Tema za 2023.: moć kolektivne akcije: kad bi svi to učinili!

Ove godine Međunarodni dan volontera obilježava se prepoznavanjem snage kolektivnog djelovanja: kad bi svi to učinili.

Kad bi svi volontirali, svijet bi bio bolje mjesto. Zamislite da više od osam milijardi ljudi volontira. Neograničene mogućnosti su to za održivi razvoj – hrana i obrazovanje za sve, čist okoliš i dobro zdravlje, uključiva i miroljubiva društva i više.

Volontiranje je ogroman obnovljivi resurs za rješavanje društvenih, ekonomskih i ekoloških problema diljem svijeta. Dok se svijet suočava sa sve većim izazovima,  volonteri su često prvi koji pomažu. Volonteri su u prvom planu u krizama i hitnim slučajevima, često u vrlo teškim i teškim situacijama.

Pridružite se u prepoznavanju volontera diljem svijeta kroz kampanju na društvenim mrežama, koristeći hashtagove #IfEveryoneDid i #IVD2023. Pogledajte IVD 2023 Trello ploču za resurse. Postanite online volonter.

U Hrvatskoj je volontiranje regulirano Zakonom o volonterstvu čije su izmjene i dopune izglasane i prihvaćene u Saboru u travnju 2021. U cilju promidžbe i razvoja volonterstva Vlada RH osnovala je i Nacionalni odbor za razvoj volonterstva. Svake godine dodjeljuje se i državna nagrada za volontiranje koja je najviše priznanje u Republici Hrvatskoj za volontiranje, doprinos promicanju volonterstva i druge volonterske aktivnosti. Više na stranicama Ministarstva rada RH.

DOBRA HRVATSKA

Međunarodni dan osoba s invaliditetom 2023.: Ciljevi održivog razvoja za i od strane osoba s invaliditetom

Međunarodni dan osoba s invaliditetom
Foto: Freepik

Međunarodni dan osoba s invaliditetom obilježava se u cijelom svijetu 3. prosinca svake godine. Utemeljen je 1992. godine, rezolucijom 47/3 Opće skupštine Ujedinjenih naroda. Cilj mu je promicati prava i dobrobit osoba s invaliditetom u svim sferama društva i razvoja. Povećati svijest o položaju osoba s invaliditetom u svakom aspektu političkog, društvenog, gospodarskog i kulturnog života.

16% svjetske populacije živi s invaliditetom

Danas svjetska populacija broji više od 8 milijardi ljudi. Od toga njih 1,3 milijarde (oko16% svjetske populacije) živi s nekim oblikom invaliditeta.

Invalidnost je fizički ili mentalni nedostatak koji ograničava osobu u jednoj životnoj aktivnosti ili više njih. Prema SZO invalidnost može uzrokovati probleme u vezi s pokretnošću, komunikacijom, usvajanjem znanja i učenja, brigom o sebi, društvenošću itd. Invalidnost zahtijeva stručnu medicinsku skrb.

Osobe s invaliditetom, “najveća svjetska manjina”, imaju općenito lošije zdravlje, niža postignuća u obrazovanju, manje ekonomskih mogućnosti i višu stopu siromaštva od osoba bez invaliditeta. To je uglavnom zbog nedostatka usluga koje su im dostupne (kao što su informacijska i komunikacijska tehnologija (IKT), pravosuđe ili prijevoz) i brojnih prepreka s kojima se suočavaju u svakodnevnom životu. Te prepreke mogu imati različite oblike, uključujući one koji se odnose na fizički okoliš, ili one koje proizlaze iz zakonodavstva ili politike, ili iz društvenih stavova ili diskriminacije.

Čimbenici koji izlažu osobe s invaliditetom većem riziku od nasilja uključuju stigmu, diskriminaciju i neznanje o invaliditetu, kao i nedostatak socijalne podrške.

  • Od 1,3 milijarde ljudi s invaliditetom, 80% njih živi u zemljama u razvoju.
  • 46% starijih osoba u dobi od 60 i više godina su osobe s invaliditetom
  • Jedna od pet žena vjerojatno će doživjeti invaliditet u svom životu, dok je jedno od deset djece dijete s invaliditetom
  • Više od 100 milijuna osoba s invaliditetom su djeca
  • Djeca s teškoćama u razvoju imaju gotovo četiri puta veću vjerojatnost da će doživjeti nasilje nego djeca bez invaliditeta
  • Odrasle osobe s nekim oblikom invaliditeta imaju 1,5 puta veću vjerojatnost da će biti žrtve nasilja od onih bez invaliditeta.
  • Odrasli s mentalnim problemima izloženi su gotovo četiri puta većem riziku od nasilja.
  • 50% osoba s invaliditetom ne može si priuštiti zdravstvenu skrb

Inkluzivno društvo i razvoj

Kada se uklone prepreke njihovom uključivanju i osnaže osobe s invaliditetom da u potpunosti sudjeluju u društvenom životu, cijela zajednica ima koristi. Prepreke s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom stoga su šteta za društvo u cjelini. Pristupačnost je nužna za postizanje napretka i razvoja za sve.

Konvencija o pravima osoba s invaliditetom (CRPD) priznaje da postojanje prepreka predstavlja središnju komponentu invaliditeta. Ovu Konvenciju je do sada ratificiralo 185 zemalja. Pristupačnost i uključenost osoba s invaliditetom temeljna su prava priznata Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom. Nisu to samo ciljevi, već i preduvjeti za uživanje drugih prava. Konvencija (članak 9., pristupačnost) nastoji omogućiti osobama s invaliditetom neovisan život i puno sudjelovanje u svim aspektima života i razvoja. Poziva države stranke da poduzmu odgovarajuće mjere kako bi osigurale da osobe s invaliditetom imaju pristup svim aspektima društva, na ravnopravnoj osnovi s drugima, kao i da identificiraju i uklone prepreke i barijere pristupačnosti.

Osiguravanjem prava osoba s invaliditetom, pomičemo naš svijet bliže temeljnim vrijednostima i načelima Povelje Ujedinjenih naroda.

Međunarodni dan osoba s invaliditetom
Glavni hashtagovi: #DisabilityDay i #IDPD
Ostali hashtagovi: #EveryoneIncluded, #GlobalGoals i #CRPD

Ciljevi održivog razvoja za i od strane osoba s invaliditetom

Tema Međunarodnog dana osoba s invaliditetom za 2023. je:  “Ujedinjeni u akciji spašavanja i postizanja ciljeva održivog razvoja za, s i od strane osoba s invaliditetom”.

Danas, na pola puta do Agende 2030, osobe s invaliditetom i dalje se suočavaju sa sustavnom diskriminacijom i preprekama koje ograničavaju njihovo smisleno uključivanje u sva područja društva. Čak 7 ciljeva Ciljeva održivog razvoja (SDG) izričito se odnosi na osobe s invaliditetom. Posebno u dijelovima koji se odnose na zdravlje, obrazovanje, rad i zapošljavanje, ravnopravnost, dostupnost ljudskih naselja, kao i prikupljanje podataka i praćenje SDG-a.

S obzirom na višestruke krize s kojima se svijet suočava postizanje brojnih ciljeva održivog razvoja (SDG) do 2030 je ugroženo. Nažalost, najsiromašniji i najugroženiji u svijetu često su najteže pogođeni u vrijeme krize. Preliminarni nalazi iz nadolazećeg Izvješća UN-a o invalidnosti i razvoju za 2023. pokazuju da svijet još više skreće s pravog puta u ispunjavanje ciljeva održivog razvoja za osobe s invaliditetom.

Osobe s invaliditetom u Hrvatskoj

Hrvatska je treća zemlja u svijetu koja je ratificirala Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom. To ukazuje na spremnost i potrebu hrvatskog društva da osigura jednake mogućnosti za ovu posebno vulnerabilnu populaciju.

U Republici Hrvatskoj, po stanju na dan 04.09.2023., živi 657.791 osoba s invaliditetom. Od toga su 369.242 muškog spola (56,1%) i 288.549 ženskog spola (43,9%). Osobe s invaliditetom čine 17% ukupnog stanovništva RH. Najveći broj osoba s invaliditetom, njih 313.197 (47,6%), je u dobnoj skupini 65+, dok su 271.334 (41,2%) osobe u radno-aktivnoj dobi, 20 – 64 godine. Udio invalidnih osoba u dječjoj dobi, 0 – 19 godina je 11,1%.

Prema podacima Očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom, u RH su zabilježeni podaci za 21.616 osoba pri čemu 16.944 osobe s invaliditetom (52,5% muškog spola i 47,5% ženskog spola) zadovoljavaju kriterije Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom (NN 75/18) i poslodavac ih može računati u kvoti.

U Registar osoba s invaliditetom pristigla su rješenja o primjerenom obliku školovanja za 51.960 osoba s time da je veći broj muških osoba (64%). Oštećenja govorno-glasovne komunikacije i specifične teškoće učenja, višestruka oštećenja i mentalna oštećenja najčešći su specificirani uzroci koji određuju potrebu primjerenog oblika školovanja.

U RH živi 58.100 branitelja s invaliditetom. Zabilježeno je i 4.296 osoba koje imaju posljedice ratnih djelovanja iz II svjetskog rata ili su civilni invalidi rata i poraća.

Ovogodišnje izvješće o osobama s invaliditetom u RH sadrži prikaze općih sociodemografskih parametara te podatke o vrstama oštećenja, oštećenjima funkcionalnih sposobnosti i vrstama pomagala koje koriste osobe s invaliditetom za Republiku Hrvatsku te za svaku županiju zasebno.

DOBRA HRVATSKA

Crni petak ‘Black Friday’ i Međunarodni dan bez kupnje

Crni petak i dan bez kupnje
Foto: garetsvisual / Freepik

I dok mnogi s nestrpljenjem očekuju Crni petak i rasprodaje mi podsjećamo da događaji poput Crnog petka potiču ljude da kupuju stvari koje im zapravo ne trebaju i/ili koje si ne mogu priuštiti. Čini se da taj dan mnogi ljudi izgube kontrolu i nad svojim trošenjem i nad svojim temperamentom. Lako je pronaći videozapise na internetu na kojima se vide kupci koji se međusobno fizički bore zbog rasprodaja.

No te slike postaju stvar prošlosti i to ne zato što smo se oduprli ludilu konzumerizma nego s je internet počeo mijenjati maloprodajnu industriju te je tako utjecao i na Crni petak. Pojava divova e-trgovine poput Amazona već početkom 2000-ih odigrala je značajnu ulogu u preusmjeravanju ponašanja potrošača s fizičkih trgovina na online platforme. Kupci su shvatili da mogu pronaći sjajne ponude bez stresa prepunih trgovina i jutarnjih redova.

Kao odgovor na ovaj trend, trgovci su počeli nuditi online rasprodaje koje su odražavale njihove promocije u trgovinama. Cyber ​​ponedjeljak uveden je 2005. kao digitalni pandan Crnom petku, s ciljem povećanja online prodaje nakon vikenda Dana zahvalnosti. Međutim, razlika između Crnog petka i Cyber ​​ponedjeljka s vremenom se zamaglila, a mnogi trgovci su produžili svoje ponude na cijeli vikend – ili čak cijeli mjesec studeni.

Naročito je pandemija COVID-19 2020. godine označila veliku prekretnicu za kupovinu na Crni petak. S obzirom na to da su mnoge fizičke trgovine bile zatvorene ili su radile smanjenim kapacitetom, trgovci su se morali brzo prilagoditi. Online kupovina postala je glavni način da potrošači pristupe ponudama za Crni petak. Stoga su mnoge tvrtke produžile svoja razdoblja rasprodaja kako bi smanjile gužvu i zadovoljile porast online potražnje. Ova promjena je promijenila pravila igre jer je istaknula važnost digitalne transformacije u maloprodajnoj industriji. Za mnoge potrošače, praktičnost online kupovine postala je preferirani izbor, čak i nakon ublažavanja ograničenja.


Osvrt: Ludilo šopingiranja na Crni petak


Međunarodni dan bez kupnje

Umjesto da grozničavo kupujete što je više moguće na Crni petak odnosno s njim povezane rasprodaje tijekom studenog – možete učiniti upravo suprotno i ne kupiti apsolutno ništa. Od 1997. godine Međunarodni dan bez kupnje ‘Buy Nothing Day’ dan je protesta protiv konzumerizma. U Sjevernoj Americi, Ujedinjenom Kraljevstvu, Finskoj i Švedskoj, održava se dan nakon američkog Dana zahvalnosti, istovremeno s Crnim petkom. Drugdje u svijetu pa i u Hrvatskoj, održava se sljedeći dan, a to je zadnja subota u studenom. Pravila su jednostavna: Samo nemojte kupiti ništa tijekom ta 24 sata. Mnogi su ljudi iznenađeni koliko je to zapravo teško.

Cilj je potaknuti ljude da više razmišljaju o svojoj potrošnji i da donose bolje odluke o tome što kupuju i gdje to kupuju. Osim manje potrošnje i ne kupovanja nepotrebnih stvari, ovaj dan ima za cilj podići svijest i o tome kako biti etičniji potrošač.

Izazovi konzumerizma

Postoje ozbiljni problemi povezani s kupnjom, koji otkrivaju ekološke i etičke posljedice konzumerizma. Bogate zapadne zemlje – samo 20% svjetske populacije troše više od 80% zemljinih prirodnih resursa, uzrokujući neproporcionalnu razinu ekološke štete i nepravednu raspodjelu bogatstva.

Kao potrošači moramo preispitati svoju kulturu kupovanja. Svi mi imamo različite potrebe i u konačnici svi smo potrošači. Ali to nas ne bi trebalo spriječiti da preispitujemo proizvode koje kupujemo ili da izazivamo tvrtke koje ih proizvode. Zapitajmo se koji su to sve rizici koje konzumerizam predstavlja za okoliš i zemlje u razvoju?

Pitanja povezana s Danom bez kupnje su brojna, međutim, kampanja se fokusira na promicanje etičkog i odgovornog kupovanja, recikliranje, ponovnu upotrebu i konačno smanjenje onoga što kupujemo – to je veliki izazov!


Crni petak, sramota bio, a i danas je


Ljudi su postali svjesni da velike korporacije iskorištavaju uvjete rada u zemljama u razvoju trošeći vitalne resurse jer su jeftini i ne postoje sustavi za zaštitu radnika ili okoliša kao na zapadu. Jaz između bogatih i siromašnih nacija raste – 1,3 milijarde ljudi diljem svijeta živi s manje od 1 dolara dnevno. Prava radnika u zemljama u razvoju često se krše, uključujući isplatu niskih plaća i dugo radno vrijeme. Životi radnika mogu biti ugroženi i lošim zdravstvenim i sigurnosnim mjerama. U tim zemljama raširen je dječji rad, a još uvijek postoji i prisilni rad.

Nažalost, većina ljudi ne razmišlja o ovim stvarima dok kupuju.

Svatko bi trebao dati svoj doprinos poduzimanjem jednostavnih proaktivnih radnji, a dan bez kupnje može biti odličan početak. Sudjelovati nesudjelovanjem! Doslovno, ne raditi ništa je raditi nešto! Recikliranje je super, ali smanjenje je bolje! Razmislimo i promijenimo svoj stav prema plastici i drugoj jednokratnoj ambalaži, brzom namještaju, brzoj modi i našoj kulturi bacanja.

DOBRA HRVATSKA

Šteta ljudskom zdravlju od onečišćenja zraka u Europi: teret bolesti 2023

onečišćenja zraka
Foto: Karl Egger / Pixabay

Razine onečišćenja zraka i dalje su previsoke unatoč poboljšanju kvalitete zraka, navodi se u novom izvješću Europske agencije za okoliš (EEA). Najnovija zdravstvena procjena kakvoće zraka objavljena 24.11.2023. ističe da svih 27 država članica EU-a ne ispunjava niti svoje standarde, a kamoli one koje postavlja Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), te da to ugrožava zdravlje Europljana.

Onečišćenje zraka najveći je zdravstveni rizik vezan za okoliš u Europi, uzrokujući kardiovaskularne i respiratorne bolesti koje dovode do gubitka zdravih godina života i do smrti koje se mogu spriječiti.

Ključne poruke iz novog EEA izvješća

  • Koncentracije onečišćujućih tvari u zraku u 2021. godini ostale su znatno iznad razina koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u svojim smjernicama za kvalitetu zraka. Smanjenje onečišćenja zraka na ove razine smjernica spriječilo bi značajan broj smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati u državama članicama EU (EU-27); 253.000 od izloženosti finim česticama (PM2,5 ) ; i 52.000 od izloženosti dušikovom dioksidu (NO2 ) . Nadalje, smanjenjem kratkotrajne izloženosti ozonu (O3 ) izbjeglo bi se 22.000 pripisivih smrti.
  • Između 2005. i 2021. broj smrtnih slučajeva u EU koji se mogu pripisati PM2,5 pao je za 41%.
  • Za pojedine bolesti najveću štetu ljudskom zdravlju (teret bolesti) čine ishemijska bolest srca za PM2,5 i dijabetes melitus za NO2 .
  • Za svaku specifičnu bolest povezanu s onečišćenjem zraka, relativni doprinos lošem zdravlju (teret bolesti) od mortaliteta i morbiditeta može značajno varirati. Na primjer, smrtnost je daleko dominantan čimbenik za ishemijsku bolest srca i rak pluća, dok je za astmu morbiditet. Ovo naglašava važnost razmatranja morbiditeta kako bi se izbjeglo podcjenjivanje štete ljudskom zdravlju.

U gradovima je promet glavni izvor onečišćenja. U nekim regijama kućno grijanje na kruta goriva, poput ugljena ili drva, također utječe na kvalitetu zraka. Svi ovi kumulativni fenomeni mogu uzrokovati ili pogoršati bolest. Europska agencija također naglašava da klimatske promjene, a posebno povećanje temperatura u gradovima, ugrožavaju kvalitetu zraka, a time i zdravlje Europljana.

Karta 1. Smrtnost zbog izloženosti PM2,5 , 2021

U Hrvatskoj je izloženosti PM2,5 iznad razine smjernice WHO AQ za 2021. od 5 µg/m 3 u 2021. uzrokovalo:

  • 3.800 smrti
  • 37.200 izgubljenih godina života
  • 921 izgubljenu godinu života na 100.000 stanovnika

DOBRA HRVATSKA

NAJČITANIJE